Tijekom zadnjih petnaest godina dogodile su

se velike promjene u društvu što je utjecalo i

na promjene u programskoj i prostornoj tran-

sformaciji Centra. Centar živi sa svojom lokal-

nom zajednicom ne samo kroz uključivanje

naše djece i odraslih osoba u aktivnosti lokal-

ne zajednice, već i kroz aktivni angažman svo-

jih stručnih radnika. Centar teži da postane

Referalni centar za edukaci jsko —

rehabilitacijsku podršku.

Sva naša djelovanja isprepletena su s djelova-

njem Grada Velike Gorice s kojim imamo izu-

zetno dobru suradnju kao i s udrugama civil-

nog društva: Udruga Suncokret, Športska udru-

ga za osobe s invaliditetom “Uspon”, Edukacij-

sko rehabilitacijska igraonica udruge UUOO

Gorica, Velikogoričke mažoretkinje, Judo klub

Pinky, Jane, BAS...

Živimo u gradu gdje se misli na osobe s invali-

ditetom. Dokaz toga je i donesena i provedena

Strategija za izjednačavanje mogućnosti za

osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice za

razdoblje od 2009-2013. U fazi donošenja je

nova Strategija za razdoblje 2014-2018. godi-

ne.

Centar se uključio u izradu ove strategije od

samog početka kroz svoje predstavnike u Pov-

jerenstvu za osobe s invaliditetom. Neke od

aktivnosti su financirane iz ovih sredstava kao

što je Program radno proizvodnih aktivnosti za

odrasle korisnike, Program prevencije škol-

skog neuspjeha, Informacijski centar i Savje-

tovalište.

Iz ovih sredstava osigurano je kombi vozilo za

prijevoz invalida koje povremeno koristimo za

odlazak na sportske aktivnosti. Otvorena je

sportska dvorana i teretana u kojoj treniraju

redovito i neki od naših korisnika.

Tiskan je i prvi gradski vodič za osobe s invali-

ditetom u čiju izradu su bili uključeni i naši

stručni radnici.

Ova brošura napravljena je s ciljem predstav-

ljanja mnogobrojnih oblika suradnje Centra za

odgoj i obrazovanje s lokalnom zajednicom od

1998. do 2013. godine.

Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica

Djelatnici RVG-a, svjesni potre-

ba osoba s invaliditetom, pok-

renuli su u svom programu

radijsku emisiju „Putokaz“.

Emisija se emitira svaki drugi

četvrtak . Uz renomirane goste

i stručnjake „Putokaz“ govori o

svim aspektima života, proble-

ma i načina rješavanja istih za

osobe s invaliditetom. Emisiju

uređuje i vodi Darko Matić,

koji zbog svoje sljepoće i sam

pripada krugu ljudi o kojima

govori.

Ova emisija prati nas godina-

ma u našim nastojanjima dje-

lovanja u lokalnoj zajednici.

Zabilježili smo u ovoj radijskoj

emisiji sve dosadašnje prom-

jene koje smo unijeli u našem

radu te pratili naš prirodni

tijek transformacije.

Isto tako redovito nas je prati-

la lokalna TV postaja i lokane

novine.

Travanj 2013. god.

Centar u medijima

Suradnja s lokalnom zajednicom

1

Grad Velika

Gorica i

Centar za

odgoj i

obrazovanje

Velika Gorica

1998.—2013.

Dječje gradsko vijeće Grada

Velike Gorice zastupa prava

djece našeg grada. U navede-

nom tijelu predsjedavaju djeca

izabrana u svojim školama od

strane druge djece i njihovih

učitelja/ica.

Naše dječje gradsko vijeće

okuplja djecu iz svih velikogo-

ričkih osnovnih škola te svih

dječjih vrtića. Također, naše

dječje gradsko vijeće okuplja i

djecu iz Centra za odgoj i obra-

zovanje Velika Gorica koja

potpuno ravnopravno sudjeluju

u svim aktivnostima našeg

dječjeg gradskog vijeća. Svojim

sudjelovanjem, djeca iz Centra

za odgoj i obrazovanje pose-

ban doprinos daju senzibilizira-

nju lokalne zajednice o potre-

bama i problemima djece s

teškoćama u razvoju, razvija-

nju međusobne tolerancije i

prijateljstva.

Potaknuti idejom Martina Bu-

saka, dječjeg gradskog vijećni-

ka, Dječje gradsko vijeće prove-

lo je projekt “I ja sam Eko” u

2011. godini. Nakon prolaska

Martinovog mandata, zbog nje-

govog posebnog doprinosa i

ambicije, Martin je imenovan

vanjskim suradnikom Dječjeg

gradskog vijeća Grada Velike

Gorice te i dalje doprinosi radu

Dječjeg gradskog vijeća Grada

Velike Gorice.

Prošle godine, Dječje gradsko

vijeće i Savjet mladih Grada

Velike Gorice uredili su dvorište

Centra za odgoj i obrazovanje

koje je dobilo i novi naziv ispi-

san grafitom „Central“. Smisao

ove aktivnosti je bila stvoriti

mjesto na kojem se sva djeca

našeg grada zajedno mogu

družiti, igrati i provoditi sigurno i

kvalitetno svoje slobodno vrije-

me.

Dječje gradsko vijeće Grada

Velike Gorice će i dalje provoditi

projekte koje uvažavaju svu

djecu i ne čine razlike među

njima, potiču njihovo djelova-

nje te promiču toleranciju,

mir i prijateljstvo. Ovakvu

razinu senzibilizacije naše

Dječje gradsko vijeće može

zahvaliti dječjoj energiji

gradskih vijećnika iz Centra

za odgoj i obrazovanje Velika

Gorica koji svesrdno promo-

viraju toleranciju i prijatelj-

stvo od djece za djecu.

Pročelnik Zvonko Kunić

P

r

o

č

e

l

n

i

Bio sam na puno sjednica na

kojima je prisustvovao grado-

načelnik Velike Gorice Dražen

Barišić.

Ove godine imat ćemo športski

projekt koji se zove „Bolje vani

nego pred televizorom“. Sigu-

ran sam da će projekt biti

veliki uspjeh. Ja ću se kao

primjer, iako na štakama,

uključiti u naš projekt Centra

„Volim hodanje“ koji ćemo

organizirati za cijelu Veliku

Goricu.

Pošto sam odrastao za Dječje

Otkad sam u vijeću napravio

sam puno predložaka - kako

pomoći Gorici da prihvati dje-

cu sa invaliditetom. Stekao

sam puno novih prijatelja.

Realizirao sam dva velika

projekta;

- jedan eko projekt, na kojem

smo zamjenjivali platnene za

plastične vrećice

- a na drugom projektu renovi-

rali smo školsko igralište Cen-

tra.

vijeće predsjednik Perica me

zadržao za savjetnika, a iz Cen-

tra me odlično zamijenio Dub-

ravko Turjak.

Želio bih ostati politički aktivan i

u budućnosti se uključiti u Vijeće

mladih Velike Gorice te se i dalje

boriti za prava osoba sa invalidi-

tetom.

Martin Busak

Dječje gradsko vijeće Grada Velike Gorice

Osobna iskustva dječjeg vijećnika

2

U ime Upravnog

odjela za

društvene

djelatnosti,

školstvo i

predškolski odgoj

grada Velike

Gorice pročelnika

Zvonka Kunića

uputilo je dopis o

aktivnostima

Dječjeg gradskog

vijeća i

angažmanu naših

korisnika.

