39
VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel Zdenko Novak 12.2012. TRANSMISIJA 1

cestovna vozila i transmisija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

transmisija vozila

Citation preview

Page 1: cestovna vozila i transmisija

VELEUČILIŠTE U RIJECIPrometni odjel

Zdenko Novak

12.2012.

TRANSMISIJA

1

Page 2: cestovna vozila i transmisija

Ukupni otpor vožnje R je zbroj:

1. Otpora kotrljanja Rk

2. Otpora zraka Rz

3. Otpora penjanja Rp

*• Osnovno mjerilo funkcionalne sposobnosti transportnih vozila je brzina kretanja. • Performanse vozila analiziraju u funkciji brzine kretanja vozila i zovu se

vučno-dinamičke karakteristike. • Brzina ovisi o raspoloživoj snazi vozila.• Snaga potrebna za kretanje vozila ovisi o otporima vožnje.

Prijenos snage

3. Otpora penjanja Rp

4. Otpora ubrzanja Ru

5. Otpora vuče Rv

[ ]NRRRRRR vupzk ++++=

Otpori vožnje rastu s brzinom

Snaga na kotačima potrebna za savladavanje svih otpora: [ ]WvRPR ⋅= 2

Page 3: cestovna vozila i transmisija

constvFP =⋅=

• Snaga koju motor isporučuje na kotačima u svim uslovima kretanja vozila treba biti potpuno iskorištena, odnosno nastojimo zadovoljiti uslov:

Idealna vučna karakteristika: - hiperbola vuče

Prijenos snage *

• Znači, što je veća brzina, imamo na raspolaganju manje vučne sile motora.• S druge strane, otpori vožnje rastu s povećanjem brzine.

• Najveća brzina vozila je ograničena vučnom silom koju motor vozila može razviti na kotačima pri toj brzini vožnje.

3

Page 4: cestovna vozila i transmisija

Pri istoj brzini otpori vožnje mogu biti različiti zbog različitog:

• Otpora kotrljanja• Otpora penjanja• Otpora vuče• Otpora ubrzanja• Otpora zraka

Prijenos snage *

4

Page 5: cestovna vozila i transmisija

Snaga motora se pomoću transmisije treba dovesti kotačima.

Vučna sila koju razvija motor na pogonskim kotačima rezultat je okretnog momenta kotača, pa se jednaki odnosi mogu izraziti i preko momenta M na kotačima:

Prijenos snage *

kotača, pa se jednaki odnosi mogu izraziti i preko momenta M na kotačima:

RFM kk ⋅=

5

Ovakva idealna hiperbola vuče pri stalnoj maks. snazi se može ostvariti samo pomoću bezstepenog mjenjača brzina ili s elektropogonom.

Page 6: cestovna vozila i transmisija

Prijenos snage *• Motor se vrti višestruko brže nego kotači.• Od motora do kotača postoji redukcija broja okretaja.

• Pomoću mjenjača se prijenosni odnos može mijenjati prema potrebi.• Pomoću mjenjača se prijenosni odnos može mijenjati prema potrebi.

6

Page 7: cestovna vozila i transmisija

• Motor nema kontinuiranu snagu P kroz cijeli raspon broja okretaja nego ona raste po krivulji Pe.

• Zato ni moment ne odgovara idealnoj hiperboli vuče M, nego ovisi o karakteristici motora Me

• Područje vrtnje između maks. momenta i maks. snage se naziva elastično područjerada motora.

*Snaga motora

7

Page 8: cestovna vozila i transmisija

• Kada bi transmisija od motora do kotača imala samo jedan prijenosni odnos tada bismo mogli zadovoljiti usko područje vučne sile (momenta) – ispod krivulje Me:

Prijenos snage *

• Porastom brzine raste potreba za vučnom silom.

Za razliku od elektromotora, snaga MSUI motora se može koristiti u uskom rasponu broja okretaja koji ne može pokriti čitavi raspon brzine vozila.Zato vozila s MSUI imaju promjenjivi prijenosni odnos transmisije – mjenjač brzina.

8

Page 9: cestovna vozila i transmisija

• Okretni moment M na kotačima ovisi o okretnom momentu motora Me i prijenosnom odnosu transmisije it, te gubicima u prijenosu ηm:

Prijenos snage *

mte iMM η⋅⋅=

• Prijenos snage do kotača trpi mehaničke gubitke zbog otpora trenja u ležajima, zupčanicima, brtvama itd.

