CIMBENICI ZOPa PRI PROSTORNOM PLANIRANJU I …seminar.tvz.hr/materijali/materijali19/19A03.pdf · 2015-11-11 · Zahtjevi za otpornost na požar konstrukcija i elemenata zgrada Klasa

ČIMBENICI ZAŠTITE OD POŽARA PRI PROSTORNOM PLANIRANJU I PROJEKTIRANJU mr.sc. Ljerka Kopričanec‐Matijevac

XIX. Tečaj stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera13. studenoga 2015. 1

ČIMBENICI ZAŠTITE OD POŽARA PRI PROSTORNOM

PLANIRANJU I PROJEKTIRANJU

mr. sc. Ljerka Kopričanec-MatijevacZagreb, 13. 11. 2015.

Zakon o gradnji, NN 153/2013.

Temeljni zahtjevi za građevinu

Članak 8.

Temeljni zahtjevi za građevinu su:

1. mehanička otpornost i stabilnost

2. sigurnost u slučaju požara

3. higijena, zdravlje i okoliš

4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

5. zaštita od buke

6. gospodarenje energijom i očuvanje topline

7. održiva uporaba prirodnih izvora.




Sigurnost u slučaju požara

Članak 10.

Građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da u slučaju izbijanja požara:

1. nosivost građevine može biti zajamčena tijekom određenog razdoblja

2. nastanak i širenje požara i dima unutar građevine je ograničeno

3. širenje požara na okolne građevine je ograničeno

4. korisnici mogu napustiti građevinu ili na drugi način biti spašeni

5. sigurnost spasilačkog tima je uzeta u obzir.


Članak 69.

...

(2) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada:

1. krajobraznog elaborata

2. geomehaničkog elaborata

3. prometnog elaborata

4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja

5. elaborata zaštite od požara

6. elaborata zaštite na radu

…



Zakon o zaštiti od požara, NN 92/2010.

Članak 27.

(1) Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine

se dijele na:

– građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i

– građevine skupina 2 – zahtjevne građevine.

(2) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za gradnju,

razvrstat će propisom građevine u skupine iz stavka 1. ovoga

članka.

Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara NN 56/12.

Članak 4.

U građevine skupine 2 razvrstavaju se sljedeće građevine:

1. građevine razvrstane u građevine skupine 2 navedene u Prilogu 2 ovog

Pravilnika,

2. postojeće građevine u kojima se uklanja stabilni sustav za dojavu ili

gašenje požara, odnosno plinodetekcija ili sličan sustav za sprječavanje

nastanka ili širenja požara,

3. postojeće građevine i postrojenja za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti

zaštite okoliša prema posebnom propisu,



4. ostale građevine koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

– ako se u njima obavlja skladištenje ili promet zapaljivih tekućina, plinova ili

eksplozivnih tvari prema posebnom propisu,

– ako se u njima zadržava ili boravi veći broj osoba (100 i više u nadzemnim odnosno 50

i više u podzemnim građevinama),

– ako sadrže prostore za javno okupljanje za 50 i više osoba,

– ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara,

– ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara,

– ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje

dima i topline,

– ako su u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole, dani

posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara.

A. ZGRADEA1. STAMBENE ZGRADEA1.1. zgrade za stanovanje sa više od 10 stanova.A2. NESTAMBENE ZGRADEA2.1. zgrade ugostiteljske djelatnosti, kao što su:A2.2. uredske zgrade uključujući i konferencijske i kongresne centre.

A2.3.zgrade za trgovinu na veliko i malo površine poslovnog prostora iznad100 m².

A2.4. zgrade za promet i komunikacije, kao što su:A2.5. industrijske zgrade, spremnici, silosi i skladišta, kao što su:A2.6. zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, kao što su:

A2.7.muzeji, umjetničke galerije i knjižnice uključujući zgrade za čuvanjearhivske građe (arhive) i informacijsko-dokumentacijske centre.

A2.8.školske, fakultetske zgrade i zgrade za znanstveno-istraživačkudjelatnost, kao što su:

A2.9.bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i institucionalnu skrb, kaošto su:

A2.10.dvorane za sportove koji se održavaju u zatvorenom prostoru i imajuprostore za gledatelje i sudionike (garderobe, tuševe), kao što su:

A2.11. ostale nestambene zgrade, kao što su:



B. PROMETNE GRAĐEVINEB.1. tuneli i pothodnici, kao što su:B.2. pomorske i riječne luke, pristaništa i slične građevine.B.3. brodogradilišta i slične građevine,B.4. marine.

C. ENERGETSKE I VODNE GRAĐEVINEC.1. magistralni vodovodi, telekomunikacijski i električni vodovi, kao što su:C.2. lokalni cjevovodi i kabeli kao što su:

D. SLOŽENE GRAĐEVINED.1. objekti za proizvodnju gipsa, cementa, cigle i crijepa i slične građevine.D.2. objekti i oprema za proizvodnju električne energije, kao što su:D.3. građevine i postrojenja za kemijsku i tešku industriju, kao što su:E. OSTALE GRAĐEVINE, kao što su:

Zakon o zaštiti od požara, NN 92/2010.

Članak 28.