Grad Velika Gorica kao Grad

PRIJATELJ DJECE jedan je od

prvih gradova u Republici

Hrvatskoj koji je konstituirao

Dječje vijeće. Čine ga po 2

predstavnika iz svih osnovnih

škola i vrtića Velike Gorice.

Ovo tijelo od neprocjenjivog je

značaja za razvoj našeg druš-

tva u cjelini. Imao sam priliku

prisustvovati prvoj sjednici na

kojoj su se tadašnji Gradona-

čelnik i Ministar obrazovanja

itekako preznojavali da bi od-

govorili na sva pitanja dječjih

vijećnika…

Učenici Centra za odgoj i obra-

zovanje od početka su ravnop-

ravno uključeni u rad Vijeća.

Izuzetno su aktivni i konstruk-

tivni u svom radu.

Poseban doprinos daju u SEN-

ZIBILIZIRANJU svojih vršnjaka

i gradskih vlasti za potrebe

osoba sa invaliditetom.

Sudjelovanje učenika Centra u

Vijeću nije samo snažno integ-

racijsko sredstvo korisnika u

lokalnu zajednicu već i odgoj i

obrazovanje za društveni akti-

vizam, humanost, toleranciju,

ljudska prava i druge vrijed-

nosti kako za korisnike Centra

tako i za lokalnu zajednicu

posebno njihove vršnjake iz

redovnih škola.

Pružanje prilike da osmišljava-

ju, provode i organiziraju aktiv-

nosti, te odlučuju i suodlučuju

o svakodnevnim pitanjima

vezanim za život i rad Centra

snažna su poticajna sredstva

koja pružaju široke mogućnos-

ti i atmosferu u Centru čine

pozitivnom i kreativnom.

Uostalom, od prvih izbora za

Europski parlament pravo

glasa imati će sve punoljetne

osobe bez obzira na poslovnu

sposobnost. Naši sadašnji i

budući političari morati će se

puno više potruditi da bi dobili

povjerenje svih ranjivih skupi-

na, a iz Centra za odgoj i obra-

zovanje Velika Gorica izaći će

na desetke osviještenih birača

koji puno očekuju, razumiju i

znaju.

Uloga Dječjeg gradskog vijeća

Slike akcija

Naši planovi

Sadašnji Vijećnici su :

DUBRAVKO TURJAK – učenik

VIII. razreda

BRANKO PRELOŽNJAK – uče-

nik VII. razreda

U prošlom sazivu vrlo uspješni

predstavnici bili su:

MARTIN BUSAK

FILIP ANTOLKOVIĆ

Odgoj i

obrazovanje za

društveni

aktivizam,

humanost,

toleranciju i

ljudska prava.

3

U školskoj godini 2013/2014. planiramo:

- organizirati izbore unutar Centra za predstavnike u Dječjem

vijeću grada Velike Gorice

- uključiti se u rad Vijeća mladih grada Velike Gorice

- osnovati Dječje vijeće i Vijeće mladih unutar Centra za

odgoj i obrazovanje i na taj način

- osnažiti i omogućiti odlučivanje i suodlučivanje korisnika o

svim pitanjima vezanim za život i rad Centra.

Ideja osnivanja školskog radija

realizirana je u suradnji s tada

civilnim ročnikom Daliborom

Petkom – radijskim voditeljem

tijekom školske godine

2002/2003. i trajao je dvije

godine. Emisije su emitirane

kasnije i na RVG-u, a s jednom

od emisija sudjelovalo se na

radijskom takmičenju.

Na prvu audiciju prijavilo se

24 kandidata.

Odgovarali su na pitanja kao

što su: Koja vam je omiljena

glazba? Što volite raditi? Imate

li hobi? Što vole gledati na

televiziji? Koji predmet najviše

vole?

Izabrana je redakcija od 5

voditelja, dva člana sportske

redakcije, 4 spikera i dvoje u

organizacijskoj ekipi.

Osmišljen je jingl emisije koji

je snimljen na RVG-u-

Između emisija pripremao se novi materijal. Na ovaj način

veći dio škole je bio angažiran. Voditelji emisija uživali su po-

pularnost među ostalim korisnicima. Značajno im se povećalo

samopouzdanje.

U svakoj godini snimile su se 3 do 4 emisije. Gosti su bile

poznate ličnosti pjevači i glumci. Na ovaj način surađivali smo

s lokalnom zajednicom koristeći resurse radijske postaje,

tehničku podrške lokalnog obrtnika te pomoć civilnih ročnika.

Školski radio

Gosti pjevači i glumci

Kako emisija nastaje minuta.

Gostima uvijek poklanjamo za

uspomenu pitanja koja su

korisnici postavljali. Svi gosti

bili su oduševljeni.

Povezali smo se iz studija na

katu kablovima do zvučnika u

blagovaonici.

Emisija se slušala u blagovao-

nici—vijesti i razgovor s gos-

tom, ali kad su se puštali

glazbeni brojevi svi su plesali.

Družili smo se s gostima uživo

nakon svake emisije i slikali.

Na satu hrvatskog jezika pisa-

le su se pjesme, kratki sastav-

ci i sl. vezano za dogovorenu

temu. Sportski voditelji pratili

su sportska događanja u Cen-

tru.

Korisnici pišu pitanja za sva-

kog gosta i bacaju u kutiju.

Nakon toga piše se sinopsis

emisije. Uvježbava se čitanje

teksta. Snimali su se dijelovi

teksta i potom montirali.

Voditelji uvježbavaju svoj tekst

prije početka emisije jer emisi-

ja ide u živo i traje oko 30

4

Prva ekipa

školskog radija

2002. godine.

U Hrvatskoj se go igra od po-

četka 20. stoljeća. Velika Gori-

ca je danas jedna od veoma

rijetkih sredina u kojoj se o

ovoj igri zna. Za nju je čulo

nekoliko tisuća djece, a par

stotina aktivno igralo. U jednoj

od velikogoričkih osnovnih

škola go se igrao 1991. godi-

ne, ali samo godinu dana,

zbog početka ratnih događaja

u Hrvatskoj.

U jesen 1998. osnivan je Go-

klub „Velika Gorica“. U prvoj

godini djelovanja Go-klub pro-

vodio je svoje aktivnosti u tri

osnovne škole, a 1999. godine

i u našem Centru. U Go klub

Velika Gorica uključili smo se

zajedno s ostalim osnovnim

školama u Velikoj Gorici i pri-

pali Europskoj go federaciji.

Go se igrao kao slobodna ak-

tivnost svaki tjedan. Nakon

kratkog upoznavanja s osnova-

ma igre igrali su se turniri na

svakom susretu. Djeca vole

natjecanja, a uspjeh ih motivi-

ra.

Klub je pokrenuo i igranje

subotnjih turnira. Svaku subo-

tu održavao se, a to je ostalo i

do danas, turnir za sve igrače

goa Velike Gorice, a i šire, koji

žele igrati na velikoj ploči stan-

dardni go. To je postalo mjesto

provjere snage svih jakih igra-

ča goa u gradu.

