1

U Franjevačkom samostanu na Trsteniku u Splitu održan je 2. svibnja 2015. seminar na temu: Ekologija i eko-karta RH i BiH kao izraz skrbi za dom.

Oko 150 sudionika seminara mogli su izoštriti svoju ekološku optiku uz znanstveno

empirijski utemeljene i etički u skrbi za dom zauzete poglede predavača. Prof. dr. Stanko Uršić, održao je izlaganje na temu „Globalna ekološka kriza i kršćani“. Svojim predavanjem i iznimnim znanjem s područja ekologije uspio je probuditi svijest nas kršćana o Zemlji (i našoj zemlji) kao našem domu. Iz njegovog izlaganja izdvajamo: Klimatska kriza koja je sada prisutna jest planetarna kriza i vjerojatno će trajati, slikovito kazano, do Sudnjeg dana. Kršćani ne smiju pobjeći od odgovornosti za dom. Spaljivanje smeća vrlo je opasno-mnoge se tvari štetne za život i zdravlje tako otpuštaju u okoliš, te preko hrane, vode i zraka dolaze do nas. Što nam je činiti? Potreban je ekološki pristup, gospodarenje otpadom, korištenje prirodnih izvora energije. Ekološki pristup je mnogo korisniji i jeftiniji. Smeće nije otpad. Otpad treba odvojeno prikupljati kako bi kasnije mogao u reciklažu. Odgovornost je pojedinačna. Sljedeći predavač, prof. dr. Ivica Grković, održao je vrlo zanimljivo i korisno predavanje po naslovom: „Medicinski i bioetički vid ekologije“. Prikazao nam je opasnosti lažne znanosti koja se danas širi i opasnim stavovima teži zaraziti društvo. Politika se služi ili znanošću ili većinom da dostigne svoje ciljeve. Ono što je medicinski i tehnički izvedivo ne mora biti i moralno. Tehnologija se brže razvija od etike. Život je odnos prema drugom, prema sebi i prema okolišu. Sa svakim udahom, gutljajem i zalogajom mi postajemo ono što udišemo, pijemo i jedemo. Spolna i reproduktivna moć muškaraca vrlo je opala – blizu smo granici neplodnosti naroda. Treba lokalno djelovati i globalno razmišljati. Potrebno je zalaganje za život od začeća do prirodne smrti, zaključio je prof. Grković.

2

O sociologiji kao znanosti koja se bavi problematikom društva na nekoliko razina i nastoji sagledati neke fenomene u historijskom kontinuumu, s naglaskom na njihove suvremene posljedice u svakodnevici govorila je mag. soc. Ivana Brstilo. Socijalni nauk Crkve pokazuje se pri tome kao jedan glas ili pozicija koja ekologiju vidi u perspektivi vrijednosti i zagovora jednog aktivnog odnosa čovjeka prema svijetu, ali i čovjeka prema sebi. Stoga se sociološki pogled i pogled socijalnog nauka Crkve isprepleću i nadopunjuju što pokazuje kako se znanstveni i vjerski-duhovni vid spaja u cjelovitu sliku. ͠Sociologija vidi procese industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije kontekstom ekoloških problema i ekološke krize. To su procesi kojima, kazala je mag. Brstilo, pratimo kako se čovjekovo djelovanje na okoliš posebno ubrzava od 18. stoljeća, da bi u 20. stoljeću rezultiralo onečišćenjem zraka, vode, tla, klimatskih promjena, smanjenjem stratosferskog sloja ozona, smanjenjem ledenog pokrivača, osiromašenjem tla i smanjenjem bioraznolikosti. Priroda (okoliš) ovim se procesima opterećuje na način da se smanjuju postojeći resursi, a ujedno povećava zagađenost. Uz navedene procese, kontekst ekološke krize objedinjuje se pod terminom antropocentrizma koji obuhvaća nekoliko elemenata: materijalizam (mit o obnovljivoj i neuništivoj prirodi); mehanicizam (tretiranje prirode kao objekta kojim subjekt/čovjek gospodari); scijentizam (znanstvena nadvišenost); ekonomizam (ekonomska logika profita → neoliberalni kapitalizam i model potrošnje), stil života (mediji, hedonizam, institucije,…). Istaknuto je kako su ekološki problemi povezani na više razina, oni su: globalni (globalno zagrijavanje i smanjenje ozonskog omotača), regionalni (kisele kiše, zagađene podzemne vode, izlijevanja ulja) i lokalni (zagađena voda, otpadne vode). Zaključno, istaknuto je kako je ekološka kriza globalna: u okviru globalne zajednice gdje postoji problem i traži se rješenje.

