Seminarski rad

VISOKA KOLA

CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE

KISELJAK

DALIBOR HADI

CESTOVNA SIGNALIZACIJA

DIPLOMSKI RAD

Kiseljak, Juni 2014.VISOKA KOLACENTAR ZA POSLOVNE STUDIJEKISELJAK

CESTOVNA SIGNALIZACIJADIPLOMSKI RAD

Predmet: Infrastruktura cestovnog prometaMentor: mr.sci. Igor Markovi

Student: Dalibor Hadi

Broj indeksa: 27

Studij: Promet

Smjer: Cestovni promet

Kiseljak,juni 2014.

Sadraj:

1. Uvod

4

2. Horizontalna signalizacija

5

2.1 Definicija horizontalne signalizacije

7

2.2 Podjela horizontalne signalizacije

8

2.3 Elementi horizontalne signalizacije

9

2.3.1 Uzdune oznake

9

2.3.2 Poprene oznake

11

2.3.3 Oznake van standarda

13

2.3.4 Markeri

14

3. Vertikalna signalizacija

15

3.1 Podjela vertikalne signalizacije

16

3.2 Osnovni principi i zahtjevi vezani za saobraajnu signalizaciju

18

3.3 Voenje saobraaja

20

3.4 Boje osnove znakova putokazne signalizacije

21

3.5 itanje saobraajnih znakova

22

3.6 Saobraajni znakovi

23

3.7 Znakovi obavjetenja za voenje saobraaja- Putokazne ploe

25

3.8 Konzole i Portali

33 3.9 Turistika i ostala signalizacija

34 3.10 Promjenjiva signalizacija

384.Svjetlosna signalizacija Semafori

41 4.1 Istorija semafora

42 4.2 Semafori za regulisanje kretanja vozila

42 4.3 Semafori za regulisanje kretanja pjeaka

45 4.4 Semafori za regulisanje kretanja tramvaja

46 5. Literatura

471. Uvod

Saobraajna signalizacija obuhvata sredstva i ureaje kojima se obezbjeuje praenje,kontrola i voenje saobraajnih tokova(obiljeavanje na kolovozu,saobraajni znaci sa stalnim i promenljivim sadajem,svjetlosna signalizacija i slino) sa ciljem ostvarenja projektovanog reima odvijanja saobraaja.Osnovne odredbe o saobraajnoj signalizaciji formulisane su pravilnikom o saobraajnoj signalizaciji u kojem su posebno definisane to jest propisane vrste znaenja, oblik, boja, mjere, materijali za izradu saobraajne signalizacije i pravila postavljanja saobraajne signalizacije na putevima. Saobraajna signalizacija moe biti horizontalna, vertikalna i svjetlosna signalizacija.

2. Horizontalna signalizacija

Problem podjele kolovoza puta ili ulice na smjerove kretanja, pojavio se uz razvoj transportnih sredstava i saobraajne mree. U poetku, on nije mogao biti efikasno i trajnije rijeen, jer su putevi i ulice uglavnom bili bez kvalitetnog kolovoznog zastora i vrste podloge. Primjena kamenih materijala omoguila je primjenu nekih oblika horizontalne signalizacije. To je, prije svega, bila mogunost da se kamena podloga izvede u nekoj teksturi ili od razliito obojenog kamena, postavljenog po zamiljenoj sredini kolovoza. Izgradnja savremenih puteva i ulica a posebno pojava velikog broja vozila na njima, istakla je problem odvajanja smjerova kretanja, najvie zbog poveanja brzine kretanja vozila i pojava eonih sudara vozila. Na putevima su se najprije pojavile oznake tzv. centralne linije, koje su istovremeno znaile i zabranu preticanja a kasnije su se razvile brojne oznake koje se koriste na ulicama. Prvi elementi horizontalne signalizacije primenjeni su u SAD jo 1900. godine na jednom putu u dravi Miigen. Ve 1930. godine javlja se ideja o primjeni svetloodbojnih elemenata (tzv. "perla") koji se dodaju u osnovnu masu bojila, ime se dobija kvalitetnija i vidljivija horizontalna signalizacija u nonim uslovima. Tokom 1937. godine u SAD su testirani i prvi aplikativni materijali za horizontalnu signalizaciju. Upotreba horizontalne signalizacije je u poetku bila ograniena zbog sporosti ugradnje i nerazvijene tehnologije proizvodnje bojila. Tek posle drugog svjetskog rata poinje masovnija upotreba horizontalne signalizacije, obraa se panja na razvoj i dizajn mnogih elemenata, izradu standarda i normativa, a paralelno se vrlo brzo razvija i tehnologija proizvodnje raznih bojila i drugih materijala kao i postupci njihove ugradnje. U naoj zemlji, pojedini elementi horizontalne signalizacije korieni su prvi put prije drugog svetskog rata u veim gradovima, uglavnom na najvanijim ulicama. Prilikom kaldrmisanja ulica, centralna linija naglaavana je postavljanjem kamenova priblino slinog oblika, a kod ugradnje kocke pjeaki prelazi su oznaavani metalnim znakama ili ploama od klinkera (markeri). Kasnije, pedesetih godina u upotrebi su posebna sintetika bojila, a poslednjih godina primjenjuju se praktino sve tehnologije koje se koriste u svijetu. Oznake horizontalne signalizacije na ulici ili putu su vrlo vani dijelovi koriene saobraajne opreme (u koju jo spadaju saobraajni znakovi, putokazi, smjerokazi,svjetlosni signali i sl.) jer se, po svom poloaju, nalaze u centralnom polju panje vozaa (slika 1).

Slika 1.Oblik polja panje vozaa mijenja se zavisno od brzine vozila, saobraajnih uslova na

putu i graevinskih karakteristika saobraajnice. Granice polja panje, vozaa koji se nalazi na dvosmernom putu obiljeenom horizontalnom signalizacijom, prikazane su na slici 2. Moe da se uoi da se oblik polja panje mijenja u zavisnosti od brzine vozIla, konfiguracije terena i od pravca pruanja puta. Pravac pruanja puta se naglaava horizontalnom signalizacijom odnosno orijentacija vozaa se olakava jer postoje prostorni orijentiri izvedeni oznakama horizontalne signalizacije. Veliina polja panje vozaa se smanjuje odnosno poveava u zavisnosti od brzine kretanja vozila. Granice polja panje utvruju se eksperimentalno, registrovanjem rasporeda,uestanosti trajanja pojedinih fiksacionih taaka pri nekim (poznatim) uslovima u saobraaju. Slika 2.

2.1 Definicija horizontalne signalizacije

Horizontalna signalizacija (HS) se moe definisati kao skup posebno oblikovanih geometrijskih elemenata (linija, figura i polja) i natpisa, ijim se kombinovanjem (prilikom projektovanja) i ugradnjom (na kolovozu) formiraju oznake. HS postoji i na drugim (saobraajnim) povrinama: trotoarima, komunikacijama unutar garaa i parkinga, aerodromskim pistama i platformama itd. Prilika je da se ukae na razliku izmeu pojma element i pojma oznaka u HS. Oznaka je ono to je izvedeno na kolovozu ili nekoj drugoj povrini, upotrebom

nekog materijala i odgovarajueg postupka ugradnje. Projektantski posmatrano, oznake se sastoje od elemenata koji se najee propisuju dravnim standardima. U tom smislu, element, kao to je linija, figura ili strelica, predstavlja najmanju "strukturu" koja je definisana i propisana dravnim standardom.Horizontalna signalizacija odnosno oznake HS se mogu upotrijebiti praktino na svim (saobraajnim) povrinama na kojima postoji potreba da se prostor na neki nain definie, podijeli ili kanalie. Takve povrine osim pomenutih, postoje i u fabrikim halama, skladitima, na raznim manipulativnim povrinama, u lukama, na sportskim terenima itd.

Slika 3. Horizontalna signalizacija kod parking garae Slika 4. Pjeacki prijelaz

2.2 Podjela horizontalne signalizacije

Osnovna podjela horizontalne signalizacije potie od namjene oznaka. Ova podjela uslovljena je poloajem oznaka u odnosu na simetralu kolovoza puta ili ulice. Tako postoje:

uzdune oznake,

poprene oznake, i

ostale oznake.

U grupu uzdunih oznaka spadaju razliiti tipovi linija: razdjelne linije, ivine linije, linije vodilje i sl.

U grupu poprenih oznaka spadaju: linije zaustavljanja (ova oznaka se esto naziva i "stop" linija), peaki prijelazi, prijelazi biciklistikih staza, kosnici, graninici itd.

U grupu ostalih oznaka spadaju strelice, natpisi, polja i linije za usmjeravanje, oznake za parkiranje itd.

HS se vrlo esto dijeli i prema razliitim svojstvima koja posjeduje (trajnost, svetloodbojnost itd.). Ta podjela je uslovljena karakteristikama i svojstvima materijala koji se koriste za ugradnju odnosno karakteristikama samog postupka ugradnje.

Slika 5. Uzduzna oznaka kod HS Slika 6. Izrada poprecne

oznake(pjeaki prijelaz) Slika 7.Ostale oznake kod HS2.3 Elementi horizontalne signalizacije

2.3.1 Uzdune oznakeUzdune oznake su ustvari razliite kombinovane linije (elementi) projektovane paralelno sa kolovoza. Slue za odreivanje naina korienja kolovozne povrine na putevima i ulicama.