Turniri se se održavali u na-

šem Centru deset godina, što

je doprinosilo boljoj poveza-

nosti s lokalnom sredinom i

boljoj integraciji naših korisni-

ka. Od 2010. subotnji turniri

održavaju se u prostorijama

Sportske udruge za osobe s

invaliditetom „Uspon“ u čijem

je sastavu od tada nekadašnji

Go klub Velika Gorica.

novih kamenčića postepeno formiraju sve vidljiviji i čvršći zidovi

prostora bijelog i crnog. Pobjeđuje onaj koji osvoji najviše pros-

tora.

Dva igrača (crni i bijeli) igraju

naizmjence, stavljajući po

jedan kamen na ploču kada su

na potezu. Kamen se mora

staviti na sjecište okomitih i

vodoravnih crta. Kamenovi se

naizmjence postavljaju na

prazna sjecišta ploče. Jednom

postavljeni kamen se ne može

maknuti, osim kada ga protiv-

nik zarobi zauzevši mu poslje-

dnju slobodu.

U gou je bitno osvojiti što veći

prostor, pa se stavljanjem

Socijalna uključenost kroz misaonu igru go

Pravila igre

Što je go? od kartona i papira. Potrebni

su nam bijeli i crni kameni.

Mogu biti napravljeni od kame-

na, stakla, plastike, od kartona

ili možete koristiti dugmad. U

Japanu vidjeli smo da s osoba-

ma s teškoćama još u predš-

kolskoj dobi igraju ovu igru na

velikim površinama (plastične

površine slične tendama) gdje

kamenčiće zamjenjuju papir-

natim tanjurima.

Početnici igraju na manjim

pločama. Tada se ta igra zove

atari go. Na ploči ima 9 us-

pravnih i vodoravnih crta koje

se međusobno križaju. Treba

nam 40 bijelih i 40 crnih ka-

menova. Nakon igre na ploča-

ma 9x9 prelazi se na ploče

13x13.

Kada smo svladali ovu igru

igramo go na velikim pločama

19x19 sa 361 kamenom.

Go je misaona igra s naglaše-

nom strateškom komponen-

tom u kojoj broj mogućih kom-

binacija poteza premašuje

onaj u šahu. Par igrača nai-

zmjence postavljaju crne i

bijele kamenčiće na slobodna

mjesta na ploči. Pravila igre su

vrlo jednostavna i moguće ih

je naučiti za par minuta, a

težina i kompleksnost igre

raste s dužinom igranja i bo-

ljim razumijevanjem igre.

Ploče za igru su obično drve-

ne, ali ih se možete napraviti

Go je igra koja

nas je

povezala s

učenicima

velikogoričkih

škola .

5

Go je igra u kojoj je potrebno

apstraktno mišljenje, planira-

nje i strategija. Na prvi pogled

ova igra nije adekvatan izbor

za osobe s intelektualnim

teškoćama.

Prvi pokušaji da se ova igra

uvede pokazali su kako ima-

mo predrasude i učeći ih go

došli smo do zaključka da on

ima i terapeutsku svrhu.

Sve ovo izrazito je teško za

ovu populaciju koja je kratke i

fluktuirajuće pažnje, brzog

gubitka koncentracije, izraže-

ne potrebe za vizualizacijom i

konkretizacijom.

Na početku je često najveći

problem bio nedovoljan broj

ljudi koji je nadzirao igru (po

desetak parova igra istodob-

no) - u igri su često znali biti

agresivni, teško se nosili s

porazom, ali i pobjedom. Naro-

čito veliki problem je predstav-

ljala njihova hiperaktivnost u

trenucima čekanja da svi zavr-

še igru te dobiju novog para za

igru. To slobodno vrijeme iz-

među partija koristili su za

međusobna zadirkivanja, izlas-

ke iz prostorije. Igralo se u

blagovaonici pa su često našu

igru ometali ostali korisnici

koji su iz znatiželje provirivali,

ulazili i izlazili. Isto tako smo

primijetili da je igranje u ma-

njem prostoru npr. u nekoj od

učionica doprinijelo da se

mnogi od tih ometajućih fakto-

ra ne pojavljuju.

Za igru je važno: zapamtiti

koje su ti boje kamenčići (kod

atari goa ta se izmjena dešava

učestalo svakih 5-10 min);

držati se pravila igre; čekati

svoj red na potez (svako povla-

či po jedan potez naizmjence);

naučiti se nositi s porazom ali i

uspjehom; poštivati dužinu

trajanja igre; zapamtiti koliko

tko zarobljava kamenčića, jer

to ovisi o kategoriji koju igrač

ima; ne pomicati već odigrani

potez; igrati fer play; čekati

kraj svih partija kako bi zapo-

čeli slijedeće kolo itd

tić, profesor defektolog iz Cen-

tra za odgoj i obrazovanje

predstavljali svoj način rada

učiteljima goa u Pragu 2002.

U nekoliko navrata susreli su

se s japanskom profesional-

nom igračicom goa Yuki Shige-

no, koja je ujedno bila i preds-

tavnica za mlade u Europi, te

japanskim veleposlanikom.

Naši gosti su bili na nekoliko

naših turnira. Krajem 2004.

dobili smo poziv u Japan kako

bi smo dodatno stekli iskus-

tva u poučavanju go-a sa dje-

Naš program rada sukladan je

programu rada s mladima u

okviru Europske go federacije.

Igrači goa u Velikoj Gorici pos-

tigli zapažene rezultate kod

nas i na europskoj razini, pa

smo u više navrata i u među-

narodnim kontaktima i skupo-

vima predstavljani kao primjer

rada s mladima, a naročito su

isticali naš rad s osobama s

intelektualnim teškoćama.

Takva iskustva su rijetka pa su

Mladen Smud - učitelj Goa -

majstor 2. dan i Marina Robo-

com sa teškoćama u razvoju

predškolske dobi u Japanu.

Ovakva putovanja veoma su

važna jer stječemo nova iskus-

tva, a naša imamo s kime

podijeliti. Na ovaj način pomo-

ći ćemo i u stvaranju novih

pristupa u rehabilitaciji osoba

s intelektualnim teškoćama.

Go i osobe s intelektualnim teškoćama

Domaća i međunarodna iskustava

Dobrobiti igre prisutan i stručni radnik koji

poznaje svakog korisnika te

organizaciju rada, ostale djela-

tnike i korisnike, jer se ova

aktivnost odvija u večernjim

satima. Posebno veselje na-

kon svakog odigranog turnira

predstavlja podjela diploma za

prva tri mjesta jer se tako afir-

miraju, razvijaju svoje samopo-

štovanje i samopouzdanje.

Natjecanje sa djecom iz redov-

nih osnovnih škola u našem

Centru ili odlazak na turnire u

druge škole na našem područ-

ju tijekom deset godina prido-

nijeli su boljoj integraciji u

njihovoj socijalnoj sredini.

Sudjelovali smo na turnirima u

zemlji, a okušali smo se i na

međunarodnim.

Primijetili smo da je igra pomo-

gla svakom od igrača. Osim

napredovanja u kategorijama

ova igra pomaže u stjecanju

samopoštovanja i samopouz-

danja, boljoj komunikaciji,

potiče na razmišljanje, ap-

straktno mišljenje, poboljšava

prostornu orijentaciju, planira-

nje, strategiju, razvija discipli-

nu i samodisciplinu.

