6
glinena pločica iz grada Harrana -najstariji sačuvani kartografski spomenik, 3800.pr.Kr prikaz grada Nippura -najstariji sačuvani plan grada, 1500.pr.Kr Capo di Ponte - prvi plan posjeda ugraviran u stijenu, 1500.pr.Kr Manuel Francisco de Santarem ,19.st,- kartografija kao znan.disciplina Ptolomej, 2. st.-najpoznatiji kartograf,(kartografija-linijsko predstavljanje dijela Zemlje sa svim onim što se na nju odnosi) KARTOGRAFIJA-disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata, a temeljni objekt istraživanja je transkripcija stvarnosti u grafički prikaz na ravninu KARTA -umanjena, matematički konstruirana i uopćena slika Zemljine površine koja na grafički način prikazuje raspored, stanje i međusobne odnose te prirodne i društvene pojave ( pojam se upotrebljava od 15. st. Paolo du Puzzo Toscanelli) - 16. i 17. st-ikonografija i descriptio -18.st-delineracija (crtež grada temeljen na matematičkoj osnovi) -19.st-rhrv. znan. nazivlje-karta i plan Johann Gottfried Gregorii, 18.st- prva klasifikacija karata s obzirom na prostorni obuhvat Johann Georg Lehmann, 19. st- podjela s obzirom na mjerilo, skala nagiba za metodu šrafiranja podjela karti po sadržaju : OPĆE(ugl. sve stare) i TEMATSKE ATLAS-niz karata koje čine cjelinu - Gerhard Mercator, 16.st-Atlas Sive Cosmographicae -Abraham Ortelius, 16. st atlas Theatrum Orbis Terrarum GLOBUS-trodimenzionalni prikaz zemlje(koriste se do 18.st) -najstariji podaci, Krates, 150.g.pr. kr -najsatriji sačuvan, Martin Behaim, 15/16.st -Vincenzo Maria Coronelli 17/18.st-poznati majstor podjela kartografije prema tijeku procesa izrade i upotrebe:

čitanje starih karata

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bilješke

Citation preview

glinena pločica iz grada Harrana-najstariji sačuvani kartografski spomenik, 3800.pr.Krprikaz grada Nippura-najstariji sačuvani plan grada, 1500.pr.KrCapo di Ponte- prvi plan posjeda ugraviran u stijenu, 1500.pr.Kr

Manuel Francisco de Santarem ,19.st,- kartografija kao znan.disciplinaPtolomej, 2. st.-najpoznatiji kartograf,(kartografija-linijsko predstavljanje dijela Zemlje sa svim onim što se na nju odnosi)KARTOGRAFIJA-disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata, a temeljni objekt istraživanja je transkripcija stvarnosti u grafički prikaz na ravninu

KARTA-umanjena, matematički konstruirana i uopćena slika Zemljine površine koja na grafički način prikazuje raspored, stanje i međusobne odnose te prirodne i društvene pojave ( pojam se upotrebljava od 15. st. Paolo du Puzzo Toscanelli)- 16. i 17. st-ikonografija i descriptio-18.st-delineracija (crtež grada temeljen na matematičkoj osnovi)-19.st-rhrv. znan. nazivlje-karta i plan

Johann Gottfried Gregorii, 18.st- prva klasifikacija karata s obzirom na prostorni obuhvat

Johann Georg Lehmann, 19. st- podjela s obzirom na mjerilo, skala nagiba za metodu šrafiranja

podjela karti po sadržaju: OPĆE(ugl. sve stare) i TEMATSKE

ATLAS-niz karata koje čine cjelinu- Gerhard Mercator, 16.st-Atlas Sive Cosmographicae-Abraham Ortelius, 16. st atlas Theatrum Orbis Terrarum

GLOBUS-trodimenzionalni prikaz zemlje(koriste se do 18.st)-najstariji podaci, Krates, 150.g.pr. kr-najsatriji sačuvan, Martin Behaim, 15/16.st-Vincenzo Maria Coronelli 17/18.st-poznati majstor

podjela kartografije prema tijeku procesa izrade i upotrebe:-povijest kartografije, opća kartografija, matematička, oblikovanje karti, sastavljanje, izdavanje, upotreba, održavanje

POVIJEST KARTOGRAFIJE-proučava povijest kartografske znanostiPOVIJESNA KARTOGRAFIJA- bavi se interpretacijom sadržaja karata kroz povijest

vrednovanje kartografskih izvora:1) povijesni kontekst-uvjeti u kojima je karta nastala2)izvor- terenski rad ili deskriptivni izvori3)izrađivač i namjera- imperijalna politika, privatne karte4)sadržajnost-mjerilo i količina podataka koje sadrži5)dostignuća znanosti

KARTOGRAFSKI KLJUČ-tumač karte i signature, važan za stare karte jer su subjektivne( u kartuši ili na rubu)

elementi geografske karte: matematička osnova, geo. elementi, redakcijski podaci, dopunski podaci

geografski elementi:a)reljef-do 17. st ga skoro pa i nema - metoda krtičnjaka (Ptolomej) - kavalir metoda-pogled na reljef s visoka, 17.st - metoda šrafura-smjer crtica označuje nagib terena(korištena u prvoj izmjeri) - sjenčanje: monokromatska skala, 19. st - izohipse:zamišljene točke koje spajaju jednake n.v, 19.st - hipsometrijska metoda:različiti tonevi jedne ili više boja -kombinirana metoda: sjenčanje-izohipse, izohipse-hiposmetrija, sjenčanje-hipsometrija

b)hidrografski elementi- do 16. st izdužene pravocrtne rijeke u smjeru I-Z - od 16. st riječi tokovi prikazani vijugavo - 17.st-realni pravci