Uzdune linije grupiu se kao:

a. razdjelne linije,

b. ivine linije, i

c. linije vodilje.a. Razdjelne linije su, inae, najee korieni element horizontalne signalizacije i slue za podjelu: dvosmjernih kolovoza po smjerovima kretanja, i

jednosmjernih kolovoza na (saobraajne) trake.

Polovina irine razdelne linije uraunava se u irinu trake.

Razdjelne linije su prema naem dravnom standardu bijele boje.

b. Ivina linija slui da istakne ivicu kolovoza i/ili da izdvoji dio kolovoza sa posebnom namjenom (recimo zaustavne trake, povrine za parkiranje, autobuske nie na kolovozu, pristup benzinskoj stanici, trake namjenjene za vozila javnog gradskog prijevoza).Ivine linije su u naim dravnim standardima ute boje. c. Linije vodilje slue za projektovanje ivica putanja vozila na prilazima raskrsnici i za oznaavanje putanje vozila kod skretanja lijevo/desno.Linije vodilje su bijele boje.Vrste linija prema rasteruSve tri grupe uzdunih linija mogu se pojaviti u jednom od sljedeih oblika:

a. neisprekidane linije,

b. isprekidane linije, i

c. udvojene linije.

a. Neisprekidanom linijom, poznatijom kao "puna linija", projektuju se razdjelne i ivine linije.

Neisprekidanom linijom razdvajaju se suprotni smjerovi na kolovozima sa dvije i tri saobraajne trake, na mjestima gde je zabranjeno preticanje i na ulicama u naseljima sa najvie etiri saobraajne trake. Izuzetno, mogu se primjeniti i na ulicama sa pet saobraajnih traka u sluaju kada nema prostora za udvojenu neisprekidanu liniju. irina neisprekidane linije zavisi od kategorije ulice odnosno od irine traka na ulicama u naseljima. Duina neisprekidane linije na putevima zavisi od uslova na putu ili duine preglednosti i odreuje se ili izraunava za svaki sluaj posebno.b. Isprekidane linije se koriste kao razdjelne, ivine i linije vodilje.

Isprekidana linija se izvodi kao:

obina isprekidana linija,

linija upozorenja,

kratka isprekidana linija, i kao

iroka isprekidana linija.

Svaka od njih se izvodi na poseban nain u zavisnosti na kom mjestu se planira upotreba .

c. Udvojena linija se koristi samo kao razdjelna linija, a sastavljena je od dijve linije, pamoe biti:

a. neisprekidana udvojena linija,

b. isprekidana udvojena linija, i

c. kombinovana udvojena linija.

Sumarni pregled uzdunih oznaka : Tabela 1.

2.3.2 Poprene oznake

Poprene oznake na kolovozu su linije zaustavljanja, pjeaki prijelazi, prijelazi biciklistikih staza i kosnici i graninici. Jednom rijei, oznake koje se na kolovozu projektuju popreno na smjer kretanja ili pod malim uglom u odnosu na osu kolovoza.

a. Linija zaustavljana oznaava mjesto na prilazu raskrsnice na kome voza mora da zaustavi svoje vozilo obavezno (neisprekidana linija) ili prema potrebi (isprekidana linija ili trouglovi) - to se potvruje odgovarajuim saobraajnim znakovima II-2 ("stop") odnosno II-1 ("trougao").

Poloaj linije zaustavljanja i ugao pod kojim je voza vidi sa svog sjedita, uslovili su da ova linija bude vee irine od uzdunih, pa se njena irina kree od 0,2 do 0,6 m.

Slika 8. Linija zaustavljanja b. Pjeaki prijelaz na ulici je povrina namjenjena kretanju pjeaka preko kolovoza. Po pravilu, na putevima se ne projektuju pjeaki prijelazi a njihovo projektovanje je zabranjeno na autoputevima.

Na prolazima dvotranih puteva, posebno kroz manja naselja, projektuju se pjeaki prijelazi ali se oni moraju dodatno osvjetliti i markirati. irina pjeakog prijelaza zavisi od veliine peakih tokova i irine kolovoza odnosno broja traka na njemu. Najmanja irina iznosi 3, 0 m a najvea moe da bude 8, 0 m (slika 9).

Slika 9.

c. Prijelaz biciklistike staze na ulici je dio povrine kolovoza namijenjen iskljuivo za prelazak biciklista, bilo samostalnih bilo onih koji guraju bicikl. Posljednjih godina, biciklistike staze, i na trotoarima i na kolovozu, se boje u crveno, zeleno ili plavo da bi se i na ovaj nain naglasio dio kolovoza namijenjen "osjetljivim" korisnicima. Prijelaz biciklistike staze postavlja se u produetku pruanja biciklistike staze, najee uz pjeaki prijelaz sa strane blie centru raskrsnice (slika 10).

irina prijelaza biciklistike staze iznosi 1,8 m za jednosmjerne i 3,0 m za dvosmjerne biciklistike staze.

Slika 10.

Ostale oznake HS na kolovozu

U ostale oznake HS na kolovozu ubrajamo:

strelice,

polja za usmjeravanje saobraaja,

linije usmjeravanja,

natpise na kolovozu,

oznake na povrinama posebne namjene, i

oznake mjesta za parkiranje.

Slika 11. Natpis na kolovozu Slika 12. Oznaka za parkiranje 2.3.3 Oznake van standarda

Posmatrano u irem kontekstu, u praksi postoje brojni primjeri kada je neophodno primjeniti oznake horizontalne signalizacije van standarda. Razvoj oznaka van standarda esto iniciraju i kompanije i proizvoai materijala i maina za ugradnju horizontalne signalizacije.

Oznake horizontalne signalizacije van standarda najee su namjenjene pjeacima i biciklistima, a rjee vozaima. Uobiajena praksa je da se ovakve oznake prikazuju u okviru posebnih programa zatite, na primer, djece u zonama osnovnih kola ili biciklista na optereenim saobraajnicama u velikim gradovima. Slini programi se mogu predvidjeti za zatitu i oznaavanje prunih prijelaza, oznaavanje opasnih mjesta na putevima ("crne take") itd.

Slika 13. Oznaka van standarda2.3.4 Markeri

Markeri su posebno oblikovane prizme, ploice, valjci i sl. na kojima su ugraeni retroreflektori a postoje i u verziji sa posebni unutranjim svjetlom sa solarnim pogonom itd.

U oblasti saobraajnog projektovanja svrstani su u pomona sredstva koja slue za isticanje i pojaanje znaenja elemenata standardizovane horizontalne signalizacije.Mogu se postaviti na ivine linije autoputeva na dugakim i pruenim pravcima gdje postoji opasnost da vozaima, zbog monotonije, popusti panja. Kada tokovi dodirnu ivinu liniju, markeri izazivaju vibracije i upravljaa i vozila, na ta voza, po pravilu, brzo reaguje. Markeri se mogu upotrijebiti i kod radova na putu, kada se saobraaj usmjerava na manjim dionicama, ili se one zatvaraju. Takvo "precizno" voenje toka jednostavno se obezbjeuje markerima. Markeri se mogu upotrijebiti i na kolovozima od kocke za oznaavanje pjeakih prijelaza.Markere je relativno teko jednoznano grupisati. Osim po materijalu, najee se grupiu po obliku (slika 14.).

Postoje:

ploasti ili ravni markeri (sa noicom, klapnom i sl.),

prizmatini markeri,

markeri u obliku valjka ili kalote,

markeri sa klapnom itd.

Slika 14.3. Vertikalna signalizacija

Vertikalna signalizacije se moe definisati kao skup posebno kodiranih oznaka namjenjenih uesnicima u saobraaju, koje se, u odnosu na saobraajne povrine,lociraju u vertikalnoj ravni. Tako formiran skup oznaka prezentiran je uesnicima u saobraaju pomou razliitih saobraajnih znakova. Njihova osnovna namjena proistekla je iz potrebe da se upravlja kretanjem po mrei. Drugim rijeima,saobraajni znakovi se mogu tretirati kao jedno od tehnikih sredstava za regulisanje i upravljanje saobraajnim tokovima. Posmatrano sa aspekta upravljakog sistema,saobraajni znakovi predstavljaju tzv. spoljne elemente sistema, a posmatrano sa aspekta korisnika saobraajnog sistema, vertikalna signalizacija moe da se tretira

kao sredstvo lokalnog regulisanja saobraaja za kretanje po saobraajnoj mrei.S obzirom da je namjena vertikalne signalizacije proistekla iz potrebe da se upravlja kretanjem po saobraajnoj mrei, ona je, prema lokaciji, jedno od najvie eksponiranih sredstava za regulisanje i upravljanje saobraajem. Posmatrano sa aspekta regulisanja saobraaja, njen znaaj ogleda se u injenici da korisnicima prenosi neophodne informacije o dozvoljenim brzinama, uslovima prioriteta i reimu

kretanja na pojedinim segmentima saobraajne mree. Drugim rijeima, ona omoguava da se kretanje kanalie i usmerava prema unaprijed definisanom reimu saobraaja odnosno da se dinamiki, peaki i stacionarni reimi saobraaja definiu i sprovedu i u praksi. S druge strane, pojedine grupe saobraajnih znakova omoguavaju orijentisanje na mrei, to je posebno znaajno u velikim gradovima i tzv. "otvorenim dionicama puteva". Tako primjenjena vertikalna signalizacija omoguava efikasno voenje saobraajnih tokova prema odreditima i ciljevima

kretanja.