Naravno za ovaj rad potrebna

su i specifična znanja u radu s

ovom populacijom. Zato je uz

učitelja goa na svim turnirima

6

Turniri na

domaćem i

stranom terenu

uvijek prate

prijateljske partije

u vlaku, autobusu

ili brodu.

Imamo se

vremena malo i

opustiti.

Na svim turnirima igramo po

jednakim kriterijima sa svim

sudionicima turnira. Nikada

nismo isticali da su oni osobe

s intelektualnim teškoćama.

Doživljavaju svoj uspjeh, ali

jednako važno i svoj neuspjeh

s kojim se znaju nositi. Uče iz

svog iskustva. Poboljšavaju

svoju igru, uče nove strategije.

Značajno je reći da su pri tome

jako koncentrirani na igru –

koja traje oko jedan i pol sat.

Za vrijeme igre mogu se dići,

hodati, razmišljati, vraćati se i

odigrati svoj potez. Ne samo

da pamte i razmišljaju o svom

potezu već smišljaju novu

strategiju, paze na svoje vrije-

me i na vrijeme suigrača.

Kod ove igre vježba se koncen-

tracija, smirenost, planiranje

idućih poteza, razmišljanja o

strategiji suigrača. Za vrijeme

igre vlada tišina u prostoru i

potpuna koncentracija.

Iz partije u pariju mijenja se

uloga igrača – u jednoj igri igra

bijelim kamenčićima, a u dru-

goj crnim. Mijenjanje pozicije

za igru i boja kamenčića sva-

kom igraču može biti zbunjuju-

ća – to znači potpuno novo

“setiranje” – izbrisati prethod-

nu poziciju iz glave i započeti

igru ponovo.

Svaki turnir ima 4, 5 ili više

kola po sat i pol koncentrirane

igre što predstavlja dodatne

teškoće i može trajati po neko-

liko dana.

Igra po istim pravilima za sve

Turniri u inozemstvu Našim posebnim uspjehom

smatramo i grupu naših stari-

jih korisnika koji su ovu igru

naučili dok su još bili u Centru

u osnovnoškolskom programu

i to znanje održavali dolazeći

na naše subotnje turnire, a

kasnije nastavili u programu

radno proizvodnih aktivnosti u

Kolodvorskoj 68- našoj disloci-

ranoj lokaciji.

Jedan korisnik, kao veoma

uspješan igrač, dobio je ulogu

učitelja onih koji su početnici u

ovoj igri što je veoma podiglo

njegovo samopouzdanje.

Sudjelovao je i na turnirima u

Hrvatskoj i na međunarodnim

turnirima u Mađarskoj, Slove-

niji, Bosni i Hercegovini, a sa

još jednim korisnikom 2009.

god. u Beogradu.

Biti uključen u aktivnosti lokal-

ne zajednice, predstavljati

Hrvatsku s ostalim učenicima

velikogoričkih škola naš je

način kako ostvarujemo soci-

jalnu uključenost u svojoj lo-

kalnoj sredini.

Ploča , crni i

bijeli

kamenčići su

sve što nam

treba za igru.

7

Judo na japanskom jeziku

znači „nježni put“.

Judo je borilačka vještina i

olimpijski sport nastao kao

skup najboljih, probranih stilo-

va i tehnika iz vještina hrvanja

i udaranja.

Od početka listopada 2012.

godine svakog petka od 18-

19,00 sati Martina, Ante,

Branko, Branislav i Ilija idu na

trening u Judo klub Pinky,

Zagrebačka 3. Tu im se pridru-

že: Dorijan, Sara, Pavle i Tvrt-

ko.

Judo klub osoba s invaliditetom PINKY

Kroz igru, zabavu i trening

stječu vještine i znanja iz

juda.

8

Naši korisnici

uključili su se u

novoosnovani

Judo klub za

osobe s

invaliditetom koji

djeluje u Velikoj

Gorici.

Petra i Martina subotom

idu na trening u koji su

uključena djeca sa

cerebralnom paralizom.

Sve naše korisnike stimulira-

mo da se učlanjuju u razne

aktivnosti izvan Centra. Jedno

od mjesta gdje su aktivni od

samog osnutka je Športsko

društvo osoba s invaliditetom

“Uspon” koji okuplja sportaše

iz područja Velike Gorice od

2009. godine. U ovo sportsko

društvo učlanjeni su od njego-

vog osnutka naši korisnici - u

stolni tenis, pikado, go, atleti-

ku. Postižu dobre rezultate, a

naročito se ističe Martin Budi-

mir u atletici.

Športsko društvo osoba s invaliditetom “Uspon”

Atletičar Martin Budimir

Gradonačelnik Grada Velike Gorice Dražen Barišić primio je 2. lipnja 2011. , atletičara ŠDOTI

“Uspon” Martina Budimira, koji je na 14. otvorenom atletskom prvenstvu Hrvatske za osobe s

invaliditetom u Puli osvojio zlatnu medalju na 1500 metara. Tom prigodom gradonačelnik Bari-

šić zahvalio se u ime zakonodavne i izvršne vlasti te svih građana Velike Gorice na trudu i zala-

ganju koje je Martin Budimir svojim rezultatom okrunio u Puli.

Na ovakaj način afirmira se grad Velika Gorica i svi njeni građani. Gradonačelnik Barišić ukazao

je da je i ovaj uspjeh rezultat činjenice da se uspješno provodi Gradska strategija za izjednača-

vanje mogućnosti osoba s invaliditetom te da očito na ovom području radimo dobar posao.

Martin je sudjelovao na Atletskom svjetskom

dvoranskom INAS FID prvenstvu koje se odr-

žalo u Manchesteru – Great Britain od 13.-18.

ožujka 2012. godine.

Martin i dalje redovno trenira i nastupa na

svim domaćim i inozemnim takmičenjima.

U našoj lokalnoj

zajednici aktivni

smo u sportu.

Takmičimo se s

ostalim osobama

s invaliditetom u

Hrvatskoj i u

inozemstvu gdje

p o s t i ž e m o

z a p a ž e n e

rezultate.

9

Specijalna olimpijada Hrvats-

ke je nacionalni sportski savez

koji se bavi provođenjem spe-

cifičnih sportsko–rekreativnih

aktivnosti osoba s intelektual-

nim teškoćama prema načeli-

ma i pravilima međunarodne

organizacije Specijalne olimpi-

jade i propisa Republike Hr-

vatske koji uređuju pitanja

sporta osoba s invaliditetom.

Članovi specijalne reprezenta-

cije Hrvatske sa Specijalnih

olimpijskih igara za osobe s

intelektualnim teškoćama,

koje su se od 24. siječnja do

5. veljače 2013. godine odr-

žavala u Južnoj Koreji, i na

kojoj je 17 natjecatelja iz Hr-

vatske osvojilo 27 medalja, od

čega sedam zlatnih.

Tri medalje dobio je naš Stjepan Mirenić u skijanju. Ovo je nje-

gov početak sjajnog puta koji ga tek čeka.

Zimska Specijalna olimpijada

Trostruki olimpijski pobjednik Stjepan Mirenić

što su 13 dana bili sudionici

Specijalnih zimskih olimpijskih

igara na kojima je nastupilo

više od četiri tisuće natjecate-

lja iz 120 zemalja.

