Citanka Za BJ i Knjizevnost v OS

7/25/2019 Citanka Za BJ i Knjizevnost v OS

1/99

NASTAVNI

LISTOVIUPRIPREMN

OJNASTAVINABOS

ANSKOMJ

EZIKU

Hodo Katal

ITANKA

RADNA VERZIJA UDBENIKA ZABOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ZA

PETI RAZRED OSNOVNE KOLE

NOVI PAZAR,

FEBRUAR, 2013.


2/99


3/99

3

S L O V O O N E B U I Z E M LJ I


4/99

4


5/99

5

MAJKA

Stoji iza mene daleko, petnaest i vie godina daleko, prigueno bosansko djetinjstvo.

Da li se sjeam?... Bila je to jedna kutija-soba, i po njoj ilo ne zapameno mravo lice, noge upapuama, izblijedele dimije i blag predan pogled. Majka! Od zida do zida, od vrata do pei, od ruka doveere, od jeseni do proljea, u zidovima, meuetiri zida, uzidan, tekao je nelijep enski ivot.

Sjeam se: bilo je sunce, mnogo sunca oko nas kad su djeje igre i crne poderane seoske kouljeprolazile avlijom i ispred prozora. U polumraku zelene odaje amila je mati i krpila. Duvarevi tamni, u

sjenci pili su krv iz enskih obraza.

Sjeam se: jurili smo po vrajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz djeje razigraneprostore, zaboravljajui otii pet puta dnevno u damiju i poslije oeve batine bile svretak radosti. Matije sumorno posluna i priguena kao i mi, suzila: Svoj je otac, kad malo i udari... poljubi ga u ruku, paklanjaj, sinko, a na svaki udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu okretala.

Isprebijano, polomljeno djetinjstvo, nedoigrane igre, ena sakrivena u tami i oev nemilosrdnipogled. Straarska sablja to nas je goropadno gonila kroz sokake... Rasli smo.

- Da mi se nijesi maknuo ispred kue. Jes uo. Nemoj da te ja pruljom pitam e si

bio! A sad abdest pa namaz.

Zid pred sitnim djejim eljama.

Uiteljeva ipka bila je dua od oeve, a djeca su u koli zaplaeno utala. Moj pla... Sjeam semajke. Blijedila je.

Sakrivena iza alosnog crnog vela, vale, uvijena u iroko platno, zar, krila se od ljudi kad je urijetke dane trebalo proi ulicom. Kroz na halavat prolazile su tetke, daidinice, nane, babe, ene iene, donosile na licu mrke vale, u zjenicama pokornost. Ispijale su kahve, razgovarale o kouljama ismjerno zaklanjale lice kada bi otac naiao.

uah se: jesu li imale oca. Jesu li ikad bose skakale po livadama. Tada smo smjeli, da nesmetamo po kui, izii na sokak. Igrali smo se pred kuom i enjivo zurili u daleke vrhove brda to semiluju sa oblacima.

I rasli smo.

Svake druge godine po jedno dijete dolo bi meu nas. Majka bi tada obino leala. Samo neznamzato sam sve ee bivao mlaen, zato majine oi postajahu dublje i zato smo izjutra suh hljeb jeli...


6/99

6

ene su ipak dolazile. I igre s njima. Igre: klis top, giza, praina. Bjeali smo iz odaja na sokak iod kamenja pravili snove. Zaborave. Da! etiri su jabuke u naoj avliji, petnaet puta su odonda cvale, a janeznam pravo je li se tada pretrnulo moje djetinjstvo. Sjeam se: bijae ljeto. Na prozoru, iznad praine u

kojoj smo sajedjeli bila je majka. Savijena ulica u suncu, uta, opustjela, zabavljala se s nama. Jedan starizid nagnuo se nad kulu od kamenia koju je Fikret lijepio okvaenom prainom. Tiho i vrue.

Onda neto snano i otegnuto dreknu. udno! ekali smo da ponovo pone. I usmo: tu-tu-tu!;dva puta.

- Ba ko truba u Ante Micinog otkrio je Bajro.

- Nije, vala, veg ko kad Mjein pjeva. Eno...

- Tu-tu-tu!

Zabavljalo nas je, a bilo je sve blie. Kao iza naeg avlijskog zida. Sjede i u praini okretali smoglave prema zvuku.

Zato je mati tako uporno udarala na prozor.

... Fikret je imao zelene, kratke, otrcane hlaice...

A odjednom je pred nama ogromno crno tijelo adahe. Ili nemani. Sunce je bljeskalo iza staklenihoiju koje su ile na nas. Sasvim blizu... blie. Oajno brzo! Tuu!

- Tonobil! prestraeno je skoio Bajro.

Ne znam da li se iza prozora uo silan i beznadan urlik. Ni ta je bilo sa kilom od kamenja. Jesu liFikret i Bajro bili samnom ili nisu. Tek kad se pribih uza zid i kad ga osjetih pod noktima zgrene ruke,sjetih se...

Sve je to bilo brzo kao tren. Okrenuo sam se. Vidjeh jo samo kako malaksalo ruica mahnu ispodtoka. Kao da je u oima odjekivao rezak slomljen krik.

Gui u grlu. ije je to srce onako lupalo.

Auto je pregazio Fikreta i zaustavio se. U praini sam nazirao zelene... neto zeleno. Ljudi i djeca.agor. Uas.

Iskrivljenih poluotvorenih usta bez vale i zara izjurila je mati i stala podignutih ruku nad zgrenotijelo koje se prestalo trzati. Ja ne znam... gledao sam samo nju, nisam se micao i htio sam, oajno samhtio da pobjegnem od tog strahovitog trenutka i duboko, duboko zainjala se luda misao: moda sve ovo inije ovako... nije istina.

A majka je imala iroko razrogaene oi. Okamenjen pogled bio je visoko nad krvavompranjavom zemljom i sve oko mene, i ja, svi smo se utopili u taj bolan pogled. Ja se ne sjeam da li je,najzad, bilo sunca i praine i auta i ljudi, ali znam da je bila, i u meni jo uvijek kao teret da poivabeskrajno rjeita ukoenost majinih oiju.


7/99

7

Zatim je doao otac. Stajao je zaprepaten, malo utao, onda videvi majku nepokrivenunamrgodio se:

- Zar ne vidi da te vas dunjaluk gleda. to si izlazila bez vale. Unilazi.

***

Sjeam se: polazio sam na kole. Mati je grcala ispraajui me:

- Pripazi, sinko, grad je dumanin. Ne ii sredinom dade, satre te togod, ama nemoj

ni plaho uz kraj da te, boj se ne udari neto s krova, vego hajde nako, nako...

Dalje nije znala. Ili nije mogla?...

Zija Dizdarevi

vale mahrama, veozar enski dio odjee, prekriva za glavu, veo

halavat prostrana soba u prizemlju bonjake kue, intimna zatiena prostorija

duvar zid

prulja prut

klis, top, giza vrste djejih igara

tonobil automobil

vas dunjaluk sav,cio svijet

unilaziti ulaziti

dada put


8/99

8

INTERPRETACIJA

Kakav osjeaje je probudila u tebi ova pria?

Kako je pisac u ovoj prii opisao majku?

Proitaj paljivo poetak prie u kojem je opisana majka i reci koje si detalje uoio?

Pronai reenice u kojima pisac slika odjeu majke.

Kako tumai majine postupke pred oevom ljutnjom?

Da li postoji opravdanje za takve oeve postupke?

ta se dogodilo jednog dana na ulici dok su se djeaci igrali?

Bez ega je izila majka na ulicu?

Zato je tada otac uzviknuo majci da je gleda cio svijet?

Kakva su osjeanja u tebi izazvale rijei i postupci majke u ovoj prii?

KULTURA IZRAAVANJA: Opis lika (PORTRET)

Pokuaj saznati to vie o ivotu tvoje nane i djeda. Zamoli ih da ti ispriaju o obiajima o nekadanjojnonji. Pokuaj da opie likove i nonju o kojoj si sluao. Karakterizacija lika u nekom knjievnomdjelu postie se opisivanjem njegovih postupaka, govora, izgleda. Da bi opisivanje bilo uspjeno prvomoramo dati optu sliku neke linosti, a onda opisivati pojedinosti izgleda. Biramo i opisujemo samo onepojedinosti koje su karakteristine za osobu koju opisujemo (oi, nos, visinu, hod, odjeu, pokrete,dijelove tijela,).

UPAMTI

Portretje opis izgleda neke linosti. Opis moe biti unutranji to jest opis unutranjih preivljavanja,postupaka i ponaanja lika, i spoljanji, koji podrazumijeva opis fizikog izgleda nekog lika.

ZADATAK

Napii zadatak na temu: Lik moje majke.


9/99

9

ZEMLJA

Mjesto u koje sam iznenada doao liilo je vie na kraj svijeta nego na selo u kojem ive ljudi.

Kamena vjea zagradila ga od sunca, mora i vjetra, ne moe je ni glasom dosei, ni okompreskoiti. Iz tamne pilje zuri kraji jeli okamenjenog svijeta koji je, po svemu sudei, davnotrajao i nestao.

***

Starac mi prie sigurnim korakom ovjeka koji zna da je na svojoj zemlji, da ja samo mogu biti ta sjenka,

nikako on, razvue tanke pljesnjive usne, progovori kroz modre, neravne krbine:

- Ti si! procijedi zbunjeno, kao da nije oekivao iva ovjeka.

- Ja sam! rekoh umjesto pozdrava.

- Ti si? ree on jo jedanput, malo jae, prui mi ruku da dopuni te kte rijei koje su

snovale meu nama.

I njegova ruka zapui moju, vrsto, prijateljski. Kroz nae sjenke zaigra srdaan tresak ruku, kaokod ljudi koji su se nekad davno voljeli i rastali, pa se iznenada nali i prepoznali.

Na njegovom zemljastom licu jo su samo bile ive oi i gnjila usta kroz koja su ve prole tedvije istovjetne rijei.

***

- ta trai ovdje? upita on promuklim glasom kad izvukoh ruku iz njegove tuguljive

suhe i tvrde ake.

- Nita slegoh ramenima kao ovjek koji stvarno ne zna ta radi.- ta radi ovdje? ponovi starac neto jae, da uje samoga sebe - Ovo je moje selo-

ree i rukom zaokrui groblje ispred sebe.

- A ono? pokazah selo.

- Ono je prokleto.

- Kako prokleto?


10/99

10

- Prokleto. Prokleo Bog. Digao ruke od njega.

- Ovo je vae groblje?

- Moje... Ovdje se kopamo.

- Ovdje su svi koji nijesu mogli prei planinu.

Tu se starac uspravi kao da mu na jednom neto popusti sapeta krsta. Okrenu se oko

mene, razgleda naokolo, sva mu brda stadoe u mutnim kapljama vida.

- Ovu planinu to dijeli dva svijeta. Iza nje je zemlja, more i sunce. Iza nje je ivot,

sve moje to nije u ovom groblju.

Prvi je do nje doao moj predak Gorilo, propeo se na nju, rekao: Ovo je zemlja mojih sinova.

Umrije od radosti. Ubi ga ljepota neviene zemlje. Mrtav je pao na onu stranu, u susret moru,suncu, rodnoj zemlji.

S vrha se samo vratila Stamena, ena mu, tuna i bremenita, skrhana bolom, zgranuta i omaijanaljepotom zemlje koja je njima namijenjena. Pobola je kolac u dolinu, da ostane tu dok rodi i podigne edo.

Ne smije mu je otkriti prije no to poraste, to sam zaeli, uzmogne da je trai i pronae. Ne smije,sve i kad bi mogla propet se jo jednom pod samu nebesku sohu, na kamenu gredu ispod sunca.

Kaza e mu samo put, i nita vie. Sve drugo treba sam da otkrije, da osvoji. Bie mu milije,drae, ljepe. Bie mu ivot koji je sam pronaao.

Od tada je devet pojaseva ilo uz ovaj kameni hrbat, uz ovu goru mramorovu, niko je ne osvoji,niko joj ne dohvati grivu, niko je ne zajaha kao na predak Gorilo.

Ni Momilo, ni Dojilo, ni Borilo. Niko.

Niko ne vie zemlju, sunce i more koje je nama obeano.