Slika 15. Vertikalna signalizacija3.1 Podjela vertikalne signalizacije

Vertikalna signalizacija se moe razvrstati odnosno podjeliti na vie naina, zavisno

od karakteristika koje posmatramo. Najee, vertikalnu signalizaciju dijelimo prema funkciji znakova, njihovom znaenju, stepenu standardizacije i nainu izrade, kao i prema stalnosti informacija na znakovima.

a. Funkcionala podjela odreena je evropskom konvencijom o putnoj signalizaciji, a slina podela prihvaena je i u Jugoslovenskim standardima.Osnovu ove podjele ine funkcionalne karakteristike pojedinih znakova odnosno grupa znakova u okviru vertikalne signalizacije. Na taj nain dolazimo do sljedee podjele znakova vertikalne signalizacije:

znakovi opasnosti,

znakovi za regulisanje prvenstva prolaza,

znakovi za obiljeavanje prelaza saobraajnica i pruga u nivou,

znakovi zabrane (ogranienja),

znakovi obaveza,

znakovi obavetenja,

znakovi zaustavljanja i parkiranja, i

dopunske table.

b. Podjela prema znaenju sigurno je najpoznatija i najrairenija, a esto se oznaava i kao osnovna podjela znakova vertikalne signalizacije. Ona je u naoj zemlji definisana Zakonom o osnovama bezbednosti saobraaja na putevima i Pravilnikom o saobraajnim znakovima na putevima i izgleda ovako:

znakovi opasnosti,

znakovi izriitih naredbi (zabrane, ogranienja, obaveza),

znakovi obavetenja, i

dopunske table.

c. Podjela prema stepenu standardizacije grupie znakove u tri cjeline, zavisno od stepena standardizacije geometrijskog oblika znakova, njihove veliine, simbola, natpisa i boje. Ta podjela izgleda ovako:

znakovi sa potpuno standardizovanim geometrijskim oblikom, veliinom,

simbolima, natpisima i bojama (ova grupa znakova uvijek ima tano utvren

grafiki sadraj)

znakovi sa djelimino standardizovanim geometrijskim oblikom i bojom. Simboli i

natpisi se projektuju prema potrebi i mogu da budu standardizovani, ali se po

pravilu izrauju prema posebnim projektima i ne mogu se naruivati po unapred

pripremljenom katalogu. Tipian predstavnik ove grupe znakova su znakovi

putokazne signalizacije

znakovi sa nestandardizovanim geometrijskim oblikom, veliinom, simbolima,

natpisima i bojom. Ova grupa znakova je karakteristina za tzv. pjeaku

signalizaciju i druge specifine oblike signalizacije.

d. Podjela prema nainu izrade je podjela koja u sebi sadri karakteristike materijala od kojih su znakovi izraeni. Tako, na ovaj nain znakove moemo svrstati u tri grupe:

Obini saobraajni znakovi nemaju nikakav izvor svjetlosti i obino se koriste samo za signalizaciju u zatvorenim prostorima (fabrike hale, dvorita i slino). to se tie njihovih karakteristika (rade se iskljuivo bojenjem podloge), one su vrlo skromne i prema vaeim propisima, ne mogu da se primenjuju na putevima i gradskim saobraajnicama, jer su nedovoljno uoljivi sa daljine, posebno u nepovoljnim vremenskim uslovima i nou.

Osvjetljeni saobraajni znakovi mogu da budu sa unutranjim ili spoljanjim svjetlosnim izvorom. Vrlo dobro su uoljivi i vidljivi, ali zahtijevaju posebnu tehnologiju izrade i posebne instalacije prilikom postavljanja, to znatno utie na njihovu cijenu odnosno cijenu postavljanja i odravanja. Poseban problem je njihova osetljivost na mehanika oteenja i neophodnost redovnog i detaljnog odravanja.

Reflektujui saobraajni znakovi najee se koriste kako zbog izuzetne uoljivosti i vidljivosti kao i efekata koje postiu na putu i lakog i jednostavnog postavljanja, tako i zbog jednostavne tehnologije proizvodnje. Kod ovih znakova lice znaka izrauje se od retroreflektujuih materijala ija svetloodbojnost dostie takav nivo da se pribliava ak i osvetljenim znakovima.

e. Podjela prema stalnosti informacija je sledea:

vertikalna signalizacija sa stalnim sadrajem znakova, i

vertikalna signalizacija sa izmenjivim sadrajem znakova koja je danas sastavni

dio ITS sistema.

Vertikalnu signalizaciju sa stalnim sadrajem karakterie injenica da se na jednoj

signalnoj poziciji nalazi znak ije je znaenje konstantno od trenutka postavljanja do uklanjanja. Moe se rei da je to najei sluaj primjene elemenata saobraajne signalizacije.

Kod vertikalne signalizacije sa izmenjivim sadrajem, na jednoj signalnoj poziciji

mogue je menjati znaenje znaka u zavisnosti od zahtjeva saobraaja i izabrane strategije upravljanja saobraajem. Ova vrsta signalizacije tek stie svoje mesto u primjeni i ve se pokazuje potreba da se na pojedinim takama saobraajne mree, gde je korisnicima potrebno u razliita vremena ponuditi razliite informacije, postavljaju znakovi sa izmenjivim sadrajem.

Slika 16. Vertikalne signalizacije

3.2 Osnovni principi i zahtjevi vezani za saobraajnu signalizacijua. Osnovni principi

Signalizacija treba pravovremeno i kontinuirano da savetuje, upozorava i usmjerava uesnike u saobraaju. Ona mora u svakom trenutku jasno i nedvosmisleno da ukae korisnicima sistema kojim dijelom saobraajne mree mogu ili treba da se kreu kako bi doli do eljenog cilja, koje manevre treba da izvre da bi njihovo kretanje bilo efikasno i bezbjedno, kako za njih same, tako i za ostale uesnike u saobraaju. Iz toga slijedi da se osnovna namjena signalizacije ogleda u sledeem:

signalizacija omoguava da se ostvare zahtjevi projektovane strategije regulisanja saobraaja

signalizacija ukazuje uesnicima u saobraaju na postupke i nain ponaanja u cilju obavljanja bezbjednog kretanja signalizacija treba da omogui laku i pravovremenu orijentaciju na mrei i svim manevarskim povrinama, kao i lako utvrivanje poloaja u odnosu na eljeni pravac kretanja signalizacija traba da doprinese stvaranju sigurnosti kretanja svih uesnika u saobraaju i stvaranje povjerenja u sistem regulisanja saobraaja.

Nuno je da signalizacija, najire posmatrano, bude to kvalitetnija pa, s toga, mora biti realizovana prema sledeim principima i zahtevima:

PRINCIP VREDNOVANJA - proces kontakta korisnika i saobraajne signalizacije je kratkotrajan i realizuje se u samo nekoliko sekundi. Iako je tako kratkotrajan, to je, u sutini, vrlo sloen proces koji, pored ostalog, ukljuuje i vrednovanje svrsishodnosti ponuenih informacija i naredbi. To nas obavezuje da korisnike oslobodimo svih suvinih ili loe koncipiranih informacija.

PRINCIP KONCENTRACIJE - sve informacije koje nosi signalizacija moraju biti funkcionalno razdvojene kako bi korisnik mogao da se koncentrie na poruku koja je za njega relevantna. U sluaju istovremene potrebe za vie informacija, signalizacija mora biti izvedena tako da se to postigne bez izlaganja korisnika posebnim naporima.

PRINCIP SELEKCIJE - efikasnost pojedinih podsistema, kao i cjelokupnog sistema saobraajne signalizacije, zavisi od selektivnosti. Selektivnost ponuenih informacija znaajno utie na njihovo brzo, pravovremeno i pravilno razumevanje. To se mora postii pravilnim projektovanjem, izvoenjem i briljivim postavljanjem svakog elementa, nosioca informacije.

b. Osnovni zahtjevi

Osnovni zahtjevi koje vertikalna signalizacija treba da ispuni mogu se sagledati ako analiziramo proces kroz koji korisnik prolazi dok je u kontaktu sa porukama koje signalizacija prenosi. Ukratko, korisnik koji prilazi nekom od znakova vertikalne signalizacije trebalo bi, bez smanjenja brzine kretanja, da prepozna informaciju prije no to bude u stanju da proita njenu poruku, da je zatim shvati i sa povjerenjem preduzme akciju prije no to stigne do mjesta na koje se poruka odnosi. Vrijeme koje je vozau potrebno za svaku od ovih faza zavisi od brojnih subjektivnih i spoljanjih uticaja, kao na primer atmosferskih, saobraajnih ili uslova okruenja, ali i od kvaliteta, naina postavljanja i sloenosti poruke svakog znaka posebno. Ovi zahtevi mogu se definisati kao:

ZAHTJEV ITLJIVOSTI - svi elementi vertikalne signalizacije moraju biti dobro i

lako itljivi, to se ostvaruje primenom adekvatnih projektantskih normativa

ZAHTJEV RAZUMLJIVOSTI - saobraajni znakovi treba da budu tako koncipirani

i prezentirani uesnicima u saobraaju da su poednako razumljivi svim kategorijama u saobraaju ZAHTJEV JEDNOBRAZNOSTI - signalizacija treba da bude jednobrazna, bez obzira na kom dijelu saobraajne mree treba da funkcionie ZAHTJEV UNIFORMNOSTI - sva mesta koja imaju slina obiljeja i funkcije moraju da budu na isti nain opremljena signalizacijom ZAHTEV JEDNOSTAVNOSTI - signalizacija treba da bude na onom nivou detaljnosti koji obezbjeuje njenu punu efikasnost. Treba izbjegavati suptilne projektantske finese, jer ih korisnici u veini sluajeva ne mogu ni uoiti niti razumjeti. Zadovoljenje zahtjeva jednostavnosti omoguiti e i vii kvalitet realizacije u proizvodnji signalizacije ZAHTJEV KONTINUITETA - podrazumijeva da uesnik u saobraaju mora biti kontinuirano informisan na svim djelovima mree po kojoj se kree

ZAHTJEV UOLJIVOSTI - signalizacija mora da bude uoljiva ne samo u svim

vremenskim uslovima, ve i u uslovima svog neposrednog okruenja (drvee,stubovi rasvjete, razni objekti, druga signalizacija i sl.). Ispunjenje ovog zahtjeva zavisi u velikoj mjeri i od naina odravanja signalizacije u periodu njene eksploatacije.