"S osvojenih 27 medalja nad-

mašili smo i najoptimističkija

očekivanja, a posebno smo

ponosni na tri zlatna odličja

Stjepana Mirenića", kazao je

Mlakar.

Ministrica Milanka Opačić je

uz čestitke naglasila da su po

broju osvojenih medalja člano-

vi naše specijalne olimpijade

daleko najuspješniji od svih

naših olimpijskih reprezentaci-

ja.

"To pokazuje svu vašu energiju

i požrtvovnost i želju da poka-

žete sve svoje sposobnosti i

uspjeli ste u tome", kazala je

ministrica Opačić.

U zagrebačkoj zračnoj luci

Pleso naše reprezentativce je,

pored članova obitelji i prijate-

lja, dočekala i potpredsjednica

vlade i ministrica socijalne

politike i mladih Milanka Opa-

čić.

Na svečanom dočeku u VIP

salonu zagrebačke zračne

luke Pleso predsjednik Speci-

jalne olimpijade Hrvatske

Zdenko Mlakar zahvalio je na

dočeku koji je "najveća potvr-

da da se njihov rad cijeni".

Mlakar je izrazio zadovoljstvo

10

Naši su dečki u

velikoj tajnosti

smislili lukav plan!

"Kad nam već

tako dobro ide,

zašto ne bismo

uzeli cijeli komplet

zlatnih medalja?"

I UZELI SU!!!!!!!!!

Pepi je došao na

slalomsku stazu,

pogledao, spustio

se, prošao kroz

cilj ... i ušao u

povijest, a nas po

treći put ispunio

srećom i

ponosom!

PONOVIMO

PROCEDURU OD

PROŠLOG PUTA I

POKLONIMO SE

IZNIMNOM

DJEČAKU,

VRHUNSKOM

SPORTAŠU,

TROSTRUKOM

OLIMPIJSKOM

POBJEDNIKU -

STJEPANU

MIRENIĆU!"

Prije dvanaest godina tri odgoj-

no obrazovne skupine preseli-

le su se na lokaciju Kolodvor-

ska 68. Od tada, pa do sada

kontinuirano radimo na pobolj-

šanju stručnog rada sa mladi-

ćima i djevojkama, uvodimo

nove pristupe i metode rada s

ciljem poboljšanja kvalitete

njihovog života, sve zahvaljuju-

ći permanentnom stručnom

usavršavanju, a od nedavno i

uvođenjem standarda kvalite-

te.

Master planom predviđa se

više ustanova manjeg tipa, za

što smo mi primjer dobre prak-

se. Naime, pokazalo se da

ovakav način rada koji slijedi

prirodnu transformaciju prido-

nosi dobroj i vedroj atmosferi

kako za mladiće i djevojke

tako i za djelatnike, a rezultat

čega su dobri međuljudski

odnosi, suradljivost, usuglaša-

vanje stavova u odnosu na

programe i odgojne postupke

poštivanjem protokola. Sve

navedeno može se potkrijepiti

činjenicom da su mladići i

djevojke u konfliktnim situaci-

jama postali korektiv jedni

drugima.

Timskim radom, te zajednič-

kim planiranjem i programira-

njem postigli smo usklađenost

sadržaja, a individualni progra-

mi provode se kroz multidisci-

plinarni pristup u što su uklju-

čeni svi zaposlenici od spre-

maćice, medicinske sestre,

stručnih suradnika, stručnih

radnika i roditelja .

Mladići i djevojke žive u zgradi

s više apartmana. Svaka sku-

pina ima svoj apartman u ko-

jem se nalazi kuhinja i radni

prostor. Sami pripremaju doru-

čak i večeru, održavaju svoj

životni i radni prostor. Dvokre-

vetne i jednokrevetne sobe

daju mogućnost bolje intime i

doživljavanje prostora kao

svog.

Rehabilitacijski programi pro-

vode se svakodnevno sa svi-

ma u konkretnim životnim

situacijama i do sada pokazuju

izvrsne rezultate.

Kretanje gradom, kupovina u

lokalnoj trgovini ili na tržnici

pomaže socijalnoj uključenosti

ovih mladića i djevojaka u

lokalnu sredinu. Ono što je

posebno za istaknuti je činjeni-

ca da su niz godina redovito

sudjelovali u radionicama Dje-

čji odjel Gradske knjižnice

Velika Gorica gdje su bili u

ulozi demonstratora aktivnosti

učenicima osnovnih škola.

Osposobljavanje za svakodnevni život

Uključeni smo u sve aktivnosti

Primjer

prirodne

transformacije

ustanove.

11

Projektni dani provode se već niz godina jedanput mjesečno s ciljem povezivanja svih obrađe-

nih sadržaja na zanimljiv način kroz kvizove, igre, izlaske, radionice ili raznovrsne akcije u kući

ili u lokalnoj sredini.

Projektni dani

Suradnja s roditeljima toga roditelje podupiremo kroz

razgovore sa stručnim djelatni-

cima u kojima dobivaju upute

za rad kod kuće, jer smatramo

da je izuzetno važno da se sve

naučene vještine uvježbavaju

kod kuće i prenose u obitelj-

sku sredinu.

Roditelje potičemo da koriste

sadržaje koje pruža lokalna

zajednica—uključivanje u

sportske aktivnosti, kino i ka-

zališne predstave, izložbe,

radionice i sl.

Redovito se organiziraju rodi-

teljski sastanci na kojima se

prikazuje rad tijekom protek-

log razdoblja kroz PowerPoint

prezentacije i fotografije.

Smatramo da roditelje treba

upoznati sa sadržajima koje

nemaju prilike vidjeti, a doga-

đaju se u vremenu od dovođe-

nja do odvođenja djeteta. Za

roditelje ponavljamo nastupne

točke kako bi ih vidjeli svi oni

koji ne mogu doći na naše

priredbe

Na roditeljskim sastancima

daju se potrebne informacije o

programima, njihovom provo-

đenju i postignućima. Svakod-

nevno roditelji mogu dobiti sve

potrebne informacije. Osim

12

Projektne dane

realizirali smo u

suradnji s

Crvenim križem iz

Velike Gorice,

Vatrogasnom

postrojbom,

uzgajivačima

jabuka, s obližnjim

seoskim

domaćinstvima …

Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica i Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica od

2006. godine provode projekt Učimo zajedno kojem je cilj inkluzija djece s intelektualnim teško-

ćama u lokalnu zajednicu. Projekt je isprva zamišljen kao jednogodišnji u kojem bi se grupa

djece koja se obrazuju u Centru za odgoj i obrazovanje družila i radila sa svojim vršnjacima koji

pohađaju velikogoričke škole. Međutim zbog dobrog odaziva i odličnih rezultata projekt se nas-

tavio i dalje te je u njega uključen veći broj djece različitih dobnih skupima.Tijekom svake škol-

ske godine održimo deset kreativnih radionica. Prije svake radionice mladići i djevojke iz Centra

naprave primjerke radova koje se na radionicama izrađuju tako da su na zajedničkim radionica-

ma oni mentori svojim vršnjacima. U pet godina koliko traje projekt održano je preko pedeset

radionica na kojima su se izrađivali predmeti od

gipsa, oslikavale platnene vrećice, svilene marame

i stakleni predmeti, izrađivale razne prigodne čes-

titke (božićne, za Majčin dan, Uskrs), ukrašavali

predmeti za kućanstvo (podlošci za čaše, kutije za

nakit), izrađivao nakit, održavani su razni edukativ-

ni kvizovi (o jeseni, o svemiru). Na kraju svake

školske godine u sklopu Proljetnog sajma koji

organizira Turistička zajednica grada Velike Gorice

izlagali smo predmete nastale u prethodnom raz-

doblju te ih prodavali po simboličnim cijenama, a

prikupljena sredstva se koriste za kupnju materija-

la potrebnog za održavanje novih radionica.

