Brosura Korak Po Korak

Korak po korak

B Korak po korak

Šetnja gradom

2 Gornji grad 6 Trg bana Josipa Jelačića 8 Kaptol14 Dolac16 Tkalčićeva ulica18 Krvavi most19 Radićeva ulica20 Kamenita vrata22 Opatička ulica26 Markov trg32 Katarinin trg34 Strossmayerovo šetalište

36 Donji grad40 Trg Nikole Šubića Zrinskog44 Trg kralja Tomislava48 Marulićev trg50 Trg Maršala Tita54 Masarykova ulica56 Trg Petra Preradovića60 Ilica64 Jurišićeva ulica

68 Širi centar

Dobrodošli u Zagreb!

Ovaj izbor kulturnih i povijesnih znamenitosti Zagreba pomoći će Vam

pri upoznavanju grada. Korak po korak prikazan je

način života Zagrepčana kroz stoljeća, od nastanka

grada do danas. Od legendi, do povijesnih

ličnosti. Nećete se izgubiti u labirintu ulica jer uvijek

možete stati i pitati za smjer. Oduševit će Vas

gostoprimstvo Zagrepčana.

2 Korak po korak Korak po korak 3

Mar

kov

trg

Kapt

ol

Trg

bana

Jel

ačić

a

Dola

c

Tkal

čiće

va u

lica Ra

diće

va u

lica

Opa

tičk

a ul

ica

Kam

enit

a vr

ata

Kata

rinin

trg

Stro

ssm

ayer

ovo

šeta

lište

Gorn

ji gr

ad

Gornji grad 1. Trg bana Josipa

Jelačića

2. Kaptol

3. Dolac

4. Tkalčićeva ulica

5. Krvavi most

6. Radićeva ulica

7. Kamenita vrata

8. Opatička ulica

9. Markov trg

10. Katarinin trg

11. Strossmayerovo šetalište

1. Trg bana Josipa Jelačića

Ban Josip Jelačić

Fontana Manduševac

Trg bana Josipa Jelačića

Središnje mjesto grada Zagreba jest Trg bana Josipa Jelačića. Trg je nastao u podnožju dvaju naselja, Kaptola i Gradeca, uz izvor Manduševac. Gradske vlasti su 1641. godine odredile da će se tu održavati sajmovi. Današnje zgrade su nastajale od početka 19. stoljeća. Na njihovim fasadama su vidljivi različiti graditeljski stilovi od neostilova 19. stoljeća, bidermajera i secesije do moderne i postmoderne. Trg je više puta mijenjao ime.

U početku se na njemu trgovalo pa je nazvan Harmica prema mađarskoj riječi za tridesetnicu, carinu koja se ubirala na robu. 1848. godine, još za života bana Jelačića, trg se naziva po njemu. Nakon Drugoga svjetskog rata trg se zove Trg Republike. Staro ime vraćeno mu je 1990. godine.Osim što se na Trgu bana Josipa Jelačića održavaju središnja društvena događanja, stanovnici se svakodnevno sastaju na za to najpoznatijim mjestima u gradu

– “pod satom” i “pod repom“.

Ban Josip Jelačić

Spomenik banu Josipu Jelačiću rad je austrijskog kipara Antona Fernkorna. Postavljen je 1866. godine te uklonjen 1947. godine. Nakon peticije građana spomenik se vraća 1990. godine na banov rođendan 16. listopada. Od tada je spomenik orijentiran prema jugu, a ne više prema sjeveru i Mađarskoj kao u originalnom postavu iz 19. stoljeća.

Fontana Manduševac

Ispod fontane Manduševac nalazi se izvor koji je opskrbljivao Zagreb do kraja 19. stoljeća. Sudski spisi o progonima vještica spominju izvor kao njihovo glavno sastajalište. Uz izvor se veže legenda o nastanku imena grada. Naime, jednoga sun-čanog dana stari, drevni ban, umo-ran i žedan, na povratku iz bitke reče lijepoj djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb. U vrijeme dok je voda iz zdenca bila pitka, govorilo se da će se onaj tko se ondje napije vode uvijek vraćati u Zagreb. Danas živi predaja o Manduševcu kao zdencu sreće koji ispunjava želju za novčić.