Devet je koljena hranila ova mrtvaja, pojila ova tanka izvorska ila, grijao san o nevi enoj zemljipreko brda.

Lani su je pregazili moji sinovi: Gorilo, Borilo, Dojilo, Momilo...

One koji su pali doekao sam i sahranio.

Ovdje.

(Odlomak iz prieLegenda o nevienoj zemlji)

Husein Bai


11/99

11

pilja - peina

sapeta krsta ukoena kima

bremenita trudna

zanet ljepotom,

soha podupira

mramor vrsta kamena

mrtvaja - slabo rodna zemlja

INTERPRETACIJA

Oemu se govori u ovom odlomku iz prie Huseina Baia?

Kojom stilskom figurom pisac poinje priu?

ta je zagradilo selo od sunca i vjetra?

Ko je prvi doao u selo?

Gdje ive oni koji nisu mogli prei planinu?

Zato je uvijek srea sa druge strane planine?

Kakva je to obeana zemlja?

Ko je lani pregazio planinu, ta kae pisac?

ta saznajemo iz dijaloga junaka u ovoj prii?

Zato je ono drugo selo prokleto?


12/99

12

Radnja u ovoj prii je uzbudljiva i dogaa se u neobinom okruenju, a dijalog vrlo iv i dinamian.Koliko panje pisac posveuje dogaaju u prii, toliko, nekad i vie, panje posveuje likovima. To jesluaj i sa priom Zemlja. Dijalogom junaka, njihovim razmiljanjem, preivljavanjem, osjeanjem,unutranjim portretom, pisac doarava njihove likove i karaktere. Svaku navedenu osobinu potvrditenavoenjem mjesta u prii u kojoj je ta osobina pokazana. Likove je mogue predstaviti na vie naina:

- opisom njihovog izgleda, odjee,

- opisom njihovog ponaanja,

- navoenje njihovog govora,

Govor likova, dijalog, ponekad nam pokazuje odakle su junaci prie i gdje se radnja dogaa. A to je zbogtoga to na jezik nije svugdje ujednaen, jer u njemu postoje neke razlike. Zato moemo govoriti o:

- narodnom govoru,

- knjievnom jeziku.

Narodni govor podrazumijeva govor ljudi u jednom mjestu ili kraju. Takav govor u sebi ima nepravilnosti.

Knjievnim jezikom se govori na radiju, televizji, u koli, njime se piu knjige. Knjievni jezik ima svojapravila koja vae za cijelu teritoriju jednog jezika.

UPAMTI

U knjievnom djelu lik je govorno obiljeen ako se slui dijalektom, odnosno zaviajnom leksikom.

ZADATAK

Osluni svakodnevni govor u svojoj okolini. Da li se on razlikuje od knjievnog? Da li govor tvoga krajaima nekih posebnosti? Uz pomo svojih roditelja ili starijih lanova porodice prisjeti se zaboravljenezaviajne leksike. Ima dosta lijepih rijei koje su skoro sasvim nestale ili se vrlo malo upotrebljavaju.

Zapii nekoliko karakteristinih izraza iz tog govora u svojoj svesci


13/99

13

O PERO

O pero,

Iako si nemono i naoko nijemo,

Bez jezika,

Kad proe u ruke uitelju,

Od tebe naini slavuja;

Istoga asa pone izvijati pjesme,

U svakom napjevu otkriva hiljadu tajna,

Hodi sada,

Otponi pjesmu

I sloi glas sa slavujem moje naravi!

Nerkesi

INTERPRETACIJA

Kome se obraa pjesnik u ovoj pjesmi?

ta pero ini kada se jezik razvee?

Kako to pero moe da postane slavuj?

Kakve tanje otkriva pero sa glasom slavuja pjesnikove naravi?

Kakav utisak na tebe je ostavila ova pjesma?

Koju stilsku figuru uoavate u ovoj pjesmi?

ta je personifikacija?


14/99

14

UPAMTI

Stilska figura u kojoj se neivim biima, ivotinjama, biljkama ili predmetima daju osobine ivih bianaziva sepersonifikacija.

IZ KULTURNE PROLOSTI

Pjesnik Nerkesi Muhamed ijskom jeziku. Njegove kratke

lirske pjesme prepune su lirske mate i miriu, kako su govorili njegovi savremenici, na iraske ruice.Osim pjesama pisao je i prozu.

Bonjaka knjievnost na orijentalnim jezicima trajala je itavih pet stoljea. Osim ove knjievnostipostoji i takozvana alhamijado knjievnost, to jest, knjievnost koja je pisana arapskim pismom, abosanskim jezikom.

ZADATAK

Nauite ovu pjesmu napamet.


15/99

15

NEKA NAM OPROSTE TRAVE

Trave e nas moliti da ih darujemo njenim sonetima.

Trave e nas moliti da ih darujemo njenim sonetima.

Mi emo ih gaziti zakasneli i gorki i pjevaemo im

O nepovratnim odlascima, o uskraenim uspomenama.

I moli emo trave da nam oproste za mnoge rijei,

Za mnoge gorke rijei, koje neemo znati preutati.

Izet Sarajli

INTERPRETACIJA

Koliko cjelina ste uoili u ovoj pjesmi?

Oemu e trave moliti pjesnika?

ega e se sjeati pjesnik i o emu e pjevati?

ta pjesnik nee znati da preuti?

Zato e moliti trave da mu oproste?

Izet Sarajli iskazuje svoje elje, enje i uspomene.

Pokuaj odgonetnuti i dublji, preneseni, smisao ove pjesme.

Kako se zovu strofe od dva stiha?

Koje strofe jo poznaje?


16/99

16

KULTURA IZRAAVANJA

Pjesnik u ovoj pjesmi razmilja o ivotu, o prolaznosti, o nestalnosti svijeta i pojava koje nas okruuju.Zato ova pjesma predstavlja jednu misao ili refleksiju, odnosno razmiljanje o prolaznosti svijeta i ivota.Ta misao bila je izazvana sjeanjima na susrete, odlaske i uspomene, ali je bila izazvana i pjesnikovomenjom i samoom, njegovim linim intimnim osjeanjima i raspoloenjima.

Sarajlije u ovoj pjesmi izrazio ivotno iskustvo, stavove i razmiljanja putem prenesenog ili figurativnogznaenja.

UPAMTI

Lirske pjesme u kojima pjesnik iznosi svoja razmiljanja o ivotu, smrti, prolaznosti, nazivaju semisaonepjesme ili refleksivne.

Stilska figura kojom se iskazuje misao koja je suprotna ustaljenom i oekivanom, naziva separadoks.

ZADATAK

Nauite ovu pjesmu napamet i recitiraj je u odeljenju.


17/99

17

SELMANOVA KRUKA

Donese Selman odnekuda sjeme kruke. I posadi na Pasjem Tancu. Nie mala bijela stabljika. Ipoe da raste. Na jesen gotovo da dohvati Nebo. Djeca kao djeca ispee se na kruku da naberu vo aka. Aba su se gore utjele kao da su zlatne. I donijee djeca kruke svojim oevima, majkama i sestrama. Kadima ta vidjeti. To nisu kruke ve zvijezde. Gore kao ar a ne mogu da sagore dlanove. I mudriVoduani rekoe: Vraajte, djeco, zvijezde na Selmanovu kruku. Nismo mi jo stasali da jedemozvijezde ve nam je odreeno da pijemo voduku vodu.

Ismet Rebronja

INTERPRETACIJA

Oemu se govori u ovoj kratkoj prii?

ta je Selman donio u Voduu?

Zato je Selman posadio kruku ba na Pasjem Tancu?

Na koji nain je pisac opisao rast kruke?

U ta su se pretvorile ubrane kruke?

Zato Voduani nijesu stasali da jedu zvijezde,

ve im je odreeno da piju voduku vodu. Zato?

ta si saznao o ivotu Voduana?

Da li su oni sloni, plemeniti, pismeni?

Zbog ega su se uplaili zvjezdanih kruaka?

Da li pria ima radnju u pravom smislu rijei?

Koju stilsku figuru je koristio pisac u ovoj prii?

ta je alegorija?


18/99

18

UPAMTI

Parabolaje vrlo kratak i jezgrovit prozni knjievni tekst u kojem je teite na mislima, a ne na dogaaju.U paraboli, kao knjievnoj vrsti, pisac svu panju usredsreuje na odabranu temu i to u prenosnomznaenju. Pria pisana u alegoriji nastoji da na nekom pogodnom primjeru ukae na neku moralnu istinu,odnosno kako treba da se postupi u odreenoj situaciji.

ZADATAK

Opii i ti drvo u svojoj bai i njegove plodove.


19/99

19

PRVI SNIJEG

No se krila tavna, oblaine guste

Po nebu se niu ko valovi mora.

Njemo lee polja, dubrave puste

Mrtvi sanak vlada, nema ivog stvora.

Ne trepjeri mjesec, nit zvjezdice sjaju

Niti slavuj svoju slatku pjesmu vije.

Pusto vlada svuda: u brdu, u gaju,

Ljuta bura cii prvi snijeg vije.

Osman iki

MANJE POZNATE RIJEI

dubrave - ume

vije pjeva

tavna mrana, tamna


20/99

20

INTERPRETACIJA

Kako pjesnik opisuje no u ovoj pjesmi?

Kakvi su to valovi to se niu po nebu?

Zato pjesnik kae:Njemo lee polja...

...nema ivog stvora?

Zbog ega mjesec ne treperi, nit zvijezde sjaju?

ta se to dogaa u prirodi, koje pojave?

Zbog ega je pusto svuda, u brdima i u umama?

Kako pjesnik opisuje prvi snijeg u ovoj pjesmi?

Osim vjetra, ta jo prati prvi snijeg?

Koliko strofa ima ova pjesma?

Kako se zove strofa odetiri stiha?

Kakav je raspored rime u pjesmi Prvi snijeg?

ta je to obgrljena rima?

UPAMTI

Strofa od etiri stiha naziva sekatren.

Kada se u strofi rimuju prvi i trei, a drugi i etvrti stih, onda se ta rima zoveobgrljena rima.

ZADATAK

Naupjesmu napamet.


21/99

21

HRT

Poklonio je Elmaz Dolianin svome zetu u Bihor, aranu Lipovcu, hrta. Neka mu od njega, uzerku, ode i hrt.

Doveli su ga deset dana poslije nevjeste, i svijet, koji je prije dolazio da vidi nevjestu, sada jedolazio da vidi i hrta.

Gledali su ga - i nijesu umjeli nita da kau, do da je to ono to prije nijesu vidjeli - da je hrt.Stajao je na svojim tankim nogama, a tanak i sav, tako da je liio na iv, zategnut luk, koji se nema kudaodapeti, jer je svuda tijesno. Neto carsko, to mogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je usvome dranju, ali i neto to imaju i nevjeste kad se tek dovedu. iroka polja i beskrajne doline bile su i

tada u njegovim oima, i za njima tuga, jer je to ostalo u Doliima. Da je govorio, rekao bi: Nijesam vieonaj koji lovi, nego ulovljeni. I inio je ono to je dato i hrtovima: pustio bi suzu; kao to i ho e to biti sastrancem kad se nae u tuini.

Bio je bijel. Dlake kratke toliko da se inilo da je go. I po tome je - po golotinji, od svega to sevratima i vratnicama pred kuom njegovog gospodara zatvaralo, on jedini bio kao kakav ljuti siromah: bezgunja, bez runa, bez koeti. I sve im se pokrivao, i to samo dio svoje glave, bile su njegove duge i tankeui, gotovo providne, oborene dolje; dizao ih je samo kad tri, i to ne uvis, nego du vrata, i tada se iniloda uiju i nema. A ono to se najvie, kod tog golog stvorenja isticalo, bile su o i; bile su mu crne, i iznadnjih, za udo, crne obrve, iako je sav bio bijel. Tim crnim, krupnim, i ponekad kao staklo sjajnim oimagledao je mudro kao kakav starac. Nijesu to bile gladne psee oi stvorene da itu; bile su stvorene da

gledaju, a na svijetu se ima ta gledati. Stoga se kad une na svoje stranje noge, a na prednje visoko seosloni, inilo da je na nekakvom svom prijestolu, sa kojeg, upravo svojim gledanjem, ne ite nego daje.Lea su mu tada jedna kosa ravan, koja odozdo, od repa i zemlje, ide gore prema glavi sve vie i vie, kaoda bi ka nebu, ka kojem, a najvie nou, i inae idu oi hrtove... Ako se ta linija njegovih lea dotakne,ona e zadrhtati kao kakva napeta ica, i neto to vie nije dodir, nego zvuk i glas, odzvoni e kroz cijelonjegovo tijelo, kao kakva svirka... I ne od mesa i kostiju, jer toga je u njemu bilo malo, nego od nekakvihtankih i zvunih ica bio je sainjen, i zbog toga i tanak, i lahk, i zvuan...