Projekt “Učimo zajedno”

Projekt je trajao

od 2006 -2011.

U suradnji s

Gradskom

knjižnicom u

Velikoj Gorici .

13

U programu radno proizvodnih

aktivnosti, koje djelomično

financira Grad Velika Gorica,

cilj nam je da s mladim osoba-

ma s intelektualnim teškoća-

ma uz održavanje postojećih

vještina uvježbavamo nove

vještine potrebne u svakod-

nevnom životu u obitelji i u

poslovnom okruženju.

Svakodnevno simuliramo rad-

no okruženje – u kojem su oni

aktivni sudionici ovisno o spo-

sobnostima i vrsti podrške

koja im se pruža.

Uključeni su u sve segmente

rada od vođenja domaćinstva,

uređenja okoliša, voćarske i

povrtlarske proizvodnje, ma-

njih kućanskih popravaka i

proizvodnju i plasman vlastitih

proizvoda.

Vodimo brigu o sigurnosti na radu i mjerama zaštite.

Ističemo dobru komunikaciju koju nastojimo imati sa korisnici-

ma, a kontinuirano radimo na njenom poboljšanju.

Propagiramo uvažavanje, dogovor, međusobno pomaganje i

suradnju.

.

Tijekom 2010. godine u periodu od 6 mjeseci na javnim radovi-

ma radilo je dvoje korisnika, a 2011. još dvoje. Ovaj projekt

provodio se u suradnji s lokalnom zajednicom i Zavodom za

zapošljavanje

Osposobljavanje za tržište

rada razvijalo se kroz poslovnu

ideju o zapošljavanju uz podrš-

ku koji se počeo uvoditi 2002.

godine s projektom „Matra“ i

nastavilo se nakon njenog

završetka.

Tri stručna radnika završila su

za radne asistente, a sami

korisnici uključeni su u tržište

rada (na prodaji knjiga) od

2004. do 2012. godine, dok je

6 korisnika bilo uključeno u

praksu u središnjici kroz rad u

praonici rublja, garderobi,

kancelariji, skladištu i uređe-

nju okoliša.

Simulacija radne sredine

Zapošljavanje

14

Razvijanje vještina

potrebnih u

obiteljskom i

poslovnom

okruženju.

Kroz zadrugu koju smo osnovali 2004. nas-

tavili smo razvoj poduzetničkih ideja u smis-

lu zaokruživanja cjelovitog procesa od raz-

voja ideje, proizvodnje, prerade, marketinga

pa sve do plasmana proizvoda. Time realizi-

ramo djelomično financiranje naših aktiv-

nosti.

Osobe s intelektualnim teškoćama osjećaju

se tako korisnima, aktivnosti su smislene,

motivirani su za rad jer vide konkretni rezul-

tat, podiže im se samopouzdanje i samopo-

štovanje.

Sudjelujemo na smotrama zadrugara s

redovnim školama. Na svim smotrama pos-

tižemo zapažene rezultate svojim proizvodi-

ma kako kvalitetom tako i raznolikošću

programa.

kod kuće i načinu provođenja

slobodnog vremena.

Sačinjava se plan rada s rodi-

teljima – gdje su jasno defini-

rani ciljevi i zadaci, mjesto

provođenja i način praćenja, te

motivacijski plan, a na kraju

radne godine slijedi završno

mišljenje i preporuka.

Roditelje uvažavamo kao par-

tnere u radu. Održavaju se

radionice, u kojima se traži

sudjelovanje roditelja, gdje

mogu kroz direktni rad

(pikiranje lavande, izrada kola-

ča, oblikovanje drveta) imati

uvid u metode i načine rada

Za svakog mladića i djevojku

planira se na godišnjoj razini

individualni plan rada koji

donosi Stručni tim u suradnji s

njima, roditeljima i Centrom

za socijalnu skrb.

Osobno individualno planira-

nje uzima u obzir radnu sposo-

bnost svake osobe i pruža

izbor iz niza ponuđenih aktiv-

nosti koje se svakodnevno

provode – u kojima se osjeća

ugodno, koji žele raditi ili koje

žele naučiti, koriste sve njiho-

ve psihomotorne sposobnosti i

vještine.

Uključujemo roditeljska sazna-

nja o poslovima i interesima

koji će kasnije primjenjivati u

svom obiteljskom okruženju

Zadruga “V.G. Izazov”

Osobno individualno planiranje

Program pripreme za samostalno stanovanje posobljavamo već drugu ge-

neraciju djevojaka za prela-

zak u organizirano stanovanje

u Zagreb.

Promjenama u organizaciji

rada osigurali smo provođe-

nje ovih programa koje želimo

proširiti i uvesti nove u vidu

mobilne stručne pomoći u

obitelji—pružiti podršku oso-

bama s intelektualnim teško-

ćama koji nisu uključeni u

naše programe kako bi vodili

samostalan život u vlastitom

domaćinstvu, pomagati im u

snalaženju u roditeljstvu,

braku, te osnaživati njihovu

prirodnu podršku.

U radu otišli smo korak dalje

uvodeći Program osamosta-

ljivanja i Program pripreme

za samostalno stanovanje.

Programom osamostaljivanja

želimo osobe koje žive u

Velikoj Gorici osposobiti da

samostalno dolaze i odlaze u

naše prostore, te ih dovoljno

osnažiti da mogu samostal-

no boraviti u obiteljskom

okruženju dok nema rodite-

lja ili staratelja u popodnev-

nim satima.

U Programu pripreme za

samostalno stanovanje os-

Jagode Iz

vlastitog

uzgoja

prodajemo,

pravimo od

njih pekmez i

liker.

15

15. travnja 2005. godine naš

Centar zasluženo je stekao

status Eko-škole. Prva smo

ustanova i škola sa posebnim

programom u RH u sustavu

socijalne skrbi koja se bavi

odgojem i obrazovanjem djece

i mladeži s teškoćama u razvo-

ju sa navedenim statusom. Do

sada smo imali tri obnove

statusa.

Ove školske godine, u travnju

2013. godine, slijedi nam

četvrta obnova statusa, doma-

ćini smo i organizatori petog

međužupanijskog Eko kviza za

škole koje rade po posebnom

programu.

U okviru programa radi eko-

grupa čija eko patrola obilazi

vanjske i unutarnje prostore i

signalizira mjesta koja trebaju

dodatna uređenja, ista grupa

jednom tjedno po razredima i uredima vrši vaganje i odlaganje

starog papira.

Provedba: tijekom cijele godi-

ne, svi radnici i učenici .

Tema otpad u nastavnim jedi-

nicama:

Svi odgojno - obrazovni radnici

trebaju izvući područja rada i

nastavne jedinice u kojima se

obrađuje tema

U dnevniku rada održane

jedinice posebno označiti

zelenim tekst markerom

-Projektni dani tijekom

školske godine u koje će biti

integrirani sadržaji teme 22.