• Ti se gubici izražavaju kroz ukupni mehanički stupanj djelovanja.• Podijeljeno po sklopovima transmisije:

Mehanizam h

• Snaga na kotačima iznosi:

gdje je:P – snaga na kotačimaPe- efektivna snaga motoraηm - mehanički stupanj djelov.

mePP η⋅=

Mehanizam h

Mjenjač-Uključen direktan prijenos-Uključen međuprijenos

Kardanski prijenosGlavni prijenos

- Konični zupčanici- Hipoidni zupčanici- Dvostruka redukcija

0,96-0,980,94-0,960,98-1,0

0,94-0,950,97-0,980,85-0,95

9

Page 10: cestovna vozila i transmisija

vučna sila na kotačima Fk ovisi o raspoloživom okretnom momentu motora Me , prijenosnom odnosu transmisije it, radijusu kotača R, te gubicima u prijenosu ηm:

Prijenos snage *

R

MF k

k =

mtek iMM η⋅⋅=Kako je

Potrebnu vučnu silu vozilo ostvaruje na obodu pogonskih kotača:

R

iMF mte

k

η⋅⋅=

Maks. brzina vožnje se nalazi na sjecištu linije otpora R i linije vučne sile F 10

Page 11: cestovna vozila i transmisija

• Što vozilo ima veći broj brzina, to se potencijal motora više približava idealnoj hiperboli vuče.

Prijenos snage *

Oznake otpora vožnje R:• Rf – otpor kotrljanja• Rz – otpor zraka• Rj - otpor ubrzanja• Ru – otpor uspona• s - uspon (%) 11

Page 12: cestovna vozila i transmisija

Maksimalna brzina *

- Kod malog broja brzina – one su “razrijeđene” -pa broj okretaja pri prebacivanju npr. iz III. u IV. brzinu može previše pasti i doći u nestabilno područje rada motora.

- Motor slabo “vuče” iz niskih okretaja.

2. Za trenutni otpor vožnje je rezerva snage u nižoj brzini prevelika, a viša brzina je preslaba.

Zašto je poželjno imati veći broj stupnjeva prijenosa (brzina u mjenjaču)?Zato što:1. Kod ubrzavanja i prebacivanja u viši stupanj broj okretaja motora pada pa:

nižoj brzini prevelika, a viša brzina je preslaba.

3. S većim brojem brzina potencijal motora je bliži idealnoj hiperboli vuče pri konstantnoj snazi (područje neiskorištene snage je manje).

- Motor radi uvijek u elastičnom području momenta i ima veću snagu na raspolaganju

12

Page 13: cestovna vozila i transmisija

*

Motor Mjenjač Prijenosno vratilo Pogonski most(pog. osovina)

Spojka

Transmisija se sastoji iz:

Transmisija

(pog. osovina)Transmisija se sastoji iz:• Spojke• Mjenjača• Prijenosnog vratila• Pogonskog mosta (prednjeg, zadnjeg, ili oba)

Zadatak transmisije je:• Prenijeti snagu motora do kotača• Prilagoditi broj okretaja motora i okretni moment trenutnoj brzini kretanja.• Odvojiti prijenos od motora pri stajanju. 13

Page 14: cestovna vozila i transmisija

SpojkaU vozilima se koriste najčešće dvije vrste spojki:

a) Tarneb) Hidrodinamičke

*

14

Page 15: cestovna vozila i transmisija

a) Tarne spojke• Najčešće se koriste kod vozila s ručnim mjenjačem (ali i kod elektronski

kontroliranih DSG mjenjača)• Princip rada

*

15

Page 16: cestovna vozila i transmisija

*Tarna spojka• Sastav

16

Page 17: cestovna vozila i transmisija

Tarna spojka

a) uključen pogon (pedala nije pritisnuta)

b) isključen pogon (pritisnuta pedala)

*

17

Page 18: cestovna vozila i transmisija

Spojka teretnog vozila

Spojke

*

18

Page 19: cestovna vozila i transmisija

Spojke

*b) Hidrodinamičke spojkePrenose moment uslijed zahvata tekućine (viskoznosti hidrauličkog ulja) između lopatica dva turbinska kola.

Koriste se najčešće kod automatskih mjenjača starijih izvedbi.

19

Page 20: cestovna vozila i transmisija

Spojke

Hidrodinamički pretvarač momenta

• Danas automatski mjenjači najčešće koriste hidrodinamički pretvarač momenta.

• Princip rada je sličan hidrodinamičkoj spojci.