Dr. sc. Hrvoje Kalinić održao je izlaganje na temu „Prostorni prikaz podataka: zašto je važan i kakve informacije nosi povezivanje prikupljenih podatka sa zemljopisom? Neke prednosti slobodnog korištenja i dijeljenja informacija“, a dr. sc. Ivica Barišić govorio je na temu „Vizija održivog prometnog sustava u kontekstu ekologije i održivog razvoja“. U svom izlaganju naglasio je mobilnost kao osnovnu ljudsku potrebu. Ljudski pak opstanak i društvene interakcije ovise o sposobnosti premještanja ljudi i roba. Razvoj prometnog sustava iznimno je važan za rast produktivnosti gospodarstva, ali on ima i nepovoljan utjecaj na životnu okolinu, koji se očituje u: onečišćenju zraka (posljedice klimatske promjene, kisele kiše, zagađen zrak u gradovima), onečišćenju vode i tla, pojavi buke i vibracija, zauzimanju prostora, vizualnim i estetskim utjecajima, te velikom broju stradalih u prometu.

U poslijepodnevnom dijelu programa mr.sc. Sanja Barbalić sa suradnicima iz Hrvatskih voda predstavila je vrste pritiska na vode s kojima se ova državna agencija nosi; Mirjana Maras- Žuro predstavila je i preporučila naš priručnik o vodi Žeđ na izvoru, a u večernjem programu Marin Periš je s grupom iz Hrvatskog nadzemlja, Split, približio ekološku problematiku u kratkim formama anegdote, filma i igrokaza.

3

Ovaj seminar dio je i početak šireg projekta našega Instituta „Pomirbeni potencijali eko-etike u RH i BiH“ koji ima dva cilja:

1. uspostaviti dijalog između: S jedne strane, dragocjenih spoznaja ekologije o funkcioniranju mreže života u prirodi, tom našem domu, koji je iz grčkog jezika preko pojma oikos= dom, kuća, posudio i ovaj termin oikos+ logos = ekologija; i s druge strane teologije, koja utemeljuje etiku odgovornosti prema daru prirode i života.

Svaki naime odnos prema okolišu ima svoju eko-etiku. U zapadnom neoliberalnom svijetu prevladava etika na načelima pragmatizma, trenutne ugode i političke korektnosti. Ovdje imamo vrlo nesigurnu zaštitu stvorenja, koja je zapravo puna unutarnjih proturječja: od toga da se čovjek rasplače nad slomljenim drvetom, a istovremeno bez skrupula legalizira i provodi usmrćenje svoje vlastite djece i staraca. U plodnom dijalogu između ekologije i etike ovako utemeljene odgovornosti prema životu, trebalo bi skrbiti za dom, kao okvir života svih stvorenja, u koja je, na ovaj način, sv. Franjo bio doslovce zaljubljen. Dakle, potrebno je ekološko obraćenje i jednoj i drugoj strani: Kršćanstvu, da ne prezire svijet u ime nekog gnostičkog neba, ne bježi u duhovnost zatvorenih očiju, a znanosti da nauči lekciju kako sama uza sve silno znanje bez etički najuzvišenijih načela ljubavi prema svemu stvorenju može biti instrumentalizirana za uništenje onoga što je namjeravala njegovati i čuvati. Dakle, plodan susret ekologije i teologije. To se zapravo i događalo i na ovom skupu. Je li to uzaludan posao, naočigled nadmoći poznatih i nepoznatih središta moći koja određuju što će se misliti i kako će se raditi? Upravo zbog toga i teologija i ekologija trebale bi u sebi otkriti neke ne samo kontestatorske već i subverzivne (prevratničke) potencijale.

4

Drugi je cilj: Stvoriti mrežu ljudi diljem RH i BiH koji su voljni surađivati na izradi eko-karte RH i BiH. Naime, moderna informatička tehnologija nam je ponudila moćan instrument praćenja naših pozitivnih i negativnih odnosa prema stvorenju, prema onom prostoru kojega zovemo dom, kuća, koji je temelj života. Vrlo zorno će nam eko-karta svaki tren pokazivati gdje je sužen i gdje proširen prostor za život: tko sudjeluje u razaranju doma, a tko se skrbi za dom. Vodimo se načelima da je lažna alternativa: ili razvoj, napredak ili ekologija; kultura- ili natura. Prava alternativa je: odgovornost ili infantilizam. Je li ovo uzaludan posao? Odgovor smo potražili u motivu koji nam je u tom trenutku bio pri ruci, a to je slika „Sv. Franjo propovijeda ribama“, akad. slikara Stjepana Ivaniševića koja je bila na omotnicama radnog materijala. Ako bismo slušali cinike, skeptike, realiste, likovali bismo nekada zlurado, nad ovim uzaludnim poslom: ribe su gluhe i ne čuju Franju, kako onog u 13. stoljeću, tako i onog koji danas pokušava pisati encikliku o ekologiji, propovijedati radost koja se rađa na zdravom odnosu između dara i odgovornosti, partnerske i sućutne povezanosti sa svim stvorenjem, koje ne zna govoriti, ali samim svojim postojanjem slavi Stvoritelja.