Odabrana eko tema škole

otpad:

-ocijeniti stanje okoliša

- prikupljati, sortirati i odlagati

otpad

- prikupljati stari papir

- mjeriti količine starog pa-

pira u nazočnosti voditelja Eko

grupe i članova eko patrole

svaki ponedjeljak i odlagati u

namjenski kontejner

- svaki drugi ponedjeljak u

mjesecu inicirati radnu akciju

na uređenju okoliša u kojoj

sudjeluju svi radnici i učenici

travnja - Dan planeta zemlje:

akcija uređenja, EKO - kviz ,

radionice

Provedba: svi radnici i učenici

Provedba: tijekom cijele godi-

ne, odgojno-obrazovno osoblje

i učenici

Eko škola

Odabrana tema

Eko sadržaji - upoznavanje prirodnih uvjeta

okoline i uloge čovjeka u njoj,

povezanost aktivnosti ljudi sa

promjenama u prirodi i odgo-

vornosti čovjeka za učinjeno i

neučinjeno

- obrada odgovarajućih tema:

tematski literarni radovi, te-

matski likovni radovi i rad u

eko radionicama

- kroz radni odgoj koji prožima

sva područja rada kontinuira-

no djelovati na čistoći i

urednost unutarnjih prostora

kao i uređenje vanjskih prosto-

ra (školsko igralište, park,

voćnjak).

U odgojno - obrazovnom radu

s učenicima ekološki sadržaji

su istaknuti u svim područjima

rada: nastavi, odgoju i psiho-

socijalnoj rehabilitaciji, rehabi-

litacijskim programima, rad-

nom i zdravstvenom odgoju.

U radu po područjima treba

staviti naglasak i razvijati slje-

deće:

- vizualni aspekt prirode i oko-

line, razvijanje i bogaćenje

estetskog vizualnog doživljaja

na temelju promatranja priro-

de i okoline

16

Prva smo

ustanova s

posebnim

programom koja je

postala članom

ove velike eko

zajednice.

2005. godine u okviru projekta

M A T R A 2 o s n o v a n

je Informacijski centar

“Izazov” kao zajednički projekt

roditelja i stručnjaka iz udruga

IDEM, PUŽ, OKO, Udruge za

Down sindrom iz Zagreba i

Udruge za unapređenje odgoja

i obrazovanja djece i mladeži

Gorica iz Velike Gorice.

Roditelji zajedno sa stručnjaci-

ma osmišljavali su zadatke

prema stvarnim potrebama.

Informacijski centar prepozna-

tljivo je mjesto u Velikoj Gorici,

gdje roditelji dobivaju cjelovite

informacije, savjetodavnu

podršku i mogućnost uvida u

neposredni rad s djecom.

Naš cilj: Podizanje kvalitete

života naših korisnika pruža-

njem brzih, točnih, potpunih i

korisnih informacija vezanih uz

sve aspekte i pružanje podrš-

ke.

Naši klijenti: U naše klijente

spadaju roditelji, djeca predš-

kolske, školske dobi, njihovi

braća i sestre i odrasli klijenti.

Stručnjaci : U rad Informacij-

skog centra uključeni su struč-

njaci različitih profila: logopedi,

socijalni pedagozi, edukacijski

rehabilitatori, psiholozi, socijal-

ni radnici, ravnatelj Centra i

supervizor.

Kreativne radionice za predškolsku i školsku djecu

likovna radionica, glazbena radionica, dramska radionica, informatička radionica, radionica

braća i sestre.

Tehničku podršku su pružali, po potrebi i studenti volonteri.

Informacijski centar “IZAZOV”- ČINIMO

PROMJENE

Neposredni rad s djecom Predškolske dobi

od 3 do 7 godina iz Velike

Gorice i Zagrebačke županije

Školske dobi

od 7 do 15 godina

Odrasli korisnici

u dobi 21 do 33 godine

Stručnjaci i

roditelji

zajedno u

Informacijskom

centru od

2005. godine

17

Edukacija roditelja:

- sastanci grupa za podršku

- informacije o zdravstvenim

uslugama

- predškolskim ustanovama,

igraonicama i vrtićima za dje-

cu s teškoćama u razvoju

- školama koje uz redovne

programe imaju organizirane

prilagođene programe za

djecu s teškoćama

- programima za djecu s teško-

ćama u Srednjoškolskom cen-

tru Velika Gorica

- zapošljavanje uz podršku

- prava osoba s invaliditetom u

području socijalne skrbi

- o prava i školovanje osoba s

invaliditetom.

Edukacija stručnjaka i rodite-

lja:

- predstavljanje Informacijskog

centra za roditelje i stručnjake

- stručni skupovi

- predavanja i radionice

Supervizija za stručnjake.

Brošure, leci, pisani materijal

Informacijski centar «IZAZOV»

Velika Gorica, govor, hiperak-

tivnost, samopouzdanje i auti-

zam.

Arhitektonska pristupačnost

Centra za odgoj i obrazovanje

Kolodvorska 68

Potrebno je planirati radove za

poboljšanje uvjeta. Barijere su

stepenice i premali prostor za

stvarne potrebe.

Edukacija roditelja i stručnjaka

Aktivnosti

18

Educiramo

roditelje i

stručnjake.

INFORMACIJSKI

CENTAR izazov

VELIKA GORICA__________________

ČINIMO PROMJENE

VELIKA GORICA

Kolodvorska 68, Velika Gorica, tel.: 6219-124

Radi u prostorima Centra za

odgoj i obrazovanje.

Savjetovalište je mjesto koje

pruža pomoć stručnjaka raznih

profila. Cilj je omogućiti dostu-

pnost stručnjaka i savjetodav-

nu pomoć u rješavanju i / ili

ublažavanju problema škol-

skog neuspjeha, nepoželjnih

oblika ponašanja i socijalne

isključenosti, uspostavljanjem

odnosa razumijevanja i struč-

ne podrške.

Radom Savjetovališta obuhva-

ćena su djeca predškolske i

rane školske dobi, osobe s

invaliditetom, odgojno obra-

zovni djelatnici, roditelji .

Zadaci su pružanje edukacij-

sko - rehabilitacijske, logo-

pedske, psihološke, psihosoci-

jalne, medicinske i pravne

pomoći korisnicima s različitim

teškoćama, bez dužeg čekanja

i naknade.

Multidisciplinarni tim: eduka-

cijski – rehabilitatori, logopedi,

socijalni pedagozi, socijalni

radnici, psiholozi, kineziterape-

uti, glazboterapeuti, liječni-

ci,volonteri, pravnik i supervi-

zor. Svi stručnjaci su uže spe-

cijalizirani i stručno osposob-

ljeni za rad. Metode i načini

savjetovanja uvjetovani su

vrstama teškoća.

Savjetovalište je prepoznato

kao mjesto koje na učinkovit,

stručan i human način pruža

pomoć roditeljima i osobama

kojima je najpotrebnija.

Savjetovalište za djecu s teškoćama u razvoju i

osobe s invaliditetom grada Velike Gorica

Naša postignuća

Sukladno Pravilniku o radu i uvjetima glede prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih djelat-

nika, voditelj Savjetovališta redovito izvještava Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada

Velika Gorica.

