DR.SC. DRAŽEN ARBUTINA DIPL.ING.ARH. ZAHVATI REKONSTRUKCIJE I ADAPTACIJE GRADITELJSKE BAŠTINE

Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera Arhitekti - XII. tečaj

11. veljače 2012. (subota) Avenija Vedeslava Holjevca 15 ZAGREB, 2012.

METODOLOGIJA ZAŠTITE SPOMENIČKE, GRADITELJSKE BAŠTINE .......................................................... 3

SVRHA ZAHVATA NA REKONSTRUKIJI I ADAPTACIJI GRADITELJSKE BAŠTINE ......................................... 5

STUPNJEVI INTERVENCIJA NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI .......................................................................... 6

INTERVENCIJE NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI ............................................................................................. 9

OSNOVE ZAŠTITE GRADITELJSKE BAŠTINE ........................................................................................ 10

DEFINICIJA KONZERVATORSKE TERMINOLOGIJE .................................................................................. 11

OSNOVNA TERMINOLOGIJA .............................................................................................................. 11

PRINCIPI POSTUPAKA OBNOVE I ZAŠTITE ......................................................................................... 11

POTREBA ZAŠTITE/PRODULJENJE EGZISTENCIJE ............................................................................... 12

KONZERVACIJA .................................................................................................................................. 13

KONSOLIDACIJA ................................................................................................................................. 14

SANACIJA ........................................................................................................................................... 14

RESTAURACIJA ................................................................................................................................... 14

NAČELA RESTAURACIJE ................................................................................................................. 14

ADAPTACIJA ....................................................................................................................................... 15

REKONSTRUKCIJA .............................................................................................................................. 15

REVITALIZACIJA .................................................................................................................................. 15

PRIMJERI ................................................................................................................................................ 16

METODOLOGIJA ZAŠTITE SPOMENIČKE, GRADITELJSKE BAŠTINE

ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

INTE

RD

ISC

IPLI

NA

RN

A

STR

UK

TUR

A S

UD

ION

IKA

I

SVEO

BU

HV

ATN

A

MET

OD

OLO

GIJ

A STRUČNI ASPEKTI

LEGISLATIVNI OKVIR

MODELI I METODE PRAKTIČNA I PRAGMATIČNA

EGZEKUCIJA

procjena ocjena zaštita obnova prezentacija

MODEL UNIVERZALAN

SVEOBUHVATAN

KOMPLEKSAN

SUSTAVAN

METODA PARCIJALNA

LOKALIZIRANA

PROVEDBA PLANIRANJE PROJEKTIRANJE IZVEDBA

dokumentiranje

analiza

planiranje/projektiranje realizacija zahvata

nadzor pri realizaciji

SVRHA ZAHVATA NA REKONSTRUKIJI I ADAPTACIJI GRADITELJSKE BAŠTINE

Zahvati funkcionalne rekonstrukcije i adaptacije graditeljske baštine baziraju se na osnovnoj ideji

zaštite i produljenja njene egzistencije. Sve aktivnosti koje se provode kako bi se osigurao stručni, ali i

ekonomski osnov zaštite moraju biti prepoznati i podržani ne samo od strane struke i stručne

javnosti, ved društva u cjelini. Upravo društvo i njegovo prihvadanje i podrška aktivnostima na zaštiti

znači i mogudnost financiranja inicijalnih zaštitnih radova, ali i kontinuirano financiranje zaštite i

očuvanja.

namjena funkcija konstrukcija forma

• KONSTRUKCIJA

• FORMA

• NEPROMJENJIVE ODREĐUJU MATERIJALNU SUPSTANCU BAŠTNE

FUNKCIJA

• NEMA POTREBE ZA MIJENJANJEM KONSTRUKCIJE ILI FORME

• POJAVLJUJ SE POTREBA ZA NADOPUNM I MJENJANJEM OSNOVNI POSTAVKI KONSTRUKCIJE (TO UTJEČE NA FORMU)

NEPROMIJENJENA • MIJENJA SE I KONSTRUKCIJA I

FORMA

• USKLAĐIVANJEM NOVOM FUNKCIJOM

• MIJENJA SE KONSTRUKCIJA

• DOPUNJAVA SE KONSTRUKCIJA

• MIJENJA SE BAŠTNA

PROMJENJENA

STUPNJEVI INTERVENCIJA NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI

Graditeljska baština je ved svojim nastankom morala zadovoljiti uvjet određene namjene (funkcije), a

ta je namjena i inicirala nastanak građevine kao materijalne manifestacije prvobitne intencije.