(1) Podaci za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu,

koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole,

odnosno rješenja za građenje prema propisima kojima se uređuje

područje građenja, dobivaju se iz elaborata zaštite od požara koji je

poslužio kao podloga za njegovu izradu.

(2) Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.

(3) Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom i žigom.

(4) Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje Ministarstvo …



Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara, NN 51/2012.

Članak 2.

Elaborat predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o

sustavnoj zaštiti od požara građevine, a sastoji se od tekstualnog

dijela i grafičkih priloga.

…..

Tekstualni dio elaborata sastoji se od općeg i stručnog dijela.

Podaci iz elaborata iz stavka 1. ovoga članka služe za projektiranje

mjera zaštite od požara pri izradi glavnog projekta građevine glede

ispunjavanja bitnog zahtjeva zaštite od požara.

Članak 4.Stručni dio tekstualnog dijela elaborata sadrži:

.......

-opis građevine s prikazom prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i

tehničko-tehnoloških obilježja bitnih za ostvarivanje sustavne zaštite

od požara građevine, a osobito podataka o namjeni i značajki zbog

kojih je prema posebnom propisu, građevina razvrstana u skupinu 2:

......- značajke susjednih građevina koje utječu na tehničko rješenje

određivanja načina sprječavanja širenja vatre na susjedne

građevine (određivanje sigurnosne udaljenosti ili požarno

odjeljivanje) u glavnom projektu građevine,....



Požarni zid je posebna vrsta pregradih konstrukcija otpornosti na požar

najmanje REI-M 90 i izveden je od negorivih građevnih proizvoda (reakcije

na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1) koji presijeca konstrukciju

građevine od temelja do krova s posebno izvedenim krovnim završetkom

koji onemogućuje prijenos požara. …

Požarni zid priječi prijenos vatre i dima na druge građevine i/ili

požarne odjeljke u istoj građevini. Zahtjevi za zidove otporne na požar na

granici požarnih odjeljaka koji ne presijecaju građevinu od temelja do krova,

kao i zidove otporne na požar na granici parcele dani su u Prilogu 1 Tablici

1. točka 3. ovog Pravilnika.

Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/2013. i NN 87/2015.

Tablica 1.Zahtjevi za otpornost na požar konstrukcija i elemenata zgrada

Klasa građevine

(ZPS)ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5

Visoke zgrade

3Zidovi i stropovi na granici požarnog odjeljka i granici parcele (REI nosivi zidovi, EIpregradni zidovi)

3.1zidovi na granici parcele

REI 60 EI 60REI 90EI 90

REI 90 EI 90 REI 90 EI 90 REI 90 EI 90PREMAPOSEBNOMPROPISU

3.2

ostali zidovii stropovi nagranicipožarnogodjeljka

NIJE PRIMJENJIVO

REI 90EI 90

REI 90EI 90

REI 90EI 90

REI 90 EI 90



V. SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA NA SUSJEDNE GRAĐEVINE

Članak 20.

(1) Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine odnosi se na:

– građevine u neposrednoj blizini;

– građevine koje se dodiruju vanjskim zidovima.

Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/2013. i NN 87/2015.

Članak 21.

(1) Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine postiže se primjenom

odgovarajućih mjera kao što su:

– određivanje sigurnih udaljenosti i drugih mjera na razini dokumenata

prostornog uređenja (prostornih i urbanističkih planova);

– određivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije (primjerice

sigurnosne udaljenosti kod spremnika zapaljivih tekućina i plinova, postrojenja

s povećanim rizikom od nastanka požara i eksplozija, građevina i postrojenja s

visokim požarnim opterećenjem i slično);



Članak 21. (nastavak)

– izvedba požarnih zidova najmanje otpornosti na požar REI-M 90;

– izvedba vanjskih zidova određene otpornosti na požar i zidnih obloga i

izolacija, reakcije na požar A1 ili A2-sld0;

– ograničenje površine nezaštićenih površina otvora;

– ugradnja sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.

Članak 22.

(1) Kada je udaljenost dviju susjednih građevina s malim požarnim

opterećenjem (manjim od 1000 MJ/m2) manja od 3,00 metra,

zidovi i stropovi (krovovi) koji graniče sa susjednim građevinama

moraju imati otpornost na požar sukladno Tablici 1. u Prilogu 1

ovog Pravilnika, a ugrađeni građevni proizvodi moraju imati

reakciju na požar prema Tablicama 4. i 7. Prilogu 2 ovog

Pravilnika.



Tablica 1.Zahtjevi za otpornost na požar konstrukcija i elemenata zgrada

Klasa građevine

(ZPS)ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5

Visoke zgrade

3Zidovi i stropovi na granici požarnog odjeljka i granici parcele (REI nosivi zidovi, EIpregradni zidovi)

3.1zidovi na granici parcele

REI 60 EI 60REI 90EI 90

REI 90 EI 90 REI 90 EI 90 REI 90 EI 90PREMAPOSEBNOMPROPISU

3.2

ostali zidovii stropovi nagranicipožarnogodjeljka

NIJE PRIMJENJIVO

REI 90EI 90

REI 90EI 90

REI 90EI 90

REI 90 EI 90

20

Građevnidijelovi

Zgrada podskupine (ZPS)

ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5Visoke zgrade

Ovješeni ventilirani elementi pročelja

Klasificiranisustav

E D-d1 D-d1 C -d1 B -d1 A2-d1

ili

Izvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama

Vanjski sloj E D D A2-d1 B-d1 B-d1 A2-d1

Podkonstrukcija

– štapasta E D D D ili D C A2

– točkasta E D A2 A2 A2 A2 A2

Izolacija E D D B A2 A2 A2

Toplinski kontaktni sustav pročelja

Klasificiranisustav

E D D-d1 C-d1 B -d1 A2-d1

ili

Sastav slojeva sa sljedećim klasificiranim komponentama

– pokrovni sloj E D D C B-d1 A2-d1

– izolacijski sloj E D C B A2 A2

Tablica 4 Pročelja



Tablica 7. Krovovi

KonstrukcijaZgrada podskupine (ZPS)

ZPS 1 ZPS 2 ZPS 3 ZPS 4 ZPS 5 Visoke zgrade

Ravni krovovi

Gornji sloj debljine od najmanje 5 cm šljunka ili istovrijednog materijala

– Izolacija (hidroizolacija i slično)

E E E E D D

– Toplinska izolacija*

E D D C B A2

Kad gornji sloj ne odgovara prethodnoj točki

– Izolacija BKROV (t1) BKROV (t1) BKROV (t1) BKROV (t1) BKROV (t1)nije

dozvoljeno– Toplinska izolacija*

E E E C B

Kosi krovovi (20°≤ nagib ≤60°)

– Pokrov BKROV (t1) BKROV (t1) BKROV (t1) BKROV (t1) A2 A2

– Krovna ljepenka i folije

E E E E E A2

– Krovna konstrukcija

E E E A2 A2 A2

– Toplinska izolacija

E D C A2 A2 A2

*vrijedi za toplinsku izolaciju položenu na armirano-betonsku ploču, odnosno negorivupodlogu

Napomena:U potkrovljima stambene namjene razred reakcije na požar A2 za krovne konstrukcije ZPS4 iZPS5 postiže se gradnjom krovne konstrukcije od negorivih elemenata ili od drvene građeobložene negorivim građevnim proizvodom. Prihvatljivo je i rješenje u kome je drvena krovnakonstrukcije izvana zatvorena sa svih strana negorivim elementima propisane reakcije na požaruz uvjet da unutar tog prostora nema instalacija. Tada se dozvoljava da drvo krovnekonstrukcije ima razred reakcije na požar D sukladno HRN EN 13986.

Ukoliko je potkrovlje poslovne namjene (npr. uredske) dozvoljava se uporaba premaza otpornihna požar za otvorene krovne konstrukcije ako je postignut razred reakcije na požar B uzinstaliran i funkcionalno ispravan sprinkler sustav.

Ako se radi o prostoru krovišta koje nije stambene namjene ili nije predviđen za boravak ljudi(običan tavan) tada se dozvoljava da drvo krovne konstrukcije ima najmanje razred reakcije napožar D sukladno HRN EN 13986 ako je tavan požarno odvojen od stambenog dijela i susjednihgrađevina a pokrov je razreda reakcije na požar A2.

Isto tako, ako se radi rekonstrukcija postojeće građevine koja zadire i u dio postojeće drvenekonstrukcije krovišta tavana dozvoljava se na isti način riješiti kao u prethodnom slučaju.



Članak 23.

(1) Kada je jedna od susjednih građevina sa požarnim opterećenjem od

1000 MJ/m2 i većim, međusobna sigurnosna udaljenost određuje se

proračunom (NFPA 80A – Recommended Practice for of Bildings from

Exterior Fire Exposures ili nekim drugim jednako vrijednim

proračunom).«.

(2) Ukoliko, obzirom na postojeće stanje u prostoru, nije moguće postići

sigurnosnu udaljenost koja je određena prema stavku 1. ovog članka

potrebno je izvesti požarni zid otpornosti na požar REI-M 90 kod

srednjeg požarnog opterećenja u građevinama, odnosno požarni zid

otpornosti na požar REI–M 120 kod velikog požarnog opterećenja u

građevinama, a ugrađeni građevni proizvodi moraju imati reakciju na

požar A1.

Članak 23. (nastavak)…

(3) Ukoliko se umjesto požarnog zida iz stavka 2. ovog članka izvode

vanjski zidovi, tada oni moraju imati istu otpornost na požar koju bi

imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati

otpornost na požar kao i vanjski zidovi.

(4) Otpornost na požar požarnog zida iz stavka 2. ovog članka, može se

smanjiti za jedan stupanj, ukoliko se u građevini s požarnim

opterećenjem većim od 1000 MJ/m2 ugradi sustav za automatsku dojavu

i gašenje požara. U tom slučaju, građevni proizvodi ugrađeni u požarni

zid prema stavku 2. ili vanjske zidove prema stavku 3. ovog članka,

moraju imati reakciju na požar najmanje A2-s1 d0.



UVOD

Arhitektura je matično područje iz kojeg se urbanizam

razvio, ali i druge znanosti i grane tehnike bave se, s različitih

stajališta, problemima naselja: urbana sociologija, urbana

ekonomija, građevinarstvo i komunalna tehnika, hortikultura i

dr.