(Odlomak iz istoimene prie)

amil Sijari

hrt vrsta lovakog psa

vratnice drvena taraba na kapiji

gunj vrsta bunde

dlaka

stranje zadnje


22/99

22

INTERPRETACIJA

Oemu se govori u ovoj prii?

Kome je Elmaz poklonio hrta?

Kad je hrt odveden aranu Lipovcu?

Svijet, koji je prije dolazio da vidi nevjestu

sada je dolazio da vidi i hrta. Kae pisac. Zato?

Kako pisac opisuje hrata?

Zato pisac kae da je hrt golotinja, bez gunja, bez runa, bez koeti?

Gdje inae hrtovi ive, u kakvim krajevima?

ta pisac nagovjetava kad opisuje crne hrtove oi:

- da je hrt u predjelu,

- da je zauen slikom novog kraja,

- da mudro oslukuje i posmatra svijet,

- da ne ite, no da daje?

Zato pisac kae da je hrt, kad une, na nekakvom prestolu?

amil Sijari opisuje hrta kao spomenik, a ne kao iva, brza lovakog psa. Zato?

Koju stilsku figur najee pisac koristi pri opisu hrta?

ta je poreenje?

ZADATAK

itali smo razne prie i bajke o ivotinjama. Sve ivotinje koje se pojavljuju kao junaci u priama imajuneku osobinu ili mo, koja je ljudima prirodna. Koja je to osobina? U prii Hrt, amila Sijaria opisanipas, kao i ovjek, osjea, nasluuje. To vidimo iz opisa pasjih oiju. Kakva se osjeanja javljaju kod hrta?Koje plemenite ideje zna o odnosu izmeu ljudi i ivotinja?

Napii zadatak na temu:ivotinja koju volim. Pri opisivanju ivotinje koristi se stilskim sredstvima kojimase koristio i amil Sijari u priiHrt. Pazi da tvoj rad ima humanu poruku kada je u pitanju opis ivotinja.


23/99

23

SREBRENA ESMA

Pod orahom, na kraju avlije,

Slap iz duga grla lije.

Niko ko ona ne dariva.

Grle je brljani i kopriva.

Grli je ovjek ednih usta

Kad s njive doe, kada susta.

Prhne i skvasi krila ptie,

Bumbar napuni svoje zembilje.

***

Naveer, kada odem da spavam,

esma se sa mnom doaptava.

Kroz prozor sluam kako klopara;

Ona se nikad ne odmara.

U noi piju vile i more,

Igraju kolo sve do zore,

Kad je seelja i miju lice

Raspjevane golubice.

esma se pui, od srebra sva je.

Voda otie, kamen ostaje.

Demaludin Lati


24/99

24

mora mitsko bie ( Po narodnom vjerovanju, pritiska ljude pri spavanju).

torba za noenje namirnica

INTERPRETACIJA

Pjesma oarava ljepotom koju pjesnik nosi u sebi cijelog ivota kao svoje najvee blago. Pjesma ima dvadijela: prvi govori o esmi danju, a drugi o esmi nou.

Koja osjeanja u pjesniku izaziva esma?

Kojim slikama pjesnik slika esmu u prvom dijelu pjesme?

Koje se slike javljaju u drugom dijelu pjesme?

Pronaite ih i uporedite.

ta se dogaa s esmom i pjesnikom nou, dok on ne utone u san?

Zato su pjesnik i esma bliski nou?

Ko nou dolazi na esmu?

Zato pjesnik na esmu dovodi bia iz mate?

Kojim stilskim figurama se pjesnik sluio pri opisu esme?

Kojim rijeima se moe jo doarati ubor esme?

Zato pjesnik kae: Ona se nikad ne odmara?

Objasnite smisao stihova:Niko ko ona ne dariva.

Voda otie, kamen ostaje.

U koju vrstu pjesama moemo svrstati uvu pjesmu?

Ko se sve na esmi osvjeava, kome sve voda daje snagu, kome sve gasi e?

Da li u vaem gradu, selu postoji esma?

Ko je sagradio i emu slui?

U posljednja dva stiha pjesnik je dao zavretak, poruku itaocu. Objasni kako si shvatio tu poruku? ta upjesnikovoj predstavi simbolizira voda koja otie, a ta kamen koji ostaje?


25/99

25

UPAMTI

Stilska figura koja se zasniva na prenosnom znaenju rijei, gdje se jedna rijeupotrebljava umjestodruge naziva semetafora.

Pjesnike slike koje se doivljavaju ulom vida nazivaju se vizuelnim, a one koje se doivljavaju ulomsluha nazivaju se akustikim (zvunim).

KULTURA IZRAAVANJA

Opiite esmu na kojoj ste gasili e, na kojoj ste gledali kako ptice piju ili neka druga iva bia. Sluitese rijeima koje doaravaju zvuk i one iz kojih moemo naslutiti zvuk. Na primjer u rijei otie u matimoemo uti zvuk oticanja. Ako nemate esmu u svom kraju zamislite je lijepu kakva samo u mati moebiti.

ZADATAK

Naui recitovati i sluati recitovanje pjesme Srebrena esma, pazei pri tome na izgovor naglaenih inenaglaenih cjelina.

IZ RAZGOVORA SA PISCEM

Sreli ste se sa pjesnikom na knjievnoj veeri u bibliotec ili na nekom drugom mjestu. itali ste njegovu

poeziju, prozu ili intervjue. Pjesnici su oduvijek, znate, pjevali o vodi, prirodi, ljubavi. Te teme, na nekinain, spajaju pjesnike svih razdoblja, iako svaki od njih ima razliitu sposobnost uoavanja, odabiranjamotiva i realizacuju doivljene inspiracije. Stoga elite postaviti pjesniku pitanje u vezi njegove pjesmeSREBRENA ESMA.

Niko u naoj poeziji nije stvorio tako lijep ugoaj, sa karakteristinim ivim detaljima, koji su dio prirode,ivota, ivotne istine, a ujedno lirski toplo, kao vi u pjesmi Srebrena esma. ta Vama znai vaaesma injen ubor u tihim veernjim satima?


26/99

26

Za mene je ta pjesma rijetko ostvarenje nekih mojih doivljaja. Srebrena esma mi je, rekao bih,zadovoljstvo, a isto tako mi je vano ta ona znai za druge, itaoce i sve one koji vole poeziju. U poezijinije vaan samo glas nego i njegov odjek, um, ritam i slika koja itaocu prvo pada u oi.

Ispriajte nam neto o svojim doivljajima i inspiraciji?

Svoj doivlj, inspiraciju, naje . Koliko to uspijevam da uradim dobro na knjievnojkritici je da ocijeni. a posebno mi je zadovoljstvo kada ujem da su itaoci prihvatili i da rado itaju mojupoeziju. To je za pisca, prije svega, dar, nagrada i smisao stvaranja.


27/99

27

BATA SLJEZOVE BOJE

razlikuju boje, ali jedan takav neznaja u bojama kakav je bio moj djed,, e, to nije ni kao i nije uto, nego neto onako i jest i nije.

bojom, to je s mojim djedom oko toga uvijek dolazio do nesporazuma i neprilika.

po dvoritu.:

Ono, istina, na sljezovom cvijetu jedva da je negdje i milo tragova modre boje, ali ako

je djed kazao da je modra, onda je modra i kvit, Isto se tako moglo desiti da neke godine djed rekne za tuistu batu da se crveni, i onda za tu godinu tako i vai: sljez mora ostati crven.

- Otkud lisica crvena kad je uta!- Hm, uta? ut je tvoj nos.

-

ni ti prostori ne mogu da razuvjere mog djeda.

- Bolje ti je pij tu moju rak

lopovskim doivljajima. Prepirka o bojama ba nas nimalo ne interesujwe, lisica je lisica, pa ma kakvefarbe bila.

Zbog djedove nepriliku.

Bilo je to u prvom razredu osnovne kole.


28/99

28

ti jednom upitati:

- Djeco, ko zna kakve je boje vuk?Ja prvi digoh ruku.

- - Vuk je zelen! okidoh ja ponosito.

- - Kae moj djed odvalih ja samouvjereno.- zelen.-

- Kai ti svom mudrom djedu da to nije istina. Vuk je siv. Siv, zapamti.

dogodilo.

nazivati mudrim, bolje

- A je li ti, ikavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene zna kakav je vuk, a? Nije

Izvika se dje

toga dana nije bilo nastave.

i prstom.

-

- Pa kad me ona pitala.-

z u naoj bati rasvjeta se kao nikad dotad,


29/99

29

koro pola vijeka, djeda odavno nema na ovome svijetu, a ja batenske ograde

ovome sv potamnjele batenske ograde nema na ovome svijetu, a ja jo ni danas posigurno ne znam kakv ne zna ni ta te boli ni ta si izgubio.

INTERPRETACIJA

Ko je nratotr u ovoj pri

j

Prva cjelina govori o djedovom odnosu prema bojama.

Koj

ta je djed za pisca predstavljao u djetinjstvu?

Kako se djed odnosio prema bojama poslije povratka iz zatvora?

ZAPAMTI

Autobiografska knjievnost je ona knjievnost u kojoj pisac opisuje vlastiti ivot.


30/99

30

ZADATAK VIE

KULTURA IZRAAVANJA

knjievnom jeziku.

n


31/99

31

GUSJENICA

sjedio je na jednom listu

i ugledao veliku glistu

).

-Molim te nemoj list ovaj gristi

jer to bi bila nezgodna stvarca:

- Ne boj se, dragi,

jer malo nie raste list drugi

i na njemu je druga glista,

na mene nalik, gotovo ista

Luko Paljetak


32/99

32

INTERPRETACIJA

ta je zabavno i zanimljivo u ovoj pjesmi?

jali?

KULTURA IZRAAVANJA

Ovo je lirska pjesma. Primjetili ste da u njoj postoje

neke epske osobine (radnje, dijalog, likovi).

pa se jo naao na drugom listu, a tu , drutvo

sasvim dovoljno za provod. Opii i ti neki izlet u prirodi,


33/99

33

Svako u Grinal Bridu poznavao najpoznatije pseto u selu. Iz tri razloga.

koga je iko dotada vidio.

A to je zaiosta bilo laskavo za Grinal Brid, jer su u tom mjestu Jorkirske pokrajine, vie nego uma kom drugom mjestu na svijetu pse smatrali za prave vladare. Izgleda da se u tom turobnom dijelu

Tamonji ljudi vole pse i vjeti su u njiho t kaskaju psi tako fine i aristokratske pasmine, da bi im pozavidjeli i najbogatiji ljudi na svijetu.

Grinal Brid je mjesto kao i svako drugo jorkirsko selo. Njegovi stanovnici umjeli su

da razumiju pse i da ih vole; bilo ih je mnogo lijepih koji su, kao to rekosmo, kaskali za svojimgospodarima; ali je, pri tom, opte miljenje bilo ovo: ako je ikad postajalo ljrepe pseto od ove kerueSama Karakloa odgajene u Grinal Bridu onda je to, zaista, moralo biti davno prije njihovog dolaskana svijet.

dotjerivati

onda kada je lesi bila jo vesela i nestaanjednogodinji pas. Jednog dana doao je Karakl

- ada sam iziao iz kole? Lesi! Reciotkuda je mogla znati da sam ja tamo?

- opet. Inedjel -bijelo-zlatne boje sigurnimkorakom ide ulicom i govorili su:

- Mora da je p jednog od onih koji su

jurili betoniranim dvoritem onog jedinog koga je pseto voljelo uvijek je to bio susret pun radosti;

Lesi je zaista bila omiljena u selu. Gotovo svi su je poznavali. Ali su stanovnici Grinal


34/99

34

umj gordost u vezi sa novcem.