Funkcija se tijekom vremena nije morala promijeniti, no uvjeti koje čovjek očekuje da zadovolji

zgrada koja tu namjenu i funkciju treba omoguditi sigurno se razvojem ljudskog društva mijenjaju

manje ili više (a u nekim slučajevima i dramatično). Sve ljudima inicirane i od čovjeka definirane

funkcije se vremenom mijenjaju i nadopunjavaju. Upravo te promjene u očekivanju ispunjenja neke

funkcije ima omoguditi građevina čija je određena faza vrijedna poradi nekoga određena razloga (ili

cijelog njihova kolopleta). Tako čovjek koristi graditeljsku baštinu kao dio svoga svakodnevnog života i

želi da je korištenje svake te zgrade (pa bila ona i povijesna, kulturna baština) usklađeno s

POTREBA ZAŠTITE/PRODULJENJE

EGZISTENCIJE

AUTENTIČNOST

OBLICI SUPSTANCA

(MATERIJAL/TEHNIKA/TEHNOLOGIJA)

ESENCIJA (FUNKCIJA/PERCEPCIJA)

očekivanjima koja ima ispunjena u bilo kojoj suvremenoj zgradi s istom namjenom i funkcijom.

Stoga, razlog za mnoge intervencije na graditeljskoj baštini je upravo želja korisnika da usklade

suvremene želje i shvadanja nužnih preduvjeta koje zgrada mora zadovoljiti s povijesnim

spomenikom čiji je nastanak vezan uz drugačija ljudska očekivanja.

AKTIVNOSTI NA ZAŠTITI I OČUVANJU

(SVAKI OD KORAKA ZAHTIJEVA ODREĐENA ULAGANJA - NUŽNO JE OPRAVDATI IZDATKE -

ČESTO SAMO OD STRUKE DEFINIRANA VRIJEDNOST NIJE DOVOLJNA Z REDEFINIRANJE INTERESA ZAJEDNICE - NEDOSTATAK INTERESA

ZAJEDNICE INICIRA NEMOGUDNOST FINACIRANJA AKTIVNOSTI NA ZAŠTITI)

DEFINIRANJE POTREBE ZAŠTITE I OČUVANJA (REDEFINIRANJE INTERESA

ZAJDNICE)

PRESTANAK KORIŠTENJA (GUBTAK INTERESA ZAJEDNICE ILI POJEDINCA)

KORIŠTENJE (INVESTICIJA U ODRŽANJE I DALJE PODRŽANA OD STRANE POJEDINACA ILI

ZAJEDNICE)

NASTANAK KULTURNOG DOBRA (INICIJATIVA I FINACIRANJE OSIGURANO

IZVORNOM NAMJENOM I FUNKCIJOM - JASAN INTERES ZAJEDNICE ILI POJEDINACA)

IZVORNA NAMJENA (FUNKCIJA)

ADAPTACIJA PORADI PROMJENE U NAČINU

KORIŠTENJA

POTPUNI GUBITAK IZVORNIH

VRIJEDNOSTI

POTREBA ZAŠTITE NIJE PREPOZNATA

PROPADANJE UBRZANO - NESTANAK STRUKTURE

REKONSTRUKCIJA - NO DVOJBENA VRIJEDNST

PORADI UPITNE IZVORNOSTI

KONZERVACIJA

REDOVTO ODRŽAVANJE

DJELOMIČNI GUBITAK IZVORNIH

VRIJEDNOSTI

DVOJBE U DEFINICIJI NUŽNIH

AKTIVNOSTI

REPRISTINACIJA - RESTITUCIJA

IZVORNOG STANJA UZ VREDNOVANJE SVIH

SLOJEVA

KONZERVACIJA

REDOVITO ODRŽAVANJE

INTERVENCIJE MINIMALNE I SAČUVAN INTEGRITET I

VRJEDNOST BAŠTINE

PREPOZNATA NUŽNOST ZAŠTITE

MINIMALNA RESTITUCIJA

(DJELOMIČNA REPRISTINACIJA)