U proširenom značenju, urbanizam je proučavanje razvitka

gradova i njihove fizičke i socijalne strukture, a u najužem

značenju, djelatnost koja se bavi izradom urbanističkih

planova.

Urbanistički plan ima temeljnu zadaću odrediti način

upotrebe i izgrađenosti zemljišta, raspored gustoća stanovanja

i radnih mjesta, uskladiti interese korisnika zemljišta i urediti

promet u gradu. Prateća mu je zadaća utvrditi osnovni

raspored komunalne infrastrukture, osigurati zaštitu okoliša i

uvjete života u gradu, zaštitu spomeničkih cjelina i spomenika

te prostornim rješenjem osigurati mogućnost zaštite od

elementarnih nepogoda i ratnih razaranja.



Građevina je tvorevina nastala gradnjom, povezana s tlom, a

sastoji se od građevnog dijela i ugrađene opreme koji

zajedno čine tehničko tehnološku cjelinu. Pod pojmom

"građevina" razumijevaju se: stambene, poslovne, upravne,

sudske, školske i druge zgrade, bolnice, kazališta, koncertne

dvorane, hoteli, marine, elektrane, dalekovodi, trafostanice,

naftovodi, plinovodi, mostovi, tuneli, ceste i druge prometne

površine, željezničke pruge, putnički, teretni i ranžirni kolodvori,

aerodromi, luke, rafinerije nafte, brodogradilišta, stadioni,

igrališta, športske dvorane i druge.

Povijesna "iskrica"

64. god.n.e. Rim je zahvatio veliki požar koji ga je

potpuno uništio. Požar je započeo u gradskom centru i

zahvatio trgovine pune zapaljivih tvari (bačve ulja, masti itd.) i

potpomognut vjetrom proširio se vrlo brzo i na ostale dijelove

grada. Grad je izgorio u potpunosti.

Prema legendi, za ovaj katastrofalni požar Rima

osumnjičen je tadašnji rimski car Neron (vladao od 37.-68.

godine).



Nakon požara došlo je do velike rekonstrukcije grada koja je

povjerena graditeljima (arhitektima) Severu i Celeru. Oni su

donijeli građevinsko urbanističke propise koji su predstavljali

prve poznate požarno preventivne norme:

o kod gradnje se treba koristiti materijal otporan na vatru

o moraju se graditi široke ulice,

o moraju se graditi otvorena dvorišta,

o zabranjuju se zajednički pregradni zidovi

o trebaju se graditi masivni vanjski zidovi

o grad se treba što bolje opskrbiti vodom,

o ograničava se visina zgrada.

Neron je na taj način prvi car kojega je zabilježila

povijest, da je proveo građevinsko- urbanističke požarno-

preventivne mjere.

Rimska vojna uprava uvodila je izvježbane vatrogasne

postrojbe i u gradovima provincija te provodila propise o

zaštiti od požara na iskustvima Rima.

Propašću rimskog carstva prestala je postojati i dobro

organizirana vatrogasna služba kakvu je imao antikni Rim.



URBANISTIČKE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Lokacija građevine

Pri određivanju lokacije za nove građevine, s gledišta zaštite

od požara, treba voditi računa o čitavom nizu čimbenika te je to

vrlo složen problem. Posebno se mora voditi računa o tome

kako i u kojoj mjeri će nova građevina ugrožavati svoju

okolinu i, obratno, u kojoj će mjeri okolina, tj. susjedne

građevine, prometnice i drugo utjecati na stupanj opasnosti

od požara i eksplozija na budućoj, novoj građevini.

Kod određivanja lokacije neke građevine treba razlikovati

probleme vezane uz makrolokaciju te mikrolokaciju.

Problem određivanja lokacije može biti složen i zbog toga što

nisu samo čimbenici zaštite od požara ti od kojih ovaj problem

ovisi, već se pri odabiru lokacije treba uzeti u obzir:

prirodne uvjete na kojima će se građevina izvesti,

ranije izgrađene građevine u blizini odabranog mjesta,

vrsta tehnološkog procesa, ukoliko se radi o industrijskoj

građevini,

funkcionalnost buduće građevine

i drugo.



Jedan od najznačajnijih čimbenika pri prostornom

planiranju je namjena buduće građevine, jer različiti

problemi se javljaju kod stambenih građevina, u odnosu na

javne ili industrijske građevine tj. treba voditi računa o

zoniranju.

Veći grad globalno se može podijeliti na zone:

Cijelu industrijsku zonu trebalo bi udaljiti barem 1 km od stambene zone ili zone namijenjene razonodi,

rekreaciji, odnosno prostora gdje se okuplja veći broj ljudi.

Ukoliko je moguće, trebalo bi ostaviti zeleni pojas.Stvarna udaljenost industrijskih od stambenih zona ovisi o:

djelomično od ruže vjetrova, o vrsti zagađenja koje industrija stvara.



Građevine u kojima se proizvode ili čuvaju

opasne tvari

- ne smiju se izvoditi u blizini drugih objekata,

- treba se pridržavati posebnih uvjeta građenja

iz područja zaštite od požara i eksplozija,

- moraju se graditi izvan naselja, glavnih prometnica i

drugih vitalnih objekata.