• Zbog dodatnog (slobodnog) kola s lopaticama (Leitrad) moment motora se može moment motora se može povećavati

• Time se dobiva učinak kao da se uključio niži stupanj prijenosa

20

Page 21: cestovna vozila i transmisija

*Mjenjač brzinaZadaci mjenjača brzina:• Prilagoditi područje broja okretaja motora trenutnim uvjetima vožnje• Povećati moment motora pri kretanju i penjanju• Omogućiti rad motora u mjestu• Omogućiti vožnju unatrag

Mjenjači se mogu podijeliti:Prema broju prijenosnih odnosa :• Kontinuirani – promjena prijenosnog odnosa bez stupnjeva• Kontinuirani – promjena prijenosnog odnosa bez stupnjeva• Stupnjevani – s konačnim brojem brzina

Prema načinu promjene prijenosnog odnosa:• Ručni – vozač sam mijenja brzine• Automatski

21

Page 22: cestovna vozila i transmisija

Kontinuirani mjenjač brzina• Omogućuje bezstepenu promjenu prijenosnog odnosa• Takvi mjenjači za vozila koriste remen s promjenjivim promjerima remenica (CVT –

Continuous Variable Transmission)

• Takav mjenjač teoretski može održavati maks. snagu kroz cijeliraspon brzine vožnje (može realizirati idealnu hiperbolu vuče).realizirati idealnu hiperbolu vuče).

22

Page 23: cestovna vozila i transmisija

Kontinuirani mjenjač brzina•Kod mopeda je remen od armirane gume•Kod automobila se koristi metalni remen podmazivan uljem•Promjena prijen. odnosa je automatska ali kod automobila obično dozvoljava i ručnu promjenu u određenom broju koraka.

• Prvi auto s CVT – DAF Variomatic

23

Page 24: cestovna vozila i transmisija

*Ručni stupnjevani mjenjač brzina• Prvi su mjenjači imali pokretne (klizne) zupčanike• Pri uključivanju je trebalo pažljivo uskladiti okretaje

oba zupčanika

• Noviji mjenjači imaju zupčaste parove u stalnom zahvatu

• Uključivanje se vrši pomoću zupčastih spojki

• Zupčanici z1, z2 i z3 se slobodno vrte na vratilu, sve dok ih zupčasta spojka ne uključi u pogon

• Ovakve zupčaste spojke danas obično koriste traktori i građevinski strojevi

24

Page 25: cestovna vozila i transmisija

Ručni stupnjevani mjenjač s 5 brzina

• Moderni mjenjači imaju sve brzine, osim (obično) vožnje unatrag, sa sinhroniziranim uključivanjem.

25

Page 26: cestovna vozila i transmisija

Ručni stupnjevani mjenjač s 6 brzina

• Sve brzine osim (obično) vožnje unatrag imaju sinhronizirano uključivanje.

26

Page 27: cestovna vozila i transmisija

Sinhronizacija uključivanja brzina• Pri uključivanju brzina izjednačava (sinhronizira) vrtnju zupčaste spojke i

zupčanika• Time omogućava bržu promjenu brzine, glatko i bez šumova.• Sinhronizaciju omogućava sinhron – slobodni prsten s koničnom plohom

27

Page 28: cestovna vozila i transmisija

Sinhronizacija uključivanja brzina• Faze sinhronizacije pri uključivanju brzine

IsključenoPočetaksinhronizacije

UključenoKrajsinhronizacije

Link za animaciju: http://www.kfz-tech.de/Engl/SSynchronisation.htm

Spojka je zupcima potisnula sinhron i pritisnula konuse zupčanika i sinhrona jedan na drugi

Zupci spojke sada mogu preko sinhrona uključiti zupčanik

Sinhron je izjednačio vrtnju sa zupčanikom

Sinhron se slobodno vrti između spojke i zupčanika

28

Page 29: cestovna vozila i transmisija

*Automatski mjenjači – sa stupnjevanim brzinamaOsim već ranije opisanih kontinuiranih mjenjača koji također ugl. rade automatski, postoje i automatski mjenjači sa stupnjevanim mijenjanjem brzina.Uglavnom ih dijelimo na:•Mjenjače s hidrodinamičkom spojkom (ili pretvaračem momenta) i planetarnim zupčastim prijenosom•Mjenjačem s dvostrukom tarnom spojkom i klasičnim sinhroniziranim uključivanjem brzina (DSG – mjenjači)