Josip grof Jelačić Bužimski (1801. – 1859.), general i hrvatski ban od 1848. do 1859. godine. Ukinuo je kmet-stvo i sazvao

prve izbore za Hrvatski sabor. Za vrijeme revolucije u Mađarskoj 1848. godine kao vojsko-vođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika.

U Hrvatskoj se slavi kao nacio-nalni junak. U njegovu čast novčanica od 20 kuna nosi njegov lik.

Korak po korak 9Korak po korak 9

Kaptol2.

Katedrala

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije jedan je od simbola grada Zagreba. Ona je izniman primjer promjene kroz graditeljske stilove jer su na tom kompleksu zastupljeni gotovo svi stilovi. Zagrebačka biskupija je osnovana 1094. godine. Ubrzo nakon toga započela je izgradnja katedrale. Troapsidalno svetište s poligonalnim apsidama građeno je u ranogotičkom stilu koncem 13. stoljeća. Tri broda koji već teže kasnogotičkom

izjednačivanju visine prostora građena su u 14. i 15. stoljeću. U vrijeme gradnje zvonika, turska vojska je zaprijetila gradu pa je gradnja preusmjerena na zaštitne bedeme Nakon prestanka opasnosti od napadača u 17. stoljeću gradi se jedan zvonik. Tada je barok obuhvatio cijelu gradnju, što je danas vidljivo na raskošnim oltarima. Tijekom 18. stoljeća južno i istočno krilo tvrđave pregrađeno je u monumentalnu klasicističku

biskupsku palaču. Veliki potres 1880. godine nanio je velike štete katedrali i cijelom gradu. Tada započinje obnova katedrale u neogotičkom stilu u skladu s europskim trendovima. Prema nacrtima austrijskog graditelja Friedricha von Schmidta izgradnju je vodio Herman Bollé. Katedrala dobiva svoj današnji oblik s dva vitka tornja vidljiva iz cijeloga grada. Visina tornjeva je oko 105 metara, iako mišljenja građana o visini nisu usklađena.

Renesansne zidine

Obrambene zidine s kulama oko zagrebačke katedrale nastale su za vrijeme opasnosti od Turaka. Sagrađene su u rekor-dno kratkom roku od 1512. do 1521. godine. Obnova katedrale krajem 19. stoljeća predvidjela je rušenje jedne kule ispred ulaza u katedralu kako bi se omogućio nesmetan pogled na nju. Unatoč rušenju i dogradnji to su jedne od najbolje očuvanih renesansnih obrambenih zidina u Europi.

Biskup DuhPrvi zagrebački biskup bio je Duh. Čeha neobična imena na duž-nost je oko 1094. godine postavio utemeljitelj biskupije, kralj Ladislav. Duh nije

dugo bio na čelu novoosnovane biskupije, ali se odlikovao sposobnošću i časnim životom. Vjerojatno je upravo on zapo-čeo izgradnju katedrale budući

da je bio prisiljen koristiti neku od postojećih crkava kao privremenu katedralu. U čast biskupa Duha stube koje spa-jaju Tkalčićevu i Opatovinu nose njegovo ime.

10 Korak po korak

Kapela Sv. Stjepana

Biskup Stjepan II. je nakon Tatarskih pohoda u prvoj polovici 13. stoljeća podigao kapelu svom imenjaku svetom Stjepanu Prvomučeniku tik uz katedralu. Privremeno je služila za održa-vanje obreda za vrijeme većih građevinskih radova na katedrali. Romaničko-gotička kapela je ukorporirana u nadbiskupsku palaču u 18. stoljeću i do danas je sačuvana. Gotičke freske iz 14. stoljeća jedinstven su primjer u Hrvatskoj umjetnosti.

Riznica

Riznica zagrebačke katedrale svjedoči o 14-stoljetnom kon-tinuitetu kršćanstva na ovim prostorima. Liturgijski predmeti od zlata, srebra, drva i perga-mene čuvaju se iznad sakristije katedrale. Najstariji i najvrjedniji predmet jest plenarij od bjelokosti s deset prizora iz Isusova života. U Zagrebu je već od 11. stoljeća. Uz njega je vezan slučaj krađe. Lažni grof koji se je predstavljao kao ljubitelj umjetnosti, načinio

je kopiju, a original prodao u Americi. Slučajem je prijevara otkrivena. Danas se original i kopija čuvaju u riznici. Uoči drugog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1998. godine prizori s plenarija pretočeni su u srebrne korice Evanđelistara koji je darovan Svetom ocu.