U arhitektonsko urbanističkim rješenjima, osim razmakaizmeđu pojedinih zona, pri rješavanju problema mikrolokacije,

treba voditi računa i o međusobnim udaljenostimapojedinih građevina i pri tome poštivati osnovna pravilazaštite od požara.

Za određivanje optimalnog razmaka između građevinavažna je:

- namjena građevine, ali i- njezina visina.

Dovoljan međusobni razmak između građevina smanjitće ili čak potpuno onemogućiti prijenos požara sgrađevine na građevinu.



Također treba voditi računa i o smjeru dominantnog vjetra,odnosno o klimatskim uvjetima.

Za određena područja utvrđuju se dominantni vjetrovi jer onjima u velikoj mjeri ovisi razvoj požara, a pogotovo prijenospožara.

Čestina i brzina vjetrova prikazuje se “ružom vjetrova”

Industrijske zone se lociraju tako da dominantni vjetrovi pušu od stambene zone prema industrijskoj. Razlog tome je mogućnost prijenosa požara, ali i zagađenje okoline.

Konfiguracija terena, odnosno prirodni uvjeti sučimbenici koje također treba koristiti prilikomodređivanja lokacije nove građevine.

Nepovoljna konfiguracija (brdoviti teren) možeotežavati pristup vatrogasnim vozilima i tehnici dopojedinih građevina, ali isto tako konfiguracijaterena je bitna i s aspekta opskrbe vodom zagašenje.

Konfiguracija terena može se iskoristiti kaozapreka širenju ili prijenosu požara, što se posebnoodnosi na šumske požare.



Kalifornija, listopad 2007.

Kod rješavanja problema makrolokacije treba voditi računa i o

lokaciji vatrogasnih postrojbi.

Vatrogasne postrojbe trebale bi biti locirane tako da, na

području koje pokrivaju, stignu na intervenciju u vremenu do 15

minuta od primanja dojave.

Prostori koji su više ugroženi od požara trebaju imati u

neposrednoj blizini vatrogasnu postrojbu.

Nadalje, vatrogasne postrojbe trebaju biti uz glavne

prometnice, tako da imaju otvoren put u svim smjerovima, bez

velikih gužvi u prometu, zakrčenosti i prepreka (željeznička pruga,

niski podvožnjaci i slično) te trebaju imati dobru opskrbu

vodom.



U ŠESTINAMA, DUGOM SELU I KAŠINI SREDIŠNJA DRUŠTVA S PROFESIONALNOM JEZGROM -24-satno DEŽURSTVO

Čimbenik kojeg treba posebno uvažavati pri

prostornom planiranju je i prometna povezanost. Naime,

pokrivenost određenog prostora prometnicama utječe na

vrijeme dolaska vatrogasne postrojbe i drugih službi na

mjesto intervencije.

Osim cestovnog prometa za transport ljudstva,

vatrogasne opreme i sredstava za gašenje koristi se i

željeznički promet. Za požare na otvorenom veoma je

značajan razmještaj zračnih luka i heliodroma, a u riječnom

i pomorskom prometu razmještaj pristaništa za čamce i

brodove koji mogu služiti za transport, ali i za gašenje požara.



Rješavanjem prometne povezanosti u okviru mikrolokacije

posebno se razmatraju vatrogasni prilazi i površine za

operativni rad koji zajedno čine vatrogasne pristupe. Oblik i broj

vatrogasnih pristupa ovisi o namjeni građevine te o njezinoj visini.

Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljajuna javne prometne površine, a omogućavaju kretanjevatrogasnih vozila do površine za operativni rad.

Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrstepovršine koje su direktno ili preko vatrogasnih prilaza povezanes javnim prometnim površinama. One služe za postavljanjevatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcije spašavanja igašenja.

Vatrogasni pristupi (vatrogasni prilazi + površine zaoperativni rad) su čvrste površine koje svojim parametrima(širina, radijus, nosivost, i drugo) omogućuju pristup vatrogasnojtehnici ugroženoj građevini i stavljanje u radni položaj smogućnošću dohvata otvora na fasadnim zidovima radispašavanja osoba i gašenja požara.



OBLIKOVANJE VATROGASNIH PRISTUPA

Kako bi se omogućilo što lakše kretanje vatrogasnih vozilapotrebno je izbjegavati slijepe vatrogasne pristupe, tj. treba ih planiratitako da je omogućeno kretanje vožnjom naprijed, a posebno oko visokihobjekata.

Na kraju slijepih vatrogasnih prilaza, dužih od 100 m potrebno jepredvidjeti okretišta.Minimalni unutarnji i vanjski radijus ovisi o širini pristupne ceste te o visiniobjekta. (za objekte visine do 22 m, unutarnji radijus minimalno iznosi 5m, a vanjski minimalno 11 m, dok za objekte više od 22 m unutarnji radijusminimalno iznosi 6 m, a vanjski 12 m).Ukoliko su pristupne prometnice uže, radijusi se povećavaju, kako je tonavedeno u Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine,broj 35/94., 55/94. i 142/03.)Na prostoru kruga potrebno je zabraniti bilo kakvo parkiranje

Za stambene građevine visine do četiri kata vatrogasni

pristupi moraju biti osigurani najmanje s jedne, duže strane

građevine, na kojoj su otvori.

Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani najmanje s dvije,

duže strane građevine na kojima su otvori, kad je građevina

namijenjena za održavanje javnih skupova, odgoju i

obrazovanju, kod bolnica, hotela i sličnih građevina te za

stambene građevine više od četiri kata i sve ostale građevine u

kojima se okuplja, radi ili boravi više od 100 osoba.

Nosivost vatrogasnih pristupa treba biti takva da podnesu

osovinski pritisak od 100 kN. Vatrogasni pristupi moraju biti

stalno prohodni u punoj širini.



Slijepa ulica nije dobro rješenje jer može uzrokovati gubitakvremena te poteškoće kod vožnje unatrag.

T- završetak vatrogasnog pristupa je bolje rješenje jer se osiguravaprostor za postavljanje u operativni položaj te mogućnost promjenesmjera bez dugačke vožnje unatrag.

Kružno oblikovani vatrogasni pristup je dobro rješenje.

Vatrogasni pristup u obliku prstena je najbolje rješenje(cijelim putem omogućena vožnja naprijed)



Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine

od najmanje 1,1 m, a razmak između traka mora iznositi 0,8 m.



Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozilapostavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine, treba bitinajmanje:• 5,5 m za građevine visine do 40 m,• 7,0 m za građevine visine iznad 40 m

Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena dužina minimalno 11 m, a udaljenost od zida najviše 1 m.



PREPREKE NA VATROGASNIM PRISTUPIMA



Opskrba vodom za uspješno gašenje požara na određenoj

građevini ili prostoru jedan je od vrlo bitnih čimbenika

makrolokacije.

Najbolji je način opskrbe vodom za gašenje preko hidrantske

mreže na određenoj lokaciji.

Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda,

uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do

štićenih prostora i građevina, a može biti izvedena kao vanjska

hidrantska mreža za gašenje požara.

Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara se izvodi izvan

građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim

hidrantom.

Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke

štićenog prostora i najbližeg hidranta ne smije biti veća od 80 m,

niti manja od 5 m.

Udaljenost između dva susjedna hidranta smije iznositi najviše

150 m, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

Iznimno, u naseljima sa samostojećim obiteljskim kućama

udaljenost između dva susjedna hidranta smije iznositi najviše 300 m.



Specifično požarno

opterećenje u MJ/m2, do

Potrebna količina vode u l/min, ovisno o površini objekta koji se štiti u m2

do 100 101 do

300 301 do 500

501 do 1000

1001 do 3000

3001 do 5000

5001 do 10000više od 10000

200 600 600 600 600 600 600 600 900

500 600 600 600 600 900 1200 1200 1500

1000 600 600 600 900 1200 1200 1500 1800

2000 600 600 900 1200 1500 1800 2100 *

>2000 600 900 1200 1800 1800 2100 * *

* – potrebno je proračunati potrebne količine vode za svaki pojedini objekt

Tablica 2.

Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom

mrežom za gašenje požara, potrebno je osigurati najmanje

protočnu količinu vode navedenu u tablici 2. pri tlaku koji

ne smije biti manji od 0.25 MPa na izlazu iz bilo kojeg

podzemnog ili nadzemnog hidranta vanjske hidrantske mreže.

Za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom

mrežom za gašenje požara, potrebno je osigurati najmanje

protočnu količinu vode od 600 l/min, pri tlaku od 0.25

MPa.

Na cjevovod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara

postavljaju se u pravilu nadzemni hidranti, a samo iznimno,

u opravdanim slučajevima kada bi oni ometali promet,

postavljaju se podzemni hidranti.



U okviru prostornog planiranja razmatra se i vođenje važnihenergenata kao što su: plinovodi, naftovodi, dalekovodi ipostrojenja koja idu uz njih.

Naftovodi i plinovodi su opasni glede nastanka požarai/ili eksplozije i njihovog širenja te mogućnosti prijenosa požarana okolne građevine ili raslinje, kao i prekid prometa i drugihaktivnosti.

Dalekovodi (visoki napon) mogu pak biti uzročniknastanka požara.

Uz to vrlo je bitno planirati i mrežu telekomunikacije što jepokazao i tragičan ishod velikog požara na Kornatu 30.kolovoza 2007. godine.

Telekomunikacije su bitne zbog komuniciranja svatrogasnim postrojbama i drugim službama koje trebajudjelovati u slučaju požara velikih razmjera ili pak s tragičnimposljedicama. Bolja pokrivenost nekog područja telefonskommrežom i drugim vezama smanjuje vrijeme dojave požara,vrijeme uzbunjivanja, ali i pozivanja pomoći ukoliko nešto krenepo zlu.

U naseljenim sredinama izvođenjem podzemnihenergetskih kablova dobiva se na sigurnosti, a osim togapodzemne žice neće smetati vatrogasnoj tehnici pripostavljanju u položaj za operativni rad (zglobne platforme iliauto ljestve).



Neki problemi mikrolokacije mogu se riješiti odabirom

određenih tipova gradnje koji kao takvi mogu biti više ili manje

pogodni za širenje požara unutar same građevine te njegov

prijenos s građevine na građevinu.

Isto tako, određeni tip gradnje može olakšati ili pak otežati

pristup vatrogasnim vozilima do građevine za slučaj

spašavanja osoba ugroženih požarom ili za gašenje požara.