KONZERVACIJA

REDOVITO ODRŽAVANJE

NEMA NUŽNH ADAPTACIJA (ISKLJUČIVO REDOVITO ODRŽAVANJE)

NASTAVAK REDOVITOG

ODRŽAVANJA

PREPOZNATA NUŽNOST ZAŠTITE

KONZERVACIJA

REDOVITO ODRŽAVANJE

PRESTANAK ODRŽAVANJA - U PRVI MAH MINIMALNA DEGRADACIJA IZVORNE

STRUKTURE

PREPOZNTA NUŽNOST ZAŠTITE

SANACIJA ILI RESTAURACIJA

KONZRVACIJA

REDOVITO ODRŽAVANJE

FORMA I SPOMENIČKA VRIJEDNOST

KONSTRUKCIJA, PROSTORNA

DISPOZICIJA, OPREMA

OČEKIVANJA LJUDI

PROMJENE U DRUŠTVU

NAMJENA FUNKCIJA

PROMJENA FUNKCIJE

MIJENJA SE KONSTRUKCIJA ,

UNUTRAŠNJA DISPOZICIJA,

OPREMA

PROMJENA FORME PROMJENA

SPOMENIČKE VRIJEDNOSTI

FUNKCIJA NEPROMIJENJENA

FUNKCIJA NEPROMIJENJENA -

OČEKIVANJA LJUDI SE MIJENJAJU

MIJENJA SE KONSTRUKCIJA ,

UNUTRAŠNJA DISPOZICIJA,

OPREMA

PROMJENA FORME PROMJENA

SPOMENIČKE VRIJEDNOSTI

INTERVENCIJE NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI

PREVENCIJA PROPADANJA

ZAŠTITA I OBNOVA

POSTOJEDEG STANJA

OČUVANJE KULTURNO-POVIJESNE

(GRADITELJSKE) BAŠTINE

AKTIVNOSTI NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI

NEINVAZIVNE

DIREKTNO - NA GRADITELJSKOJ

BAŠTINI

POSREDNO - O GRADITELJSKOJ

BAŠTINI

INVAZIVNE

REDOVITE AKTIVNOSTI

IZVANREDNE AKTIVNOSTI

OSNOVE ZAŠTITE GRADITELJSKE BAŠTINE

PREVENCIJA PROPADANJA

KONTROLA OKOLIŠA (REDUKCIJA ZAGAĐENJA I VIBRACIJA U OKOLIŠU)

SUSTAVNO ODRŽAVANJE (TE UZ ZAHVATE NA KONSTRUKTIVNIM DIJELOVIMA OSIGURATI

KONSTANTNO ČIŠDENJE I GOTOVO DOMADINSKO ODRŽAVANJE)

KONTROLA VLAŽNOSTI, TEMPERATURE, SVJETLA I OSVJETLJENJA (UNUTARNJE STRUKTURE I

KONSTRUKCIJE)

MJERE SPREČAVANJA POŽARA(PALEŽI), VANDALIZMA, KRAĐE

ZAŠTITA POSTOJEDEG STANJA

KONTINUIRANI POPRAVCI NA OŠTEDENJIMA,

ZAUSTAVLJANJE UTJECAJA AGRESIVNIH AGENSA (VODA, KEMIKALIJE PLINOVI…)

DEFINICIJA KONZERVATORSKE TERMINOLOGIJE

OSNOVNA TERMINOLOGIJA

PRINCIPI POSTUPAKA OBNOVE I ZAŠTITE

ODRŽAVANJE • MANJI

RADOVI POPRAVAKA (UZ MINIMALNU KOMPROMITACIJU IZVORNIH MATERIJALA I KONSTRUKTIVNIH TEHNIKA)

SANACIJA • POPRAVAK VEDIH

OŠTEDENJA (UTJECAJI VLAGE , METEOROLOŠKIH NEPOGODA, OŠTEDENJA USLIJED HAVARIJA (KVAROVA) INSTALACIJA

KONSOLIDACIJA • POPRAVAK

KONSTRUKTIVNH DJELOVA

RESTAURACIJA

• PREMA IZVORNIM OBLICIMA I IZVORNIM PODACIMA, TE PO MOGUDNOSTI I IZVORNIM KONSTRUKTIVNM TEHNIKAMA (NO MOGUDI SU I SUVREMENI MATERIJALI I TEHNOLOGIJE) KAO ZAHVAT POVRATKA ILI PREZENTACIJE IZVORNIH VRIJEDNOSTI BAŠTINE