Bogorodica s anđelima

Nakon završetka obnove katedrale u neogotičkom stilu, ispred nje je sagrađena fontana prema projektu arhitekta Hermana Bolléa koji je radio nacrte i za crkvu. Autor pozlaćenih skulptura Bogorodice i četiriju anđela koji utjelovljuju kršćanske kreposti: Vjeru, Nadu, Nevinost i Poniznost austrijski je kipar Fernkorn.

Anton Dominick Ritter von Fernkorn (1813. – 1878.), austrijski kipar poznat po reali-stičnim javnim spomenicima konjanika.

U Zagrebu se nalazi više njego-vih djela: konja-ničke skulpture bana Jelačića i Svetoga Jurja, reljef Merkura i Bogorodica s četiri anđela.

12 Korak po korak

Katedrala Renesansne zidine Bogorodica s

anđelima

Park Ribnjak Crkva Sv. Franje Prišlinova kula

Crkva Sv. MarijePetrica Kerempuh

Park Ribnjak

Nekadašnji biskupski ribnjaci u kojima su svećenici s Kaptola za posni petak lovili ribu u 19. stoljeću pretvoreni su u perivoj engleskog tipa. Jedino ime parka, Ribnjak, podsjeća na prošla vremena. Danas su ovdje egzotične biljke, skulpture, klupe, dječji park i kapelica što čini odlično mjesto za odmor, šetnju i igru u centru grada.

Crkva Sv. Franje

Današnja franjevačka crkva na Kaptolu građena je u 17. stoljeću. Crkva sa samostanom postoji već u 13. stoljeću. Prema legendi tu je živio sveti Franjo Asiški. Barokna crkva iz 17. stoljeća oštećena je u velikom potresu 1880. godine i u procesu obnove dobila je vanjsku neogotičku fizionomiju. Vitraji (1961. – 1964.) Ive Dulčića s prikazima života svetog Franje daju unutrašnjosti crkve poseban ugođaj. U sklopu samostana nalazi se kapela u manirističko-baroknom stilu s kraja 17. stoljeća. Unutar bogate štukature na svodu i zidovima kapele prikazi su susreta svetog Franje i Katarine Galović, zagre-bačke plemkinje iz 13. stoljeća.

Prišlinova kula

Mali park u nastavku ulice, Opatovina, zelena je oaza u sre-dištu grada. Do početka Drugoga svjetskog rata tu su bili voćnjaci i povrtnjaci kaptolskih sveće-ničkih kuća. Strah od napada Turaka nagnao je žitelje Kaptola da u srednjem vijeku sagrade obrambene zidine oko cijelog naselja, a ne samo oko katedrale. Dijelovi zidina i jedina sačuvana kula u današnjem parku dokaz su burnih prošlih vremena. Kula je nazvana po Prišlinu, zapovjedniku obrambene garde. Za ljetnih večeri ona postaje autentična kulisa kazališnih predstava.

14 Korak po korak

Dolac3.

Tržnica Dolac

Jedna od posebnosti grada jesu tržnice hrane na otvorenom. Gotovo svaka četvrt ima jednu, no najpoznatija je tržnica Dolac u blizini katedrale. Odlukom grada kuće na Dolcu srušene su početkom 20. stoljeća kako bi se 1930. godine otvorila suvremena tržnica na tri etaže. Na njoj proizvođači svakodnevno od ranog jutra prodaju svježe voće i povrće, meso i ribu. Plac je jedinstveno mjesto zvano i „zagrebački trbuh“ gdje gurmani nalaze sezonske proizvode iz svih hrvatskih regija.