Postoje razni tipovi gradnje.

Zatvoreni blok

Takav tip gradnje ima najnepovoljniji pristup za vatrogasna vozila i

opremu, posebno u starijim gradskim jezgrama gdje su ulice vrlo često

jako uske i neprimjerene za vatrogasnu tehniku.

Osim toga požar se može vrlo brzo proširiti i vodoravno i okomito unutar

same građevine, a zbog naslanjanja građevine na građevinu prijeti i vrlo

velika opasnost od prijenosa požara s građevine na građevinu, tj. iz

jedne ulice na drugu.

Kod zatvorenog bloka u suvremenoj gradnji potrebno je izvesti kolni

prolaz kroz građevinu najmanje dimenzije 3 x 4 m, a koji se koristi kao

vatrogasni prilaz.



Rekonstrukcija zatvorenih blokova

Poluotvoreni blok

Nešto je povoljniji tip od zatvorenog glede vatrogasnog

pristupa, ali postoji velika opasnost od prijenosa požara.

Kod zatvorenog i poluotvorenog bloka površine unutar bloka

treba oprezno koristiti za operativni rad, a nikako se ne smiju

koristiti za mjesto okupljanja evakuiranih osoba.



Izgradnja unutar blokova

- nepoželjna -

Gradnja u nizu

Najčešće se radi o stambenom nizu. Pristup za vatrogasna

vozila i opremu s jedne strane niza ne zadovoljava u

potpunosti. Bolje je kada je pristup omogućen s obje strane.

Zbog sprječavanja vodoravnog širenja požara između

građevinskih jedinica izrađuju se požarni zidovi.



Stambeno poslovne građevine velike površine

To su građevine u kojima prijeti vrlo velika opasnost od

vodoravnog i okomitog širenja požara pa je potrebno obratiti

posebnu pozornost na preventivne mjere zaštite te osiguranje

kvalitetnih vatrogasnih pristupa sa svih strana.

Terasasta gradnja

Primjenjuje se kod strmih terena. Pristup za vatrogasna vozila i

opremu je nepovoljan.

Pravilnom gradnjom osiguravaju se preventivne mjere od

prijenosa požara s građevine na građevinu te osiguravaju

površine za operativni rad vatrogasnih vozila.



Stambeni i poslovni tornjevi

Kod takvog tipa gradnje vatrogasni pristupi se moraju

osigurati sa sve četiri strane.

Postoji velika opasnost od okomitog širenja požara, što se

može spriječiti visokim parapetima ili još bolje vodoravnim

istakama (balkoni, lođe).

Poseban problem vezan uz makrolokaciju i mikrolokaciju

može se pojaviti kad su u pitanju već izgrađeni objekti.

Naime, nije rijetkost, posebno kod industrijskih građevina, da

se pojedini pogoni nalaze u građevinama koje nisu građene za

današnje uvjete.

Često se dešava da građevina nema zadovoljavajuću

otpornost na požar s obzirom na visinu požarnog opterećenja

koje se nalazi u građevini, a koje je izazvano novim tehnološkim

procesom ili skladištenjem velikih količina roba.



Pitanje ugroženosti susjednih objekata ne može rješavati

odgovarajućim međusobnim razmicanjem građevina, već se

trebaju tražiti druga rješenja.

Vrlo često se između građevine s povećanim požarnim

opterećenjem i susjednih građevina izvode slobodno stojeći

požarni zidovi.

Općenito treba istaći da se odabir lokacije neke građevine ne

može gledati isključivo s gledišta zaštite od požara, nego se

pri odabiru uvijek moraju imati u vidu urbanistička rješenja za

pojedini prostor.

Ili bolje rečeno, pri donošenju urbanističkih planova treba

strogo voditi računa i o problemima zaštite od požara.

ARHITEKTONSKO GRAĐEVINSKE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Zaštita od požara vrlo često se rješava i arhitektonskograđevinskim mjerama.

Odabirom građevinske konstrukcije, odnosno

vrstom građevinske konstrukcije,

materijalom iz kojeg je izgrađena i njene dimenzije,

bitno se određuje otpornost konstrukcije na požar.

Za pojedine građevinske konstrukcije, kojima se treba povećatiotpornost na požar, odabire se vrsta zaštite i način njena provođenja.

Povećanjem otpornosti na požar pojedinih građevinskih konstrukcija

može se povećati otpornost čitave građevine.



U građevinama se mogu uporabiti, odnosno ugraditi samo

građevni materijali i proizvodi te oprema koji trebaju biti imati ispravu

o kakvoći.

Posebna pozornost se daje građevnim materijalima koji se koriste

za finalnu obradu vodoravnih i okomitih površina na evakuacijskim

putovima i izlazima.

Požarne karakteristike ugrađenih materijala od presudnog su

značaja za brzinu širenja požara unutar građevine i za stvaranje

otrovnih produkata izgaranja.

Ugrađeni materijali mogu bitno utjecati na visinu imobilnog

požarnog opterećenja, a time i ukupnog požarnog opterećenja u

građevini.

Kalifornija, listopad 2007.



Odabir instalacija i sustava je čimbenik koji itekakodoprinosi sigurnosti građevine u požaru. Postoje razneinstalacije koje, svaka na svoj način, doprinose povećanojsigurnosti.