KONZERVACIJA • AKTIVNOSTI

NA ZAŠTITI PREPOZNATIH VRIJEDNOSTI

STANJE ZGRADE ILI SKLOPA MORAJU

BITI U POTPUNOSTI SNIMLJENI PRIJE POČETKA BILO

KAKOVE INTERVENCIJE

MATERIJALI I POSTUPCI KORIŠTENI

PRILIKOM ZAHVATA ZAŠTITE MORAJU

BITI DOKUMENTIRANI

POVIJESNI SLOJEVI ILI ELEMENTI NE

SMIJU BITI UNIŠTENI,

FALSIFICIRANI, PROMIJENJENI ILI

UKLONJENI

SVAKA INTERVENCIJA

MORA BITI MINIMALNO

POTREBNA (MORA BITI REVERZIBILNA

ILI BAREM REPETITIVNA)

SVAKA AKCIJA MORA BITI VOĐENA

UZ POŠTOVANJE ESTETSKOG,

POVIJESNOG I FIZIČKOG

INTEGRITETA KULTURNOG

DOBRA

POTREBA ZAŠTITE/PRODULJENJE EGZISTENCIJE

autentičnost o oblici (forma) o supstanca (materijal/tehnika/tehnologija) o no oblike i supstancu prate funkcija i percepcija

DEFINICIJA VRIJEDNOSNIH PARAMETARA

1

polazni element za izradu projektne dokumentacije procjena vrijednosti zgrade i njenog značenja unutar određene prostorne ili socijalne cjeline

kulturne vrijednosti

emotivne vrijednosti

uporabne vrijednosti o namjenska (funkcionalna) vrijednost; o gospodarska (ekonomska) vrijednost; o društvena (socijalna) vrijednost; o politička vrijednost; o obrazovna vrijednost

1 Feilden, B.M., 1981., Uvod u konzerviranje, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb:19-20

KONZERVACIJA

čuvanje postojedeg/sadašnjeg stanja uz poštovanje svih povijesnih i estetskih slojeva o prvenstveno svi postupci kontinuiranog održavanja

uključuje i potrebne zahvate konsolidacije/održavanja o vrlo slojevit i kompleksan termin koji uz akcije na zaštiti postojedeg materijalnog supstrat

neke cjeline graditeljske baštine može uključiti i zamjenu pojedinih materijala ili dijelova izvorne konstrukcije…

KONZERVACIJA

OSI

GU

RA

VA

O

ČU

VA

NJE

P

OST

OJE

DEG

/SA

DA

ŠNJE

G

STA

NJA

PO

ŠTO

VA

NJE

SV

IH

PO

VIJ

ESN

IH I

ESTE

TSK

IH

SLO

JEV

A

PRIMJENA - DVIJE KRAJNOSTI OBZIROM NA PROBLEMATIKU STATUSA OČUVANOSTI KULTURNIH DOBARA

ZADOVOLJAVAJUDI STATUS

OČUVANOSTI

IZNIMAN STUPANJ

RUINIRANOSTI

UKLJUČENI SU I MANJI ZAHVATI KONSOLIDACIJE

KULTURNA DOBRA RUINIRANA DO MJERE KOJA IH DEFINIRA TEH

ARHEOLOŠKIM NALAZIŠTEM I OSIM RADOVA KONSOLIDACIJE ILI DRUGIH

ZAŠTITNIH RADOVA PRONAĐENIH OSTATAKA NISU POTREBNI DRUGI

RADOVI

NA OČUVANIM KULTURNIM DOBRIMA ZAHVATI KOJI NE

MIJENJAJU KONSTRUKTIVNU I KONSTRUKCIJSKU ESENCIJU NEKE

POVIJESNE GRAĐEVINE, VED SAMO KONZERVIRAJU ZATEČENO STANJE

KAO BI PRODUŽILI TRAJNOST

KONSOLIDACIJA

radovi kojima se intervenira na konstruktivnim sustavima ne bi li se očuvao konstruktivni integritet kulturnog dobra

o uključuje učvršdivanje temelja, zidova, stropnih i krovnih konstrukcija

često uključuje izmjenu pojedinih sastavnih dijelova kulturnog dobra

problematična obzirom na određivanje autentičnosti spomenika

njeni izvori još u doba XIX. st. za vrijeme romantičarske konzervacije

SANACIJA •popravak/ozdravljenje •postupak kojim se na kulturnim dobrima rješavaju tehnička, higijenska ili druga tehnološka problematika

intervencije na zaštiti od vlage

popravak instalacija

konstruktivna sanacija

RESTAURACIJA •obnova koja osigurava povratak u prvobitno/izvorno stanje •djelomična •primjena kad nije mogude dobro zaštititi drugim metodama