ZAHTJEV KONSTANTNOSTI - sigurno je da je najzanaajniji zahtjev koji se

postavlja pred saobraajnu signalizaciju da saobraajni znakovi moraju da

zadre potpuno isti izgled to se tie oblika, veliine i boje u dnevnim i nonim

uslovima. Drugim reima, svaki saobraajni znak mora potpuno identino da se

vidi u nonim i dnevnim uslovima.

Sloene zahtjeve koje upravljanje saobraajem postavlja pred saobraajnu signalizaciju mogue je u velikoj mjeri zadovoljiti ako se obezbjedi puna primjena naunih saznanja iz itavog niza disciplina da bi se ispunili osnovni estetski, ekoloki, ekonomski i drugi zahtjevi. Pored toga, nuni su i napori da se standardizuju postupci projektovanja i izvoenja odnosno izrade signalizacije.

3.3 Voenje saobraaja

U praksi, a to je prihvaeno i standardima, poznata su dva sistema voenja saobraaja znakovima putokazne signalizacije:

voenje saobraaja po smjeru kretanja, i

voenje saobraaja po saobraajnim trakama.

Prvim nainom oznaava se samo smjer kretanja, ne vodei rauna o korienju saobraajnih traka (na vietranim putevima). Naime, oznaava se samo nain kretanja prema odreenom odreditu.Drugim nainom, pored smjera kretanja, oznaavaju se i saobraajne trake koje treba

koristiti za kretanje eljenim smjerom. Naravno, ovaj nain voenja namjenjen je vietranim putevima. Njime se korisnicima ukazuje, na prilazima raskrsnici ili na mjestima gde se pojavljuje vei broj saobraajnih traka (ravanje), na saobraajne trake koje treba koristiti za kretanje do odreenog odredita. Meutim, uslovi koje namee nain regulisanja saobraaja, sluaj regulisanja saobraaja svjetlosnim signalima, posebno ukoliko se ovi postavljaju iznad kolovoza,

zahtjevaju kombinovanje ova dva naina voenja saobraaja. Ipak, takve sluajeve trebalo bi svesti iskluivo na uslove kada su saobraajne trake mjeovite (dozvoljeno kretanje pravo i skretanje iz iste saobraajne trake) i kada su saobraajni znakovi za voenje saobraaja kombinovani sa svjetlosnim signalima.3.3.1 Voenje saobraaja na putevima sa raskrsnicama u nivou

Voenje saobraaja na obinim putevima, kako se obino nazivaju putevi sa raskrsnicama u nivou, definisano standardima, predvia etiri stepena obavjetenja. To su:

prethodno obavjetenje I stepen

obavjetenje o prestrojavanju II stepen

obavjetenje o skretanju III stepen

potvrdno obavjetenje IV stepen Slika 17. Cetiri stepena obavjetenja3.4 Boje osnove znakova putokazne signalizacije

Boja osnove znakova putokazne signalizacije predstavlja jedan od znaajnih elemenata opteg informisanja korisnika, jer im prua informacije o kategoriji i kvalitetu puta na koje ih upuuju. Samim tim, ukazuje im i na nivo usluge koji mogu da oekuju na tom putu. Za saobraajnu signalizaciju koriste se, kao osnovne boje: zelena, plava, uta, braon (smea) i bijela. Crvena boja se koristi za oznaavanje opasnosti, a crna za oznaavanje elemenata na znakovima gde su boje osnove svjetle.

Pravilnikom o saobraajnim znakovima na putevima predvieno je da grupa znakova

za voenje saobraaja, ako se odnose na autoput, ima osnovu zelene boje, a ostale elemente bijele boje. Put rezervisan za saobraaj motornih vozila (a nije autoput) boja osnove je plava, a boja ostalih elemenata je bijela, ostale puteve, boja osnove tih znakova je uta, dok je boja ostalih elemenata na znaku crna. Osnova bijele boje sa ostalim elementima crne boje rezervisana je za znakove sa pojmovima lokalnog karaktera (dijelovi naselja, stadion, terminali, turistiki objekti lokalnog znaaja). Za turistiku signalizaciju koristi se iskljuivo osnova braon (smee) boje, dok su ostali elementi bijele boje.

Slika 18. Saobraajni znak ute boje3.5 itanje saobraajnih znakova

U toku vonje, kada je jedan od osnovnih elemenata dinamiki aspekt doivljavanja signalizacije, ispred vozaa je zatitno staklo na vozilu, koje je istovremeno i ograniavajui elemenat percepcije saobraajne signalizacije. U ukupnom vremenu vonje, koje se uglavnom sastoji u kontrolisanju putanje kretanja vozila, signalizacija zauzima samo oko 10% ukupne aktivnosti vozaa. Zbog toga je vrlo vano da se ostvari kvalitetan kontakt izmeu vozaa i poruka koje prenosi signalizacija. Slika 19.

Kontakt izmeu vozaa i vertikalne signalizacije, u toku vonje, realizuje se u nekoliko sekundi. Ako posmatramo ponaanje vozaa na jednom dijelu saobraajne mree, moe se konstatovati da se "slika" ispred njega mijenja svakog trenutka, a da su u vidnom polju vozaa u svakom trenutku osnovni objekti panje pojedini elementi saobraajnice i signalizacije. Izgled vidno polje vozaa prikazan je na slici 19.

Vidno polje vozaa formira se na osnovu mree fiksacionih taaka i osnovna karakteristika mu je da se sa poveanjem brzine suava, to znai da je sa veom brzinom panja vozaa skoncentrisanija na ue polje (slika 20).

Slika 20.

Istraivanja polja panje pokazala su da se unutar polja panje mogu pojaviti zone sa guim rasporedom fiksacionih taaka, emu je sigurno uzrok neki saobraajni znak ili neki neuobiajeniji elemenat puta.Ako se analizira kontakt vozaa i elemenata vertikalne signalizacije, moe se uoiti da je to proces koji se sastoji od tri faze (slika 21).

Slika 21. UOAVANJE predstavlja otkrivanje i najmanje povrine koje ljudsko oko moe da otkrije u kontaktu sa okolinom.

PREPOZNAVANJE predstavlja raspoznavanje znaka po boji i obliku, to omoguava da se prepozna vrstu poruke na koju se nailazi. Ova faza je direktna posljedica oblika znaka, boje njegove osnove, kontrasti sa okruenjem i osvetljenosti znaka.

ITANJE predstavlja najznaajniji dio itavog procesa, jer u tom periodu saobraajni znak mora svojim azbuno-numerikim oznakama da vozau prenese unaprijed pripremljenu poruku. Ova faza procesa traje samo neznatno due od prve dvije, ali je znatno komplikovanija od njih. U ovoj fazi do izraaja dolaze oblik i veliina azbuno-numerikih oznaka, meusobni raspored i oblik elemenata znaka, kao i kontrast izmeu osnove znaka i elemenata na njemu.

Na itljivost saobraajnih znakova, kao to se vidi, utie veliki broj faktora. Njih je lako

svrstati u nekoliko grupa, zavisno od uticaja na itljivost znaka. Naravno, njihov uticaj je razliit i esto moe skoro potpuno da umanji efikasnost znaka, onemoguavajui njegovu itljivost.

Pored optih faktora koji utiu na itljivost saobraajnog znaka, ostaje veliki broj propratnih, svakodnevnih uticaja na vozaa, a koji mogu znatno da smanje kvalitet, a time i efikasnost signalizacije kao to su:

umor,stres pa i alkohol,zaprljano zatitno staklo ili zaprljana svjetla, poloaj i stanje znaka.

3.6 Saobraajni znakovi Saobraajni znakovi su elementi okomite i vodoravne signalizacije koja vozae upuuje na nain ponaanja na cesti.

Saobraajni znakovi postavljaju se prema Pravilniku o saobraajnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, i odgovarajuim normama.

Saobraajni znakovi izrauju se tako da je njihovo znaenje stalno ili promjenjivo.Povrina saobraajnih znakova izrauje se od materijala reflektirajuih svojstva najmanje klase I (lokalne, nerazvrstani putevi i ceste), a za autoceste i ceste namijenjene iskljuivo saobraaju motornih vozila brze ceste, najmanje klase II.

To znai da pri izradi saobraajnog znaka, ovisno za koju kategoriju cestovne saobraajnice je predvien, treba primijeniti retroreflektivnu foliju odreenoga tipa (npr. High Intensity Grade za brze ceste i autoceste), odreene klase retrofleksije (npr. Klasa II za brze ceste i autoceste), koja mora imati propisanu jainu retrofleksije izraene u cd/lx/m za pojedinu boju (bijelu, utu, zelenu i plavu) te mora biti definirana njegova stabilnost na ultraljubiasto zraenje, debljina podloge znaka (2 ili 3 mm) sa ili bez pojaanog okvira i vodoravnim ojaanjem.