Crkva Sv. Marije

Župna crkva Svete Marije iz 18. stoljeća sagrađena je na mjestu cistercitske crkve iz 13. stoljeća. Trobrodna crkva jedinstven je primjer baroknog oblikovanja sakralnog prostora i pokazuje svu raskoš mramornih

oltara i iluzionističkih fresaka. Ulaz u crkvu se nalazi pomalo skriven u prolazu ispod arkada koji povezuje tržnicu s Tkalčićevom ulicom.

Petrica Kerempuh

Kip Petrice Kerempuha, djelo kipara Vanje Radauša, postavljen je 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Petrica Kerempuh lik je iz hrvatske književnosti, plebejski prorok, vragolan i cinični komentator suvremenih zbivanja i svojevrsna preteča stand-up komičara. Najpoznatiji nastup mu je u Baladama Petrice Kerempuha (1936.), djelu književnika Miroslava Krleže.

Miroslav Krleža (1893. - 1981.), književnik i enciklopedist. Njegova djela obilježila su hrvat-sku književnost 20. stoljeća. Rođeni Zagrepčanin osnovnu školu

pohađao je na Kaptolu. Najpoznatija su mu djela poema Balade Petrice Kerempuha, roman Na rubu pameti, drama Glembajevi. Krleža je utemeljio

Leksikografski zavod (koji danas nosi njegovo ime) te je pokrenuo niz enciklopedija. Za života mu nisu bila objavljena cjelovita djela, a oporučno je stavio zabranu

na raspolaganje njegovom rukopi-snom ostavšti-nom, koja se većim poznatim dijelom danas čuva i obrađuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiž-nici u Zagrebu.

16 Korak po korak

Tkalčićeva ulica Marija Jurić Zagorka Gliptoteka HAZU

Krvavi most Sveti Juraj4. Kamenita vrata

Najstarija ljekarna

Tkalčićeva ulica

Danas živopisna gradska ulica popularno zvana Tkalča nekoć je bila potok Medveščak. Potok je dijelio Kaptol i Gradec. Istočna strana potoka pripadala je crkvenom Kaptolu, a zapadna svjetovnom Gradecu. Potok je pokretao mnoge mlinove, a u 18. stoljeću se na njemu gradi prva zagrebačka manufaktura sukna te sapuna, papira i likera. Zbog zagađenosti nadsvođuje se krajem 19. stoljeća i pretvara se u ulicu. Tada su živost ulice i danju i noću održavali mali obrti, trgovine, krčme i javne kuće. Danas u Tkalču sve uzraste privlače mali butici, tradicijske trgo-vine, restorani i kafići.

Marija Jurić Zagorka

Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.) bila je hrvatska novinarka i književnica. Potječe iz plemićke obitelji i piše pod pseudonimom Zagorka. Bila je ispred svojeg vremena kao prva žena profesionalna novinarka u Hrvatskoj i borac za ravno-pravnost žena. Pisala je romane

namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima naci-onalne povijesti. Jedno od najpopularnijih djela joj je ciklus romana Grička vještica, pripovijest o pro-gonu vještica u Zagrebu. Spomenik postavljen 1991. godine djelo je kipara Stjepana Gračana.

Gliptoteka HAZU

U produžetku Tkalčićeve ulice, u Medvedgradskoj ulici, u nekadaš-njoj kožari smještena je Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Požar 1938. godine uništava veći dio velikoga tvornič-kog pogona nakon čega industrij-ska arhitektura 19. stoljeća postaje dom skulptura. U stalnom postavu su prezentirani gipsani odljevi značajnih hrvatskih spomenika i originali hrvatskog kiparstva 19. i 20. stoljeća. Povremeno se održa-vaju izložbe suvremene umjetnosti.

18 Korak po korak

Krvavi most Radićeva ulica5. 6.

Krvavi most

Kratka ulica nosi ime Krvavi most jer je u prošlosti tu bio most koji je povezivao Gradec i Kaptol. Zastrašujuće ime nas podsjeća na srednji vijek kada su se na tom mjestu često sukobljavali stanov-nici dvaju naselja zbog gospo-darskih razloga. Most je srušen 1899. godine, ali je ime ostalo.Nastavak povijesti ove ulice

mnogo je ljepši. U današnjoj knjižnici otvorena je prva tele-fonska centrala i to jedanaest godina nakon što je Alexander Bell u Americi patentirao telefon. Vilim Schwarz je 1887. godine od nadležnog Ministarstva razvoja i komunikacija dobio licencu i pokrenuo centralu koja je imala 45 korisnika.