Erih Najt

(Odlomak iz istoimenog romana)

INTERPRETACIJA

Kako su se stanovnici Jokirske odnosili prema psima?

najpoznatije pseto u selu?

ta je to to

Zato su se stanovnici ponosili sa Lesi?

asovnike? Zato?

KULTURA IZRAAVANJA

Zamisli susret sa nekim ispred kole i opii ga u svojoj svesci.

ZADATAK VIE

snimanja filma i td.).


35/99

35

KNJIGA

m, jedan sasvim

t Naime

biblioteke pocijepao,

u nedogled. Ipak, jednom, uprkos dugom odlaganju,

ceo prizor sa predajom knjige, kako bi on, po

ana.

* * *

Spreman na najgore, zavio je knjigu u belu hartiju i krenuo u kolu.

Obilazio je oko bibliotekarovih vrata, zapitkivao drugove koji su izlazili, brojao one koji su uao.

* * *

duboko klanjao i mrmljao neto kao: Molim, gospodine profesore, i sporo i nespretno razvijao belu poloio na ostale knjige koje je dnom od onih snova u koje su izlazili i ulazili u biblioteku.

(Odlomajk iz istoimene pripovjetke).


36/99

36

INTERPRETACIJA

ilo prilikom predaje knjige?

jelovao strah koji je dugo nosio u sebi?

Dj

- opravdan,- neopravdan,- bezrazloan,

ZAPAMTI

poglavlje.

Najmanji samostalni dio teksta naziva se odlomak

umjetnute cjeline izvan glavnog d aju se epizode.


37/99

37

DVADESET HILJADA MILJA POD MOREM

To kamenje je bilo rasuto po okeanskom dnu po izvjesnom redu koji nisam mogao da objasnim. pojava elama gazim po rasutim kostima i daone krckaju pod mojim korakom. Kakvom smo to prostranom dolinom prolazili? Htio sam da pitamkapetana, ali jo uvijek nisam razumjevao govor znacima kojima se jedino moglo sporazumijevati upodvodnim etnjama.

je kroz glavu, djelo

jeglica koji su, siti zemaljskebij

svjetlost. Ali to to sam ja vidio bio je samo odbljesak iz vode. Izvor te neobjanjive svjetlosti bio je nadrugoj strani planine.

Po kamenim dnu Antlantika, izbrazdanom kao lavirint, kapetan Nemo se kretao bez oklijevanja.

put. Bez sumnje je vie puta proao njime i nije mogao da se izgubi. Pratio samga sa nepokolebljivim povjerenjem. Izgledao mi je kao nki morski duh o preda mnom,divio sam se njegovom visokom stasu koji se ocrtavao kao crna sjenka prema svijetlom horizontu.

Kakav prizor! Kako da ga predstavim? Kako e i stijene okruene vodom, koji su

***

zglavkari kojima je stijenasluila kao drugi oklop? Gdje je priroda otkrila tajnu njihovog postojanja i koliko vijekova oni tako ive unajdubljim slojevima okeana?

***


38/99

38

Koji je to dio svijeta bio potopljen u kataklizmi? Ko je postavio to stijenje i kamenje kaospomjenike preistorijskih hramova? Gdje sam to bio, guda me je odvela mata kapetana Nema?

krovovima, poruenim hramovima, razvaljenim svodovima, stubovima poleglim po zemlji, gdje se jo

Gdje sam? Gdje sam? Htio sam pod svaku cijenu da znam, htio sam da govorim, htio sam dazbacim metalnu loptu sa glave. Ali kapetan Nemo mi je priao i zaustavio me jednim pokretom. Zatim je mena, priao jednoj stijeni i NA

il Vern

(Odlomak iz istoimenog romana)

INTERPRETACIJA

om odlomku iz romnana?

Kuda su se uputil Kapetan Nemo i njegov prijatelje?

ta je Kapetan Nemo napisao na stijeni?

Da li zna neto o ATLANTIDI?

ZADATAK

20 000 milja mod morem.


39/99

39

ZADATAK VIE

epitet

personifikacija

i napii primjere u svesci.

UPAMTI

vrsta u prozi zove se roman.

pripovjetka.


40/99

40

V R E L O L J E P O T E

kai:

OTROVNA PJESMA

Otrovnica zmija dola je na njivu

I tu odmah zagrizla u otrovnu gljivu!Ko bi sada znao: ko je koga otrovao?

Salih Isaac


41/99

41

MRAV

Onaj koji se zamjeri mravu

Ne moe biti sasvim u pravu,

Jer su malenom mravu dali

Da mu i prijestupi budu mali.

Sabina Bakija

DJETINJSTVO

Djetinjstvo je moje daleko, daleko...

Ko zvijezde to blistaju i trepte

Vie ne znam da li je to san,

Ili sam stvarno nekad bio dijete.

knjievnosti za djecu VRELO LJEPOTE

INTERPRETACIJA

Vrelo ljepote,

Kako su poredani stihovi u prvoj pjesmi?

Koliko stihova ima strofa u drugoj pjesmi?


42/99

42

Kakva je rima u ovim pjesmama?

ta je ritam u poeziji?

Ove pjesme su preuzete iz antologije VRELO L

. ta je antologija?

UPAMTI

Zbirka odabranih pjesama, pripovjedaka ili odlomaka proznihdjela naziva se antologija.

STIH

se stih.

cjelinu naziva se strofa.

RIMA (fr.) Glasovno podudaranje na kraju dva ili vie stihova zove se rima.

Ravnomjerno kretanje glasa u muzici i poeziji zove se ritam.

Strofa od dva stiha zove se distih.

Strofa od tri stiha zove se tercina.

katren.


43/99

43

SLOVO O LJUBAVI I PRIJATELJSTVU


44/99

44

OTAC S KIOBRANOM

Kada, popodne, iznenada,

kia zapljusne ulice grada,

mnoga se kola pred kolu sjate

da djecu to prije kui vrate.

I moj otac doe po mene

s kiobranom, ruke drvene.

Ne zavidim djeci u kolima,

na mekim udobnim sjeditima,

jer u onom gradskom meteu

s ocem tek poneku rije sveu.

I ruke su u kolima zauzete

ne mogu djeci da polete.

A moji prsti odmah se uvuku

u dobru, veliku oevu ruku,

i tu osjete da ih grije

ljubav mog oca koji se smije.

I tako idemo kao dva druga,

a rije nam svaka topla, duga.

Ismet Bekri


45/99

45

sjatiti se skupiti se na jednom mjestu

mete guva, ljudska vreva

INTERPRETACIJA

U pjesmi Otac s kiobranom izreena su topla i duboka osjeanja

djeaka i njegovog oca. Pronai te trenutke i slike u kojima se ta

osjeanja javljaju.

Kako je na vas djelovala pjesma Otac s kiobranom?

Kakva su osjeanja izreena u ovoj pjesmi?

ta je to to vas je najvie dirnulo?

Kakav je otac u ovoj pjesmi?

Kakav je djeak?

ta je to to ih zbliava i povezuje?

U kojim trenucima, u kojim pjesnikim slikama su otac i sin

najblii jedan drugom?

Pjesnikim slikama i jezikim sredstvima pjesnik doarava njeni odnos

izmeu djeaka i njegovog oca. Objasnite to na primjerima stihova:

...ruke su u kolima zauzete,

ne mogu djeci da polete.

A moji prsti odmah se uvuku

u dobru, veliku oevu ruku,


46/99

46

i tu osjete da ih grije

ljubav mog oca koji se smije.

Kako to rukepolete, kako to ruka moe biti dobra,

Kako to ruke osjeaju toplinu ljubavi?

ta pjesnik misli kad kae da je rije duga?

Kako nazivamo strofu koja ima dva stiha?

Kako se zove strofa od etiri stiha?

ta je tercina?

ZADATAK

Pronaite epitete u ovoj pjesmi. Razlikujte epitete koji ukraavaju

od epiteta koji samo opisuju ili kazuju neto o pojmu uz kojeg stoje.

VJEBA

Svaka strofa u pjesmi sastoji se iz vie motiva. Obiljei ih i prenesi u sljedeu tabelu.

M O T I V I

......................................................................................................................

Prva strofa Druga strofa Trea strofa

................. ................... ....................

................. .................... ....................


47/99

47

SIJELO MUDRACA

Nau ti se jednom neki pa stanu govoriti koje su ljudske osobine ponajbolje.

Prvi ree da je najvea ljudska osobina hrabrost, ali, ree niim se hrabrost ne da opisati i jedinoto se uz hrabrost moe rei i dodati jeste to da hrabre srea prati.

Te ti taj stane hrabrost uzdizati to je gd mogao i znao bolje i vie.

Drugi, opet, da je najbolja ljudska osobina biti dobar. Da se samo dobrim zlo moe pobijediti.

Te dobro uzdigne do neba, a da je mogao, i vie bi.

Trei ree da je najbolja ljudska osobina tenja za ljepotom, da je ljepota neto ama-ha, i da e sviljudi, kad-tad, pred ljepotom , to od svoje volje, to onako nikom poniknuti.

Te ti taj stane ljepotu u visine uzdizati. Uzdizo, uzdizo, pa stao.

etvrti ree da je najbolja ljudska osobina prijateljstvo, a peti ree da nije prijateljstvo negodrugarstvo.

esti, opet, ree da je najbolja i najpoeljnija ljudska osobina junatvo, pa stane kititi prie ojunacima i junakim djelima da ga je milina bilo sluati.

Sedmi ree da je najbolja ljudska osobina dareljivost.

Osmi da je to potenje.

Deveti da je to ljubav. Da je ljubav nenadmana ljudska vrlina koju pjesnici svih naroda hvale oddavnina i da e je hvaliti dokle je svijeta i vijeka. Jer ljubav proima sve i bilje i ivotinje i sav ljudski rod.

Deseti ree da je za njega domoljublje najbolja ovjekova osobina. I njega je bilo milina sluati.

Jedanaesti, opet, potee ast i ponos, pa to dvoje stane u zvijezde okivati, mnogi mu rijejupriskoie u pomo.

Dvanaesi ree da sve pomenute osobine zasluuju svaku hvalu i podrku, ali da je za njeganajvrednija ljudska osobina vedra narav.

A trinaesti meu njima bio nekakav dedo, te on ree da je za njega navrednija ljudska osobina skromnost.

- ta bi to ko bila skromnost? upitae ga, a dedo tiho otpovrnu:

- Skromnost je znati gdje ti je mjesto, jer jedan pored drugog mogu stajati i car i prosjak, pa ihobojicu resi ista ta vrlina.

Ali se sa dedom niko nije mogao sloiti te nastane takva graja da su i sijelo morali obataliti.

Nedad Ibriimovi


48/99

48

resti krasiti, uljepavati

bataliti, obataliti prekinuti, prestati se baviti neim, razvaliti, pokvariti

INTERPRETACIJA


ta je tema ove Ibriimovieve prie?

Ima li ova pria neto zajedniko sa narodnim priama i bajkama?

O kojem vemenu i mjestu se radi u ovoj prii?

Ko su linosti ove prie i ta znamo o njima?

Kako se zavrava pria Sijelo mudraca, a kako se zavravaju bajke?

ta saznajemo o ljudskoj naravi itajui ovu priu?

Zato su se mudraci kod skromnosti zavadili?

Koje su pieve poruke na kraju ove prie?

KULTURA IZRAAVANJA:prianje, razgovor

Zamislite da ste sijelo mudraca i podijelite se po ljudskim osobinama koje nam je pisac dao u prii. Kolikoje pomenuto osobina u prii toliko neka bude i mudraca. Umjesto kazivanja u treem licu koristiete prvo

lice. Svako od mudraca neka kae o pojedinoj osobini ono to je o njoj u prii reeno ili neka jo doda inakitit. Na taj nain od ove prie napravite dramski tekst. Nastavnik neka odlui kada je neko dovoljnorekao o jednoj osobini pa neka rije dade drugom uesniku sijela. Oni uenici koji iz odjeljenja nemajuulogu neka svojim glasovima odlue koji je mudrac najbolje i najuvjerljivije govorio o nekoj osobini.Kazivanje se moe zavriti tako to e se kod skromnosti prekinuti sijelo, kao u prii.