Saobnraajni znakovi moraju biti izraeni od antikorozivnog lima odreene kvalitete i sadraja aluminija.

Pozadina saobrajnog znaka mora biti sive boje i bez sjaja kako bi se vozaima sprijeilo odvraanje panje.

Na pozadini znaka mora biti trajna oznaka sa sljedeim sadrajem: ime proizvoaa, mjesec i godina proizvodnje.

Vezni elementi moraju biti izraeni od antikorozivnog materijala ili moraju imati antikorozivnu zatitnu presvlaku

Postavljanje saobraajnih znakova

Saobraajni znakovi postavljaju se s desne strane uz kolnik u smjeru kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja saobraajni znak postoji opasnost da ga uesnici u saobraaju nee na vrijeme primijetiti zbog gustine prometa ili zbog drugih razloga, saobraajni znak se postavlja i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika !CESTE IZVAN NASELJA saobraajni znakovi se postavljaju na visini 1,20-1,40 m od povrine kolnika do donjeg ruba znaka ili ploe osim znakova koji se postavljaju na visini od 0,8-1,20 m.CESTE U NASELJIMA saobraajni znakovi se postavljaju uz kolnik na visini 0,30-2,20 m, a saobraajni znakovi smjeteni iznad kolnika postavljaju se na visini 4,5 m ,iznimno i veoj.PJEAKE ZONE saobraajni znakovi u pjeakim zonama ili zonama velike aktivnosti pjeaka postavljaju se na visinu od minimalno 2,20 m radi sigurnosti pjeaka.VISINA POSTAVLJENOG SAOBRAAJNOG ZNAKA rauna se od povrine kolnika do donjeg ruba saobraajnog znaka, a ako se saobraajni znak postavlja zajedno sa dopunskom ploom, rauna se do donjeg ruba dopunske ploe.Na isti se stup mogu postaviti najvie 2 saobraajna znaka.Stup saobraajnog znaka postavlja se u pravilu najvie 2 m od ruba kolnika. Najmanji vodoravni razmak saobraajnog znaka od ruba kolnika mora biti 0,3 m (lijevi rub znaka).Vodoravni otklon saobraajnog znaka prema osi ceste treba biti 3 u odnosu na smjer vonje, a saobraajni znakovi postavljeni na portalima i konzolnim stupovima, moraju imati okomiti otklon od 3 prema kolniku.Saobraajni znakovi privreni su na stupove promjera 63,5 mm, izraeni od Fe elinih avnih cijevi i zatienih protiv korozije. Ako je projektom ukazano, postavljenom saobraajnom znaku se postavlja i posebni kosi oslonac (kosi stup) kao ojaanje u sluaju jakoga vjetra (propisane zone jakoga vjetra).3.7 Znakovi obavijesti za voenje saobraaja - Putokazne ploe

Znakovi obavijesti za voenje saobraaja obavjetavaju uesnike u saobraaju o pruanju cestovnih smjerova, rasporedu odredita i voenju saobraaja prema njima, krianjima i voritima na odreenom smjeru ceste i udaljenostima od odredita.

Slika 22. saobraajni znak obavjetenjaOsnovna boja znakova obavijesti za voenje prometa putokaznih ploa je: Na autocestama zelena sa simbolima i natpisima bijele boje Na brzim cestama plava sa simbolima i natpisima bijele boje Na dravnim i ostalim cestama uta sa simbolima i natpisima crne boje Za dijelove grada, naselja i znaajne objekte bijela sa simbolima i natpisima crne bojeNa istom znaku (ploi) mogu se na osnovnu podlogu umetnuti podloge odgovarajuih boja ovisno o vrsti ceste koja vodi do naznaena odredita.Veliina znakova obavijesti za voenje saobraaja putokaznih ploa zavise od visine i broja pojmova (slova) na znaku.Najmanje visine pojmova iznose :Za autoceste : znak postavljen iznad kolnika 35 cm; znak postavljen sa strane kolnika 28 cmZa brze ceste: 28 cmZa prikljune ceste na autoceste i brze ceste 17.5 cmZa dravne i kantonalne ceste 10.5 cm.Obavjetavanje uesnika u saobraaju znakovima za voenje saobraajaa u zoni raskrija provodi se u 5 stupnjeva .Stupnjevi obavijesti su:prethodno obavjetavanjeobavjetavanje o smjeru kretanjaobavjetavanje o prestrojavanjuobavjetavanje o skretanjupotvrdno obavjetavanjeNa autocestama, brzim cestama i cestama s raskrijima u vie razina moraju se postaviti svih 5 stupnjeva obavijesti.Na dravnim moraju se postaviti drugi, etvrti i peti stupanj, a trei ako je cesta s vie saobraajnih traka.Na meugradskim cestama moraju se postaviti drugi i etvrti, a na ostalim cestama najmanje etvrti stupanj obavijesti.Ovisno o kategoriji ceste i vrsti ceste, geometrijskom oblikovanju raskrija te o udaljenosti dvaju susjednih raskrija, moe se izostaviti ili dodati jedan od stupnjeva obavijesti, osim etvrtog stupnja obavijesti koji je obavezan.Na saobraajne znakove obavijesti za voenje saobraaja kao npr. predputokazne i putokazne ploe , te ploe za prestrojavanje vozila, potrebno je umetnuti meunarodni broj ceste i broj autoceste kada se odredi brojana oznaka autoceste. Broj meunarodne ceste i broj autoceste nalaze se nakon vorita u sklopu prometnog znaka .Znakovi obavijesti za voenje prometa u prvom stupnjuZnak predputokaz za izlaz s autoceste ili brze ceste s oznakom izlaza (D01). Ako se znak odnosi na autoceste, tad je zelene boje, a ako se odnosi na brze ceste plave je boje.

INCLUDEPICTURE "http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/archive/9/96/20101222103555%21Prometni_znak_D01_alt.svg/120px-Prometni_znak_D01_alt.svg.png" \* MERGEFORMATINET Znak: D01

Znak predputokaz za vorite autocesta s oznakom vorita (D02). Postavlja se na interregionalnom voritu.

Znak: D02

Znakovi obavijesti za voene saobraaja u drugom stupnjuZnak raskrije (D03) i (D04) oznauje meusobni poloaj, smjerove cesta, brojeve cesta te nazive mjesta do kojih vode ceste to se kriaju.Poloaj strelica mora odgovarati poloaju cesta na terenu.

INCLUDEPICTURE "http://www.signalizacija.org/images/katalog/vodenje/d4.png" \* MERGEFORMATINET Znak: D03

Znak: D04

Poloaj oznake broja ceste iznad strelice za ravno moe biti lijevo ili ispod naziva mjesta ovisno o broju cesta i broju naziva mjesta koje je potrebno naznaiti.Poloaj oznake broja ceste za lijevo i desno moe biti u smjeru strelice ili ispod naziva mjesta.

Znakovi se postavljaju na udaljenosti od najmanje 150 m ispred raskrija na koje se odnosi.

Boja podloge znaka odreuje se prema vrsti ceste a koju se znak postavlja. Za odredita koja se nalaze na cestama druge vrste upotrebljava se umetnuta podloga, ija boja odgovara vrsti ceste na koju se upuuje.Znak raskrije krunog oblika (D05) oznauje raskrije na kojem se promet odvija kruno.

Znak: D05Poloaj strelica mora odgovarati poloaju cesta na terenu.Poloaj oznake broja ceste i vrste ceste iznad strelice za ravno moe biti lijevo ili ispod naziva mjesta, ovisno o broju cesta i broju naziva mjesta koje je potrebno naznaiti.Poloaj oznake broja ceste i vrste ceste za lijevo i desno moe biti u smjeru strelice ili ispod naziva mjesta.Znakovi se postavljaju na udaljenosti od najmanje 150 m ispred raskrija na koje se odnosi.Boja podloge znaka odreuje se prema vrsti ceste na koju se znak postavlja. Za odredita koja se nalaze na cestama druge vrste upotrebljava se umetnuta podloga, ija boja odgovara vrsti ceste na koju se upuuje.Znak predputokazna ploa (D06), (D07) i (D08) oznauje ime izlaza ili izdvajanje na autocesti i cestama s raskrijima u vie razina. Moe biti postavljena s desne strane kolnika (D06), (D07) ili na portalu iznad kolnika (D08). Znak: D06

Znak: D07

Znak: D08

Poloaj strelica mora odgovarati poloaju cesta na terenu.Poloaj oznake broja ceste iznad strelice za ravno moe biti lijevo ili ispod naziva mjesta, ovisno o broju cesta i broju naziva mjesta koje je potrebno naznaiti.Kad se znak D08 izvodi na portalu u treem stupnju obavijesti, nema bijelog polja nego se udaljenost do izlaza upisuje u zeleno polje ispred broja ceste na koju se izlazi.Znak D08 postavlja se na interregionalnim voritima.Boja podloge znaka odreuje se prema vrsti ceste na koju se znak postavlja. Za odredita koja se nalaze na cestama druge vrste upotrebljava se umetnuta podloga ija boja odgovara vrsti ceste na koju se upuuje.Znakovi obavijesti za voenje saobraaja u treem stupnju

Znak predputokaz (D09) oznauje smjer kretanja do naseljenih mjesta.