Gornjogradske vješticeCrkvena inkvizicija je od početka 17. stoljeća u Zagrebu osudila na smrt lomačom mnoge vještice ili coprnjice za koje se vjerovalo da su udružene

u tajnu sektu i na sastanke lete namazane čarobnom mašću. Sastanci su se održavali noću na raskrižjima putova, na Gornjem gradu, uz izvor Manduševac i na planinama

Medvednici i Kleku. Sredinom 18. stoljeća carica Marija Terezija ukinula je procese protiv vještica u Hrvatskoj. Potaknuta tim povijesnim činje-nicama, spisate-ljica Marija Jurić

Zagorka u svojim romanima počet-kom 20. stoljeća aktualizira pro-blem progona nedužnih žena i potiče žene svojeg doba na borbu za svoja prava.

Radićeva ulica

Strma ulica koja s glavnog trga vodi na Gornji grad nazvana je po političaru Pavlu Radiću ubijenom u atentatu u beograd-skoj skupštini 1928. godine. Prije se ulica zvala Duga ulica. Drvene kuće u njoj su često stradavale u požarima zbog čega su vreme-nom zamijenjene zidanim više-katnicama. Ulica je u 19. stoljeću bila trgovačko središte grada pa je na broju 30 otvorena 1880. godine Prva hrvatska štedionica. Na kućnom broju 7 rođen je književnik Miroslav Krleža.

Sveti Juraj

Djelo austrijskih kipara Kompatschera i Windera kao dar obitelji Mažuranić došlo je u Zagreb početkom 20. stoljeća. Skulptura je na toj lokaciji od 1994. godine. Jedan je to od rijetkih primjera prikaza Svetoga Jurja u trenutku kada je već ubio zmaja i dok odaje počast protivniku.

20 Korak po korak

Kamenita vrata7.

Kamenita vrata

U Gornji grad ulazi se kroz Kamenita vrata, jedina sačuvana stara gradska vrata. Spominju se u srednjem vijeku, a današnji oblik dobila su pregradnjom u 18. stoljeću. U prolazu se smješta kapela Majke Božje oko slike koja je čudom spašena u razornom požaru 1731. godine. Od tada su Kamenita vrata mjesto hodočašća sa zahvalama Majci Božjoj iz svih krajeva svijeta. Dan grada Zagreba obilježava se 31. svibnja, na dan kada se slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.

Lanci s broda Victory

Lanci postavljeni na današnje mjesto 1878. godine potječu s čuvenoga britanskog ratnog broda HMS Victory. Njime je 1805. godine zapovijedao admiral Nelson u bitci kod Trafalgara, najvažnijoj pomorskoj bitci vođe-noj tijekom napoleonskih ratova u kojoj je Britanija pobijedila Napoleonovu flotu. Admiral Nelson umro je u završnom

dijelu bitke na istom brodu.

Dora Krupićeva

Dora Krupićeva je lik iz romana Augusta Šenoe Zlatarevo zlato, prvog hrvatskog povijesnog romana (1871.). Radnja se zbiva u Zagrebu 16. stoljeća. U središtu je tragična pripovijest o ljubavi između plemića i građanke. Dora je dobra, plemenita i prelijepa zlatareva kći otrovana zbog neuz-vraćene ljubavi. Stanovala je u Kamenitoj ulici broj 5. Brončana skulptura, rad kipara Ive Kerdića, postavljena je 1929. godine.

Najstarija ljekarna

U Kamenitoj ulici nalazi se najstarija ljekarna u Zagrebu, otvorena 1355. godine. Nicolo Alighieri, praunuk Dantea Alighierija, autora Božanstvene komedije spominje se kao ljekar-nik davne 1399. godine. Ljekarna od osnutka nije prekidala s radom i još uvijek je u funkciji.

August Šenoa (1838. – 1881.), hrvatski romano-pisac, pripo-vjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća.