Razgovor predstavlja najei, najpotpuniji i najsavreniji nain sporazumijevanja. Razgovor izmeu dvijeili vie osoba naziva se DIJALOG. U toku razgovora se sluimo rijeima, skupovima rijei i reenicama.

Privatni i poslovni razgovori mogu se voditi i preko telefona. Danas je to vrlo esta pojava.


49/99

49

Pored rijei u razgovoru se sluimo i:

- pokretima dijelova tijela,

- razliitom intonacijom glasa (njegova boja, ja ),

- mimika (izraz lica),

- brzina pri govoru (krae ili due pauze pri govoru),

- akcentovanjem i naglaavanjem pojedinih rijei ili reenice.

Dakle, pri razgovoru ili prianju, na raspolaganju su nam mnoga govorna, usmena izraajna sredstva.

Koja emo sredstva upotrijebiti i na koji nain zavisi od toga:

- s kim razgovaramo (s drugom, nastavnikom, ljekarom),

- gdje razgovaramo (na ulici u koli),

- oemu i sa kojim povodom razgovaramo (sluajni, poslovni, slubeni,

zvanini razgovor).

Razgovor moe biti:

- privatni, familijarni,

- poslovni, slubeni.


50/99

50

UPAMTI

Privatni ili familijarni razgovor je onaj u kojem se osjea bliskost izmeu sagovornika.

To je razgovor sa drugovima, prijateljima, porodicom, ponekad proet emocijama.

Poslovni ili slubeni razgovor je onaj koji se vodi sa ciljem da se postigne dogovor o nekom poslu iliproblemu. Usnici u ovom razgovoru iznose svoja miljenja i prijedloge.

VJEBA

KOMUNIKACIJSKI CILJ

Aida pjeva. Pjeva li Aida? O Aida, pjevaj!

I I I

da se prenese obavijest da se zatrai obavijest da se sagovornik potakne na neto

I I I

IZJAVNE REENICE UPITNE REENICE UZVINE REENICE

( . ) ( ? ) ( ! )

Izjavne reenice su one reenice kojima prenosimo neku obavijest ili izjavu. Na kraju ovih reenicapiemo taku.

Upitne reenice su one koje imaju za cilj da zatrae neku obavijest ili da pitaju. Na kraju ovih reenicapiemo upitnik.

Uzvine reenice su one reenice kojima iskazujemo elju, osjeanja ili potiemo nekoga na radnju. Nakraju ovih reenica piemo uzvinik.


51/99

51

TRI LICA MOGA OCA

esto sam pokuavao shvatiti koje je bilo pravo lice moga oca.

A imao je tri: jedno, kad je radio neki teak posao; drugo, za nas u kui; a tree, samo za sebe.Pokazivalo se kad je otac bio sam.

Vidjeete!

Kad je radio neki posao, moj otac je bio snaan div koji je sve podreivao svojoj volji i snazi. Kadje orao, rasipao je oko sebe zemlju, pa je ona pristala i otvarala duboke prolaze krupnom orau. Kad jekosio, bacao je visoko otkose i oblaci trave su letjeli oko njega kao nemirni slapovi, pa se ravnomjerno

slagali iza njegovih lea. A kad je cijepao drva, prtalo je iverje kao nemirne osice i letjelo daleko okoklade, dok je gomila iscijepanog drvea rasla pored oca i zaklanjala vidik. Kad je radio neki teak posao,kao da je pred sobom imao monog protivnika kog je trebalo potpuno savladati. Bio je itavo vrijeme radanapet i napregnut, pa bi tek naveer popustilo njegovo tijelo kao oputene strune i vratilo se usvakodnevni, pogureni poloaj.

Divio sam se njegovoj upornosti, spretnosti i snazi kad sam ga gledao kako radi.

- Bravo, tata! sa divljenjem sam ga gledao i oduevljeno pljeskao rukama.

Mada je bio bolestan, posao kao da je ulivao u njega neku novu snagu. im bi uzeo kosu ilisjekiru, postajao je drugi ovjek: buknula bi krv u obrazima, a obrazi bi se zarumjeneli. Oi bi bljesnule

mladalakim arom.

- Bravo, tata!

- Tako to treba, Bako. Otro i bez straha navaliti na posao. Samo se tako moe uspjeti. Uvijekmora biti siguran u sebe, uvijek raditi ono to si isplanirao... Ne moe to polahko. Hou i neu. Malodanas, malo sutra. Kad uradi ta mora, onda se odmaraj koliko hoe...

U kui je bio veseo i njean otac. Uvijek je imao osmijeh na licu i uvijek je bio spreman na alu irazgovor. Pjevuio je neto tiho, izlazio na dvorite i radio neke sitne poslove.

- Ovo me odmara od napornog rada govorio je otac.

Ako due vremena ne bi naao kakav posao u selu, bio je zamiljen, ali nije dozvoljavao da to midjeca osjetimo.

- A ko moe ovo, a, Bako? Pa ovo, pa ovo... izveo bi neto sa tapom, preskoio kakav grm iliuradio neto sa naom starom krpenjaom. Tako nas je izazivao da smo kasnije satima pokuavali uraditito to nam je pokazao, ali najee bez uspjeha.

Kad smo se igrali krpenjaom po dvoritu, otac bi se iznenada odnekud pojavio i uskoio u igru:

- Igram i ja, Bako. Daj meni, pa da vam ja neto pokaem...


52/99

52

A onda, jednog dana, kad sam sjedio u svom tajnom skrovitu i igrao se sa maiima, vidio sam itree lice moga oca.

Iao je puteljkom sporo. Bio je poguren, kaljao je jako i nakon svakih pet-est koraka naslanjaose na neko drvo. Onda bi nakon kraeg odmaranja ponovo krenuo, pa se ponovo odmarao. Lice mu je biloblijedo i izmueno, a oi utonule pod eone kosti. Na elu mu se isplela gusta mrea debelih bora koje supoigravale kao nemirne ivotinjice.

- Oe...- iskoio sam iz zaklona i poao mu u susret. Htio sam da mu pomognem, da uzmem torbuili sjekiru, da mu olakam tih nekoliko koraka do kue, ta li. Moda da ga obradujem svojom pojavom...

- Ti si, Bako? trgnuo se otac. ta mi radi, drukane moj... pomilovao me pokuavajui datilicu onaj vedar izraz. Uzalud. Kao da je znao da je ulovljen, pa se smekoljio u svojoj zbunjenosti.

Rizo Dafi

INTERPRETACIJA

O koja tri oeva lica nam pria pisac u ovoj prii?

Koje su oeve osobine dolazile do izraaja pri poslu?

Kakav je otac bio u kuu sa porodicom?

Kakav je bio njegov odnos prema sinu?

Po emu se razlikuje tree oevo lice od lica dok je radio

teak fiziki posao i lica koje je imao u kui?

Za koga je otac uvao tree lice?

Koja oeva osobina je na kraju dola do izraaja?

ta je djeak iskazivao prema ocu: ljubav, strahopotovanje, divljenje?


53/99

53

KULTURA IZRAAVANJA

Poslovica kae: Lice je ogledalo due. Napii sastav na temu: Lice moga oca ili Lice moje majke, ilineke druge drage osobe. Nastoj da uz opis fizikog izgleda, da i unutranji portret koji se oslikava na licu.Pri pisanju koristi se datom poslovicom i djelovima iz ovog teksta. Nastoj pri opisu da upotrijebi tovie sintagmi.

UPAMTI

Knjievna djela u kojima pisci opisuju neiji ivot nazivaju sebiografska knjievna djela.

Knjievna djela u kojima pisci opisuju vlastiti ivot nazivaju seautobiografska knjievna djela.

HIMNA CVIJETA

Ja sam rije koju priroda izgovara, zatim je u sebe vraa, u dubinama svoga srca je skriva pa jeopet izgovara.

Zvijezda sam to sa plavog atora pada na sag zeleni.

Ja sam edo prirodnih elemenata koje zima skriva, proljee ih raa, ljeto uzgaja, a jesenuspavljuje.

Dar sam zaljubljenih, vijenac svadbeni, posljednje uzdarje to ga ivot smrti daje.

Ujutro, ja i vjetar pomaemo pohod svjetlosti, a uveer je ispraam sa pticama,.

etam livadama kitei ih i u vazduh izdiem mirise. Dok spokojno snivam gledaju me nebrojeneoi noi, a jutrom se budim da pogledam blistavo oko danje.

Pijem vino rose, sluam raspjevane kosove i treperim uz aputanje trave. Uvijek gledam navie dase nagledam svjetlosti vlastitu sjenku neopaajui to je mudros koju niko jo nauio nije.

Halil Dubran


54/99

54

INTERPRETACIJA

U kojem licu je pisac dao pjesmuHimna cvijeta?

Zato je pjesnik dao cvijetu sposobnost govora, umjesto da sam govori?

ta je za pjesnika cvijet u prirodi, a ta u ljudskom ivotu?

Pronai metafore i personifikacije u pjesmi i odredi na ta se odnose.

Koje su ljudske sposobnosti date prirodi u ovoj pjesmi?

U kojim ivotnim dobima cvijet prati ovjeka? Zato?

KULTURA IZRAAVANJA

Pjesme u prozi mogu biti kao i pjesme u stihu: misaone, opisne, rodoljubive... Pjesme u prozi nemaju rimeniti strofe. To je kratka prozna forma koja ima lirska sredstva izraavanja, motive, lirske slike...To suslikoviti zapisi poetskim jezikom iskazani, pa stoga spadaju u skupinu pjesama.

ZADATAK

Opii neko svoje putovanje kroz prirodu.


55/99

55

PET ZRELIH KRUAKA

Bilo je to zbog proljenih kruaka.

Drvee je raslo u dvoritu koje je ograeno tarabom sa iljcima, ali su neke grane rasle prekotarabe. Bilo mi je est godina, no bio sam mudar. Taraba moe, razmiljao sam, da zatiti samo ono to jeiza nje. Prema tome, mislio sam, kruke koje rastu na granama preko tarabe moje su ako mogu da ihdokuim.

A nisam mogao. Meutim, elja za krukama podsticala je napor. Mogao sam da vidim kruke iznao sam da ih elim. Nisam ih elio samo zato da ih jedem, to bi bilo divlja ki. elio sam ih najvie zatoto sam ih elio. elio sam kruke, one koje su bile najblie i najpoeljnije...

Bilo je to za vrijeme kolskog odmora. Drvee se nalazilo dva bloka kua daleko od kole. Biosam eljan slatkog soka iz ploda u sazrijevanju, eljan svega onoga to je teko doku ivo. To nije kraa,zakljuio sam.

Bila je to pustolovina...

Rekao sam Isaku, djeaku Jevrejinu, da u se popeti na kruku, a on ree da je to kraa. To nitanije znailo, ali je znailo to da nije smio poi sa mnom. Onda se nisam muio oko toga ta to znai,istrao sam iz kolskog dvorita na ulicu... Nisam znao koliko e minuta trajati odmor, ali sam znao danikad ne traje dugo. Trebalo je da odmor vjeno traje, mislio sam... Stigao sam do kruke zadihan, aliveseo i nasmijan.

Kruke su bile mesnate...

Bile su dobre...

Moje su ako ih dokuim, ali nisam mogao. Bilo je sasvim lijepo gledati ih, a ja sam ih nedeljamagledao. Vidio sam drvo kad na njemu nije bilo lia. Vidio sam kad je listalo, kad je beharalo. Vidio samkad behar opada pod pritiskom tvrdih zelenih oblika nezrelih kruaka. Sada su kruke bile zrele i dobre i jasam bio spreman da ih uberem. Kruke su bile moje od Boga...

Smijao sam se stojei ispod krukinih grana, ali to nije bio smijeh onoga koji rui i upropauje,

bio je to smijeh onoga koji stvara i uva... Vidio sam kruke. Prvo sam ih vidio oima, a onda malo pomalo vidio sam ih svakim dijelom tijela, cijelom svojom duom. Prema tome, bile su moje. Takoer i zbogtoga to su bile na granama koje rastu preko tarabe...