Vodovodna instalacija

Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantskamreža za gašenje požara izvedena u objektu koji se štiti. U pravilumora biti izgrađena kao mokra hidrantska mreža.

Iznimno, zbog opasnosti od smrzavanja, posebnostitehnološkog procesa ili građevine (visoke građevine), hidrantskamreža za gašenje požara ili njezini pojedini dijelovi mogu, poodobrenju tijela nadležnog za zaštitu od požara, biti izgrađeni kaosuha hidrantska mreža.

Specifično požarno opterećenje u MJ/m2, do 300 400 500 600 700 800 1000 2000 >2000

Najmanja protočna količina vode kroz mlaznicu/mlaznice l/min

25 30 40 50 60 100 150 300 450

Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara moraimati protočnu količinu vode najmanje jednaku količininavedenoj u tablici 1., a najniži tlak na mlaznici, kodminimalne protočne količine, ne smije biti manji od 0,25 MPa.

Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora bitiizvedena na takav način da se ostvari potpuno prekrivanjeprostora koji se štiti najmanje s jednim mlazom vode s timda se na dužinu cijevi s mlaznicom može dodati dužina mlazaod najviše 5 m.

Tablica 1.



U slučaju da se potrebna protočna količina vode upožarnom sektoru koji se štiti ostvaruje s dva ili više hidranata,potrebno je cjelokupnu štićenu površinu prekriti s onolikohidranata koliko je potrebno da se ostvari potrebna protočnakoličina vode.

Zaštita požarnog sektora koji obuhvaća dva ili više katovamora se izvesti na takav način da se svaki kat štiti s najmanjejednim zasebnim hidrantom.

Hidrantski ormarići se razmještaju u prolaze, stubišneprostore, putove za evakuaciju, u neposrednoj blizini ulaznihvrata prostorija koje mogu biti ugrožene požarom, tako da neometaju evakuaciju.

Vatrodojavni sustavi

Instaliranjem vatrodojavnih sustava može se požar otkriti

u najranijoj fazi, odrediti mjesto njegovog nastanka i

alarmirati odgovorne osobe. Maksimalno smanjenje vremena

od nastanka požara do alarmiranja vatrogasne postrojbe

postiže se instaliranjem vatrodojavnog sustava s

automatskim prosljeđivanjem alarma na vatrogasnu

postrojbu.



Polustabilni i stabilni sustavi za gašenje požara

Instaliraju se kada se želi smanjiti vrijeme od

nastanka požara, odnosno njegove dojave do početka

gašenja požara.

Automatski stabilni sustavi za gašenje maksimalno

smanjuju to vrijeme.

Ventilacijski sustavi

U građevinama u kojima postoji opasnost od eksplozije

ili gušenja instaliraju se ventilacijski sustavi koji osiguravaju

izmjenu zraka.

Izmjenom zraka u prostorijama sprječava se stvaranje

eksplozivne smjese para, plinova ili prašine sa zrakom.

Ventilacijski kanali su vrlo pogodni za širenje vatre i dima

pa se kao mjera zaštite u njih ugrađuju automatske

vatrootporne zaklopke.

Isto vrijedi za klimatizaciju i centralno grijanje na topli

zrak.



Električna instalacija

U prostorijama gdje bi električna struja mogla biti

uzrok nastanka eksplozije, električna instalacija se

predviđa u protueksplozijskoj izvedbi (Ex izvedba).

Gromobranska instalacija

Instalira se na građevine kako bi se spriječile štetne

posljedice izbijanja atmosferskog elektriciteta.

Za sve ugrađene instalacije i sustave, izvođač radova je

dužan pribaviti od ovlaštene pravne osobe uvjerenje o

ispravnom djelovanju instalacija i sustava.

Posebnu pozornost kod projektiranja građevine treba

obratiti na formiranje prostorija, požarnih sektora, dimnih

sektora, putova za evakuaciju i izlaza.

Svi navedeni čimbenici zaštite od požara uzimaju se u

obzir pri projektiranju novogradnje te kod rekonstrukcija ili

adaptacija građevina.



HVALA NA POZORNOSTI

Popis literature:

[1] Simović, V., Leksikon građevinarstva, MASMEDIA, Zagreb, 2002.[2] Zakon o zaštiti od požara, Narodne novine 92/10.[3] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.[4] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977.[5] Ivić, R., Zaštita od požara pri projektovanju i izvođenju zgrada, Beograd, 1966.[6] Kostić, V., Preventivna zaštita od požara, Beograd, 1968.[7] Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, Narodne novine, broj 35/94., 55/94. i 142/03.[8] Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, Narodne novine, broj 8/06.[9] Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara, Narodne novine 62/94. i 32/97.[10] Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, Narodne novine 29/13 i 87/15.[11] Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara, Narodne novine 51/12.[12] Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara Narodne novine 56/12.[13] Zakon o gradnji, Narodne novine 153/13.

Documents

CIMBENICI ZOPa PRI PROSTORNOM PLANIRANJU I …seminar.tvz.hr/materijali/materijali19/19A03.pdf · 2015-11-11 · Zahtjevi za otpornost na požar konstrukcija i elemenata zgrada Klasa