NAČELA RESTAURACIJE

1.moguda ugradnja novih elemenata, ali u manjem postotku, koji ju nede pretvoriti u rekonstrukciju 2.cilj nije samo vradanje prvobitne prispodobe kulturnog dobra (izvornog ili najstarijeg sloja) ved očuvanje autentične vrijednosti svih zatečenih povijesnih slojeva 3.prestaje tamo gdje počinje pretpostavka – mora se zasnivati na poznatim i dokumentiranim elementima 4.novi dijelovi se moraju razlikovati od izvornih 5.izbjegavati obnovu dekorativnih dijelova osim ako nije nužno zbog čuvanja estetske cjelovitosti (no i to temeljem postojedih elemenata)

ADAPTACIJA Adaptacija je aktivnost kojom se građevina projektirana i sagrađena (najčešde i korištena) za točno određenu namjenu u nekom trenutku prilagođava nekoj drugoj namjeni ili režimu korištenja. Svaka građevina građena u nekom vremenu prilagođena je svojim projektom, te uvjetima i načinima korištenja u skladu s određenom namjenom sukladnom tada važedim smjernicama (društvenim pravilima, pravilima određenih struka,propisima ili tehničkim mogudnostima određenog razdoblja ili područja). Adaptacija može značiti i usklađivanje uvjeta u nekom objektu sa suvremenim zahtjevima (funkcionalnim, tehničkim ili legislativnim), a bez promjene osnovne namjene. To je posebice vidljivo prilikom adaptacije sakralnih građevina u kojim tehnička problematika grijanja, hlađenja, rasvjete, ozvučenja ili mehaničke otpornosti i stabilnosti mogu biti esencijalni inicijatori zahvata koji ne mijenjaju osnovnu funkciju tih sakralnih objekata, tj. Bogoslužje kao osnovni inicijator njihova nastanka i način njihova korištenja. Upravo zahvati na crkvama uključuju zahvate uvođenja sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, ozvučenja i rasvjete kao značajne faktore u transformaciji izvorne strukture. •POSTUPAK KOJIM SE GRAĐEVINAMA BEZ FUNKCIJE DAJE NOVA NAMJENA •PROVODI SE U SUGLASJU S DRUGIM TEHNIČKIM METODAMA ZAŠTITE –KONZERVIRANJE ZATEČENOG STANJA I MANJI RESTAURATORSKI RADOVI

REKONSTRUKCIJA •obnova postojede građevine ili cjeline čija je fizička degradacija znatna (djelomično ili potpuno rušenje) •ukljuČuje novu gradnju prema nekoj od dokumentiranih građevnih faza objekta koji se rekonstruira •nerazmjerno više novih nego autentičnih dijelova

REVITALIZACIJA •POSTUPAK ČITAVIH URBANIH ILI RURALNIH CJELINA •ASPEKTI –KULTURNO-UMJETNIČKI –GRAĐEVINSKO-TEHNIČKI –EKONOMSKI –SOCIO-DEMOGRAFSKI

PRIMJERI

Slika 1 PAVILJON 40 ZAGREBAČKG VELESAJMA - IVAN VITID, KRUNO TONKOVID, 1957. Adaptacija izložbenog paviljona na Zagrebačkom velesajmu u klizalište zahtijevala je uz instalaciju sustava z

hlađenje leda i dogradnju cijelog niza sadržaja koji izvornim projektom nisu bili predviđeni. Tako je uz postrojenje za hlađenje leda dograđen i aneks u kome se nalaze svlačionice i drugi nužni sadržaji

z odvijanje sportske aktivnosti koja nije bila izvorno zamišljena funkcija građevine.

Slika 2 Zagreb, crkva sv. Katarine sa prikazom privremenih aktivnosti na statičkoj konsolidaciji objekt nakon potresa krajem XIX. Stoljeda.