Znak: D09Boja podloge polja za oznaivanje smjera kretanja odreuje se prema vrsti ceste na koju se upuuje.Znak predputokaz za izlaz (D10) i (D11) na autocesti oznauje smjer kretanja do naseljenih mjesta ispisanih na znaku. Znak: D10

Znak: D11Ako na znaku obavijetenja za voenje saobraaja u etvrtom stupnju nema dovoljno mjesta za navesti sva odredita, postavlja se znak D11.Znakovi obavijetenja za voenje saobraaja u etvrtom stupnju

Znak putokazna ploa (D12) oznauje smjer ceste za naseljeno mjesto ispisano na znaku i udaljenost u kilometrima (osim u bijelom polju). Znak moe imati najvie tri polja za oznaivanje smjerova kretanja i najvie dva naseljena mjesta unutar polja. Kad se znak postavlja iznad kolnika (na portal), svako se polje postavlja kao poseban znak iznad saobraajnih traka na koje se znak odnosi.

Znak: D12Znak se postavlja na raskriju na mjestu na kojem poinje cesta na koju se znak odnosi.Boja podloge polja za oznaivanje smjera kretanja odreuje se prema vrsti ceste na koju se upuuje.Znakovi putokaz na portalu iznad jedne prometne trake (D13), (D14) i putokaz na portalu iznad dvije saobraajne trake (D15) i (D16) na autocesti i cesti s raskrijima u vie razina oznauju smjer kretanja do naseljenih mjesta ispisanih na znakovima. Na znakovima mogu biti ispisana tri, a najvie etiri naziva mjesta, ukljuivo i nazive nacionalnog parka, svetita, olimpijskog centra ili nekog drugog sadraja od nacionalnog znaaja.

Znak: D13

Znak: D14

INCLUDEPICTURE "http://autoskola-formula.hr/images/uploads/znak-d16.jpg" \* MERGEFORMATINET Znak: D15

Znak: D16Znakovi se postavljaju na prilazima i u zoni raskrija u vie razina, dviju autocesta odnosno brzih cesta na mjestima na kojima poinje trak za usporenje vozila.Boja podloge znaka odreuje se prema vrsti ceste na koju se upuuje. Za odredita koja se nalaze na cestama druge vrste upotrebljava se umetnuta podloga ija je boja odreena posebnim propisom za saobraajnu signalizaciju.Postavljanje znakova obavijesti za voenje saobraaja - Putokazni ploa

Znakovi obavijesti za voenje prometa putokazne ploe ija je povrina iznosu 2 m ili vie , izrauju se od vie segmenata koji se na mjestu postavljanja spajaju u jednu cjelini (tzv. lamele), a u sluaju oteenja takvog saobraajnog znaka nije potrebno mijenjati cijeli saobraajni znak ve samo oteeni segment to doprinosi jednostavnijem i jeftinijem rjeenju. Druga mogunost je izrada putokaznih ploi od vie veih dijelova koji se takoer spajaju u jedinstvenu cjelinu.Takvi saobraajni znakovi, koji su veih dimenzija postavljaju se pomou montanih elemenata (LAMELA) na aluminijske I nosae/eline nosae.Saobraajni znakovi Putokazi za prestrojavanje iznad saobraajnih traka, postavljaju se na nosae ili konzolne stupove.Temelji IP Aluminijskih nosaa moraju biti duboki 1 m i ubetonirani betonom marke MB30 od minimalno 0,8 m betona.(primjer brze ceste).Ako projektna dokumentacija tako nalae, mogue je postavljanje putokaznih ploa na objekt (nadvonjak):3.8 Konzole i Portali

Nosive konstrukcije ugrauju se na vietranim prometnicama radi postavljanja saobraajne signalizacije kod razvrstavanja saobraaja ili njegovog preusmjeravanja ili drugih obavijesti vanih za sigurno i nesmetano odvijanje saobraaja.

Slika 23. Nosiva konstrukcija saobraajnih znakova

Konstrukcije saobraajnih znakova dijele se s obzirom na funkciju, izvedbu i duljinu raspona krakova nosive konstrukcije.Konstrukcije su podijeljene na: PUTOKAZNI PORTAL

SEMAFORSKI PORTAL

KONZOLNO-PUTOKAZNI STUP

KONZOLNO-SEMAFORSKI STUP

SEMAFORSKI STUP

Dimenzije pojedinih profila i limova konzolnih stupova i portala ovise o: irini saobraajnice koju moraju premostiti, podnevlju u kojem se ugrauju (odreene zone djelovanja vjetra, pojava snijega i leda), vrsti i kategoriji saobraajne signalizacije koja se na njih postavlja moguim posebnim zahtjevima investitora radova.3.9 Turistika i ostala signalizacijaTuristika i ostala signalizacija je namijenjena obavjetavanju uesnika u saobraaju o kulturnim, istorijskim, prirodnim i turistikim znamenitostima te ostalim objektima i sadrajima u naselju.

Slika 24. Turistika signalizacija

Turistiku signalizaciju na cestama ine:1. znakovi obavijesti o kulturnim, istorijskim, prirodnim i turistikim znamenitostima; 2. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, istorijskim, prirodnim i turistikim znamenitostima; 3. znakovi za pruanje turistikih i drugih informacija.Ostalu signalizaciju ine:1. znakovi za izraz dobrodolice; 2. znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno trgovakim objektima i centrima, vanim objektima i sadrajima u naselju te ostalim javnim prostorima (izlobe, sajmovi) koji zbog svoje namjene privlae vei broj ljudi.Na znakovima turistike signalizacije mogu se nalaziti nazivi turistikih odredita i simboli pojedinih turistikih objekata, odnosno nazivi i simboli zajedno.Na znakovima ostale signalizacije mogu se nalaziti nazivi i simboli odredita na koje znakovi upuuju.Na znakovima turistike i ostale signalizacije mogu se koristiti simboli koji se upotrebljavaju na saobraajnim znakovima iz skupa znakova obavijetenja ili simboli priloeni u dodatku Pravilnika. Dvojezini nazivi moraju biti napisani na nain da je prvi naziv na bosanskom jeziku, a potom na jeziku nacionalne manjine.Nazivi se mogu napisati i na stranim jezicima.Znakovi turistike i ostale signalizacije na autocestama i brzim cestama (u daljnjem tekstu autoceste) moraju imati boje retrorefleksiju klase 2, a na ostalim cestama klase 1.Kada se turistiki znakovi postavljaju s drugim saoprometnim znakovima moraju biti istih retroreflektirajuih svojstava.Turistika i ostala signalizacija postavlja se u skladu s pravilnikom o saobraajnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama.Turistika i ostala signalizacija postavlja se s desne strane uz kolnik, u smjeru kretanja vozila.Znakovi turistike i ostale signalizacije ne smiju se postavljati izmeu saobraajnih znakova propisanih Pravilnikom o saobraajnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, s njima kombinirati ili postavljati na istom mjestu.Kulturne, prirodne, istorijske i turistike znamenitosti, podruja i objekti na koje se upozorava i u koje se vodi saobraaj s turistikom i drugom signalizacijom obavijesti, moraju pored ostalih uslova ispunjavati i sljedee: 1. znamenitost, podruje ili objekt mora biti uvrten u popis kulturne, istorijske ili prirodne vrijednosti;2. znamenitost, podruje ili objekt mora biti u optem interesu i njega je u pravilu mogue posjetiti u toku cijele godine;3. pristup do znamenitosti, podruja ili objekta mora biti siguran i lako dostupan irokom krugu sudionika u saobraaju kojima je namijenjen,4. znamenitost, podruje ili objekt mora imati dovoljno parkiralinih mjesta, izgraene sanitarne prostore i organiziran prihvat gostiju.Turistika i ostala signalizacija postavlja se na osnovu odobrenja nadlenog subjekta, prema postupku propisanom Zakonom o javnim cestama.Ako znakovi iz prethodnog stavka nisu ukljueni u saobraajni projekt ceste, isti e se postavljati i odravat na teret traitelja.Postavljanje turistike i ostale signalizacijeOpenito o postavljanju turistike i ostale signalizacijeMjesta postavljanja, visina i poloaj turistike i ostale signalizacije obavijetenja moraju biti takva da:1. ne zaklanjaju postavljene saobraajne znakove;

2. ne odvraaju panju vozaa od postavljenih saobraajnih znakova;