Otresao sam pet kruaka sluei se suhom odlomljenom granom. Bilo ih je tamo mnogo vie, alisam odabrao samo pet, one koje su bile najzrelije. Jednu sam pojeo.

etiri sam ponio u razred i stigao sa deset minuta zakanjenja.


56/99

56

To je prouzrokovalo trenutni nesporazum i bilo mi je jasno da su u meni vidjeli lopova, to jezbunjivalo i uznemirivalo. Nisam imao ta rei jer sam imao kruke. One su bile i opravdanje i dokaz i biosam, smeten jer su kruke za gospoicu Larkin bile samo dokaz...

Bila je stroga i rekla je tota. Razumio sam samo da je ljuta da navija da budem kanjen.Pojedinosti su zastrte maglom, ali se sjeam kako sam sedio u kolskoj kancelariji, osjeajui se pomalo,kao lopov, i oekivao gospodina Polarda, naeg upravitelja.

Kruke su leale na njegovom stolu, sad oigledno samo kao dokaz. Nisam znao ta u te pojedemjednu kruku. Bila je slatka, slaa od one koju sam pojeo kod drveta. Ogrizak mi ostade u ruci. Nisam,mogao da smislim nita pametno ta da uradim s ogriskom. Trebalo je da ga bacim, ali svuda oko menebili su zidovi i prozori. Pojeo sam ogrizak, a u ruci mi ostade dosta sjemenki. Strpao sam ih u dep smilju da odgajim kruke. Kruke su nestajale jedna za drugom jer sam bio uplaen i nisam volio da seosjeam kao lopov.

Najzad je doao gospodin Polard. Njegov dolazak je nalikovao na dolazak stranog suda. Kada sezakaljao, inilo se da se cio svijet trese. Zakaljao se vie puta, pogledao me strogo vie puta i ondarekao:

-ujem da si krao kruke. Gdje su one?

Bio sam uobrazio da on eli pojesti jednu kruku i zbog toga sam se osjeao jako

postien , jer mu nisam mogao nijednu dati, ali mislim da je on to shvatio drukije i vjerovao da sam sezastidio zato to sam bio lopov kojeg su uhvatili.

Nije bilo prijatno uti kako kae da sam ukrao kruke, jer ih nisam ukrao.

Vidio sam kruke prije nego to su bile kruke. Vidio sam ogoljele grane drvea. Vidio sam lie ibehar i gledao sam kruke sve dok nisu sazrele. Ja sam ih napravio. Zrele meni pripadaju.

Rekao sam da sam ih pojeo.

-Ti si pojeo kruke? upitao je on. inilo mi se da je bio ljut.

Ipak sam rekao: - Da, gospodine.

-Koliko kruaka? upitao je.

-etiri rekao sam.

- Ukrao si etiri kruke i onda si ih pojeo?

- Ne, gospodine. Pet. Jednu sam pojeo kod drveta...

Poteno me izbatinao konim kaiem i ja sam plakao iz sveg glasa. Nije me toliko

boljelo koliko je izgledalo po mome deranju, ali ja sam morao plakati, jer mi je izgledalo vrlo udno daneko ne moe ni malo razumjeti zato sam ubrao pet kruaka i etiri od njih donio u razred, kad sammogao pojesti svih pet i slagati da sam zakasnio jer sam nekom pomogao da nae ulicu i tome slino.


57/99

57

Znam da je gospoica Larkin umrla, ali ako je stari Polard jo iv, nadam se da e ovo proitati,jer ovo piem za njega, i kaem sada da nisam ukrao kruke, ja sam ih stvorio i ponio etiri u razred, jer subile lijepe i elio sam da ih drugi vide kao to sam ih ja vidio. Ne ljutite se, gospodine Polard, ali mislio

sam da treba da vam kaem kako sam se stvarno osjeao onog dana.

(Odlomak iz istoimene prie.)

Vilijam Sarojan

INTERPRETACIJA

Zato djeak misli da nije lopov i da nije ukrao kruke?

ta vi mislite: Da li je djeak bio lopov?

Da li je djeak zasluio kaznu?

-JESTE?

-NIJE?

-Zato?

ta vam se najvie dopalo u prii?

Koji dijelovi prie su kod vas izazvali smijeh, a koji zabrinutost?

KULTURA IZRAAVANJA -prepriavanje

Prepriavanje je jedan od oblika naracije. Prepriati film, priu ili proitanu knjigu naizgled je vrlo lahko ijednostavno. Nije svaki tekst jednostavno prepriati, a da istovremeno, sadri svoju idejno-umjetnikusadrinu. Za prepriavanje se obino uzima onaj tekst koji su uenici shvatili i doivjeli, tekst sa ivorazvijenom radnjom, u kojem se zapaa poetak, tok i zavretak radnje. Prije svega, prepriavaju se samozanimljivi tekstovi.

Motivje najmanja tematska jedinica u knjievnom djelu. Motivi mogu biti dinamiki i statiki. Dinamikimotivi pokreu radnju, a . Nain na koji su motivi povezani u jednomknjievnom djelu, zavisi od vrste knjievnog djela (roman, pripovjetka, pjesma).


58/99

58

UPAMTI

Dogaaji koji su uzajamno povezani u knjievnom djelu, odreenim redom i u odreenom vremenskomokviru naziva sefabula.

ZADATAK

Prepriajte priu Pet zrelih kruaka. Prilikom prepriavanja teksta potrudi se:

- da dogaaje prepria odreenim redom,

- da uoi bitne pojedinosti,

- da prepriava svojim rijeima i reenicama,

- da ti prianje bude slobodno, kratko i povezano,

- da pria koristei se kratkim reenicama,

- da pria pravilno, jasno, razgovijetno,

- da se ne slui potapalicama.


59/99

59

KIA

Iz vedra neba

Iz uplja vedra

Srebrn tu

U dobo zagrominja.

Ko bobe groa

Osu se kia,

Zadadi,

Zarominja.

Zabua oblak kroz oluk

Pod zemljom zaumi slap.

I eno

Ve sunce mlaku

Ispija naiskap.

Enes Kievi

vedro vrsta suda

dad kia

mlaka bara, voda nakupljena poslije kie


60/99

60

INTERPRETACIJA

Kako pjesnik opisuje kiu u ovoj pjesmi?

U kakav dobo je kia zarominjala?

Kako se ponaaju oluci?

Pjesnik kae: Ko bobe groa

Osu se kia,

ta je time pjesnik postigao?

ime je pjesnik doarao brujanje kie?

Pjesma je izrazito ritmina. ime je postignuta ritminost?

Da li si doivio pljusak kie na prozoru?

Kojoj vrsti lirskih pjesama spada ova pjesma?

ta znae stihovi: Ve sunce mlaku

Ispija naiskap?

ta je metafora?

KULTURA IZRAAVANJA

Osnovne odlike pjesnikog jezika su osjeajnost, slikovitost i ritminost. Osim rime, ritminosti pjesmedoprinose i drugi inioci kao to su red rijei u stihu, duina stiha, smenjivanje naglaenih i nenaglaenih

slogova, nain pisanja stihova, raspored strofa.

ZADATAK

Opii neku pojavu iz prirode: dugu, munju, vjetar.

Neka ti pjesma Enesa Kievia poslui kao primjer.


61/99

61

NIKO-I-NITA

(Otac pria sinovima, djeacima Adiju i Fariju)

U jedan djeiji dom dovedoe novog djeaka koji ree upravnici da se zove Niko-i-Nita. Bio jevaih godina, neto mlai od Adija i neto stariji od Farija. Sve domae iznenadi njegovo ime, ali od svegavie iznenadi ih njegovo ponaanje, njegovo dranje. Bio je onizak, vrstih ramena, povee glave, oian sbijelim oiljcima na glavi, poderanog dempera, prljav. Svi su ga paljivo gledali. On je bio neobinomiran. Nije se bojao djece i nije se radovao to ih vidi. Izgledalo je da ih nije osobito zarezivao. I to je biloprvo to se nije domcima dopalo.

Ruavalo se u dugakom hodniku, i hrana se uvijek dijelila s ela stola. Takav je obiaj udomovima. Na elu stola su sjedeli najjai djeaci, te redom slabiji i slabiji, do kraja stola. Kad je Niko-i-Nita doao, bila je nedelja i bilo je vrijeme ruku. Nedeljni ruak je dobar i ima kolaa, na kraju ruka.Poto su domai posjedali po svome redu, svi su oekivali da e i novajlija: prvo stati sa strane, odmjeritired i izabrati sebi mjesto koje mu pripada po jaini. Biranje mjesta za stolom je prirodni red stvari i svi suto znali, i svi su to ve inili.

- Kako zna svoje mjesto? vi ete pitati.

Novajlija najee pogrijei u odabiranju mjesta i tada mora da se tue sa onim ispred

koga je sjeo. Ko pobijedi, bit e za jedno mjesto unaprijed, prema elu stola, prema masnijoj orbi i veemkomadu kruha. To se ponavlja sve dok nekoga ne pobijedi i zaustavi se ispred pobijeenog.

* * *

To je to, ree tata. Tako je i u sportu. Prva savezna nogometna liga i onaj sto u djejem domu ista je stvar. To je odabiranje vrste i to sam ve spominjao i to je prvi zapazio onaj bradati Englez koji sezove Darvin. Ko pobijedi protivnike bude prvi. I kad poemo na selu mome prijatelju vori, i kad kupimokoko i donesemo je meu njegove kokoi, isto ne u odnosu na vrh stola ili u odnosu

ko e prvi pikiti, ve u odnosu na pijevca.

* * *

- I ta je bilo s Nikom? pitat ete.

Niko-i-Nita jednostavno nije htio da se tue za mjesto, sjeo je posljednji i strpljivo

ekao da jelo dobiju svi prije njega. Tako je izgubio vanost i poeli su neki posle ruka da ga tuku, ak ineki koji su bili manji od njega. Jedan drzak djeak oteo mu je i kola koji je Niko drao u ruci, zagledaoga i pomalo grickao, kao da mu je bilo ao kolaa ili kao da je elio da to dulje uiva u jedenju.


62/99

62

I?

Tako je bilo i ponedeljkom, i utorkom, i srijedom...

Jednog ponedeljka doe u dom hitna pomo i ljekar pripremi igle za davanje vakcine. Svi domcisu se manje vie pribojavali injekcije, i oni najjai, neki su bjeali u zahod pa ih je upravnica zvala, a oninajblii oigledno su se ustezali. Niko-i-Nita se zadesio blizu, ljekar ga pozva i Niko primi injekciju takojednostavno kao da mu je traak svjetlosti pao na miicu. Niko se izmakao ustranu i samo je drao prst nakomadiu vate koja je zaustavljala krvarenje. Domci su to vidjeli.

U petak je nestalo vode u domu i upravnica izvede domce da se umiju hladnom vodom i zubeoperu. Tada je bio kraj novembra, studena voda, a Niko skinuo koulju, izuo cipele, zagazio u rijeku ioprao se ledenom vodom.

Poslije ovakvih dogaaja neki domci, koji sjede pri kraju stola, nudili su da Niko sjedne isprednjih. On ree: Samo vi sjedite na svojim mjestima. Nita vie nije govorio. Takvih ponuda bilo je i zaveerom. Nekim djeacima nije bilo pravo to Niko sjedi na kraju. eljeli su da potuju pravila domskogponaanja, da svako bude na mjestu koje mu pripada, ali Niko-i-Nita ostade miran.

Idue nedelje trojica su ga udarila akama po glavi i pleima, jedan mu je potrgao spavaukoulju, a Niko je samo povio svoje tijelo, stavio krupne ake uz lice i mirno trpio sve udarce iponiavanja koja su nastavljena i posle tue. Bacili su mu etkicu za zube u kantu za smee i papue krozprozor.

Najvie zla u tome uinio je djeak sa ela stola, zvani Krakono. Dok nije doao Niko on je tukaodruge djeake. Prvo je tukao svakog novajliju i traio da mu daju dio svoje hrane, a kola obavezno. To sesaznalo i upravnica je nedeljom nadgledala jedenje kolaa, ali slabiji djeaci su folirali da jedu, krili sukola i kriom stavljali u male kesice vezane oko pasa. U tim kesicama skrivenim meu nogama, ti jadnidjeaci su iznosili kolae i davali ih Krakonou ili nekome drugom koga on odredi. Djeaci koji su urednodonosili kolae mogli su se nadati da Krakono ponekad ostavi po neku mrvu i njima, tek toliko daprobaju. Krakono je mogao pojesti stotinu kolaa.