Slika 3 Italija, Rim, Maksencijeva bazilika. Fotografija trajne sanacije konstrukcije čeličnom konstrukcijom.

Slika 4 STADION “DINAMO”, VLADIMIR TURINA, FRANJO NEIDHARDT, EUGEN EHRLICH -1946.-1954. Intervencije na stadionu u potpunosti su devastirale izvorni koncept građevine uz potpuno neadekvatno funkcionalno definiranje samog projektnog zadatka, te nezavršenost i neadekvatnu opremljenost sadašnjeg adaptiranog i rekonstruiranog sklopa za suvremene potrebe i očekivanja

prilikom održavanja nogometnih utakmica.

Slika 5 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center, primjer izgradnje iznimno velike strukture trgovačkog centra s adaptacijom dijela povijesne građevine nekadašnjih vojarni (vojarne „Jiří z Poděbrad” na tome su mjestu kao vojni sadržaj od 1780. do 1996.) koje su natječajem 2005.

pretvorene u veliki trgovački centar u samome centru Praga. Zgrada koja je činila lice vojnoga sklopa sačuvana je u mjeri koja danas ima tek funkciju kulisa na kojima su dominantni elementi reklame mnogih svjetskih trgovačkih marki. Na samom je lokalitetu tijekom pripremnih radova

provedeno i opsežno arheološko istraživanje, tada je na tome prostoru lociran izuzetno zanimljiv, slojevit i značajan povijesni građevni supstrat koji jest istražen i dokumentiran, no sama gradnja

poradi njega nije zaustavljena i trgovački centar je u punoj funkciji na cijeloj planiranoj površini. Na lokaciji su nađeni ostaci građevina u rasponu od XII. pa do XVIII. stoljeda izuzetno vrijedne za

povijesni razvoj grada.

Slika 6 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center

Slika 7 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center

Slika 8 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center

Slika 9 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center

Slika 10 Hrvatska, Brijuni, Mali Brijun, utvrda Fort Brioni Minor, utvrđenje s kraja XIX. Stoljeda izgubilo je svoju vojnu funkciju i danas se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Brijuni. Tijekom

zadnjeg desetljeda na utvrdi se priređuju kazališne predstave Teatra Ulysses za čije potrebe je montirana i privremena konstrukcija gledališta.

Slika 11 Slovenija, Gornja Radgona, Stari Špital, zgrada hospicija iz XVII. Stoljeda koja je adaptirana za potrebe organiziranja izložbi, koncerata i prezentacije muzejskih zbirki. Kapela starog hospicija

pretvorena je u manju dvoranu za izložbe i koncerte. Intervencija je izvedena uz prezentaciju izvornih elemenata konstrukcije i dekorativne plastike, te minimalnim intervencijama u samu strukturu prostora. Suvremena obrada poda diskretna je, no pristupačnost prostora za osobe

smanjene pokretljivosti nije osigurana, jer stube svojim formatom ne omogudavaju prilaz invalidnim i slabo pokretljivim posjetiocima, a bez značajnijih intervencija u izvornu strukturu

rampe ili dizala nije mogud implementirati u prostoru.

Slika 12 Šibenik, Ivo Vitid, kulturni dom. Adaptacija polivalentnog kulturnog sadržaja u gradsku knjižnicu primjer je intervencije na jednom od značajnih ostvarenja suvremene arhitekture, koja barem u vanjštini u potpunosti poštuje izvornu projektantsku intenciju u tretiranju arhitekture.

Slika 13Martjanci, Slovenija, gotička crkva sv. Martina, XIV. st.

primjer je intervencija poradi osiguranja suvremene rasvjete tijekom bogoslužja. Adaptacija

zasnovana na suvremenim očekivanjima nespretno je

izvedena, tako da je na zidnim slikama iz XIV. st. stihijski

montiran nz rasvjetnh tijela koja osiguravaju rasvjetu, no narušavaju spomeničku i

umjetničku vrijednost cjeline.

Slika 14 Austrija, Beč, Bečki gasometri, projekt u kome su spremnici plina adaptirani i funkcionalno rekonstruirani kao kulisa i fizički okvir novim sadržajima i razvoju cijelog jednog gradskog

stambenog „susjedstva“

Slika 15 Gasometer C

Slika 16 Coop Himmelb(l)au Gasometer B