3. ne ugroavaju kretanje pjeaka,

4. nisu zaklonjena pjeacima i parkiranim vozilima.Turistika znakovi postavljaju se u blizini turistike znamenitosti na koju se odnose, na zadnjem raskriju javne ceste s pristupnom cestom koja vodi do naznaenog odredita.Za kulturne, prirodne, istorijske i turistike znamenitosti od linog znaaja, znakovi se mogu postavljati poev od najblieg vanog raskrija na autocesti, dravnoj ili kantonalnoj cesti.Ispred raskrija od kojeg se odvaja cesta koja vodi prema turistikoj znamenitosti postavlja se samo jedna turistika obavjetajna ploa.Turistika obavjetajna ploa za sluaj iz stavka 1. ovog teksta postavlja se:1. na autocestama 500 m do 1500 m prije prvog najavnog znaka koji se odnosi na vorite; Ispod Turistike obavjetajne ploe moe se postaviti dopunska ploa sa ispisom naziva izlaza i udaljenosti u km;2. na dravnim cestama izvan naselja, u pravilu, na udaljenosti najmanje 250 metara od prvog saobraajnog znaka koji obavjetava o smjeru vonje u raskriju;3. na drugim cestama izvan naselja, u pravilu, na udaljenosti najmanje 150 metara ispred prvog saobraajnog znaka, koji obavjetava o smjeru vonje u raskriju, na cestama unutar naselja, u pravilu na udaljenosti najmanje 100 metara ispred raskrija.Turistika znamenitost na koju se odnosi obavjetajna ploa, u pravilu, je udaljena do 30 km od mjesta odvajanja ceste koja do nje vodi.Ako je za isto vorite prostorno vezano vie znamenitosti istog ranga, na Turistikoj obavjetajnoj ploi mogu biti naznaene sve te znamenitosti.Turistiki putokazni znak, se, u pravilu, postavlja na cesti gdje upozorava na turistiki vanu znamenitost kada je saobraaj prema odreditu znatan ili je cestovna veza koja vodi do odredita s glavne ceste teko uoljiva Turistiki znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, istorijskim prirodnim i turistikim znamenitostima te javnim objektima unutar podruja znamenitosti u naselju se smiju postavljati unutar podruja odnosno naselja, u pravilu na udaljenosti najmanje 30 metara ispred prvog saobraajnog znaka obavijesti koji obavjetava o smjeru vonje u raskriju.Na gospodarske objekte i ustanove (zabavni park, izletnika gostionica, podruje umjetnikog obrta i dr.) se smije upozoriti putokaznim znakom samo onda kada sadraj ima i kulturno znaenje te je preteno prilagoen turizmu i privlai odreeni turistiki prometPutokazi za hotele, motele i pansione postavljaju se na mjestima gdje postoje potekoe u izboru pravca kretanja prema istim.Ako u naseljenom mjestu postoji vie hotela i motela, oznaavanje se izvodi na nain da se na ploi i nalaze svi hoteli.Tako vei broj razliitih hotela oznaava se nizom pojedinanih putokaza za hotele.Pojedinani putokazi za hotele se meusobno razdvajaju pomou linija ili pomou slobodnog meuprostora.Turistiki znakovi za davanje turistikih i drugih informacija postavljaju se na povrinama koje nisu namijenjene saobraaju, a da pri tome ne ometaju kretanje pjeaka.Obavjetajni putokazi i obavjetajne ploe mogu se postavljati na cestama u naselju, u pravilu, na udaljenosti najmanje 100 m ispred raskrija.2. Postavljanje turistike i ostale signalizacijeNa autocestama se mogu postaviti samo turistiki znakovi obavijesti i znakovi za izraz dobrodolice u dravu.Na autocesti se mogu postavljati samo turistiki znakovi obavjetenja koji se odnose na: gradove i objekte iz popisa svjetske kulturne i istorijske batine, izdvojene objekte kulturne i istorijske batine najvieg meunarodnog i nacionalnog ranga, nacionalne parkove, toplice, olimpijski sportski centri.Sadraj turistikih znakova obavjetenja kada se postavljaju na autocesti odnosi se na znamenitosti i objekte kada su vidljivi s autoceste, u ijoj blizini autocesta prolazi ili do kojih izravno vodi cesta koja se od autoceste odvaja. Turistiki znakovi obavjetenja na autocesti ne smiju biti u zajednikom vidokrugu s ostalim prometnim znakovima.Turistiki znakovi obavjetenja na autocesti ne smiju se postavljati jedan blizu drugog.Meusobna udaljenost dvaju turistikih znakova obavjetenja je minimalno 500 m. Kada se prema vie turistikih sadraja izlazi na istom voru autoceste svi sadraji se mogu ispisati na jednom znaku.3.10 Promjenjiva signalizacijaPromjenljivi saobraajni znakovi (PSZ) su znakovi kojima se sadraj prema potrebama saobraajnog toka moe mijenjati ili se mogu iskljuiti.Upotrebom odgovarajuih, za pojedinu saobraajnu odnosno vremensku situaciju, primjerenih upozorenja, naredbi i zabrana, te obavjetenja preusmjeravanjem saobraaja, treba se posvetiti graevinski uslovljenim opasnim takama.

Slika 25. promjenjiva saobraajna signalizacijaStanja sadraja promjenjivog znaka

NULTO STANJE PSZ bez ikakve obavijesti TEMELJNO (POETNO) STANJE prethodno definirano, saobraajno-pravno jednoznano obavjetajno stanje PSZ-a (ukljuuje i nulto stanje). STATINO OZNAAVANJE nepromjenljivi znak PROMIJENJENO STANJE sadraj znaka pokazuje jedno od definiranih promjena. Saobraajni znakovi (signalizacija) koji se prikazuju kao PSZ ne smiju se bitno razlikovati od standardnih saobraajnih znakova (signalizacije), prema odredbama Pravilnika, ni po sadraju ni po dimenzijama.Izmeu statine signalizacije i PSZ-a ne smije se pojaviti konkurentska situacija s obzirom na sadraj i prepoznatljivost.Na jednom obavjetajnom presjeku u pravilu se ogranienja brzine odnose na sve saobraajne trakove. Na podruju vorita doputena je razlika u ogranienju brzine od 20 km/h izmeu pojedinih saobraajnih traka na jednom obavjetajnom presjeku.Pri ogranienju brzine zbog vremenskih uvjeta potrebno je istaknuti obavjest za opasnost i nakon predupozorenja. Na podruju zastoja saobraaja potrebno je samo obavjetavanje znakom 125 (Zastoj).Kad je vidljivost manja od 50 m, mogua je promjena ogranienja brzine na 40 km/h.Podjela promjenjvih prometnih znakova

Promjenljivi saobraajni znakovi svojom vrstom, znaenjem, oblikom, bojom, veliinom i nainom postavljenja definisani su i postavljaju se prema Pravilniku, bosanskim normama i europskim normama.

Za upravljanje saobraajom upotrebljavaju se ureaji kojima se daju saobraajni znakovi saobraajnim svjetlima crvene, ute i zelene boje. SAOBRAAJNA SVJETLA jesu :1. Svjetlosni znakovi za upravljanje saobraajom 2. Svjetlosni znakovi za upravljanje saobraajom namijenjeni samo pjeacima 3. Svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim saobraajom 4. Svjetlosni znakovi za obiljeavanje prijelaza ceste preko eljeznike pruge 5. Svjetlosni znakovi za obiljeavanje radova na cesti i prepreka.Svjetlo upotrijebljeno kao svjetlosni saobraajni znak moe biti postojano (neprekidno) ili trepue (prekidano). Svjetlosni saobraajni znakovi mogu se postaviti na ploe bijele boje s rubom crne boje (kontrastna ploa).Promjenjivi saobraajni znakovi u led tehnologijiVrlo visoki intenzitet LED promjenjivih saobraajnih znakova osigurava visoku definiciju i jasan prikaz i u sluajevima direktnog pogleda u sunce.Primjenom visokoga intenziteta svjetleih LED dioda i njihovog pravilnog odravanja, postie se iznimno dobra vidljivost u svim vremenskim uslovima (kia, snijeg, magla, sunce).LED promjenjivi saobraajni znakovi mogu putem svojih displeja davati razliite upozoravajue informacije i utjecati na reim odvijanja saobraaja u opasnim mjestima, dionicama saobraajnica.Najee su to upozoravajue informacije o : Preporuenoj brzini kretanja (ogranienja brzine vonje) Prikaz trenutne brzine vonje Stanje saobraajnog toka (kolone, guve, nezgode,) Stanje na kolniku i vremenske prilike na saobraajnici (vjetar, magla, poledica,). Rasvjetljenost LED saobraajnih znakova mogue je regulisati manualno (runo) ili automatsko, ovisno o stepenu vanjske osvijetljenosti (16). Takoer, mogue je i daljinsko upravljanje znakovima. Kontrola i odabir sadraja saobraajnog znaka mogua je na vie naina : Putem ica (wire) Beino (wireless) putem GSM tehnologije Optiki.Mogua je i automatizirana aktivacija znaka u koliziji s radar-detektorom brzine ili ureaja za kontrolu temperature u sluaju niske temperature.Posebni led promjenjivi znakoviPosebni led promjenjivi znakovi koriste se na cestarinskim prolazima, kontrolnim stanicama i parkiralitima u svrhu izbjegavanja saobraajnih guvi.Od konvencijonalnih promjenjivih znakova razlikuju se po obliku i sadraju.Dinamiki informacijski displejiDinamiki informacijski displeji mogu prikazivati veliki broj razliitih promjenjivih saobraajnih znakova, razne tekstualne poruke kao i grafike oznake, ilustracije u skladu s europskim normama i standardima.Odlikuje ih njihova mogunost odvajanja sadraja na sekcije-module, tako da na jednom displeju moemo prikazivati vie razliitih tekstualnih i/ili grafikih poruka u razliitim bojama. Izrauju se o ovisnosti o eljama naruitelja.Karekteristike promjenjivog saobraajnog znaka