Kad je opet bila nedelja i kad su podijeljeni kolai, Niko je odmah svoj smazao u dva zalogaja.Krakono ga je gledao s vrha stola kako jede i zaprijetio mu. To su bile domske grimase i sitne, nevidljive,ali znaajne domske prijetnje. Svi su znali da e Krakono poslije ruka isprebijati neposlunog Niku.

Krakono nije odmah krenuo. Saekao je spavanje, saekao je da upravnica pogasi svjetla u

sobama i tada je ustao i rekao Niku da ustane. Prije toga su dekama zastrli prozore da se ne vidi svjetlo ipoela je tua meu krevetima. Krakono i Niko tukli su se akama i mogli su upotrebljavati samo tijeloprotiv tijela. U okraju su poderali jedan drugom pidame i nastavili tuu sasvim goli. Niko nije spavao.Svi su sjedeli na krevetima i gledali. Niko nije izustio ni jednu rije. Samo se ulo stenjanje dvojice boracau hrvakim zahvatima i potmuli jauci od bolova. Poslije borbe koja je trajala neodreeno dugo, moda iitav sat i po, Niko-i-Nita je oborio Krakonoa, i to pleima na pod, i sjeo mu na prsa. Krakonou je teklakrv iz usta a Niki je krvarilo uho od ujeda. Bili su jo umazani krvavim pljuvakama i znojem.

To je bio kraj borbe i kraj Krakonoove vladavine.


63/99

63

Sutradan se to proulo u domu i domci su tada saznali da je Niko-i-Nita doao iz doma zabezprizorne u njihov dom da se popravi i da bude kao ostali djeaci.

Jo nekoliko dana je hrana dijeljena kao ranije, a onda, u nedelju kad je kuharica potegla prvukutlau nad prvim tanjirom u dugakom redu djeaci sa vrha stola i sam Krakono, prevrnuli su svojetanjire i to je bio znak da se od tog trenutka hrana poinje dijeliti s drugog kraja stola.

Od tada je Niko prvi dobijao jelo, slabiji djeaci oko njega ostali su na svojim mjestima i niko vienije traio, nije smio traiti, da mu drugi daje svoj kola ili dio svoje hrane.

Tako elo stola nije bilo tamo gdje je bilo nego tamo gdje je sjedio Niko-i-Nita

Alija Isakovi

MANJE POZNATE RIJEI

okraj - borba, bitka

prsa grudi

besprizoran koji je bez nadzora, bez staratelja

vrh stola, prvi za stolom

INTERPRETACIJA

Primjetili ste da je pria ispriana u treem licu. Ovakav nain prianja je ei nego prianje u prvomlicu. U ovoj prii pripovjeda, otac, pria svojim sinovima koji ga sluaju.


O kakvoj radnji se pria u treem licu:

- radnji koja se upravo dogaa,

- radnji koja se ve dogodila,

- radnji koja e se tek dogoditi?


64/99

64

Gdje se dogaa radnja ove prie?

Ko je glavni junak Isakovieve prie?

Zato se domcima ve u prvom susretu nije dopao novajlija?

Kako je opisan spoljanji, a kako unutranji portret Niko-i-Nita?

Sad moemo vidjeti kako se razvija radnja prie:

- kako zapoinje,

- kako se zaplie,

- kako postaje zanimljiva,

- kako se kree prema zavretku,

- kako se rasplie.

ta saznajemo iz uvodnih reenica ove prie

o mjestu radnje i o linostima koje e uestvovati u radnji?

Da li je Niko prihvatio kuni red u domu?

Po emu moemo pretpostaviti da e se u nastavku radnje linosti sukobiti?

Iz kojih postupaka djeaka to moemo zakljuiti?

Kada i kojim dogaajem poinje sukob, odnosno zaplitanje radnje?

Koji je dogaaj u prii vrhunac sukoba?

Kako je dolo do tog dogaaja i kako se razvijao?

ta se po zavretku sukoba promijenulo meu domcima?

Na koji nain se pria zavrava?

Zato je pisac glavnom junaku dao ime Niko-i-Nita?

Zato je djeaku to ime odgovaralo na poetku prie?

Koje su Nikove karakterne osobine dole do izraaja u toku prianja ove prie?


65/99

65

Ko je Krakono? Kakve karakterne osobine on ima?

Da li se Krakono promijenio poto je pobijeen?

Zato je Niko, kao najjai, postupao drugaije od svog predhodnika?

Kakva su nepisana pravila meu djeacima koja su svi potovali:

- uobiajena,

- ispravna,

- surova?

ta bi bila tema i ideja ove Isakovieve prie?

Pored glavne radnje u ovoj prii postoje i sporedni dogaaji. Da li bi i bez njih pria bila kompletna?

KULTURA IZRAAVANJA

Sa drugovima u razredu utvrdi redosljed dogaaja u prii. Zapiite to na nekoliko papiria i oznaitestrelicama redosljed zbivanja. Sloite dogaaje tako da budu poredani od kraja ka poetku. taprimjeujete? Kako bi tada tekla radnja u prii.

UPAMTI

Pripovjetkaje krae prozno djelo u kojem se prikazuje vie likova i zahvata dui period njihovog ivota.

Epizodaje tematski zaokrueni dio prie, koji se moe i izostaviti, a da se pri tome ne narui cjelina djela.

ZADATAK

Prianjem u treem licu opisuju se linosti u prii, daje se njihov portret, njihove fizike osobine, dakle,izgled, ali i njihove karakterne osobine. Saznajemo jesu li dobri, spremni da pomognu drugovima, jesu liveseljaci, ili su povueni u sebe, prgavi, tuku slabije od sebe... Opiite izgled glavnog junaka ove prie. Priopisivanju navedite dijelove prie koji potkrepljuju njegove karakterne osobine.


66/99

66

SAN

Znam jednog konja bijela,

Sjajne dlake vitkog tijela,

Proetam ga svake noi,

Po livadi ljetnjoj, po livadi cvjetnoj.

Ne pojim ga vodom, ne hranim ga travom.

Ponekad ga nacrtam na nebu plavom,

Ali tako loe da me bude sram.

Imam jednog konja ime mu je SAN.

Bisera Alikadi

INTERPRETACIJA

ta je pjesnikinju nadahnulo da napie pjesmu o bijelom konju?

Otkud bijeli konj u snovima pjesnjikinje?

Koje nas slike upuuju na ljepotu bijelog konja?

Zato je pjesnjikinja oduevljena njegovom ljepotom.

Na ta nas podsjeaju snovi pjesnjikinje, na koje pojave?

Jesi li ikada vidio bijele oblake sline konjima?

Koja osjeanja su vladala duom pjesnikinje?

Kako pjesma djeluje na vas?

Koja osjeanja u vama izaziva ova pjesma?


67/99

67

KULTURA IZRAAVANJA

Priredite u razredu as snova. Od svih isprianih odaberite najsmeniji, najstraniji ili najzanimljivijisan.

UPAMTI

Stilska figura koja poiva na poreenju dva ili vie predmeta na osnovu nekih zajednikih osobina naziva

seporeenje ili komparacija.

ZADATAK

U obliku proznog zapisa opiite kako vjetar raznosi bijele oblake na nebu.

Potrudite se da va opis bude to osjeajniji, neka doara bogatstvo boja i zvukova.


68/99

68

amac je teretan. I teko ga vuem. Bos sam. U amcu sjedi otac i upravlja tekim veslom daamac ne udari u obalu, ili da se ne nasue na ljunkoviti pljiak. Iz Broda vuemo sanduke piva zaduboku gostionicu. Sinoje doao gostioniar Fiko, dogovorio se s ocem, i rekao dobro platiti. Otac emoi smiriti neke raune, a osta e neto i za moje knjige. Ali, Duboac je daleko gore uz vodu. Nisamznao da i one nae pjeskovite obale i gusti vrbaci mogu biti daleko. Niz vodu, od njih se s lahko omudaljavamo, a povratak je spor i tvrd, pun znoja i misli koje naviru iz savskih dubina. Sunce je visoko.Udara pravo u tjeme. Bi e dobro ako stignemo prije zalaska sunca. Grlo mi se stalno sui, dahem, ali nemogu svaki as prekidati vuu i trati do amca da se napijem vode.

Kad smo se otisnuli s kamenite brodske obale, otac je obrisao svoja kosmata sijeda prsa, i

uzdahnuvi rekao:

- E, moj Hune! Ja star, a ti nejak.

Kad je veseo i kad nam je kua puna, otac nije star. A najmlai je bio onda kad je meni i sestrinapravio mali ami. Lahk. I pokretljiv. Moe ga veslati jednom rukom. I juer je otac bio mlai. I on imajka su se smijali.

Na vrhu visoke katarke uvrena je metalna halka i za nju je vezan konopac. Na drugom krajukonopca, dugog oko pedeset metara, vjeto je upletena iroka traka od jakog kanapa. Ta traka se sadausijeca u moja znojava prsa. Vuem. Svu no sam proveo u udnom bunilu plaei se da me otac nee

povesti. Sestra je starija. Do sada je uvijek nju vodio. Napinjem se kao da cio brod vuem za sobom samostom i svim kuama. Ali, okrenem li se pau, jer vuem nevjeto, trzajui, vidim samo vrh katarke.Uini mi se da jo to vrh dugake zailjene olovke koja po plavom papiru neba ispisuje svoj put. Taj putima oblik svake obale. Na brzacima i pliacima amac se izmie na vodu, pa katarka pravi iri potez pobeskrajnom plavetnilu. Htio je otac da ja upravljam, a on da vue. Ne ide. Nekoliko puta amac se umalonije potopio. Vuem sve pravilnije. Ne trzam. Samo da ne nagazim na zmiju. Na ovoj lijevoj strani Save,okrenutoj prema suncu, ima ih mnogo. A ja ne volim zmije. Pio sam puno vode. Ne vrijedi. Opet se uvukui prestrave me. A nikada ni jednu nisam ubio. Eno ga. Siknu kroz travu. I on se mene prepao. Krupan. Kaoda je na trzanju i povijanju katarke osjetio da se plaim, otac viknu:

-Moe li, Hune!

- Mogu... mogu...

- Jesi li gladan?

- Nisam...

- Vikni kad ti dosadi!

Jednom, bila je teka zima, ni prst se nije moga promoliti napolje, otac je sjedio s nama cijelovee, i priao nam kako je nekad radio na lai. Ovaj put kojim ja sada gazim zvao se laarski put. OdBroda pa gore do Gradike lae su vukli konji. Uz Savu tada nije bilo vrbaka. Sasijecali su vrbe i topole, i


69/99

69

rijetke jasenove, kako ne bi za njih konopci zapinjali. Napinjem se, glava mi je stalno savijena, gledampred sebe, gdje u stati, i osjetim da se u mene napree jedan takav konj, mrav i neuhranjen, vue laupunu kamena i drvene grae. I gdje je sada taj konj? Je li bio potkovan ili su mu se u meso zasijecali otri

komadi ljunka kao sada meni. I mi gore imamo jednog konja. Nije na. Arifov je. On nikad nije vukaolau. Ali vukao je svata. I mi smo ga pokuali jahati. Ne da. Uzaludno smo se cijelo ljeto zaskakivali nanjegova povijena lea. Padali smo svi od reda. I Denis je padao. I na naim licima mnogo je tragovanjegovih potkovica. Nekoliko razbijenih noseva, tekih dubotaka, voruga na oianim glavama, jedanlom noge, sve je to dolo u igri s tim nerazumnim konjem.

Laarski put zarastao je u gustu vrbinu.

Pribliavamo se Zbjegu. U imenu tog sela ima starog straha.

Cijeli kraj se prolomi od stranog trubljenja. Brod. Vue lepove. To je Zeta. Jedan od

posljednjih parabroda na Savi. Kao gusarska zastava nad njim se vije iroka traka crnog dima. S broda suugledali nau katarku. Mau nam. Zovu da se zakaimo. Ali, znam da neemo. Sa ovako teretnim amcemopasno se navesti na lepove. Zadnji dio amca sigurno bi legao u vodu. Da je amac prazan to bi za ocabila ala. Ovako, valja mi vui. Vui. Titra mi pred oima. Kao da su i vrbe poele koraati sa mnom.Bijele svjetlosne pjege pucaju mi u uima.

Zaustavili smo se u hladu vrbe nadnesene nad toplu Savu. Otac je razmotao novinsku hartiju izamirisao je bijeli hljeb. I dva komada brodske kobasice. I glavica crnog luka. I komad sira suenog nadimu. Jeli smo utei. U zelenoj tiinu ulo se struganje naih gladnih zuba. Otac me gledao s nadom. A jasam osjetio da mi kroz tanke kosti struji voda. Obina savska voda.

Opet vuem.

Alija H. Duboanin

plitka voda

katarka jarbol, stub za koji se privruju jedra

halka metalni obru

otok nakon udarca

lep zakaen amac za drugi amac


70/99

70

INTERPRETACIJA

U prii razlikujemo dvije vrste motiva: dinamike i statike.

Dinamiki motivi su motivi kretanja radnje, razvoja radnje i dogaaja.

Dok itate tekst pratite razvoj radnje u prii i otkrijte pojedine dinamike motive. Fabula prie je vrlojednostavna. Dok prepriavate priu nastojte da motive prikazujete po redu.

Statiki motivi su motivi kojima se usporava kretanje radnje. Sjeanje u prii je statiki motiv. Statikimotivi su i opisi, razmiljanje o neemu to je prolo.

Kakva je uloga statikih motiva u prii?

ta iz statikih motiva saznajemo o junacima ove prie?

Da li nam statiki motivi pomau da razumijemo priu i dogaaje u njoj?

ta saznajemo iz statikih motiva ove prie: kakve misli, slike, opise, sjeanja?

Pronaite u ovoj prii jednu lirsku sliku i ispriajte ta je to u njoj to se djeaku koji

vueamac toliko svia, to mu duu veseli.

ta san o zmijama govori o djeaku?

Koje djeakovo osjeanje nalazite u prii o sanjanju zmija?

Reenica se obino ne poinje sa I, a u ovom tekstu je ovo vrlo esto. ta se time postie?

KULTURA IZRAAVANJA

PriaLaarski putpuna je stilskih izraajnih sredstava: poreenja i epiteta. Epitetima se u priipostie slikovitost. Pronai poreenja u prii i pokai ta se s ime poredi. Uporedite epitete i recite takoji oznaava. Pokuajte uz imenicu staviti neki drugi pridjev koji bi mogao uz nju stajati.

Stilska figura u kojoj se rijeili grupa rijei i to najee pridjevi dodaju glavnoj rijei da bi je toslikovitije prikazali naziva se epitet. Epiteti su jedno od odlipjesnikog izraavanja.

ZADATAK

Napii rad na temu: Moje prvo putovanje brodom


71/99

71

SVICI

Zapale tiho fenjer od zlata

U ljetne sutone plave.

I lete svijetli,

Dobri i mali,

Iznad trave.

I lete tako iznad uma,

Iznad druma.

U prozirnoj mjeseini

Svijetle kao suze meke-

I nestaju u daljini

Iznad voda rodne rijeke.

I tako uvijek noi juna

Iskrama svijetlim krase,

A kada zora istona doe

tuni se gase.

A sutra opet u suton plavi

blistae negdje

u travi.

Kasim Derakovi

suton vee

drum put


72/99

72

INTERPRETACIJA

Pjesnik, Kasim Derakovijo iz djetinjstva nosi oaravajuu sliku veeri, kad bi svici upalili svoje male

fenjere, a on trao za njima, drao ih na dlanu da im se lampe ne utrnu. Pjesnik je sa uvao u sjeanju tuljepotu iz djetinjstva i kao odrastao ovjek napisao pjesmu o svicima. Pjesma sadri ne samo slikestvarnog svica, nego i svica iz pjesnikove due.

ta saznajemo iz pjesme Svici?

Kada se svici javljaju?

Kakvi su svici?

Gdje ih moemo vidjeti?

Kako pjesnik doivljava svice?

Objasni pjesnikova osjeanja na sljedeim stihovima:

Zapale tiho fenjer od zlata...

---------------------------------

...Svijetle kao suze meke...

a kad zora istona doe

tuni se gase.

Kakva su pjesnikova osjeanja i emocije u ovoj pjesmi?

ime je pjesnik doarao takve emocije?

Kakvu nadu nam uliva svojim fenjerom dobri svitac?

ZADATAK

Napii zadatak na temu: Posmatrao sam svice nou.


73/99

73

BIJELI LJUDI U BLIZINI

Robinson Kruso, trgova, doivljava brodolom.

ivi na pustom ostrvu dugi niz godina.

Tu doivljava nevjerovatne avanture.

vrijedno radio sa mnom.

- ta je? upitao sam zabrinuto.Petko je odgovorio:

- Bijeli l

s onog naputenog broda, odakle sam uspio da spasem jedino psa Deka.

- pitao sam dalje.- udi. Mi spasiti bijeli ljudi da se ne udaviti.-

- Ljudi.- Gdje su sada ti bijeli ljudi?- - Zar ih niste pojeli?- - -

- ta se desilo? - - O, velika radost! Tamo vidjeti moje ostrvo, tamo ivjeti moj narog!

Lice mu je blistalo, i on je skakao kao lud.

- Da li bi htio da se vrati na svoje ostrvo?- Da, mnogo htjeti.- ta bi tamo radio? Da li bi opet postao divlja i jeo ljudsko meso?- Ne, Petko svima kazati: treba biti dobar, jesti ljeb, jesti koza, piti mlijeko, ne jesti ljudi.- - - E, pa idi na svoje ostrvo.


74/99

74

- - -

- Ako ja odem, mogu tvoji zemljaci ipak da me pojedu.- ivot.Svima kazati ta ti uraditi. Nai neprijatelji bjeati kad vidjeti gospodar Robinson. Jedan

neprijatelj pasti. Drugi neprijatelj ja oboriti.

neprijatelji htjeli da ga pojedu.

- Napravit kazao sam Petku

Petko nije nita odgovorio, nego je samo tuno gledao preda se, a onda rekao:

-

- Ja se naljutio? Naljutio se na tebe? Nisam, nisam ljut.- Nije ljut? Zato onda alje Petka na ostrvo od Petko?- Pa ti eli tamo da ode.- Da, da, ja elio, a - Ali, Petko, ta bih ja rasdio kod vas?- - Ah, Petko, - rekao sam iskreno

- Ne, ne. Ti napravio Petko da bude dobar. Ti napraviti moj narod da bude dobar.- me ovdje da i dalje budem sam, kapo i dosad

to sam ivio.

- Petko onda zgrabi sjekiru koja je leala kraj njega, pa mi je prui. Uzeh sjekiru ne

- upitao sam ga.- Ti ubijati Petko.- Zato da te ubijem?

- Zato to htjeti poslati Petko daleko. Bolje ubiti Petko nego poslati.Kazao je to sasvim

Rairio sam tada ruke, stegao Petka sebi na grudi i rekao:

- Diobri moj Petko, ostat ovoru.

Danijel Defo

(Odlomak iz romana Robinson Kruso)


75/99

75

INTERPRETACIJA

Zato se Robinson pribojava Petkovog prijedloga?

Zato Petko ne eli da se vrati sam u svoj narod?

ko iskazao prijateljstvo.

Da bi prikazao likove, pisac je upotrijebio razgovor junaka.

Ko je i kako govorno obiljeen?

Z ljudima vano?

ZAPAMTI

Govorno obiljeen lik u knjievnom djelu jeste onaj lik koji se slui dijalektom

KULTURA IZRAAVANJA

Kada dva ili vie likova razgovara naziva se DIJALOG.

Kada jedan lik nastupa ili govori na sceni naziva se MONOLOG.

ZADATAK VIE

Robinsona i Petka.


76/99

76

Posve udan dep

Ne znam koliko sam bio kod Jevrejina u onoj udnoj peini, punoj mirisa i zvukova koje, dokgod sam iv, neu moi zaboraviti niti sebi objasniti. Ponovo kaem: udan je, udan ovaj svijet!

U neijem sam depu.

Ne znam iji je dep.

Samo to znam da je svijetao i miriljav; odie na sunce kad ono zalazi za rumene hume i ljetnjapredveerja, kad se ptice gnijezde za noni san, a sve tamnije vode ubore pjevom ljubavi i none tuge.

Kakav li je to dep, tvoje novo sklonite, u kojem se sad posle Jevrejinove kase nalazi? vjerovatno se pitate svi vi koji me pratite.

ovjek je uao u radnju. Kupio ovo i ono. Pazario, kao to se to kae. Kilo sapuna, eera, kahve,ilete, i jo kojeta. Tiho, smireno, irei oko sebe krug tajanstvenosti, Samuel je posluio muteriju,zapakovao mu sve kupljeno, tintanom olovkom sve izraunao, primio novac i vratio kusur jednupapirnatu novanici i neto sitnjea, meu kojima sam bio i ja.

Zbogom moji sluajni drugari! nijemo sam proaputao dok sam, ve u depu novog vlasnika,naputao duan Jevrejina Samuela. I vi ete, neko prije a neko kasnije, rasuti se po svijetu kao lagana

pljeva na vjetru!

Al ovo je ipak udan, posve udan dep, a njegov vlasnik, ije lice, u urbi, nisam mogao vidjeti,bio mi je joudniji.

Zamislite, on je pjevao, zanosno i glasno, koraajui nekim putevima, gore, dolje, lijevo, desno,pa kroz ume, preko livada, potoka, pored ogromnih, utljivih stijena, ispod oblaka, vedrog neba kojim jeplovilo vjeno sunce, nasmijano njegovom pjesmom. Razumijete, moj novi gazda je pjevao, ba kao da jevan sebe od neke neobjanjive radosti. I bilo da je no, i bilo da je jutro ili podne, kia ili vjetar, on jejednako pjevao kome ili zato to i ja vas hou da pitam.

I ta njegova pjesma izvirui iz njegovih usta, pokrenuta njegovom duom i srcem, dopirala je i donjegovog, da ne kaem mog, depa koji je, kao i ino to je bio svijetao i radostan, mirisao nekombeskrajnom, nekom nezaustavljivom radou i vedrinom.

Bio sam van sebe od uzbuenja sluajui njegovu pjesmu. Samo kakva razlika izmeu utljiveatmosvere u Jevrejinovom duanu, tom carstvu brojki i rauna gdje se sve i zauvijek zna ta je ta i emuslui, i ove sveanosti u kojoj pjesma, nada i radost obeaju i pruaju ono to mnogi u ovom arolikomsvijetu ne mogu ni sanjati! Dobro je, ipak i nadasve, biti novi, ma koliko bezvrijedan i emu sluio, paii od ruke do ruke, od radosti do tuge, od svijetlih visova do ledenih dubina rijeke, od kasa krtica dodepova veseljaka kojima je itav svijet mali i pod njihovim je stopalom.


77/99

77

Stotine, hiljade pjesama, smionih popjevki, zanosnih refrena nauio sam na ovom svome novomputu. I nisam se pitao kud idem i kome u sljedeem pripasti. Bilo mi je svejedno. I sam sam poeopjevati, iz svog rajskog depa pratiti onoga gore ije sam lice, usne i oi, mogao samo zamiljati.

I gledaj uda: pokrenuto pjesmom, sve oko nas je poelo da se kree, i zvijeri, i mravi i uz stablaprilijepljene gljive, i kamenje iz svoje nepominosti; zatim kue, ljudi, stoka, najsitniji predmeti, i istok, izapad, i sjever, i jug, i ono to je pod zemljom, i ono to je na njoj, i ono to je u zraku, na nebu, sve ivieno i zamiljeno, sve je to skupa treperilo, igralo i nezaustavljivo nastojalo da promijeni mjesto, dabude vie, bolje, radosnije i svjetljije nego to je bilo prije ove pjesme.

(Odlomak iz istoimen

Documents

Citanka Za BJ i Knjizevnost v OS