Nadamo se da ćemo ove ciljeve daljnjim aktivnostima i realizirati, kao i da smo ovim seminarom kod sudionika probudili svijest o važnosti ekologije te inicirali prve korake u njihovom zauzimanju za skrb za sve stvoreno.

5

Struktura sudionika (oko 150) bila je raznolika: domaćice, umirovljenici, studenti, teolozi, ekolozi, liječnici, trgovci, frizeri, ekonomisti, informatičari, časne sestre, fratri, svećenici, vojne osobe, poljoprivrednici, biolozi, forenzičari, med. sestre, pedagozi, kuhari, prosvjetni djelatnici,.. Još je zanimljivija bila struktura po zavičajima, sudionici su došli iz Đakova, Zagreba, Splita, Rijeke, Klanjca, Širokog Brijega, Čitluka, Imotskog, Livna, Gruda, Kreševa, Trogira, Kaštela, Čiova, Šibenika, Solina, Busovače, Viteza, Sarajeva, Kiseljaka, Rame, Mostara, Neuma, Bilja, Ljubuškog, Tomislavgrada, Pule, a među njima bile su dvije sestre franjevke koje su došle iz Albanije iz mjesta Lezhë. Struktura sudionika pokazala je zastupljenost skoro svih područja RH i BiH, čime se ispunio važan cilj Seminara: umrežavanje pojedinaca i organiziranih skupina poput FRAME, FSR-a, ekoloških udruga te studenata Zaštite okoliša iz Mostara, kako bismo putem interaktivne eko-karte (u izradi) mogli u duhu kršćanske etike odgovornosti za život skrbiti za okoliš, dom i za jedinstveni eko-sustav RH i BiH. Franjevački institut za kulturu mira nastavit će promidžbu i umrežavanje suradnje svih koji su voljni razumjeti i prakticirati ekologiju kao skrb za dom, darovni prostor za život.

U nastavku je program seminara:

6

EKOLOGIJA I EKO-KARTA RH I BiH KAO IZRAZ SKRBI ZA DOM

Kriza ekološke misli/prakse - kriza skrbi za dom i odgovornosti za život

• Petak, 1. svibnja 2015. 18,00 do 20,00: Okupljanje u Franjevačkom samostanu na Trsteniku, • Subota, 2. svibnja 2015.

10,00 Pozdrav, fra Mijo Džolan, ravnatelj Instituta

Uvod u seminar: Etički vid ekologije kao odgovornosti i skrbi za dom

10,15 Prof. dr. sc. Stanko Uršić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tema: Globalna ekološka kriza i kršćani: Pitanja i pojašnjenja

11,00 Stanka: osvježenje

11,15 Prof. dr. Ivica Grković, Pročelnik katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Splitu Tema: Medicinski i bioetički vid ekologije.

Pitanja i pojašnjenja

12,00 Mag. soc. Ivana Brstilo, asistentica na Odjelu za sociologiju na HKS-u, Zagreb Tema: Sociologija i socijalni nauk Crkve o ekološkoj krizi kao društvenoj krizi Pitanja i objašnjenja

13,00 Ručak 15,00 Hrvatske vode, prezentacija: Analiza opterećenja voda: onečišćenjem, prekomjernim

zahvaćanjem i hidromorfološkim uzrocima Pitanja i pojašnjenja 16,00 Stanka: osvježenje 16,15 Dr. sc. Hrvoje Kalinić, ing. elektrotehnike, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

Tema: Prostorni prikaz podataka: zašto je važan i kakve informacije nosi povezivanje prikupljenih podatka sa zemljopisom? Neke prednosti slobodnog korištenja i dijeljenja informacija. Prezentacija nacrta Franjevačke Eko-karte RH i BiH u procesu izrade Pitanja i pojašnjenja

16, 45 Dr. sc. Ivica Barišić, dipl. ing. prometa, viši predavač na Veleučilištu u Rijeci Tema: Vizija održivog prometnog sustava u kontekstu ekologije i održivog razvoja

Pitanja i pojašnjenja

7

17, 30 Pauza 18,15 Mirjana Maras-Žuro, Franjevački institut za kulturu mira, Predstavljanje i podjela

edicije Instituta: „Žeđ na izvoru“ 19,00 Večera 20,00 Večernji program: Ekologija oživljena u dramskoj minijaturi, anegdoti, poeziji…

Program priređuju: Zajednica mladih splitsko-makarske nadbiskupije „Hrvatsko Nadzemlje“, voditelj dipl. teol. Marin Periš, Split.

22,00 Odmor • Nedjelja, 3. svibnja 2015. 9,30 Zajednička sv. misa u crkvi na Trsteniku 10,15 Zakuska i oproštaj

8

9