Povijesni romani zauzimaju sre-dišnje mjesto u njegovu opusu. U tim romanima obrađuje doga-đaje iz različitih razdoblja hrvatske povijesti. August

Šenoa umro je od posljedica upale pluća od koje je obolio dok je kao gradonačelnik Zagreba pomagao unesrećenima u velikom potresu 1880. godine

22 Korak po korak

Opatička ulica Opatička 10 Opatička 18

Muzej grada Zagreba Ilirski trg Popov toranj8.

Opatička 10

Reprezentativne palače Opatičke ulice kao svjedoci povijesnih zbivanja pripovijedaju priče iz zagrebačke povijesti. Tako nas palača na adresi Opatička 10 vraća u 19. stoljeće, vrijeme buđenja nacionalne svijesti. Tada je trokrilna palača adaptirana za potrebe Odjela za bogoštovlje i nastavu, sjedište uprave kulture i prosvjete u tadašnjoj Hrvatskoj. Impozantni ulaz s

ogradom od lijevanog željeza i poprsjima grčkih filozofa Platona i Aristotela iznad ulaza najavljuju svečano ozračje Zlatne dvorane. Najistaknutiji umjetnici s prije-laza 19. u 20. stoljeće, od Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Otona Ivekovića do Roberta Frangeša Mihanovića stvorili su bezvremeni panteon hrvatske kulture. Danas je u njoj smješten Hrvatski institut za povijest.

Opatička 18

U vrijeme jačanja utjecaja građanstva i zahtijevanju poli-tičke samostalnosti Hrvatske u sastavu Habsburške monarhije početkom 19. stoljeća osniva se Narodni dom na Gornjem gradu. Neoklasicističku palaču s današnjom adresom Opatička 18 otkupljuju ilirci, pripadnici preporodnog pokreta. Palača grofa Draškovića pretvorena je u Narodni dom u čijoj su se glavnoj dvorani nazvanoj Preporodna održavali politički sastanci i priređivali plesovi.


Muzej grada Zagreba

Muzej grada Zagreba smješten je u obnovljenom bivšem samostanu opatica svete Klare, po kojima je Opatička ulica dobila ime. Klarise dolaze u Zagreb u 17. stoljeću na poziv hrvatskih velikaša čije kćeri pristupaju redu. Redovnice otvaraju prvu školu za djevojčice te uz osnovne predmete podučavaju pjevanje i glazbu. Glavno pročelje samostana nije imalo prave prozore što je sigurno bio trend u izgradnji, ali i metoda izoliranja redovnica od svakodnevnog života, kako su nalagala stroga pravila reda. Od 1947. godine tu je smješten Muzej grada Zagreba u kojem su na suvremen i zabavan način inter-pretirani događaji iz zagrebačke prošlosti, od prapovijesti do danas.

Ilirski trg

Najsjevernija točka Gornjega grada jest Ilirski trg, nastao na sjecištu triju ulica. Trg je dobio ime po ilirskom pokretu, nacio-nalno-političkom pokretu u prvoj polovici 19. stoljeća. Kapelica s kipom u sredini trga i zvukovi kla-vira koji dopiru iz škole klasičnog baleta stvaraju neobično roman-tično ozračje bezvremenosti.

Popov toranj

Kula među Zagrepčanima poznata pod imenom Popov toranj sagrađena je u 13. stoljeću kao dio obrambenih zidina oko Gradeca u vrijeme opasnosti od turskih napada. Kako u 17. stoljeću kule i bedemi gube svoju primarnu ulogu, Popov toranj postaje gradsko spre-mište hrane, poslije klarise tu drže nastavu. Od 1903. na vrhu kule je smještena zvjezdarnica.

Plinska javna rasvjetaGornji grad i Kaptol zadržali su plinsku javnu rasvjetu s početka 19. stoljeća. Svaki dan u sumrak dva nažigača pale više od dvjesto plinskih lanterni.

26 Korak po korak

Markov trg

Crkva Sv. Marka Banski dvori Sabor Matija Gubec

Atelje Meštrović Hrvatski povijesni muzejStara gradska vijećnicaMuzej naivne umjetnosti9.

Crkva Sv. Marka

Markov trg središte je Gornjega grada i glavni trg nekadašnjega Gradeca. U središtu trga je župna crkva Sv. