Casopis NeStabilnost Broj 10 - 2012

10asopis Nestabilnost slubeni list studenata Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru Prosinac, 2012 Broj 10

NOGOMET IZ ENSKE PERSPEKTIVE

DRUTVENA KRONIKA

DOC. DR. SC. MAJA PRSKALO

8 KONSTRUKCIJSKIH SLIKAO 8 KAMENIH CRKAVA

INTERVJU

NOVOSTI

RECIKLIRANJEGRAEVINSKOG OTPADA

TEMA BROJA

2 Prosinac, 2012 Broj 10

Volim Mostar marak vaki natpis je jednog grafita u Mostaru koji mi mnogo toga objanjava o Mostaru, Mostarcima i ljudima koji Mostar zavole na prvi po-gled kao svoj grad. to je to arobno ime Mostar privlai? Jesu li to ljudi, Sveuilite, Univerzitet, Sta-ri most, kri na Humu, franjevaka crkva, katedrala, damije, pravoslavna crkva, Stara gimnazija, Neretva, Radobolja, Avenija...?

Ima i toga u velikoj mjeri, ali nekako sam vie sklon razmiljanju kako je razlog tomu nesavrenstvo, pr-ljavtina, takozvani mostarski ciganluk. Nigdje na svijetu ovjek nije svjesniji svoje nesavrenosti i pr-ljavosti kao u Mostaru. Radobolja i Neretva upravo su one glavne ljepotice koje bi trebale oitavati stanje duha u Mostaru, naalost one to i rade, oitavaju mo-starski prljavi prgavi duh jer jadna Radobolja ve pe-deset metara dalje od svog izvora izgleda kao oronuli kanalizacijski odvod. alosno, ali nigdje ovjek nema priliku susretati sebe u svemu oko sebe kao u Mosta-ru. Dok hodam ulicama, vidim sebe, jadnog i prljavog, potrebnog estokog rada na sebi i izgraivanju, ie-nju, temeljitim promjenama i zaokretu prema istoi duha kako bi i tijelo bilo isto. Nikada stanje nee biti

bolje jer ne radim na sebi, a moj Mostar mi esto daje lanu utjehu, jer kad vidim kako on moe izdravati takve tekoe i ivotariti, onda mogu i ja... Ali neu!

Nije u tome spas , nije spas u kukanju nego u radu, i radim, evo ve treu godinu kao glavni (ne)urednik asopisa Nestabilnost, pokuavajui barem malo oistiti sebe i moj Mostar. Nadam se da sam barem malo uspio. Opravdano se radujem svome uspjehu jer u zadnje tri godine broj ljudi koji rade na asopisu, poveao se drastino, ljudi se konano raspituju, za-pitkuju i piu kvalitetne lanke kojima mijenjaju, prije svega, sebe pa moda i Vas.

Hvala Radobolji to me ui kako uporno davati istu i svjeu izvorsku vodu, pa valjda e se jednog dana i njezin trud isplatiti te emo se umiti i progledati to smo joj uinili, a do tad e ona njeno isto vapiti na svom izvoru ne bi li je tko u njenom tijelu zatitio.

Drage kolegice i kolege, nadam se kako e ovaj novi broj Nestabilnosti, to ga drite u vaim rukama, nai svoje mjesto i u vaem srcu te ete se prihvatiti biti Radobolja na izvoru, a ne Mostar u centru.

Al svejedno Volim Mostar makar vaki

Mir Vam i stabilnu akademsku 2012./2013. godinu eliVedran Vidovi, glavni (ne)urednik

RIJE

(

NE

)

UREDNIKA

RIJE (NE)UREDNIKA

UVODNI GOVOR NOVOG DEKANA GRAEVINSKOG FAKULTETA ............................................................................................................4DESETI BROJ NESTABILNOSTI ..............................................................................................................................................................5KAKO NASTAJEMO ...............................................................................................................................................................................8RECENZIJA DEVETOG BROJA ASOPISA NESTABILNOST .....................................................................................................................9U VREMENU OD PROLOG BROJA ......................................................................................................................................................10RAD STUDENTSKOG ZBORA SVEUILITA U MOSTARU OD PROLOG BROJA ....................................................................................13RAD STUDENTSKOG ZBORA GRAEVINSKOG FAKULTETA U MOSTARU PROTEKLE AKADEMSKE GODINE ..........................................15SEMINAR FOLKLORA HRVATA U BIH OD 3. DO 5. KOLOVOZA 2012. NA GRAEVINSKOM FAKULTETU .................................................188 KONSTRUKCIJSKIH SLIKA O 8 KAMENIH CRKAVA ...........................................................................................................................20GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U MOSTARU SUDJELUJE U FP7 PROJEKTU IMPACTMIN ........................................................24IN MEMORIAM KRUNOSLAVA MIRKOVI ............................................................................................................................................26RECIKLIRANJE GRAEVINSKOG OTPADA ...........................................................................................................................................27IVOT UMIRUE RIJEKE......................................................................................................................................................................30ETNJA KROZ MOSTAR ......................................................................................................................................................................33INTERVJU S DOC. DR. SC. MAJOM PRSKALO .....................................................................................................................................34UTVRDA U BLAGAJU (STJEPAN-GRAD) ..............................................................................................................................................36NEPOZNATO O POZNATOM .................................................................................................................................................................39NOVOSTI IZ STRUKE ...........................................................................................................................................................................41SEDAM INENJERSKIH UDA MODERNOG SVIJETA............................................................................................................................43VJETRENICA .......................................................................................................................................................................................45SAMO NEBO JE GRANICA ...................................................................................................................................................................49KAKVA NAM JE PERSPEKTIVA!? .........................................................................................................................................................50STVARALATVO KOJE PROIMA CIJELO TVOJE BIE .........................................................................................................................50PROSVJETLJENA PERSPEKTIVA .........................................................................................................................................................53HOCUS-POCUS-FOCUS .......................................................................................................................................................................54ZRELOST ............................................................................................................................................................................................55SUPERMAN NA BIJELOM KONJU ........................................................................................................................................................56STUDIRANJE NAIN IVOTA ILI SAMO UENJE NAPAMET? ................................................................................................................57NIJE LJUBAVNA ..................................................................................................................................................................................58NO BEZ ZVIJEZDA .............................................................................................................................................................................58MOJOJ NAJDRAOJ ............................................................................................................................................................................59LEPTIR ...............................................................................................................................................................................................60TUNI KLAUN .....................................................................................................................................................................................61IAESTE ...............................................................................................................................................................................................62GRAEVINIJADA 2012 ........................................................................................................................................................................63NOGOMET IZ ENSKE PERSPEKTIVE ...................................................................................................................................................64KRITERIJI ZA ZAPOLJAVANJE ...........................................................................................................................................................65KARIKATURE ......................................................................................................................................................................................65MOGLI BISTE BITI INENJER AKO: ......................................................................................................................................................66NAJGORI CIMERI IZ PAKLA .................................................................................................................................................................67


UVODNI GOVOR NOVOG DEKANA

UVODNI GOVOR NOVOG DEKANA

Nije fraza, uistinu je zadovoljstvo i ponos imati priliku na funkciji dekana fakulteta napisati uvodni lanak u jubilarnom 10. broju Nestabilnosti. Istovremeno, svje-stan sam injenice da su moji prethodnici imali priliku dati vie doprinosa u podrci studentima u ovom nji-hovom projektu i, zahvaljujui im na tome, doli ste do 10. obljetnice. Ohrabrio bih sve djelatnike i studente Fakulteta i poruio svima nama da je ovo prva okrugla obljetnica.

Jo od samog poetka, dragi studenti, preko svojih studentskih predstavnika aktivno sudjelujete u radu Studentskog zbora Sveuilita u Mostaru. Pored toga organizirate i niz dogaanja u svojoj podrunici, od akcija dobrovoljnog darivanja krvi, humanitarnih akcija prije Boia ili prema stvarno ukazanoj potre-bi pojedinca, u vremenima kada grad nije imao kino dvoranu, prikazivali ste aktualna filmska ostvarenja u Multimedijalnoj dvorani Fakulteta, organizirali veeri studenata Graevine, sudjelovali na Graevinijada-ma... Pokrenuli ste otvaranje ureda IAESTE-a u Mo-staru, s kojima i danas dijelite ured u naoj zgradi, i do sada ostvarili ne mali broj strunih praksi u svije-tu za nae studente.

Najvrjedniji i najzahtjevniji projekt kojeg ste pokrenu-li po mom miljenju je ovaj asopis. Jo znaajnije je da ga uspjeno i potpuno autonomno ureujete do da-nas. O sadraju i raznolikosti tema dosadanjih brojeva e zasigurno pisati urednici. Ja se nadam da e se i u ovom jubilarnom broju pored de-setogodinjeg prisjeanja, takoer nai i ovogodinji

GRAEVINSKOG FAKULTETA

GRAEVINSKOG FAKULTETA

rezultati vaih aktivnosti, te tako, i onaj meni naj-drai, 2. mjesto na Sveuilinom malonogometnom turniru naih kolegica.

Kao to ve znate, na Fakultet je ravnopravna lani-ca Udruge hrvatskih graevinskih fakulteta (UHGF). U zavrnoj fazi je izrada Pravilnika o nagradama udruge za uspjene zavrene studente preddiplomskih i di-plomskih studija graevinarstva. Ovo mi se ini pra-vim trenutkom izvijestiti vas da ete u natjecanju moi sudjelovati ravnopravno s kolegama iz Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka i nadati se da ete o osvojenim na-gradama i druenjima pisati u narednim brojevima asopisa.

Glavnom (ne)uredniku, urednitvu, svim dosadanjim urednicima/cama asopisa i svim studentima u svoje i u ime svih djelatnika estitam 10. obljetnicu Nesta-bilnosti, asopisa studenata Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru.

v.d. dekana:doc. dr. sc. Ivan Lovri

5Prosinac, 2012 Broj 10

Deseti broj Nestabilnosti idealna je prilika za napraviti presjek kroz bitna dogaanja i nain izrade samog lista kroz ovih kratkih, katkad i dugih deset brojeva lista. Stoga emo poeti od poetka te vam se obraa prva urednica lista ijom idejom je list i pokrenut.

Na prvom broju (NE)STABILNOSTI nigdje nije pisalo da je to zapravo prvi broj, nije pisalo uope koji je broj niti godina, nita, to je samo svjedoilo o naem neiskustvu. Iziao je u lipnju 2003. godine kada je Graevinski fa-kultet slavio 25 godina svog djelovanja. Cijela je godina bila u slavljenikom ozraju. Tada sam bila predsjednica Studentskog zbora GF, mlada, entuzijastina , energina s jakom eljom da neto pokrenem. U Studentskom zboru, koji je tada bio jedina organizacija studenata, se skupilo jo entuzijasta, i eto izmeu neto predloenih ideja realizirale su se: sudjelovanje na Graevinijadi u Republici Hrvatskoj, Nogometni turniri i pokretanje stu-dentskog lista nazvanog (NE)STABILNOST i sudjelovanja na nekakvim seminarima to da kaem? Mehanika je na svima nama ostavila nekog traga, makar podonjaka. U uem izboru za naziv lista je bila i Prosta greda, a ostalih prijedloga se, naalost, ne sjeam (oprostit ete mi, ipak je 10 godina uasno kratak period s previe informacija za svladati). Entuzijazma dakle nije manjkalo, a na nau sreu i veliko zadovoljstvo niti razumijevanja i moralne i financijske podrke od strane Fakultetskog vijea i tadanjeg cijenjenog pokojnog profesora Pere Marijanovia, s kojim smo kao pravi novinari imali i intervju. Velika pomo je stizala i od ostalog osoblja Fakul-teta, posebno od strane Antona Vrdoljaka, koji je ak zavrio i na naslovnici. Tijekom rada smo se susretali s problemom: Kako popuniti stranice?. Sjeam se da sam doslovno vukla ljude za rukav po hodniku: Ej, ajde tebe zanima astronomija, zar ne? Pa ajde napii neto o tome za studentski list?, i jedan od najdraih odgovora mi je ostao u sjeanju Pa zar bih ja upisao graevinu da se meni pie?.

A otkud ideja? Vidjela aba gdje se konj potkiva... Nije ba tako, ali nije ni daleko od toga. Ekonomisti su imali svoj SEF, i jo netko je krenuo s listom (moda pravnici?), nakon to sam to prelistala, pomislim Zato ne bismo i mi? Pa nije to neka mudrost. Da imamo svoj list, malo razmijenimo informacije, prie. , i eto tako.

Mirela etka Prli, glavna urednica I. broja (Ne)Stabilnosti

elja nam je bila sastaviti izvjea svih urednika koji su bili na svim brojevima asopisa, no neke stvari nije mo-gue odraditi pa tako i okupiti toliki broj ljudi koji je darivao svoje vrijeme za asopis, a danas ga dariva negdje drugdje nekomu drugom. Stoga se drugog i treeg broja sjeamo samo slikama, a urednica etvrtog broja Anelka Mikuli pie:

Kad sam se odluila prijaviti i nakon to sam izabrana za predsjednicu studentskog zbora GF-a, nisam znala da u morati ureivati i Nestabilnost. Dugo mi je trebalo da prihvatim tu obavezu, jer se nisam smatrala kompeten-tnom, a najtei dio posla bio je sastaviti tim koji bi dao svoj doprinos. Meu studentima graevine najtee je bilo nai one koji su bili voljni upustiti se u novinarski posao. Sreom, nalo se nekoliko kolega koji su imali iskustva ili bili voljni pridonijeti. Prvo to mi danas padne na pamet kad se sjetim Nestabilnosti i to me uvijek nasmije, je situacija s kolegom Markom. Kako je bio na mojoj godini, dugo mi je trebalo da ga nagovorim da da svoj dopri-nos. Inae je dobar poznavalac sporta, a kako se te godine igralo svjetsko nogometno prvenstvo, dogovorili smo se da napie kratki osvrt na ekipe. Iako smo planirali izdavanje novina pri kraju ljetnog semestra, nismo stigli sve sastaviti, pa smo odgodili tiskanje novina za ljetnu pauzu. Njegov lanak vie nije mogao nai mjesto u novinama jer je svjetsko prvenstvo prolo. I danas mi zna prigovoriti za taj moj propust i kanjenje s izdavanjem jer je upravo

DESETI BROJ NESTABILNOSTI

DESETI BROJ NESTABILNOSTI


u tom lanku predvidio i pogodio cijeli ishod prvenstva, kvalitete momadi i za kraj pobjednika. Da je lanak bio objavljen, moda bi njegova karijera krenula u drugom smjeru

Ostale glavne teme tog broja su se nekako same nametnule. Tad je najaktualnija pria na Sveuilitu bila Bolonj-ska deklaracija, a i te smo godine uspjeli organizirati odlazak naih studenata na Graevinijadu u Novi Vinodolski, gdje smo sudjelovali u svim sportskim aktivnostima.

Od prvog trena razmiljanja o Nestabilnosti znala sam kako e izgledati naslovna strana. To je bila godina u kojoj je izraen projekt dugo sanjane nove zgrade Graevinskog fakulteta i o tome se moglo uti od profesora koji su radili na projektu zgrade. Na jednom od predavanja prikazan nam je projekt i 3D model i odmah sam znala da ide na naslovnicu. Moda smo uzeli ideju nekom od kasnijih brojeva da stavi, sada ve izgraenu zgradu, ali je naa nestrpljivost i oduevljenost u tom trenutku odluila o naslovnici.

Anelka Mikuli,glavna urednica IV. Broja (Ne)stabilnosti

Nakon etvrtog broja ide peti, ali kako su i petice rijetke u indeksu, gotovo ih je nemogue pronai, tako je i nama bilo nemogue pronai urednike petog broja nestabilnosti, ali im se zahvaljujemo te preputamo rije urednici estog i sedmog broja Nestabilnosti:

to rei, koju posluku porati ?

Urednitvo estog i sedmog broja (Ne)stabilnosti djelovalo je kroz oba broja uvezano. Spajala ih je jedna od najzanimljivijih tema, izgradnja i prelazak u novu zgradu fakulteta. Nakon skoro godinu dana trajanja vrlo zahtjev-nih radova u rujnu 2008 godine zavreni su svi radovi na zgradi. Iste godine Graevinski fakultet je obiljeio 30 obljetnicu svog postojanja te proslavu svojevremenog ponovnog roenja. Nakon 30 godina doekali smo use-ljenje u svemirski brod, novu zgradu fakulteta koju su studenti tako kroz duge hodnike znali nazivati, divei se prostranstvu i opremljenosti tehnologije koja ih je doekala pri samom ulasku. Povodom ove sveanosti odran je i znanstveni simpozij pod nazivom Modeliranje konstrukcija, uz izlobu raunalne grafike pod vodstvom autorice Roberte Barbari. Taj isti dan promovirana je i prva generacija bachelora graevinarstva, te je izdana luksuzna monografija o 30 godina postojanja graevinskog fakulteta, koja je samim tim ostavila iza sebe pisani trag o kojem e se itati kroz povijest!

Marija Krei, glavna urednica VI. i VII. broja (Ne)stabilnosti

Jedna od prepoznatljivih urednica obraa vam se ba onako kako ona zna, veselo i razdragano:

Akademske 2009./2010. imala sam tu ast da budem predstavnik studenata Graevinskog fakulteta u Student-skom zboru. S tom odgovornou bilo mi je ujedno i dodjeljeno mjesto glavnog urednika asopisa Nestabil-nost. Novine su bile hvale vrijedne, ali kao i svaki urednik do tada, i ja sam htjela u njima ostaviti svoj potpis. Sjeam se da smo Vedran i ja sjedili u Mande kada smo odluili promijeniti dizajn i poboljati kavalitetu sadr-aja. Doslovno smo dosaivali svima, od profesora do studenata da nam piu lanke i pomognu u toj samo-ubilakoj misiji. Zahvaljui prof. dr. sc. Ivi olaku koji nas je povezao s tiskarom Suton uspjeli smo napraviti malu revoluciju. Uvedene su neke nove rubrike koje su se zadrale i do dananjeg broja. tafetu sam sveano predala u najsigurnije ruke ovog fakulteta, Vedranu Vidoviu i sve dok je on glavni (ne)urednik ispred Nestabilnosti je svijetla budunost.

Iva Bonjak , glavna urednica VIII. broja asopisa (Ne) stabilnost


Vanost neega najbolje se moe odrediti po tome koliko smo vremena spremni u to uloiti. to vie vremena neemu posvetite, vie otkrivate koliku vanost i vrijednost tome pridajete. elite li znati to je nekome najvanije, promotrite kako provodi vrijeme. Vrijeme je najdragocjeniji dar zato to ga imate u ogranienoj koliini. Moete zaraditi vie novca, ali ne moete zaraditi vie vremena. Kad nekome posvetite vrijeme, darujete mu dio svojeg ivota koji nikad neete dobiti natrag. Vae je vrijeme va ivot. Zato je vrijeme najvei dar koji nekome moete dati. Nije dovoljno govoriti da su odnosi vani; moramo to dokazati tako da u njih ulaemo vrijeme. Rijei bez djela nita ne vrijede. Djeice, ne ljubimo rijeju i jezikom, nego djelom i iskreno. Odnosi iziskuju vrijeme i trud - zato se ljubav najbolje moe mjeriti vremenom koje nekome posveujemo.

Rick Warren, Svrhovit ivot

Ovu misao o vremenu moram podijeliti sa svima Vama koji ste uloili svoje vrijeme u itanje novog jubilarnog bro-ja Nestabilnosti. Urednitvo je izdvojilo svoje vrijeme i darovalo ga Vama koji u ovom trenutku itate na novi broj. S obzirom na uurbanost i tempo koje nam dananje vrijeme nalae, ovjek se gubi u vremenu i zaboravlja svoje vrijeme darovati istinskim ivotnim vrijednostima. Jedna od tih vrijednosti je i ovaj broj to svjedoi injenica kako on u svom kontinuitetu izlazi evo ve 10 put. Zapala me iznimna ast te Vam se mogu obratiti u funkciji glavnog (ne)urednika jubilarnog broja te velika obaveza zahvaliti svima koji su svojim dosadanjim radom i uloenim vre-menom darovali ovaj list te utkali dio svog ivota oivljavajui ovu mrtvu rije na papiru. Kada bih se spominjao poimenice svih zaslunih pojedinaca koji su zasluni to je list postao prepoznatljiv simbol naeg fakulteta, ovaj lanak bi bio predug i izgledao bi kao svojevrsna oglasna ploa, a to ne elim. Meutim, neke ljude moram spo-menuti jer su to uistinu zasluili, u prvom redu elim se zahvaliti svim dekanima za ijih se mandata list izdavao; pokojnom prof. dr. sc. Peri Marijanoviu, prof. dr. sc. Ivi olaku, prof. dr. sc. Mladenu Glibiu te sadanjem v.d. dekanu doc. dr. sc. Ivanu Lovriu bez ije pomoi ovaj list ne bi moda nikada ugledao svjetlo dana. Zahvaljujem se i svim prodekanima profesorima osobito prof. Boi Penaviu, mr. sc. Mirni Rai i djelatnicima fakulteta koji su mnogo toga uinili za ovaj list, jer sve njih sam barem jednom uduio, od portira koji je mnogo puta morao ostajati due na radnom mjestu ili je morao iza mene neke stvari uraditi jer sam, npr. ostavio otvoren prozor u uredu, do naeg knjigovoe koja je strpljivo skupljala sve nae raune i vodila evidenciju kako ne bi premaili cijenu novina, ili tajnice fakulteta koja je morala u svojim spisima pronalaziti neke arhivske podatke zbog potreba pisanja nekih testova ili tajnice dekana koju sam jedno 156. puta zamolio da uradi neku banalnu stvar kako bi sve funkcioniralo u najboljem redu. Svjestan sam injenice kako moja pojava u mjesecima izrade asopisa i ne budi neke simpatije kod ljudi jer ih uvijek neto moram pitati ili im neto zapovijediti, ali to u, ne mogu drukije. Ovom prilikom ispriao bih se svima ukoliko sam ih na neki nain opteretio ili to loe uinio. Naravno, ovaj tekst nikada ne bih pisao da nije onih zbog kojih su novine nastale i nastaju, zbog mojih dragih kolegica i kolega

studenata koji su bili dio urednikog tima asopisa Nestabilnost. U prethodnom dijelu neki od njih su se podsjetili nekih detalja, a ovim putem elim se za-

hvaliti svim urednicima i lanovima urednitva svih 10 brojeva asopisa Nestabilnost za uloeno vrijeme koje su utroili u izradu asopisa.

Napose se spominjem prve urednice Mirele etke koja je najvei krivac nastanku prvog broja lista.

Nadam se kako e ovaj list iz godine u godinu biti sve bolji i sveobuhvatniji te e jo godinama osvjet-

ljivati obraz studenta naega fakulteta.

Vedran Vidovi glavni (ne)urednik IX. i X. broja asopisa (Ne)stabilnost


KAKO NASTAJEMO

KAKO NASTAJEMONa stranici fakulteta napisali su obavijest o sastanku novinarske sekcije za list naega fakulteta, Nestabilnost.

Vidjevi to, zajedno s kolegicama sam od-luila otii i vidjeti moemo li i mi koju pa-metnu napisati za taj asopis.

Na poetku sasanka na glavni (ne)ured-nik, Vedran Vidovi, rekao je kako na tim sastancima i u nastanku asopisa vrijedi demokracija. No, budui da je on veinom vodio glavnu rije, ne bi se to ba dalo rei. Podijelio nam je par naslova vanijih tema. No ipak u jednom dijelu sastanka se poela pojavljivati ta, negdje na poetku spomenu-ta, demokracija... Napokon nam je dao doi do rijei i dopustio da i mi s njim podijelimo svoje ideje, u emu smo bili vrlo aktivni, ovako mladi i puni ambicija. ;) Meutim, Ve-dran nam je kao i svaki poslovoa, dao rok do kojeg bismo trebali zavriti nae rado-ve. Uz na trud i njegove male napomene, uspjeli smo sve na vrijeme zavriti i predati. Glavni (ne)urednik je bio zadovoljan naim djelima te smo ih nakon lekture odnijeli u tiskaru, kako bi asopis uao u zadnji krug izrade. U svemu tom ureivanju u pomo je stigla naa biva urednica Iva Bonjak, kojoj je, vjerujem, ovaj posao pruio veliko zadovoljstvo, kao i prije.

Uspjeli smo napisati skoro sve predloene teme, potkrijepiti ih fotografijama, poneki ne-to i nacrtati, zatim i urediti sadraj i dogovo-riti se s radinim ljudima u tiskari. Ba onako pod inenjerski, sve na vrijeme!!!

I evo sada, ovaj asopis stoji u vaim ru-kama i upravo itate ovaj tekst koji govori ukratko o njegovu nastanku, bez kojega to sve sada ne biste ni inili... Srdaan po-zdrav!!!

Lucija Zubac


RECENZIJA DEVETOG BROJA

ASOPISA NESTABILNOST

Potovani gosti, profesori i studenti,

Meni je pripala ast kao neovisnom promatrau da vam prenesem svoj osobni dojam na asopis Nestabilnost, slubeni list studenata Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru.

Odmah bih se osvrnula na sam naziv asopisa Nesta-bilnost koji se ipak kosi sa samim sobom jer on izlazi ve 9. broj i nalazi vrlo stabilno svoje mjesto u rukama studenata koji ga, nadam se, rado itaju.

asopis je podijeljen s nekoliko izdvojenih rubrika.

Uvodni dio nam donosi aktualnosti, odnosno zbivanja, koja su se dogaala vezana za sami fakultet od prolog broja. Uz studente na izradi tih lanaka sudjelovali su i profesori koji su time svakako, dali svoj vaan doprinos za sam asopis.

Uz aktualnosti, vane dogaaje za fakultet u ovom dijelu mogu se proitati lanci studenata protkani unutarnjim razmiljanjima koja nam daju novu dimenziju asopisa koji imamo pred sobom. Takvim autorskim tekstovima dobili smo jo jedan novi pogled na studente graevin-skog fakulteta.

Sljedea rubrika Stari gradovi donosi nam zanimljiv la-nak o starom gradu Daorsonu lanak je pisao student arheologije, te smo tako na djelu vidjeli i meufakultetsku suradnju u izradi ovog broja. to se svakako mora nasta-viti i proirivati jer smo svjesni kako multi-dsciplinarnost u svijetu sve popularnija, ali i koja ima svoje vane pred-nosti u praktinom radu.

Rubrika Tema broja koja nam donosi tekst Staklena banka daje nam iscrpno i pregledno struno izvje-e te nas time podsjea kome je namijenjen ovaj asopis.

Kroz drugi dio lista nastavljaju sezanimljive teme vezane uz interese studenata, poput in-tervjua s predsjednikom studentskog zbora, ali i teme o inovacijama na podruju graevine i arhitekture te sadr-aje vezane uz niz zbivanja na kojima su sudjelovali stu-denti Graevinskog fakulteta.

Kao neovisni promatra i osoba koja nije iz graevinske struke, svakako sam rado prelistala i proitala novi broj Nestabilnosti.

Ovo je uredniki prvijenac Vedrana Vidovia i estitam mu na uinjenom vrlo zahtjevnom poslu. Nain na koji je posloio tekstove, te naslovi koji privlae svojom intri-gantnou poput U njegovoj se blizini moglo rasti ali i upotrebom ulinog jezika kao u naslovu poput e na ce-ner??, nije se izgubilo iz vida kome je namijenjen asopis i koji mu je temeljni sadraj te nas na to upuuju tekstovi vezani kako sam ve napomenula za samu struku.

Iako je asopis podijeljen izdvojenim rubrikama, proma-tramo ga kao cjelinu kroz koji se provlae autorski lanci studenata. To su osobna vienja svega to se zbiva oko njih te na taj nain daju upravo posebnost svog asopisa. Drago mi je kako i kroz ovaj list moemo vidjeti da stu-denti djeluju i izgrauju svoj osobni stav.

elim Vedranu, kao i buduim urednicima, da svakako nastave s prikupljanjem dobre grae, animiranju to ve-eg broja studenata u izradi sljedeeg broja kako bi list dobio na irini i sadrajnosti.

Rije je o strunom asopisu, ali itajui ga dobila sam posve novi pogled na studente Graevinskog fakulteta, jer su proirili horizonte i nisu se zadrali u usko vezanoj tematici Graevinski fakultet studenti.

Jo jednom, elim vam puno uspjeha i to skoriji novi broj.

prof. Ana Babi

RECENZIJA DEVETOG BROJAASOPISA NESTABILNOST

10

Prosinac, 2012 Broj 10

Izdvojeno u 2011./2012.

Redovito kroniki obraujemo period od prethodnog broja, pa to inimo i u ovom broju.

Krenut emo, kao i uvijek, s podsjeanjem na najsve-aniji dan u godini na Graevinskom fakultetu, Dan Fakulteta, tijekom kojeg se odrava Sveana pro-mocija diplomanata. Posljednja Sveana promocija odrana je 16. prosinca 2011. godine i tada je pro-movirano 59 bachelora graevinarstva, 13 magistara graevinarstva i 13 diplomiranih inenjera graevinar-stva. Dekanovu nagradu za najbolji postignuti uspjeh u 2010./2011. godini dobili su: Antun Prskalo, eljka Raji, Sanja oli, Marijana Prkain i Ante Dolan.

Meu magistre znanosti, u ovom periodu imamo dopi-sanu jednu kandidatkinju, mr. sc. Mirna Rai obranila je 2. srpnja 2012. godine na Fakultetu graevinarstva, arhitekture i geodezije Sveuilita u Splitu magistarski rad naslovom ODREIVANJE PODRUJA I INTENZI-TETA PROCJEIVANJA U LIJEVOM ZAOBALJU BRA-NE HIDROELEKTRANE MOSTAR.

Naalost, u ovom periodu Fakultet je ostao bez vrijed-ne kolegice. 15. lipnja 2012. godine umrla je Kruno-slava Mirkovi koja je bila voditeljica knjinice Fakulte-ta sve od 1995. godine.

Pobrojat emo i znanstvene sate koji su odrani tije-kom proteklog razdoblja. Amer Smailbegovi, dr. sc.

U VREMENU OD PROLOG BROJA

U VREMENU OD PROLOG BROJA

NOVOSTI

11


geofizike, dipl. ing. geologije, pridrueni znanstvenik na Sveuilitu u Charlestonu iz Sjedinjenih amerikih drava i suradnik Fakulteta graevinarstva, arhitekture i geodezije Sveuilita u Splitu, odrao je 9. stude-nog 2011. godine Znanstveni sat na temu PRIMJENA METODA DALJINSKE DETEKCIJE U IZVANREDNIM UVJETIMA. 14. oujka 2012. godine Znanstveni sat odrao je Josip Marini, dipl. ing. geol. na temu SPE-CIFINOSTI PROJEKATA VJETROELEKTRANA, S NA-GLASKOM NA GEOTEHNIKE I PROSTORNE UVJETE I OGRANIENJA. Prof. dr. sc. Mladen Glibi odrao je 24. travnja 2012. godine Znanstveni sat na temu ISPITIVANJE MOSTOVA. 11. svibnja 2012. godine Znanstveni sat je odrao prof. dr. sc. Mijo Vranje s Fakulteta graevinarstva, arhitekture i geodezije Sveu-ilita u Splitu, na temu ISTRAIVANJE INTERAKCIJE MORA I OBALNE CRTE U SPLITSKOM PODRUJU. 25. svibnja 2012. godine prof. dr. sc. Toma Tollazzi s Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mariboru, odrao je Znanstveni sat na temu SLOVENSKA ISKUSTVA S KRUNIM RASKRIJIMA. Na web stranici Fakulteta u prosincu 2011. objavljen je 2. broj, a u srpnju 2012. 3. broj e-Zbornika - Elek-tronikog zbornika radova Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru, glavne urednice dr. sc. Maje Prskalo.

U organizaciji Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru i tvrtke Photon Split, 9. studenog 2012. go-dine organizirana je radionica u sklopu FP7 projekta IMPACTMIN (Impact Monitoring of Mineral Resources Exploitation) kojeg financira Komisija europske zajed-nice, a Graevinski fakultet dio je konzorcija koji radi projekt.

Fakultet je u sijenju 2012. proao vrlo zahtjevan po-stupak eksterne evaluacije za akreditaciju nastavnih planova i programa Sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva i Sveuilinog diplomskog studija graevinarstva koju je obavio ekspertni tim u sklopu projekta ESABIH (European Union standards for accreditation of study programmes on BiH univer-sities). U svibnju 2012. stiglo je pozitivno izvjee ek-spertnog tima s rezultatima evaluacije. Ovaj postupak bit e obvezno sprovoditi svake etiri godine.

U ponedjeljak, 30. sijenja 2012. u amfiteatru Grae-vinskog fakulteta, odrana je promocija Nestabilnosti. Promociju je vodila Iva Bonjak, lanica urednitva Nestabilnosti, a Nestabilnost su promovirali prof. dr. sc. Ivo olak, Ana Babi, prof. hrv. i eng. jezika, i Ve-dran Vidovi, glavni urednik Nestabilnosti. Nazonima su se obratili i dekan Graevinskog fakulteta, doc. dr.

NOVOSTI

12


sc. Ivan Lovri, predsjednik Studentskog zbora Gra-evinskog fakulteta, Zoran Peri i eljko Matkovi, predsjednik Studentskog zbora Sveuilita u Mostaru. Promociju je glazbeno obogatio Jerko Petrovi izvode-i niz pjesama uz pratnju akustine gitare.

Treba pohvaliti nae studente koji se redovito u veli-kom broju odazivaju na akcije darivanja krvi. U ovom periodu akcije darivanja krvi su, u organizaciji Odjela transfuziologije SKBC Mostar u suradnji sa Sveuili-tem u Mostaru, odrane tri puta, u studenom 2011., u travnju i studenom 2012.

U listopadu 2012. unaprijedili smo i uljepali prilaz Fakultetu s igralita. Dotadanji ljunak zamijenile su stepenice i time je, uz poboljan estetski dojam, znat-no smanjen i unos praine u zgradu. Izradu i financira-nje ovih stepenica financirala je i izradila tvrtka Hering, te im se i ovim putem zahvaljujemo.

Za kraj spomenimo kako smo tijekom zime, u proloj akademskoj godini, svjedoili jednoj vremenskoj ne-pogodi koju nitko ne pamti. U veljai 2012. palo je vie od metra snijega zbog ega je Fakultet morao prekinu-ti normalan rad na dva tjedna.

Nadamo se kako nismo ispustili neto bitno navesti u ovom pregledu zbivanja od prolog broja.

Boo Penavi

NOVOSTI

13


Sve je poelo izborima za studentske predstavnike 15. studenog. Nakon konstituirajue sjednice XII. saziva Studentskog zbora Sveuilita u Mostaru krenulo se na posao, a na fakultet predstavljali su Boris Barbari i Zoran Peri. Prvi veliki projekt Zbora je bilo organizi-ranje boine humanitarne akcije pod nazivom Dani darivanja. Humanitarna akcija odvijala se kroz huma-nitarni koncert koji je odran u Studentskom centru, prikupljanjem novanih priloga po fakultetima, proda-jom kuhanog vina na Rondou, te skupljanjem hrane po trnim centrima. Rezultat je bio fantastian: prikupljeno je 3 tone hrane za puku kuhinji i 1080 KM.

Na drugoj radnoj sjednici donesene su vane odlu-ke o financiranju studentskih projekata. Pored odlu-ke o dodjeljivanju godinjeg prorauna studentskim organizacijama(BOHEMSA, HSPF, IAESTE, MOSTI-MUN, FSEF) dodjeljena su sredstva za znanstvene skupove i terenske nastave studentima Sveuilita gdje je vano istaknuti znanstveno putovanje studenata fizi-ke u CERN koji su prvi iz BiH posjetili Europski labora-torij za fiziku estica.

Najvei poduhvat Studentskog zbora definitivno su tromjesena manifestacija Dani Studentskog zbora. Poetak Dana Studentskog zbora obiljeila je pred-stava Otira Ive Kreia. Predstava se odrala u ka-zalitu Mala scena. Velika novost u Danima Student-skog zbora je definitivno bio i sveuilini kviz znanja koji je privukao veliki broj studenata eljnih pokazivanja

RAD STUDENTSKOG ZBORA SVEUILITA

U MOSTARU OD PROLOG BROJA

RAD STUDENTSKOG ZBORA SVEUILITAU MOSTARU OD PROLOG BROJA

i dokazivanja svoga znanja. Pobjednici kviza su nagra-eni bogatim nagradama i poklon paketima. Od ostalih vanih dogaanja u danima zbora bitno je spomenuti jo i prezentacije studentskih organizacija, brojne ra-dionice, jednodnevne turnire i razne teaje. Prole go-dine smo imali jo jednu novost u manifestaciji a to je teniski turnir Balobat open koji je isto privukao veliki broj sudionika

Glavni dogaaj prologodinje manifestacije je bez premca veliki koncert grupe Van Gogh. Nakon ve-like promidbe i portvovnosti organizatora u pre-punom Sportsko-rekreacijskom centru Kantarevac 25. svibnja Van Gogh je doslovno zapalio Mostarke i Mostarce, ali i brojne posjetitelje iz drugih krajeva koji su doli u ovaj grad vidjeti popularnog uleta i ekipu. Za sjajnu organizaciju Studentski zbor dobio je i pohvalu samog frontmena uleta na pozornici. Pri-je nastupa Van Gogha, uvod u spektakl napravili su domai bend u usponu Berette te jo jedan bend iz Srbije Aleksandrija.

Zadnji dan manifestacije bio je pravi spektakl. Sve je poelo u srijedu 6. lipnja u 15:00. Tog dana na ras-poredu su bila finala malonogometnog i koarkakog sveuilinog turnira. U poluvremenima utakmica bre-akdanceri su podizali atmosferu svojim vratolomija-ma i plesovima. Ekipe naeg fakulteta bile su u finalu malonogometnog turnira u obje konkurencije (mukoj i enskoj). Naalost, u tijesnim i neizvijesnim finalima

NOVOSTI

14


smo izgubili i morali smo se zadovoljiti drugim mje-stom. Nakon uzbudljivih i najvie posjeenih finala sli-jedio je tradicionalni rock koncert Idemo do kraja i dodjela nagrada u kampusu Sveuilita, i tako je zavri-la do sada najuspjenija i najposjeenija manifestacija Dana Studentskog zbora.

Nakon ljetne stanke Studentski zbor je morao pripre-mati plan i program za ovu akademsku godinu.Najvei projekt u novoj akademskoj godini bila je tradicionalna Brucoijada. U organizaciji Studentskog zbora Sveui-lita u Mostaru i diskoteke Scena, odrana je Bruco-ijada 2012. Ovogodinji gost Brucoijade bio je legen-darni dalmatinski pjeva Mladen Grdovi koji je svojim najveim hitovima napravio odlinu atmosferu.U tre-nutku pisanja ovog lanka Studentski zbor je organi-zirao studentske izbore koji su proli u demokratskom okruju i izabrani su predstavnici svih godina i pred-stavnici pojedinih fakulteta u XIII. Sazivu Predsjednitva Studentskog Zbora Sveuilita u Mostaru.

Zoran Peri

NOVOSTI

15


RAD STUDENTSKOG ZBORA

GRAEVINSKOG FAKULTETA U MOSTARU

PROTEKLE AKADEMSKE GODINE

RAD STUDENTSKOG ZBORAGRAEVINSKOG FAKULTETA U MOSTARUPROTEKLE AKADEMSKE GODINEStudentski zbor naeg fakulteta i prole akademske godine nastavio je marljivo raditi. Sve je poelo Iz-borima za studentske predstavnike 15. studenog. Za predstavnike studenata u Fakultetskom vijeu izabrani su Zoran Peri i Boris Barbari.

Prva akcija naih studenata je bilo dobrovoljno dariva-nje krvi za studente i djelatnike naeg fakulteta. Akciju je organizirao Odjel transfuziologije SKBC Mostar u suradnji sa Studentskim zborom naeg fakulteta. Ak-cija je uspjeno odraena s ak 30 darivatelja krvi.

Ubrzo nakon toga doao nam je Dan fakulteta gdje su nai predstavnici pomogli u organizacijskim stvarima poput sastanka s diplomantima i pravovremenom i pravovaljanom informiranju studenata.

Kao i svake godine u boino vrijeme organizira se akcija kienja bora i ukraavanja naeg fakulteta. U ovoj akciji pomogle su nam kolegice koje su 5. godina i nai domari, pa im se ovim putem iskreno zahvaljujemo i nadamo se da emo i ove godine po-noviti ovu akciju.

Nakon boinih i novogodinjih praznika veliki dopri-nos je Studentski zbor naeg fakulteta donio u akredi-taciji naeg fakulteta od strane EU. Predstavnici Zbora i godina su sudjelovali na sastancima s lanovima komisije za akreditaciju i, to je pohvalno, na engle-skome jeziku razgovarali o stanju na naem fakultetu. Studenti su dobro predstavili fakultet i dobro opisali stanje to se moglo vidjeti u pozitivnim komentarima u kasnijem akreditacijskom izvjeu.

Vano je napomenuti i pokretanje slubenog Facebook profila Studentskog zbora GFMO koji je krajem sijenja

okupio sve kolege studente naeg fakulteta i uvelike olakao komunikaciju meu studentima. Svim studen-tima, koji jo nisu upoznati s radom naeg Facebook profila, toplo preporuamo da nam se pridrue jer tu e nai pregrt zanimljivih i korisnih informacija.

Facebook profil se dokazao kao pravi pogodak i korisna stvar kada su snjene nepogode pogodile na fakultet. Preko Facebooka se stalno bilo u kontaktu sa svim studentima i trailo se njihovo stanje i informacije o sprijeenosti dolaska na fakultet. Sve ove informacije, preko naih predstavnika, prenesene su upravi fakulteta koja je u skladu s tim informacijama donosila odluke na korist studenata. Velika akcija ienja snijega koja je organizirana na naem fakultetu bila je oglaena na naem profilu i studenti su se rado odazvali istoj. Zajed-nikim snagama s profesorima i djelatnicima fakulteta nae kolege su oistile snijeg oko zgrade.

Idui veliki projekt je bio ve drugi po redu malono-gometni turnir studenata naeg fakulteta. Nakon pri-java ekipa turnir je zapoeo 27. oujka. Prijavljeno je bilo 11 ekipa koje su igrale u 2 skupine. Kao i prole godine naziv ekipe je morao biti vezan za graevinar-stvo pa smo tako imali jako zanimljive nazive ekipa (Ekscentriciteti, Nekvalificirani radnici, Zidari, Pukotine). Bitno je istaknuti da su na malonogo-metnom turniru sudjelovali svi studenti od brucoa pa sve do apsolvenata. Turnir je trajao 2 mjeseca i u pregrtu zanimljivih i napetih utakmica doli smo do finala 15. svibnja. U finalu su se sastale ekipe Brotnjo Enginering i Ekscentriciteti. Pobjednik malonogometnog turnira bila je ekipa Ekscentricite-ti. Pobjednika ekipa proirena s najboljim igraima ostalih ekipa na turniru predstavljala je na fakultet na sveuilinom turniru.

NOVOSTI

16


Paralelno s turnirom velik dogaaj na naem fakultetu bila je priprema i odlazak na Graevinijadu. Student-ski zbor se potrudio oko skupljanja sponzora, cjeloku-pne organizacije, razgovora s dekanom i dogovora sa studentima.

Ubrzo je dola manifestacija Dana Studentskog zbora. Nai studenti su aktivno sudjelovali u veini manifestacije, dok su kolege s naeg fakulteta bili organizatori malonogometnog, stolnotenisnog i teni-snog sveuilinog turnira. Nakon uzbudljivih utakmi-

ca u grupnoj fazi, nogometai i nogometaice naeg fakulteta su doli do finala gdje su, naalost, izgu-bili. vano je istaknuti da su nae kolege i kolegice imale najvei broj navijaa i najmatovitiju podrku s tribina. Pokazano je veliko zajednitvo svih naih studenata uz odlino druenje na malonogometnom turniru.

Ubrzo je dola ljetna pauza, ali akcije naih studena-ta nisu stale. Odran je prvi Seminar folklora Hrvata u BiH od strane UHAKUD u BiH. A pohvalno je rei

NOVOSTI

17


kako je predsjednik organizacijskog odbora Seminara folklora upravo na student Vedran Vidovi ime po-kazujemo koliko smo mi inenjeri sposobni ostvariti se na svim planovima drutvenog ivota. O samom Seminaru vie ete saznati u lanku Seminar folklora Hrvata u BiH.

Nakon ljetne ispitne pauze Zbor se ve poeo pripre-mati za akcije u ovoj akademskoj godini. Opet je odr-ana akcija darivanja krvi u studenom ove godine, no ovaj put neto sa slabijim odazivom studenata.

Najvei poduhvat nam je definitivno novi broj Nesta-bilnosti na kojem marljivo radimo i informiramo stu-dente. Odrali smo i izbore za ovu akademsku godinu i dobili smo nove (stare) predstavnike: Zorana Peria i Borisa Barbaria.

Valja istaknuti da su predstavnici marljivo i redovno sudjelovali svim sjednicama Fakultetskog vijea i bo-rili se za prava studenata i poboljanje rada fakulteta.

Zoran Peri

NOVOSTI

18


U organizaciji UHAKUD u BiH (Udruga hrvatskih ama-terskih kulturno-umjetnikih drutava u Bosni i Herce-govini ) od 3. do 5. kolovoza odrao se prvi Seminar folklora Hrvata u BiH. Na seminaru su poduavane pjesme, plesovi, nonje i obiaju s podruja Zapadne Hercegovine. A predavai su bili strunjaci s Odsjeka za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH, Muzike akademije Univerziteta u Sarajevu, Fakulteta prirodoslovno-mate-matikih i odgojnih znanosti Sveuilita u Mostaru te brojni predavai s terena.

Seminar folklora na Graevniskom fakultetu u prvu ruku djeluje zauujue i nevjerojatno kakve veze ima folklor s Graevinom kao znanou? Meutim, ne biste vjerovali kolika je povezanost izmeu graevinske struke i folklo-ra. Folklor je dua naroda, rije folklor dolazi od engleske rijei folk: puk, narod + lore: nauk, znanje. Stoga za-kljuujem kako to nije seljakluk, kako ga naalost nepi-smeni pojedinci smatraju, nego posebna znanost u koju

SEMINAR FOLKLORA HRVATA U BiH OD 3. DO 5.

LOLOVOZA 2012. NA GRAEVINSKOM FAKULTETU

SEMINAR FOLKLORA HRVATA U BiH OD 3. DO 5.KOLOVOZA 2012. NA GRAEVINSKOM FAKULTETU

spadaju tradicijski oblici knjievnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaralatva naroda kroz vijekove.

U svako vrijeme kroz povijest dogaa se novi folklor, novi obiaji, nastaje nova nematerijalna batina u ko-joj ljudi ive svoje ivote i grade svoje obitelji. Folklor spada u kulturnu nematerijalnu batinu u koju se ubraja itav ivotni ciklus od roenja pa do smrti. Da bih vam to objasnio, rei u to tono sve spada pod folklor: uspa-vanke, djeje igrice, djeje pjesmice, brojalice, rugalice, djeji obiaji, ples, ruho, pjesma, vicevi, ale, obiaji vezani za crkvenu godinu, obiaji vezani za kalendarsku godinu, sjetveni obiaji, obiaji vezani uz gradnju, pa ak i obiaji vezani uz smrt ovjeka gdje se javljaju narikae (ene koje su plakale po sprovodima) ili kola koja su ila u desnu stranu kako se duh pokojnika ne bi vraao na zemlju to jo datira od vremena pogana i specifine pogrebne pjesme.

Otkud potjee i stil gradnje pojedinog mjesta ili naroda, nego iz folklora jer vjekovima je narod oblikovao svoje nastambe i gradove tipino po stilu autentinom onomu kojemu narodu pripada. Poznati su mnogi motivi koji se pojavljuju kao ukras u kamenu i na vezu narodnog ruha. Jednom je na pokojni profesor Pero Marijanovi prili-kom svog predavanja divno rekao: Nai su oevi tkali u kamenu, a majke na stanu i uistinu je tako bilo, isti ornamenti krasili su odjeu i kamen jer narod je svoju duu utkao i u kamen i ruho.

NOVOSTI

19


Mnotvo je obiaja vezanih za gradnju, neke koje sam uo ovdje u ispriati kako bih vam doarao bogatstvo naega folklora i dokazao vam da ste i vi dio folklora, mada ste moda nekada htjeli pobjei od te injenice.

Od starijih lanova moje obitelji uo sam kako je obiaj da se vea kamena ploa stavi na mjesto gdje se planira graditi kua godi-nu dana prije gradnje. Ukoli-ko se ispod ploe ne pojave ivotinje, taj prostor nije do-bar za gradnju i tu se nikada ne pravi kua, jer ako nema ivotinja tu nema ni ivota. Ta mjesta bez ivota vezana su za podruja gdje ima puno vode u poljima koja plave i movarnim djelovima u kakvim se ne bi trebalo graditi zbog mogunosti poplava, a ivotinje tu ne prebivaju. Navodno od tud poinje pria o kamenu temeljcu koji se sada postavlja vie kao simbol poetka gradnje.

Specifino je i postavljanje zastave prilikom pokrivanja kue, aenje prilikom izlivanja deke... Jednom sam ak uo kako prilikom pokrivanja kue mora pasti kia kako bi se graa skvasila te kua ne bi bila nesretna, ukoliko kia ne padne na kui je prokletstvo. Moderni svijet odbacuje takva razmiljanja u koja su nai preci vjerovali stoljeima kao neutemeljena, te primitivna, ne razmiljajui kakvo je sada praznovjerje zavladalo u na-rodu koje je kudikamo opasnije i pogubnije.

Neke stvari prilikom gradnje su bile i zakonski odreene ba kao i danas, ali to je bio neki drugi zakon koji nije vrijedio za sve. Osobito za vladavine Otomanskog car-stva na ovim podrujima je bilo zabranjivano graditi vjerske objekte, i ono to je bilo graeno dozvole su kotale skoro kao i izgradnja u nekim sluajevima i vie od same gradnje. U nekim situacijama narod se morao snalaziti kako je znao i umio, tako su vrata na crkvama bila jako niska kako ne bi mogao neprijateljski vojnik ui na konju u crkvu, takav primjer imamo na staroj crkvi u Gradniima.

Mnotvo je obiaja utjecalo na tijek gradnje tijekom po-vijesti, moda smo previe sebi umislili kako sve to radimo i uimo je nae, no nije, vie nas je oblikovala prolost i mjesto u kojemu smo roeni od nas samih. Duni smo prihvatiti tu injenicu te sa zahvalnou pristupiti ljudima koji su se snalazili na ovim surovim terenima kroz stoljea i prestati se stidjeti opanaka ili narodne nonje.

Bogatstvo kulturne nematerijalne batine Hrvata u BiH najbolje moemo oitovati po saznanju kako je Repu-blika Hrvatska ula na UNESCO-v popis kulturne nema-terijalne batine kao svjetska velesila po broju upisanih elemenata nematerijalne batine. A nematerijalna bati-na Hrvata u BiH nimalo ne zaostaje za onom Hrvata iz Hrvatske, samo to naa drava BiH zaostaje u provedbi izrade popisa i kandidiranja elemenata nematerijalne ba-tine za UNESCO.

UHAKUD u BiH se zahvaljuje Graevinskom fakultetu Sveuilita u Mostaru to je velikoduno pomogao radu ove udruge i na taj nain uinio veliki korak u ou-vanju kulturne nematerijalne batine Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja kao dio identiteta pripada svakomu od nas, te bez ouvanja tradicije kao narod u BiH teko emo se boriti protiv stalnog pokuaja zatiranja naeg identiteta

Vedran Vidovi

NOVOSTI

20


Knjiga 8 konstrukcijskih slika o 8 kamenih crkava autora dr. Mladena Glibia i dr. Ive olaka dola je u moje ruke sasvim sluajno. itajui ovu knjigu i u raz-govoru s glavnim urednikom naih novina, zakljuila sam da bi upravo novine Graevinskog fakulteta u Mostaru, na kojem su autori knjige redoviti profesori, odnosno kraim nazivom veliki ljudi na tom fakultetu, bile nepotpune kada u njima ne bismo spomenuli ne-to o ovoj knjizi.

Sloila bih se s fra Vendelinom Karaiem koji pie na kraju knjige, u rubrici Biseri graditeljske batine, kako su nam ova dvojica entuzijasta ovom knjigom pruili struan uvid u ovodobno stanje osam sakralnih objekata u zapadnoj Hercegovini i u Livnu. Iz tog razlo-ga odluila sam napraviti intervju s jednim od autora ovoga zbornika o osam kamenih ljepotica, prof. dr. sc. Mladenom Glibiem.

8 KONSTRUKCIJSKIH SLIKA O 8 KAMENIH CRKAVA

8 KONSTRUKCIJSKIH SLIKA O 8 KAMENIH CRKAVA

L. Iako sam tek malim korakom zagazila u svijet gra-evine, ova knjiga dala mi je novi pogled na graevine koje se nalaze u naoj okolici. Knjigu ste napisali na poseban nain, izabrali ste 8 kamenih crkava te svaku posebno predstavili, gdje Vaim strunim oima i pro-vjerama nisu izmaknuli vani elementi u planiranjima, pristupu i gradnji tih vjerskih objekata, kao ni drago-cjene pojedinosti, i to stavljene u kontekst onodobnih drutvenih prilika. Kako ste doli do ideje da napiete knjigu 8 konstrukcijskih slika o 8 kamenih crkava ? Koliko vam je trebalo da se ta ideja realizira?

U predgovoru knjige je objanjen nain nastanka knjige i odabir crkava. Budui da smo vie puta su-djelovali na pozivnim strunim skupovima koji su bili posveeni obiljeavanju vanih godinjica ve-zanih za nastanak ili rad raznih crkava, a takoer smo imali i nekoliko strunih projekata na sanaciji starih crkava, nakupili smo to strunih radova, to projekata za 5 starih kamenih crkava. Ove radove smo radili od 2003. do 2007. godine. Poslije odluke da od ovoga pokuamo napisati knjigu dodali smo jo tri crkve i tako ih u knjizi ima ukupno osam. Od trenutka odluke pisanja knjige pa do njenog izlaska prolo je vie od 4 godine. Meutim, intenzitet rada na knjizi bio je vrlo promjenjiv kroz ove 4 godine. Bilo je i vrlo dugih intervala vremena kad nismo nita radili na knjizi.

L. U knjizi pie da je napisana u spomen na prof. dr. sc. Peru Marijanovia. Moete li nam to malo detalj-nije objasniti?

Knjiga je posveena pokojnom profesoru Peri Ma-rijanoviu iz mnogo razloga. Pero nam je bio pri-jatelj, kolega, struni suradnik i vrlo esto smo zajedno radili projekte, a i pisali radove. Kod nekih od ovih crkava iz knjige i pokojni Pero je sudjelo-vao u projektima i strunim skupovima (vidi: Go-dinjak upe sv. Bla Gradnii br.6. 2009.).

L. Osim opisa tlocrta, nacrta, naina i povijesti grad-nje, knjigu ste obogatili i slikama izvornih projekata,

NOVOSTI

21


trokovnika, starim fotografijama itd. Je li vam trebalo dosta truda i vremena da biste doli do svih tih vrijed-nih starih dokumenata?

Slike i druge dokumente koje smo koristili u knjizi veinom smo imali u vlastitoj arhivi koju smo na-pravili kroz sam rad na ovim crkvama. Ipak, jedan odreeni dio smo dobili i od sveenika kojim smo se posebno zahvalili na poetku knjige.

L. Od 8 kamenih ljepotica, kako ih sada nakon itanja knjige nazivam, u knjizi prvu opisujete irokobrijeku baziliku. Moete li nam neto ukratko rei o njoj? Zbog ega je ona jedna od njih 8 te moemo li njenu veli-inu, kvalitetu i ljepotu konstrukcije, koja izaziva div-ljenje i u dananje vrijeme, usporediti s nekim svjetski poznatijim bazilikama?

Godine 2006. je odran vrlo kvalitetni skup Sto godina nove crkve na irokom Brijegu na kojem su ova crkva i objekti oko nje cjelovito i struno obraeni u Zborniku radova. Tada je uraen i glav-ni dio lanka o ovoj crkvi koji smo s malim izmje-nama stavili u nau knjigu. Ova crkva svojom veli-inom i ljepotom zasluuje da se stavi kao prva u knjizi. Nae crkve ne bih usporeivao s poznatim svjetskim graevinama jer su one graene u po-sebnim uvjetima neimatine i svakojake oskudice

. Zauuje ljepota i kvaliteta pojedinih graevina koje su esto bile i prve velike graevine koje su se ovdje gradile.

L. Koliko je veliki ovjek, kojeg su zvali Ocem Herce-govine, fra Didak Bunti znaio za izgradnju te bazili-ke? Zato je ista imala dva projekta, od kojih je drugi prihvaen, pa pri samom kraju i malo izmijenjen?

O fra Didaku Buntiu trebate proitati materijale koji nastaju tokom Dana fra Didaka u Gradniima i materijale s prije spomenutog skupa o crkvi na irokom Brijegu. U naoj knjizi naveli smo veliki utjecaj fra Didaka kod izgradnje crkve u irokom, ali i kod rekonstrukcije crkve u Gradniima koju je fra Didak kao provincijal itekako pomagao.

L. Spomenuli ste kako su se zbog momenata savija-nja u irokobrijeku baziliku ugradile kamene ploe. Koliko je taj veliki potez graditelja znaio za statiku te bazilike?

Kod irokobrijeke crkve betonski strop se radio znatno kasnije od izrade kamenih zidova i stupova. Zbog ekscentrinog unosa sile s kriastog stropa glavne lae na kamene stupove bila je ugroena stabilnost prije uraenih kamenih stupova. Ek-scentricitet sile je poniten izgradnjom konzolne

NOVOSTI

22


betonske ploe iznad stropa bonih laa. Ovo je vrlo sloeno i smjelo rjeenje za 1939. godinu kad je strop uraen.

L. Sljedea crkva u knjizi je stara crkva sv. Ante na Humcu. Napisali ste kako se upravo ona, iako jedna od stoernih graevina hrvatske duhovnosti i kulture na ovim prostorima, trebala bezrazlono sruiti, te kako e se jo provoditi sveobuhvatnija i cjelovitija ispitivanja konstrukcije crkve. to nam moete rei o tome?

Stara crkva sv. Ante na Humcu je najstarija sa-mostanska crkva u Hercegovini. Ona je krajem prolog stoljea bila konstruktivno u loem stanju. Uzroci su bili starost, potresi, oteenja pri bomba-diranju samostana 1945. godine. Meutim, to nije trebao biti razlog za ruenje ove znaajne stare cr-kve kako je bilo pokuano. Ova crkva je ojaana i obnovljena 2010. godine.

L. Veliko iznenaenje i radost izazvalo vam je otkrie da je originalni projekt za nadogradnju svoda crkve u Gorici pokraj Livna predvidio uporabu armiranoga betona. to je to znailo za graevinu toga doba na naim podrujima? Umjesto zakljuka o ovoj crkvi napisali ste i neto o tome kako vam je bilo zadovolj-stvo kada ste spoznali kolika je vrijednost ove grae-vine. Unutarnji izgled crkve prikazali ste fotografijama, a uz to napisali kako on zahtijeva poseban lanak i detaljniju analizu dijelova interijera, te kako se stvar-

na arhitektonska ljepota interijera teko moe opisati rijeima. Je li tome mnogo pridonijela jedna vizija nje-nog projektanta, poznatog arhitekta Josipa Vancaa, koji je svojim projektima iao u korak s graditeljskim svijetom toga vremena, pa ak i s konstrukcijskog stajalita (osim povijesnog i arhitektonskog), te jeste li iz toga razloga posvetili jedan djeli knjige za prika-zivanje njegova ivotopisa?

Crkva na Gorici pokraj Livna je bila veliko izne-naenje. Prijatno smo bili iznenaeni njenom lje-potom, dobro sauvanim projektom nadogradnje crkve iz 1903. godine i primjenom ab konstruktiv-nih elemenata na stropu crkve. Objanjenje za sve tri stvari se nalazi u osobi Josipa Vancaa. Ovaj najkvalitetniji arhitekt na podruju BiH za vrijeme prisustva Austrougarske monarhije koristio je u projektu nadogradnje ove crkve beton armiran ko-vanim eljezom. To je bilo vrijeme prvih primjena armiranog betona na ovom prostoru. Ovu crkvu, samostan i muzej u neposrednoj blizini, obavezno se treba posjetiti.

L. Nakon crkve na Gorici kod Livna radili ste konstruk-cijske slike o crkvi jako malih dimenzija, koja je odi-grala ogromnu ulogu u ivotu puka. To je stara crkva u Gradniima, koju je kako ste rekli iz toga razloga vri-jedno pokazati, istaknuti i to na nain da se sada to dalje vidi. Objasnite nam njezin znaaj i veliku ulogu te male graevine.

NOVOSTI

23


Stare crkve u Gradniima i u Gorici pokraj Gruda su ,uz crkvu u Prenju, najstarije crkve u Hercego-vini. One su prve izgraene sredinom 19. stoljea i to jo za vrijeme turske vlasti. Njihova vrijednost je najvia u tome to su bile prve i jedine na irokom podruju Hercegovine.

L. Zanimljivo je to to to je u izgradnji ove crkve su-djelovao fra Petar Bakula, koji je uspjeno rijeio i sve statike probleme. Koliki je znalac taj ovjek bio u gra-evini, pored svih ostalih znanosti u kojima se isticao, te za ije jo postojanje od ovih 8 kamenih ljepotica je on zasluan?

Fra Petar Bakula je bio odgojitelj, profesor, upnik, gvardijan, pravnik, ljekarnik, kroniar, graditelj i prosjak. Prosio je novac po Europi za izgradnju crkava u Hercegovini. Bio je struan graditelj jer je vodio radove na izgradnji crkava u Gradniima, Gorici pokraj Gruda, u Mostaru i gradio je biskup-ski dvor u Vukodolu na izlazu iz Mostara. Kvaliteta ovih objekata je potvrena time to su oni i danas uporabljivi (crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru je na-silno sruena).

L. Sljedea tema o kojoj piete nije crkva, nego je za-pravo starija fratarska kua na erigaju koja je sluila i kao kapela, a bila je znaajna za nastanak i povijest Her-cegovake franjevake provincije. to je to zanimljivo s graevinskog stajalita privuklo Vau panju na toj kui?

Stara fratarska kua u erigaju je uvrtena u knjigu jer je ona odigrala ulogu crkve za vrijeme stvaranja Hercegovake kustodije. Inae, ova kua je starija od 200 godina i primjer je tradicionalne hercegovake kamene kue iz tog vremenskog pe-rioda. Mi smo je obradili prije zadnje uspjene rekonstrukcije

L. Napisali ste kako slika Vae nove knjige o kamenim crkvama ne bi bila potpuna bez upe Rasno, a zadnja crkva o kojoj piete u knjizi je stara crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru. Iz kojeg razloga ste uvrstili i te dvije crkve u ovu knjigu?

Dvije crkve koje su uvrtene u ovu knjigu su stare crkve u kojima smo olak i ja primili glavne sa-

kramente. To su crkva u Rasnom i crkva Sv. Petra i Pavla u Mostaru. Za nas je to bio glavni razlog to smo ih obradili

L. Ve sam na samom poetku spomenula kako sam se, itajui ovu knjigu, poela diviti ovim naim kame-nim ljepoticama i gledati ih sasvim novim oima, ba onako kako sam se do sada divila povijesno poznatim graevinama. Pa evo za kraj, Vi uputite nekoliko ree-nica itateljima te im recite pouku koja izvire iz knjige i potie itatelja da je proita.

Pri pisanju ove knjige smo imali elju da sa irim krugom ljudi podijelimo saznanja do kojih smo doli pri istraivanju oko ovih graevina. Mi smo obradili samo 8 graevina, dok u skoro svakom naem veem mjestu postoje interesantne grae-vine koje treba pribliiti obinom ovjeku. Ako i-tanje nae knjige natjera ikoga na posjetu ovih ili slinih starih graevina, to e biti dovoljan razlog za nae zadovoljstvo.

Lucija Zubac

NOVOSTI

24


Graevinski fakultet Sve-uilita u Mostaru je dio konzorcija koji radi projekt Impact Monitoring of Mi-neral Resources Exploitati-on (IMPACTMIN) u sklopu Seventh Framework Pro-gramme (FP7), a kojega financira Komisija Europske zajednice, Brussels. Projekt je poeo 1. sijenja 2010. godine, a trajat e 36 mje-seci. Konzorcij, pored Gra-evinskog fakulteta Sveui-lita u Mostaru, ine: Geonardo Environmental Technologies (Hungary) koordinator projekta; Uni-versity of Exeter, Camborne School of Mines (United Kingdom); Lulea University of Technology (Sweden); PhotonSplit (Croatia); In-stitute of Mineralogy, Russian Academy of Science (Russia); Babes-Bolyai University (Romania); Ukraini-an Land and Resource Management Center (Ukraine), DMT GmbH & Co. KG (Germany) i Vlaamse Instelling voor Technologisch Onderzoek (Belgium)

Jedno od etiri podruja istraivanja, pored Rusije, vedske i Rumunije, nalazi se u Bosni i Hercegovini. Tonije, radi se o podruju biveg rudarskog kopa Vi-hovii koje je odabrano obzirom na specifian poloaj u odnosu na grad Mostar i na tok rijeke Neretve. Ovo je prvi projekt u koji je ukljueno Sveuilite u Mostaru u sklopu Seventh Framework Programme (FP7) kojeg financira Europska komisija i smatramo da je veliki uspjeh da je Sveuilite ulo u krug in-stitucija koje su ukljuene u znanstveno-istraivake projekte ovakve vrste. Samim tim, grad Mostar se

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U MOSTARU

SUDJELUJE U FP7 PROJEKTU IMPACTMIN

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U MOSTARUSUDJELUJE U FP7 PROJEKTU IMPACTMIN

pokazao kao izvrstan poligon za provedbu projekta ovako visoke vrijednosti.

Cilj projekta ImpactMin je razviti nove metode i odgo-varajui alat za monitoring utjecaja rudarstva na oko-li, koristei Earth Observation (EO) metode i podatke

NOVOSTI

25


s terena s naglaskom na budue aktivnosti gdje se odluke donose na osnovi koordinirane, sveobuhvatne i odrive EO i informiranosti. Sve to je osnovni cilj Glo-bal Earth Observation System of System (GEOSS). U projektu je primijenjena kombinirana uporaba satelit-skih senzorskih ispitivanja, olakanih zranih mjere-nja i UAV-a. Metoda je primijenjena na etiri (4) pod-ruja istraivanja u ovisnosti o razliitim veliinama i svrhama podruja istraivanja. Teoretski napredak u znanosti i tehnologiji se postie putem javnog infor-miranja i obuka uz pomo besplatnog multimedijskog interaktivnog programa e-poduavanja, gdje su alati i steena znanja tijekom trajanja projekta komercijalizi-rani preko poduzea koja su, takoer, dio konzorcija.

U prvoj godini trajanja projekta potpisan je Barter Agreement izmeu konzorcija projekta i Grada Mo-stara gdje se definirala suradnja izmeu potpisanih strana za vrijeme trajanja i nakon zavretka projekta.Nakon uraene analize postojeeg stanja podataka i socio-ekonomske analize podruja, plan za istraiva-nje mostarskog podruja je definiran.

Tijekom 2011. godine, asistentica Mirna Rai je s dvije tadanje diplomantice Graevinskog fakulteta (Marija Krei i Ivana Boi) pohaala obuku rada na ASD spektroradiometru u institutu VITO u Belgiji.

Ureaji su posueni od instituta VITO i uz pomo istih je raena spektralna analiza vode i tla.

U svibnju 2011. godine su zapo-ela mjerenja u sklopu kojih se radio zrani hiperspektralni prelet koristei AISA Eagle senzor; prelet bespilotnom letjelicom; uzimanje uzoraka tla za spektralnu analizu pokrivaa terena i geologije pod-ruja i uzorkovanje vode i spek-troskopija vode jezera Vihovii i rijeke Neretve na potezu od aku-mulacije HE Mostar do Avijatiar-skog mosta.

Ukupno je uraeno 20 avionskih linija preleta, 20 linija preleta bes-pilotnom letjelicom, analiza tla je

raena na 35 lokacija i uzeto je 40 uzoraka vode. Ta-koer, analizirano je nekoliko lokacija u smislu geolo-ke stabilnosti terena.

U istraivanjima, pored lanova radnog tima projekta, sudjelovali su studenti Graevinskog fakulteta i HGSS koji su dali znaajan doprinos realizaciji terenskog di-jela rada.

Tijekom trajanja projekta odrano je vie predavanja i radionica koje e se nastaviti odravati i u narednom razdoblju.

mr. sc. Mirna Rai

NOVOSTI

26


Iz dana u dan ivot nam alje opomene, uporno nam alje znakove kako je prolazan. Ali, hvala mu to je isti za sve i svakomu prua iste mogunosti iako se nekada ini da nije tako.

15. lipnja 2012. godine zauvijek nas je napustila Krunoslava Mirkovi, voditeljica knjinice Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru.

Krunoslava Mirkovi roena je u obitelji Bili 15. Listopada 1954. godine u Mostaru, gdje zavrava osnovnu i srednju kolu nakon ega upisuje Pedagoku akademiju, takoer u Mostaru, i uspjeno je zavrava.

1982. godine se zapoljava, a 1. Oujka 1995. godine poinje raditi na naem fakultetu kao voditeljica knjinice. Svoj posao voditeljice knjinice prekinula je teka bolest koju je proivljavala zadnjih godina svoga ivota.

U ime fakultetskog osoblja i studenata Graevinskog fakulteta zahvaljujemo vam se za vri-jeme provedeno u radu s nama.

Poivala u miru Bojem.

In memoriam Krunoslava Mirkovi(1954.-2012.)

27


Zemlje jugoistone Europe, meu kojima je i naa drava, Bosna i Hercegovina, bogate su prirodnim agregatima kao to su drobljeni kamen, pijesak i ljunak. Graevinski sektor intenzivno koristi te prirodne resurse i stvara koliine otpada koje, u novije vrijeme, okoli vie ne moe apsorbirati. Procjenjuje se da e graevinska industrija rasti za 4,2 % u narednim godinama, to e vjerojatno zakomplicirati cjelokupnu opskrbu trita agrega-tima, a time i samu eksploataciju. Sve su glasniji zahtjevi da se ispita mogunost recikliranja kao je-dan od efektivnih naina upravljanja otpadom, pa je iz tih razloga Europska Unija pokrenula SARM projekt (Sustainable Aggregates Resource Ma-nagement - Odrivo upravljanje kamenim agrega-tima). U realiziranju projekta sudjeluje 14 par tnera iz razli-itih zemalja Europske Unije kao i iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za lanstvo. Glavni cilj projekta je promoviranje politike reci-kliranja kroz praksu odrive mjeovite nabavke SSM-a (Sustainable Supply Mix), koja zapravo predstavlja mjeavinu prirodnih i recikli-ranih agregata. Recikliranje je prerada graevinskog ot-pada i dobivanje komercijal-ne sirovine visoke kvalitete, koju je mogue dalje doraditi i plasirati na tritu. Da bi se dobila takva sekundarna si-rovina, potrebno je provesti racionalnu razgradnju objek-ta, selekcionirati materijal i

TEMA BROJA

osigurati tehniki pogodno postrojenje, kontrolu kvalitete pri prijemu materijala u postrojenje i tije-kom prerade.

U lipnju 2008. izdana je nova Direktiva o Otpadu 2008/98/EC (WFD - Waste Framework Directive), koja zahtijeva od drava lanica da razviju program prevencije otpada, postavlja cilj recikliranja od 50% za komunalni otpad i 70% za graevinski otpad, kojeg treba postii do 2020. te uspostavlja hijerarhiju u pet faza : a) prevencija, b) priprema za ponovno korite-nje, c) recikliranje, d) daljnje obnavljanje i e) odlaganje na odlagalita smea kao posljednji izbor. Specifini otpad prestaje biti otpadom u smislu WFD-a kada pro-e postupak uporabe, ukljuujui recikliranje.

RECIKLIRANJE

GRAEVINSKOG OTPADA

RECIKLIRANJEGRAEVINSKOG OTPADA

Sl..1:Magnetski separator na nepokretnom postrojenju za recikliranje u Pisi u Italiji. Magnetini otpad je uporabljen u sekundarne metalne sirovine.

28


Recikliranje graevinskog otpada nudi znaajne mogunosti:a) smanjiti potrebu za povrinama koje su namije-

njene za odlagalita otpada b) izbjegavati prekomjernu potronju prirodnih ne-

obnovljivih kamenih resursa uvoenjem alter-nativnih i dodatnih materijala na trite agregata

c) stvoriti nove poslovne mogunosti iz reciklira-nja otpada.

Postoje razliiti tehnoloki postupci dostupni u proizvodnji visoko kvalitetnih recikliranih agregata. Bez obzira na primijenjenu tehnologiju, postrojenja moraju biti u mogunosti odvojiti ulazni materijal u tri osnovne sekcije: kameni materijali koji se mogu ponovo upotrijebiti, lagane frakcije (papir, plastika, drvo, neistoe, itd.) i metalne frakcije.Glavne faze koje obiljeavaju procese obrade gra-evinskog otpada mogu se podijeliti na: drobljenje, s ciljem dobivanja usitnjenih estica

povoljnih za zavrnu upotrebu prosijavanje, usmjereno na separiranje fragme-

nata drobljenog materijala prema veliini zrna radi dobivanja homogeniziranih frakcija zrna

separacija, s ciljem uklanjanja nepotrebnih ma-terijala.

Sor tiranje (homogeniziranje) otpada na samoj loka-ciji ruenja omoguava utedu smanjenjem troko-

va odlaganja i obrade jer trokovi reciklae znatno rastu s heterogenou, odnosno prisutnou za agregate tetnih materijala. Razdvajanje razliitih tipova otpada omoguuje recikliranje ne samo ti-pinih graevinskih materijala, kao to su cigla i beton, nego takoer drva, plastike, stakla i metala. Sor tiranje graevinskog otpada prilikom ruenja u homogene materijale reducira trokove recikliranja ili odlaganja i osigurava bolju kvalitetu recikliranih produkata.

Reciklirani agregati su nali svoju upotrebu uglav-nom u niskogradnji: u geotehnici, hidrotehnici i obnavljanju okolia u cestovnim i eljeznikim radovima.

Reciklirani agregati nemaju iste karakteristike kao i prirodni agregati, ali su prema svojoj specifinosti vie ili manje prikladni za odreenu upotrebu. Izbor agregata za odreenu primjenu mora iskljuivo ovi-siti o karakteristikama materijala, a ne o njegovom porijeklu.

Uvoenjem CE (Conformit Europenne Eu-ropska sukladnost oznaka) za graevinske mate-rijale slubeno se odbacuje tradicionalna podjela agregata prema svojoj prirodi, zahtijevajui da se materijali vrednuju samo po njihovim uporabnim karakteristikama. Samo produkti preraenih agre-gata, koji zadovoljavaju Europske norme i oznaeni

TEMA BROJA

Sl. 4: CE oznaka prema usklaenim Europskim normama

Sl.2: Gravitacijska separacija na

postrojenju u Pisi u Italiji. Nepotreb-na lagana frakcija

(plastika, papir, drvo, itd.) je

odbaena.

29


Sl. 3: Model gospodarenja graevinskim otpadom nastalim ruenjem objekata

su CE oznakom, mogu se natjecati sa standardnim agregatima.

Na slobodnom tritu postoji niz faktora koji bi tre-bali/ moi ii u korist recikliranih agregata u odnosu na prirodne.

To su: nia cijena od prirodnih materijala velika potranja za materijalima za izradu cesta, za zatrpavanje, nasipe ... smanjenje trokova prijevoza.

Cijena ovisi o lokalnom tritu, ali je uglavnom ma-nja za 20% od prirodnog agregata. Razlika u cijeni

TEMA BROJA

Sl. 4: CE oznaka prema usklaenim Europskim normama

nije zbog manje kvalitete recikliranog materijala, nego zbog kulturalnog otpora kupovanju rabljenih proizvoda, koji je smanjio rejting recikliranih agre-gata koji dolaze izvorno iz otpada. Procjenjuje se da je u Europi potranja za recikliranim agregatima oko 40% od ukupne potranje agregata.

S obzirom da se postrojenja za recikliranje nalaze u neposrednoj blizini gradskih naselja, trokovi prije-voza ne utjeu znatno na konanu cijenu prerae-nog materijala, kao to se to dogaa s prirodnim materijalima. Ako se operacija provodi na licu mje-sta, trokova i nema.

Prerada otpada na licu mjesta ima vrlo pozitivnu eko-ravnoteu te znaajno utjee na smanjivanje trokova transporta otpada i agregata. Meutim, potrebno je jamstvo kvalitete i CE oznaka proizvo-da, to poveava njegovu cijenu.

Za poboljanje trita recikliranog agregata njegova cijena mora biti najmanje 20% nia u odnosu na ci-jenu prirodnog agregata kako bi na tritu prevladao kulturalni otpor kupnji rabljene robe, koji u ovom momentu degradira agregate proizvedene iz otpada.

Renata Mari

30

Prosinac, 2012 Broj 10 TEMA BROJA

IVOT UMIRUE RIJEKE

IVOT UMIRUE RIJEKEBREGAVA

Osobna karta Bregava: krka rijeka u istonoj Hercegovini

Duina toka: oko 35 kmVrela: stalno Bitunja i povremena Veliki i Mali Suhavi

Ue: ponori nizvodno od Stoca u sunom dijelu godine i Neretva u vlanom dijelu godine.Napajanje: podruje Dabarskog polja i oborine s vlastitog sliva

Prosjeni viegodinji protok: 20 - 25 kubinih metara u sekundi (procjena)Sliv: nije tono odreen

Bregava nastaje od stalnog vrela Bitunja i povremenih vrela Veliki i Mali Suhavi. Tee oko 35 km i ulijeva se u Neretvu. Prihranjuje se vodom koja dotjee kroz ponore iz Dabarskog polja i oborina s vlastitog sliva.

R

31


Bregava nekadaPrije okravanja Bregavom je otjecala voda mnogo ireg podruja nego danas. Povrinska mrea je bila dosta razvijena, a Bregava bogata vodom. Preko Bregave povrinski se dreniralo iroko podruje Nevesinjskog i Dabar-skog polja. Vode Nevesinjskog, Lukavakog, Slatog i Dabarskog polja su otjecale u Bregavu. Snano okravanje razorilo je povrinsku mreu, od koje danas postoje samo ostaci i to najee u obliku povremenih vodnih to-kova. Usporedno se razvijala podzemna mrea tokova i otvarali ponori u krkim poljima. Pravci najintenzivnijeg okravanja, a time i pravci najznaajnijih krkih drenova, posljedica su geoloke grae i poloaja velikih vodenih povrina (erozijskih bazisa) prema kojima tee Bregava.

Sliv i formiranje BregaveSlivno podruje rijeke Bregave do sada nije tono odreeno.Vododijelnica nije jo sasvim poznata. Dosadanja istraivanja omoguuju tek grubu procjenu slivnog podruja i glavnih pravaca kretanja podzemnih voda prema izvorinoj zoni Bregave. Preko Dabarskog polja dotjee oko polovina vode rijeke Bregave. U vlanom dijelu godine na Dabarskom polju se stvara vodena povrina (retenzija) koja prosjeno traje oko 120 dana. Voda iz nje otjee kroz ponore po obodu polja, meu kojim su najznaajniji Ponikva i Kutske jame. U sunom dijelu godine, umjesto retenzije voda sa sjevernog ruba polja otjee koritom do ponora Ponikva i Kutske jame.

S tih ponora (Kuti i Ponikva) koji se nalaze na nadmorskoj visini oko 470 m, voda podzemnim kanalima otjee prema vrelima rijeke Bregave koja se nalaze na oko 108 m n.m. Ponor Ponikva ima kapacitet od oko 35 kubinih metara u sekundi (m3/s) i odvodi oko 90 posto vode s Dabarskog polja.

Uzeti ednom voduSrednji viegodinji protok Bregave je mogue procijeniti na red veliine od 20 do 25 kubinih metara u sekundi.Predvieno je da se vode Dabarskog polja, koje u prirodnim uvjetima pripadaju slivu rijeke Bregave, izgradnjom hidrosustava Trebinjica prevedu kanalima i tunelima u postojeu akumulaciju Bilea. Pretpostavlja se da, ako bi se to dogodilo, velike i prosjene vode Bregave bi se smanjile, a male vode bi ostale iste. Bregava stalno tee od izvora do Stoca, to je njezin gornji i dio srednjeg toka. Donji tok i dio srednjeg toka rijeke Bregave ljeti presuuju. Okravanje je do te mjere naruilo vododrivost korita, da izmeu stalnih vrela (Hrgud i Bitunja kod sela Do) i ponorske zone nizvodno od Stoca, vodeni tok postoji samo zahvaljujui zbijenosti debelog sloja rijenog nanosa.

32


ivot na BregaviNa kraju gornjeg toka rijeke Bregave razvilo se naselje Stolac. Bregava ima presudno znaenje u ivotu i razvoju Stoca jer su se prvi stanovnici poeli naseljavati uz obale rijeke koja im je pruala sve potrebne uvjete za ivot. U naselju su se postupno razvijale gospodarske djelatnosti: mlinice, stupe, bojadijske i druge radnje kojima je voda glavna pokretaka snaga. Bregava je omoguila opskrbu vodom stanovnitva, stoke i poljoprivrednih kultu-ra, obrtnikih radnji i industrijskih pogona. Na gornjem toku izgraena je mala hidroelektrana koja je osiguravala energiju za osvjetljenje grada sve do izgradnje energetskog sustava. Potom je ova mala hidroelektrana postala neisplativa. Na izvoru rijeke Bregave sagraen je vodozahvat i dovedena je pitka voda do grada. Kako se grad razvijao, poveavale su se i potrebe za vodom, tako da se danas s izvora Bregave zahvaa voda za vodoopskrbu gradova Stolac i Ljubinje.

Bregava je do Stoca jo uvijek ouvana i ista; spada u prvu kategoriju vodotoka. Taj dio vodotoka je pogodan za razvoj sportskog ribolova i ribogojilita, za rekreaciju i turizam. Jo neke stare radionice na Bregavi bi trebalo oivjeti, to bi turizmu dobro dolo.

Zatita vodePri izvoenju bilo kakvih radova, potrebno je vie pozornosti posvetiti zatiti okolia, zatiti objekata kulturnog naslijea i ouvanju prirodnog izgleda jedinstvenog kanjona krke rijeke Bregave, to do sada nije bio sluaj.

Rijeci Bregavi prijeti velika opasnost da postane suha krka dolina zbog postepenog proirivanja podzemnih vod-nih kanala i dreniranja voda prema Deranskom blatu. Radi toga, od izvora do Radimlje ne bi se smjelo raditi nita to bi produbljivalo korito. Vano je, u skoroj budunosti, uspostaviti sustav mjerenja kakvoe i koliine vode du cijelog vodotoka Bregave radi odreivanja stvarnog postojeeg stanja.

Rijeku Bregavu je potrebno zatititi od zagaenja vrstim i tekuim otpadom, kao i fekalnim i industrijskim otpad-nim vodama. Ovo je jako vano za Bregavu, ali i za ekosustav parka prirode Hutovo blato.Svi mi ivimo nizvodno.

mr. sc. Mirna Rai

TEMA BROJA

33


ETNJA KROZ

Mostar sam prvi put ugledala 2-3 dana nakon roenja, kad su me iznijeli iz rodilita. Neto se ba i ne sjeam tog kraja 80-ih, ali zato baba o njima pria sa suzom u oima. Mo-star je bio prekrasan, nije bio prljav., Svi su ivjeli zajedno i svako jutro kad smo ili na posao, kolu... ula se pje-sma. ili Svatko je radio i nije bilo ovoliko nezaposlenih. to su samo neke od reenica koje bi mi govorila kada sam je pitala o Mostaru. Koliko god priali kako onaj reim nije valjao, ipak svi, ako nita, zbog mladosti, govore o tom dobu s osmjehom na licu. Ja u vjerojatno 2062. godine priati svojim unucima kako je u Mostaru ovih godina zrak bio daba. Vremena se mijenaju, a s njima i ljudi, od-nosno generacije, i gledajui u daleku povijest civilizacije, pitanje je ide li na bolje ili na gore?! Svako prolo doba je bilo bolje od ovoga danas, a svi se zajedno nadamo boljoj budunosti. Pa tko je tu lud?!

Kako bilo, blagoslovljeni smo da ivimo u doba, sad ve, nano-tehnologije gdje je sve umreeno i jo malo, vjeruje-mo da emo imati priliku i download-irati ruak s inter-neta (po mogunosti free download), pa opet, zar je mo-gue pored svega da je ovjek ovoliko zaostao u pogledu vlastitog napretka za onim koji je tuckao kameno pismo?

Nedavno sam naletjela na jedan forum ili lanak, ne sjeam se vie gdje se jedan Mostarac pravda drugome: uj, Mo-star je stvarno prelijep grad, dobro, izuzev podijeljenosti lju-di, starih ruevina, razrovanog asfalta, parkinga, odnosno ne-parkinga, smea, cigana... bilo je tu podosta toga, da ne nabrajam. Politiku podijeljenost te problem prometnih povrina ostavit emo po strani, no to se tie otpada, bar bi tu svatko mogao, doslovno, ispred svojih vrata pomesti. Ako me sjeanje ne vara, u svibnju, zbog zatvaranja odla-galita otpada Uborak, dolo je do nagomilavanja najlon-skih vreica po cijelom gradu i svi su vikali: Fuj, pa to je grozno, smrdi, bljak!, da bi ti isti ljudi ili pak njihova djeca danas, kad je taj problem rijeen, i dalje nastavili slinim tempom odlaganja na raznoraznim odlagalitima.

Sama sam bila svjedokom vie puta gdje djevojke, odnosno momci, pa ak i srednjokolskog uzrasta nakon spucane

pizzete, hot-doga ili sendvia, papirnatu vreicu jednostav-no ispuste na pod. Njihovi roditelji idu korak dalje pa stare tednjake, perilice ili kojekakve aparate jednostavno urone u dublji dio korita rijeke Neretve ili pak u kakvu umicu pa neka i ivotinjsko carstvo rotilja. Dodue, nije cijela krivi-ca ni u narodu, moramo dio prebaciti i na gradsku upravu. Poite starim prema kampusu i, ako izuzmemo Mercato-rove koeve, nee te ni na jedan gradski naii, a to je jedna od kraih ruta liena tih beznaajnih naprava. Cijeli grad ispada jedna velika, fina kanta.

Sljedei primjer, takoer iz vlastitog iskustva, vidjela sam u strogom centru Staroga grada. Pa to bi ovjek morao prei 20 m do kontenjera kad mu fino pored prozora ubori Radobolja i voil. Sva srea nije pod zatitom Unesca.

Nastavimo li ovako, najblie to moemo doi akadem-skoj zajednici kao akademski graani, to je u novom trnom(caffe bar Academia). Kampus nam izgleda oajno, ali doslovno oajno. etvrtak, petak te subota, a ponekad i nedjelja u jutarnjim satima, emino se pretvara u otkup staklenih i plastinih boca te limenki. Mi bismo bar trebali odravati to, biti primjer, ali kod nas se svi vode politikom to bih ja, kad nitko drugi nee i tako se sve vrti u krug.

Pomalo je smijeno da se u 21. stoljeu moramo baviti ova-kvim stvarima, a time smo samo malo zagrebali po povrini problema koji se javljaju. Ono to ostatak svijeta ili barem zapadna Europa smatra normalnim i da je sve to moralna odgovornost ovjeka, kod nas se treba pukom tjerati i uiti pravilima, zakonima i, u krajnjem sluaju, kunom odgoju. Jo emo mi morati mnogo pure i kiseline pojesti da bismo prerasli stadij neandertalca.

Zato drage kolege, pozivam vas sve da probamo popraviti stanje u svakom pogledu kako Zoster vie ne bi imao o emu pjevati, a ja pisati.

Iva Bonjak

MOSTAR

ETNJA KROZMOSTAR

34


U vremenu 21. stoljea gdje svatko zna o svakom sve, teko je sakriti neke detalje svoga ivota od javnosti, ma ime se bavili . Ipak, neki ljudi svojom pojavom plijene pozornost, svojim ivotom odaju dojmove kakvi esto nisu istina ili ih smatramo drugaijim i jedinstve-nim. Netko bi htio biti kao oni, a drugi se plae stvarno-sti koju oni nude. Moja sugovornica ovoga intervjua je naa prodekanica doc. dr. sc. Maja Prskalo.Za poetak bih volio da nam se predstavite onako kako biste vi htjeli:

Na GF radim ve 18-tu godinu, prvo kao asistent, a zatim kao predmetni nastavnik. Volim svoju struku i nikad nisam poalila zato sam izabrala ba ovo studirati. Studentima koji me dou upitati za savjet koji bi smjer bilo dobro upisati esto ne mogu dati odgovor jer sve u graevini smatram zanimlji-vim i lijepim. Iako pokrivam kolegije geotehnike, jednako zanimljive su mi hidrotehnika, prometnice i betonske konstrukcije.

Objavili ste nekoliko knjiga i zbirki zadataka, vie dese-taka radova i prezentacija s kojima ste sudjelovali na brojnim simpozijima, sudjelovali ste u brojnim vanim projektima... No jedan lanak u vaem ivotopisu po-sebno mi je zapeo za oko pa sam ga pokuavao i pro-nai kako bih ga proitao, no nisam uspio, stoga bih vas zamolio da mi neto vi kaete o lanku koji ima tako dubok naziv da me hvata jeza od njega: Jedinstvena po bogatstvu osjetljiva na unitenja, asopis Vrutak iz travanja 2003.godine. ivo me zanima to je to Je-dinstveno po bogatstvu osjetljivo na unitenje.

Rije je o lanku u kojem su citirani zakljuci iz dijela studije Sustavni razvoj obale i morskih re-sursa Bosne i Hercegovine iz 2002. gdje sam bila voditelj, a pok. prof. dr. sc. Pero Marijanovi koordi-nator projekta. Znanstvenom se studijom dolo do zakljuka o nunosti proglaenja Neuma zatienom ekolokom turistikom regijom, a naglasak je dan na zatitu ovog jedinstvenog ekosustava od gradnje kapitalnih objekata gospodarske infrastrukture.

Doktorsku disertaciju pod naslovom Geomehanike odlike blidinjske sinklinale u funkciji geolokog nastan-ka prostora obranili ste 30. Travnja 2008. godine. to za Vas znai doktorska titula te koliko je obrazovanje bitno u razvoju ovjeka kao pojedinca? Ovo Vas pitam kao prodekanicu za znanost te kao majku djece koja su generacija Vaih studenata.

Obrazovanje nije samo fakultet i diploma, to je jedan kontinuirani proces uenja, tj. nadograivanje razli-itih znanja i vjetina tijekom ivota, bilo iz osobnih ili profesionalnih razloga. Doktorska titula je samo jedno priznanje u tom procesu, a uz to se osjeate kompetetnije i zadovoljnije.

Jeste li znali da ste upravo Vi prva ena prodekanica Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru?

Nisam znala, ali sam prva ena doktor znanosti na naem fakultetu.

Svjesni smo injenice kako je jo u, ne tako davnoj prolosti, bilo nezamislivo da se ene bave svim vrsta-ma znanosti, a osobito graevinom. U dananje vrije-me, kada na pojedinim godinama studija imamo vie cura nego deki, jasno je kako se situacija promijenila. Je li Vama kao eni u graevini bilo tee uspjeti na znan-stvenom planu, i to biste poruili studenticama kojima ste moda ba Vi uzor u svom znanstvenom radu?

INTERVJU S DOC. DR. SC. MAJOM PRSKALO

INTERVJU S DOC. DR. SC. MAJOM PRSKALO

INTERVJU

35


Mislim da u stoljeu u kojemu ivimo zaposlenike ne bi trebalo dijeliti na muke i enske, a uspjeh pripisivati spolu, ve bi ih trebalo dijeliti na radne, sposobne i entuzijastine, i, naravno, na one koji to nisu. Istina je, a i sama sam svjedok tomu, u drutvu u kojemu ivimo jo uvijek prevladava miljenje da se rad ene ne moe vrjednovati kao rad mukarca. S druge strane, kao eni, ne mora vam biti ni lake, a ni tee nego mukarcu, znai da je sve do osobe koliko je spremna na rad za neki cilj. Meni, osobno, su uzor uvijek bile ene koje su uspostavile ravnote-u izmeu privatnog i poslovnog, a vjerujem da tako razmiljaju i mlae kolegice.

Glavna ste urednica e-zbornika . to je e-zbornik?

E-zbornik je elektroniki zbornik radova Grae-vinskog fakulteta i u pripremi je IV. broj. U njemu objavljujemo znanstvene i strune lanke iz podru-ja betonskih konstrukcija, hidrotehnike, geotehnike, zatite okolia, cestogradnje i dr. Radovi objavljeni u dosadanjim izdanjima rezultat su prezentacija znanstvenih sati, obrana magistarskih i doktorskih radova, studentskih sudjelovanja na domaim i meunarodnim konferencijama, kao i odreeni broj diplomskih radova. Na ovaj nain prezentiramo svoj rad i upoznajemo javnost s tim.

Kako funkcionira itav sustav e-zbornika i koja je nje-gova uloga u razvoju znanosti?

Sustav e-zbornika funkcionira na nain da imamo 13 lanova urednikog kolegija, glavnog urednika, web dizajnera i lektora. Njegova uloga u razvoju znanosti

je viestruka. Ne samo da potie nas nastavnike da budemo aktivniji, ve potiemo i mlade kolege da piu i objavljuju radove. Veliki broj lanaka upravo je nastao u suradnji nastavnika i diplomanata.

Kakvi su planovi za budunost to se tie e-zbornika?

Zbog pogodnosti koju nude elektronski mediji, mi-slim prvenstveno na financije, ovaj zbornik ima budunost, a pravac u kojem treba zasigurno ii je redovito izlaenje, to je dva puta godinje. Redovito izlaenje i kvalitetni radovi nakon nekoliko godina trebali bi rezultirati i priznavanjem u nekoj od regi-striranih znanstvenih baza.

Studenti Vas dosta puta doivljavaju kao snanu enu koja ima svoje vrste stavove o svemu i teko prelazi preko njih. Vaa pojava kod studenata probuuje osje-aj ozbiljnosti i odgovornosti te uvijek istiete bitnost rada i reda, to i zahtijevate na svojim kolegijima. Jeste li i inae ozbiljni ili si dopustite slobodu i neodgovornost izvan zidova fakulteta?

Da, naravno, u obitelji, s kolegama i prijateljima.

Ne pokazujete svoje osjeaje pred studentima, ali u jed-noj prilici prilikom suradnje u dobrotvornoj akciji, otkrio sam radost i strah u vaim oima, ak sam saznao da ste nekada pisali pjesme. Izgleda da ste jako osjeajni?

Kao to sam ve i odgovorila, postoje mjesta i ljudi gdje ovjek moe bez prisile biti ono to jest, sa svojim radostima i razoaranjima, krizama i sretnim trenucima.

Pjevali ste u crkvenom zboru. to za vas znai vjera i obitelj?

Za mene vjera i obitelj nerazdvojno idu zajedno.

Za kraj, osim to Vam se elim zahvaliti na ovom lijepom ugodnom razgovoru, elio bih vas zamoliti da kao majka (ne profesorica) uputite poruku naim studentima.

Hvala vama za ovaj intervju, a poruka je uvijek ista: samo uz rad ete ostvariti svoje elje i planove.Sretan Boi

Vedran Vidovi

INTERVJU

36


Uvod

uro Basler razlikuje tri tipa kasnoantikih utvre-nja u BiH: castrum i njegovu neto manju varijantu castellum, refugium i burgus. Castrum (castellum) naziv je za isto vojnika utvrenja u kasnoj antici s ijom gradnjom se poinje sredinom 4. st, a ve od 6. st. ovaj oblik utvrde zastupljen je na svim vanijim poloajima u BiH. Unutar castruma ponekada se nala-zila i crkva. Refugiji su utvrenja graena na brjegovi-ma izvan naselja. Najee se radilo o prapovijesnim gradinama koje su vaile kao teko dostupna mjesta, a i u tradiciji lokalnog stanovnitva smatrane su kao sigurni poloaji. Unutar zidova refugija najee se nalazila i crkva jer su ljudi, koji bi se u opasnosti od neprijatelja sklanjali u takva utvrenja, molili Boga za pomo i spas. Trei tip utvrde prisutan u BiH predstav-ljaju burgusi. To je tip utvrde koji se sastoji samo od zidanog tornja na istaknutom mjestu. Utvrdu u Blaga-ju . Basler svrstava meu kasnoantike castrume. Danas ruevine u Blagaju predstavljaju sklop gradnji, dogradnji i nadgradnji iz najmanje e

Documents

Casopis NeStabilnost Broj 10 - 2012