29

Page 30: cestovna vozila i transmisija

Automatski mjenjači – s hidrodinamičkom pretvaračem momenta i planetarnim zupčastim prijenosom• Šematski prikaz

30

Page 31: cestovna vozila i transmisija

DSG (Direkt Shift Gearbox) mjenjač• Mjenjač s dvostrukom tarnom spojkom i klasičnim sinhroniziranim uključivanjem

brzina (automatski ili ručno)

• Tarna spojka ima dvije nezavisne lamele.• Jedna lamela (plava) pogoni grupu neparnih brzina (1-3-5-7), a druga (zelena) grupu

parnih (2-4-6-R).• Zato dok auto još vozi npr. u 1. brzini jer je ta spojka uključena, automatika već

unaprijed može uključiti zupčanik 2. brzine.• Kada motor dosegne dovoljan broj okretaja za promjenu brzine, automatika samo

promjeni uključenost s jedne na drugu lamelu spojke 31

Page 32: cestovna vozila i transmisija

DSG (Direkt Shift Gearbox) mjenjač• Mjenjač s dvostrukom tarnom spojkom i klasičnim sinhroniziranim uključivanjem

brzina – izvedba VW (mjenjač se u originalu zvao Doppel-Schalt-Getriebe)

Link http://www.myvideo.de/watch/3408081/Volkswagen_7_Gang_Getriebe_DSG32

Page 33: cestovna vozila i transmisija

DSG (Direkt Shift Gearbox) mjenjač• Šema izvedbe Mitsubishi Lancer Evo X

33

Page 34: cestovna vozila i transmisija

Šema transmisije vozila s zadnjim pogonom

• Mjenjač je spojen s zadnjim mostom pomoću zglobnog vratila – kardana• U zadnjem mostu se nalazi glavni prijenos i diferencijal

Zadnji most može biti:a) Krutib) Neovisno ovješen (na slici)

*

34

Page 35: cestovna vozila i transmisija

Glavni prijenos

• Nalazi se u pogonskom mostu i sastoji se obično iz para zupčanika.• Za slučaj stražnjeg pogona to je konični par zupčanika (na slici) Zadatak glavnog prijenosa je:a) Prenijeti pogon od vratila (ili direktno od mjenjača kod prednjeg pogona) na

diferencijalb) Smanjiti broj okretaja

*

35

Page 36: cestovna vozila i transmisija

DiferencijalZadatak mu je:• Ravnomjerno razdijeliti moment na lijevi i desni kotač mosta.• Održavati potrebnu razliku broja okretaja lijevog i desnog kotača u zavoju.

*

U vožnji ravno, gonjeni zupčanik se okreće zajedno s kućištem diferencijala, satelitima i sunčanicima.

• Sateliti i sunčanici su tada u “mirnom” zahvatu.U zavoju, vanjski sunčanik se vrti brže od

unutrašnjeg.• Sateliti se zato okreću oko svoje osi međusobno suprotno čime

održavaju razliku vrtnje sunčanika. 36

Page 37: cestovna vozila i transmisija

Diferencijal (dobar link iz 1937.: http://www.youtube.com/watch?v=yYAw79386WI)

•Problem kod standardnog diferencijala nastaje kada se jedan kotač nađe na klizavoj podlozi, a drugi na hrapavoj.•Kotač na klizavoj podlozi ne može prenijeti gotovo nikakav moment, te će početi proklizavati.•Kako diferencijal raspodjeljuje jednaki moment na oba kotača, znači da će i kotač na hrapavoj dobiti jednaki moment – tj. nulu, a vozilo će stati.•Zato vozila koja se kreću po teškim terenima imaju blokadu diferencijala.•Ona djelomično ili u potpunosti sprječava da se kotači različito okreću.

*

Djelomična blokada diferenc. s lamelama

Potpuna blokada diferencijala 37

Page 38: cestovna vozila i transmisija

Diferencijal• Vozila s više pogonskih mostova imaju u zavoju različite putanje svih kotača.• To znači da svaki kotač ima svoju brzinu vrtnje, a isto tako i svaki most.• Zato i u razvodniku pogona na mostove mora postojati središnji diferencijal koji će raspodijeliti moment na prednji i stražnje mostove.

38

Page 39: cestovna vozila i transmisija

Diferencijal• Vozila s pogonom na sve kotače su u pravilu terenska vozila, te i središnji

diferencijal obično ima blokadu.

Blokada središnjegdiferencijala

Blokada zadnjegdiferencijala

39