znak mora pouzdano raditi unutar temperaturnih granica od 40 do + 70 C uz relativnu vlanost od 95 % i stupanj mehanike zatite IP 54. karakter znaka kao znaka opasnosti, naredbe ili zabrane mora biti jasno prepoznatljiv s udaljenosti od min. 150 m, znak mora biti postavljen i izveden tako da pri pribliavanju ostane itljiv pod velikim uglom promatranja, npr. do udaljenosti od min.35 m, Obostrani svjetlosni promjenjivi saobraajni znak A 34, veliina kuita 100 x 100 cm, dobava, isporuka i montaa na konzolni stup iznad kolnika. Svjetlosni simbol znaka A 34, treba biti veliine T 90 cm, izvesti tako da simbol trokuta ima minimalno tri reda crvenih LED-a. Svjetlosni simbol djeca na cesti izvesti od bijelih LED-a u jednom redu. Ugao isijavanja svjetlosne toke od 30 i intenzitet svjetlosti. Svjetlosni simbol znaka B 31, treba biti veliine 90 cm, izvesti tako da simbol kruga ima minimalno tri reda crvenih LED-a. Svjetlosni simbol etrdeset izvesti od bijelih LED-a u jednom redu. Ugao isijavanja svjetlosne toke od 30 i intenzitet svjetlosti. svjetlosna jakost optikog sustava mora se moi prilagoditi okolnoj svjetloi (npr. smanjenje nou), mora imati mogunost dojave kvara znaka i kontrolu izvrenja upravljakog naloga u operativni centar, Kuite i prednju masku znaka izvesti od AIMg3, zatita plastificiranje Mogunost treptanja (omjer svjetlo/mrak, 50/50 u dvije sekunde) signalnog pojma A 34. Svjetlosni promjenjivi prometni znakovi i prometna svjetla trebaju biti izvedeni u tehnici LED a visokog sjaja, tako da udovoljavaju sljedeim uslovima: ute LED-e od minimalno 7440 cd/m2, pri osvijetljenosti znaka s okolnom svjetlou od 40 000 lux-a, crvene LED-e intenzitet svjetlosti od minimalno 3100 cd/m2, pri osvijetljenosti znaka s okolnom svjetlou od 40 000 lux-a, jaine od 20 mA promjer optike 5mm, ugao isijavanja 23, bijele i ute LED od minimalno 10540 cd/m2, pri osvijetljenosti znaka okolnom svjetlou od 40000 luxa.4. Svetlosna signalizacija-Semafori

Ureaji za davanje svetlosnih signala semafori, dio su saobraajne signalizacije.Koriste se za regulisanje saobraaja i oznaavanje radova i prepreka na putu. Semafore moemo podijeliti u nekoliko grupa:

semafori za regulisanje kretanja vozila;

semafori za regulisanje kretanja bicikala i mopeda na biciklistikim stazama;

semafori za regulisanje pristupa;

semafori za regulisanje saobraaja po saobraajnim trakama;

semafori za regulisanje kretanja peaka;

semafori za regulisanje kretanja tramvaja;

semafori za regulisanje kretanja odreenom brzinom, i

semafori kojima se najavljuje pribliavanje voza prelazu puta preko eleznike pruge.

Semaforima se emituju svetlosni signali odnosno svetla crvene, ute, zelene i bele boje. Svjetlo moe biti neprekidno ili trepue. Svjetlosni saobraajni znakovi mogu biti i sa grafikim prikazom, koji dodatno objanjava njegovo znaenje.

4.1 Istorija semaforaPrvi semafor je bio postavljen 10. decembra 1868. u Londonu, a prvi elektrini semafor je bio postavljen 1882. u Berlinu. Semafori dananjeg izgleda su prvi put postavljeni 1924 g. U poetku je svaki semafor bio kontrolisan runo. Godine 1917. je u Solt Lejk Sitiju postavljen prvi sistem od est semafora iji je rad regulisan jedistvenim preklopnikom.

Slika 26. Prvi semafor

4.2 Semafori za regulisanje kretanja vozila

Postavljaju se na prilazu raskrsnici, na vertikalnom stubu. Svjetla su postavljena vertikalno, jedno ispod drugog. Najvie je postavljeno crveno, a ispod njega slijede uto i zeleno svjetlo.

Semafor moe biti postavljen i iznad saobraajne trake, po horizontali. Svjetla su tada poreana horizontalno, najprije s lijeva je crveno, a zatim slijede uto i zeleno.

Prenik kruga svjetla moe biti 21cm ili 30cm.

Svi semafori na prilazu raskrsnici ne moraju imati svjetla istih dimenzija. Semafori koji se postavljaju iznad kolovoza mogu biti veih dimenzija u odnosu na one pored saobraajne trake.

Semaforu se moe pridodati i tajmer za odbrojavanje preostalog vremena do pojave zelenog svjetla.

Zeleni svjetlosni signal, bez grafikog simbola(strelica i sl.), primjenjuje se na pravcu kretanja, koji se ukrta sa drugim pravcem kretanja(saobraajnim tokom) kroz raskrsnicu ili pjeakim tokom, sa ili bez dozvoljenog konflikta.

Slika 27. Promjena boja na semaforuNa slici 27. prikazani su svjetlosni signali, koji se pojavljuju na semaforu, u odreenim vremenskim intervalima. Znaenje svjetlosnih signala, s leva na desno, je :

zeleno svjetlo dozvoljen prolaz;

uto svjetlo zabranjen prolaz, osim u sluaju kada se vozilo ne moe bezbjedno zaustaviti ispred navedenog znaka;

crveno svetlo zabranjen prolaz;

crveno sa utim zabranjen prolaz i nagovetaj da e se ukljuiti zeleno svjetlo;

zeleno trepue svjetlo dozvoljen prolaz i nagovetaj skorog prestanka dozvoljenog prolaza ukljuenjem utog, a zatim crvenog svjetla.

Horizontalno postavljen semafor, iznad saobraajne trake.

Slika 28. Horizontalni semafor

uto trepue svjetlo upozorava vozae da semafor ne radi i da smanje brzinu i poveaju opreznost. U ovom sluaju potrebno je primjeniti druga pravila za odreivanje prvenstva prolaza : saobraajna pravila, saobraajne znakove ili saobraajac koji regulie saobraaj.

Slika 29. uto trepue svjetlo na semaforu

Semafori koji daju direkcione svetlosne saobraajne znakove koriste se za regulisanje kretanja vozila na jednom ili vie prilaza raskrsnici, ili na jednom ili vie krakova raskrsnice, ili za kretanje vozila iz jednog ili vie smjerova kretanja. Grafiki simbol strelice koji oznaava smjer kretanja, izvodi se kao crni uz crveno i uto svjetlo odnosno kao zeleni na crnoj podlozi, za zeleno svjetlo. Zeleni direkcioni signal, sa grafikim simbolom, jednom ili dvije strelice, primenjuje se kada je obezbeeno da se kretanje vozila, u smjeru odreenom strelicom. odnosno strelicama, odvija bez konflikta.

Slika 30. Direkcioni svjetlosni signali

Semafor sa trobojnim svjetlima moe imati dodatni svjetlosni saobraajni znak u obliku zelene strelice USLOVNI ZNAK.Dodatni svetlosni saobraajni znak postavlja se sa odgovarajue strane semafora, u visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo, na nain prikazan na slici. Ovaj dodatni znak (zelena strelica) prikazuje se samo kada je na semaforu, na kome se nalazi, upaljeno crveno svjetlo i oznaava slobodan prolaz za vozila koja se kreu u smjeru zelene strelice, ali tek kad propuste sve uesnike u saobraaju (peake i vozae) kojima je upaljeno zeleno svjetlo, odnosno ako ne ometaju saobraaj vozila koja se kreu po putu na koji nailazi.

Slika 31. Dodatni svjetlosni signal na standardnom semaforu4.3 Semafori za regulisanje kretanja pjeakaZa regulisanje kretanja pjeaka uporebljavaju se semafori koji daju svjetlosne signale crvene i zelene boje. Njima moe biti pridodat ureaj za davanje zvunog signala ili ureaj za odbrojavanje preostalog vremena ekanja na promjenu crvenog signala.

Svjetla mogu da budu postavljena vertikalno (crveno svjetlo iznad zelenog) ili horizontalno (crveno svjetlo slijeva u odnosu na zeleno). Simbol koji oznaava zabranu prelaza za pjeake moe biti crvena silueta pjeaka na tamnoj pozadini ili tamna silueta pjeaka na crvenoj pozadini. Simbol koji oznaava slobodan prolaz za pjeake moe biti zelena silueta pjeaka na tamnoj pozadini ili tamna silueta pjeaka na zelenoj pozadini. Svjetla ne smiju biti upaljena istovremeno, s tim da zeleno svjetlo moe biti trepue, u odreenom vremenskom intervalu, prije pojave crvenog svjetla.4.4 Semafori zaregulisanje kretanja tramvaja Za regulisanje kretanja tramvaja upotrebljavaju se semafori koji daju svjetlosni signal u vidu trake bijele boje na tamnoj pozadini. Svjetlosna traka moe biti u horizontalnom, vertikalnom ili kosom poloaju ili kombinacija navedenih poloaja.Ovi semafori mogu da se koriste u kombinaciji sa semaforima kojima se regulie kretanje vozila.

Slika 32. Semafori regulisanje kretanja tramvajaSemafori na slici, s lijeva na desno, oznaavaju : slobodan prolaz, slobodan prolaz, zabranjen prolaz i zabranu kretanja pravo, a dozvoljeno desno.Literatura[1] Zdravkovi P. ,Stani B. ,Vukanovi S. ,Milosavljevi S., Vertikalna signalizacija, Saobraajni Fakultet Beograd, Beograd 2003.[2] Zdravkovi P. ,Stani B. ,Vukanovi S. ,Milosavljevi S., Horizontalna signalizacija, Saobraajni Fakultet Beograd, Beograd 2003.[3] Aleksandar Cvetanovi , Osnovi saobraajnica

[4] http://www.signal.co.rs/portfolio/horizontalna_signalizacija.php[5] http://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-podela-i-zna%C4%8Daj-vertikalne-signalizacije-regulisanje-saobra%C4%87aja[6] http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori

[7] http://www.planeta.org.rs/34/12%20saobracaj.htm

PAGE