c)naselja-najstariji geo. element - antika: rimski itinerari-samo važni vojni punktovi (utvrde, putne postaje, toplice) - 15. i 16.st:stilizirane signature - 17.st:točkasta signatura - 18.st:realni obrisi naselja

d)prometnice - rimski itinerari: ravne linije - 15.st- rijetko kopneni putevi - 16.st-mostovi (crveno drveni, crno kameni) - 18.st-pojava prometnica,kolni putevi,poštanski... - 19.st-zemljani putevi semeđe, čvrsti crveno, prikaz željezničke pruge

e) političke i administrativne granice: -15 i 16.st-metoda superimpozicije-opseg upravne jedinice određen s obzirom na poziciju i opseg prostora koji zauzima i s obzirom na naziv upravne jedinice - 17.st-linijska signatura i bojanje država raz. bojama

f)toponimi: oikonimi-nazivi naselja, oronimi-oblici Zemljine površine, hidronimi- voda, horonimi-pokrajine,predjeli, teritorionimi-područja pod nečijom vlašću, hodonimi-prometnice

matematički elementi starih karti:a) geodetska osnova: oblik Zemlje i njene dimenzije - antika: Tales iz Mileta-ravna ploča, Arhimed, Aristotel-kugla, Eratosten-izračunao opseg - sr.vijek:ravna ploča - 15. i 16.st:okrugla, 17 i 18.st-elipsoid, 19.st-geoid

b)kartografska pojekcija: prenošenje zakrivljene površine Zemlje na ravninu karte - od 16.st se bave tim problemom, do tada čunjasta ptolomejeva projekcija - od 16.st valjkasta mercatorova projekcija(pomorske karte)

c)koordinatni sustav i stupanjska mreža: - antika: 3.st.pr.kr prva pojava geo.mreže, Ptolomej-prva prava stupanjska mreža, samo teorije - 18.st-riješili problem, paralele i meridijani - početni merdijan: korz povijest na različitim mjestima ovsi tko je kartu radio

d)mjerilo karte: odnos dužina na karti prema dužinama u prirodi(brojčano, grafičko, tekstualno)

reprodukcija starih karti: do 15.st rukopis od 15.st-drvorez i bakropis 19.st-heliogravura i litografija 20.st- ofsetni tisak

-karte se umjetnički obrađuju od 14.-19.st

KARTOGRAFIJA STAROG SVIJETA:- nema sačuvanih originala, nego u pisanim izvorima na temelju čeg su karte nastale, sr.vjekovni precrti1)starogrčki izvori:-deskriptivni izvori za izradu karata, prve shematizirane karte u 5st.pr.Kr - nemaju praktičnu funkciju, već filozofsku - prva karta koja prikazuje Ilirik-Aleksandar iz Mileta - periplusi-peljari,nautička uputstva, Pseudo-Skilaksov-najstariji ia Jadran,pouzdani podaci naše obale

2)Helenska kultura: -najveći dosezi grč. kartografije Ptolomej-„Geografija“-atlas svijeta u 8 knjiga, najstariji prijepis Codex Urbinas Graecus - gš.-mjerenje visine Sunca(točno), gd.-početni meridijan na Kanarima

3)Rimsko Carstvo:-u ranoj fazi oslonac na starogrčke izvore, najvažniji geograf Strabon - karte izrađuju geografi i filozofi, kasnije karta postaje sredstvo kontrole i upravljanja - izrada itinerara(Tabula Peutingeriana), katastara(najstariji iz 2.st) - prva velika službena karta iz 1.st-Agrippa

SREDNJOVJEKOVNA KARTOGRAFIJA 1)samostanska:-kršć.filozofija se odražava na kartama, grč. kartografija hereza - okrugli prikazi karti s Jeruzalemom ili Rimom u središtu - temelji se na rimskoj kartografiji(Zemlja ravna ploča i središte) - toponimi iz antičkog razdoblja - bibilijski motivi - najstariji poznati kartograf Sv. Jeronim, 5.st - Beatus 8.st, Gervasius von Tillbury 13.st (Isus drži kartu)

2)arapska: - koriste se Ptolomejevim kartama - Muhammad ibn Musa Kwarazami – velika karta svijeta - 10 i 12.st razvoj samostalne arapske kartografije (Balkhijeva kartografija) - Mohammad al Idrisi- spoj orijentalne i grč. kartografije- nova karta svijeta temeljena na znanstvenim. dostignućima

portulani-rukopisne pomorske karte, 13.st, jako točni(nastali terenskim radom,stalno se izmjenjuju) - mletački i katalonski - najočuvaniji portulasnki atlas-Tammaro Luxoro

RANONOVOVJEKOVNA KARTOGRAFIJA1) obnova ptolomejeve geografije: najpoznatiji kartograf Maximos Planudes,13.st 2)nizozemska: 16. i 17.st-najvažnija kartografija tog doba,, jako dekorativne, Mercator -najpoznatiji predstavnik Abraham Ortelius3) francuska i njemačka

DOBA SUSTAVNIH IZMJERA 1)jozefinska: 18.st.-prva sustavna topografska i ekonomska imjera( za vojne potrebe) - 1:28 000 mjerilo - nisu umnažane. samo rukopisne kopije2)franciskanska: -druga izmjera, 19.st, obnova jozefinske, mjerilo 1:28 800, metoda šrafiranja - isto rađene rukom - franciskanski katastar (drvene kuće žuto, zidane rozo, crveno javni objekti)

3)francjozefinska: - mjerilo 1: 75 000 - karte izrađene fotolitografijom u crno-bijeloj tehnici, metoda šrafa i izohipsa