Savjetovalište ima kvalitetnu, profesionalnu suradnju s Gradom Velika Gorica, institucijama i

udrugama, Edukacijsko rehabilitacijskim Fakultetom.

Naša postignuća su:

- formiran je Mobilni stručni tim za stručnu pomoć djeci u integraciji

- pokrenut je Program stručne pomoći u učenju

- pokrenuta je stručna pomoć i edukacija za učitelje i roditelje

- uspostavljeno je partnerstvo s Gradom

- uspostavljena je kvalitetna suradnja s lokalnom zajednicom

- Savjetovalište je prepoznato kod roditelja i stručnjaka iz redovnog sustava kao specijalizirana

služba podrške u lokalnoj zajednici.

U Velikoj Gorici pokrenuti su novi oblici podrške djeci s teškoćama koji osiguravaju

- poboljšanje kvalitete svakodnevnog života

- uključenost roditelja i djece u vrednovanje rada Savjetovališta

- podignuta je razina senzibiliziranosti lokalne zajednice

Navedeni primjeri dobre prakse usmjeravaju Centar da se profilira u Referalni centar za Zagre-

bačku županiju.

Savjetovalište za

djecu s teškoćama u

razvoju i osobe s

invaliditetom dio je

Strategije

izjednačavanja

mogućnosti za osobe

s invaliditetom

Grada Velika

Gorica /

Velikogorička

strategija, mjera1 /.

Otvoreno je i radi u

kontinuitetu od 28. 5.

2010.g.

19

Program prevencije školskog neuspjeha započeo je još 1999. godine u suradnji s veliko-

goričkim vrtićima i osnovnim školama i traje u nešto promijenjenom obliku sve do da-

nas.

U okviru programa provodi se ispitivanje spremnosti za školu djece predškolske dobi

prije upisa u prvi razred.

Četrnaest godina kasnije krećemo s mobilnim stručnim timovima penjući se još jednu

ljestvicu više u suradnji i pružanju stručne pomoći osnovnim školama.

PROMOCIJA PROGRAMA:

Letak

Plakati

Organizacija stručnih aktiva

RVG – radio emisija

RVG – Reporter

Školske novine

Hrvatsko logopedsko društvo

Međunarodni seminari

Društva defektologa Hrvatske

PRAĆENJA I VREDNOVANJE PROGRAMA:

Evaluacija

supervizija

Od programa prevencije školskog neuspjeha

do mobilnih stručnih timova

Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica neizostavni je dio

grada Velike Gorice i svih događanja vezanih uz djecu i za djecu.

Stručnjaci Centra njeguju dugogodišnju dobru suradnju s lokal-

nom zajednicom, institucijama i udrugama u gradu i županiji

koje se bave odgojem, obrazovanjem i rehabilitacijom djece i

mladih.

Suvremeni pristup odgoju i obrazovanju, inkluzivno društvo i

uključivanje djece s teškoćama u redovni sustav odgoja i obrazo-

vanja ukazali su nam na potrebu i mogućnost za profesionalnom

suradnjom stručnjaka Centra i redovnih OŠ na području grada

Velike Gorice i općina Kravarsko, Orle i Pokupsko. Mobilni struč-

ni timovi sastavni su dio inkluzije učenika s teškoćama u redovni

sustav odgoja i obrazovanja.

Edukaciju potrebnu za rad u mobilnom stručnom timu u završilo

je 11 stručnjaka – prof. defektolozi odgojno obrazovnog smjera,

edukacijski rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi i socijalni

radnik. Edukaciju su proveli stručnjaci Učilišta za obrazovanje

odraslih IDEM.

Otvaranjem Savjetovališta za djecu s teškoćama i osobe s invali-

ditetom kao prvom realiziranom mjerom Velikogoričke strategije,

izraženim timskim radom i kvalitetom usluga već smo prepoznati

kao Centar podrške za osobe s intelektualnim teškoćama u Veli-

koj Gorici i Zagrebačkoj županiji.

Centar je prva ustanova u Zagrebačkoj županiji koja ima certifici-

rani mobilni stručni tim.

Prepoznatljivost po dobro osmišljenim, potrebnim programima i

pomoći lokanoj zajednici nova je odgovornost Centra. Djelujemo

u skladu s nakanom redefiniranja zadaća posebnih ustanova u

Centre podrške u RH.

U školskoj godini 2012./13. započeli smo i praktično ostvarivati

dio predviđenog programa.

PODRUČJA AKTIVNOSTI:

Osiguranje edukacijsko-rehabilitacijske potpore putem Mobilnog

stručnog tima

Osiguranje infrastrukturne pomoći i potpore (materijalna, struč-

na i programska)

Provedba edukacije za roditelje, učitelje, nastavnike i profesore

Izrada individualnih pristupa i programa za dijete

Didaktičko-metodička podrška poučavanju u odgoju i obrazova-

nju.

Mobilni stručni timovi—od ideje do realizacije 20

NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA:

U suradnji sa:

Uredom državne uprave - Služba za društvene djelatnosti Velika

Gorica,

Centrom za socijalnu skrb Velika Gorica,

Gradom Velika Gorica (lokalna samouprava),

Povjerenstvom za osobe sa invaliditetom Grada Velike Gorice,

Ministarstvom socijalne politike i mladih

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa,

Agencijom za odgoj i obrazovanje,

SURADNJA I PARTNERSTVO U PROVEDBI PROGRAMA:

Osnovne i područne škole u Gradu Velika Gorica i Općinama KOP

Grad Velika Gorica

Povjerenstvo za osobe sa invaliditetom Grada Velike Gorice,

Centar za socijalnu skrb Velika Gorica,

Zagrebačka županija

EUROPSKI DAN LOGOPEDIJE

PLAN AKTIVNOSTI U VELIKOJ GORICI

• Informiranje lokalne zajednice putem letka

Posebne jezične teškoće

• Predavanje za roditelje „Poticanje na razvoj

predčitalačkih vještina“.

Datum i vrijeme : 06.03.2013. (srijeda) u 17:30-18:30

Mjesto održavanja: Savjetovalište za djecu s teškoćama i

osobe s invaliditetom, Zagrebačka 90, Velika Gorica

Predavač: dr.sc. Ljiljana Banek, logoped

• Okrugli stol na temu: „Kako roditelji mogu već rano

pomoći svome djetetu da nauči čitati?"

Datum i vrijeme: 06. 03. 2013. (srijeda) u 18:30-19:30

Mjesto održavanja: Savjetovalište za djecu s teškoćama i

osobe s invaliditetom, Zagrebačka 90, Velika Gorica

Voditeljica:Verica Krajnović, magistra logopedije

• Individualno logopedsko savjetovanje

Datum i vrijeme: 07.03. 2013. (četvrtak) u 17:00- 20:00

Mjesto održavanja: Savjetovalište za djecu s teškoćama i

osobe s invaliditetom, Zagrebačka 90, Velika Gorica

Najave za savjetovanje do 04.ožujka 2013. na brojeve telefona:091/3963937 i 01/6221433

06.ožujka 2013.

Obilježavanje Europskog dana

logopedije u Velikoj Gorici održava se

pod pokroviteljstvom Povjerenstva za

osobe s invaliditetom Grada Velika

Gorica

Organizator:

Savjetovalište za djecu s teškoćama i

osobe s invaliditetom „Velika

Gorica“.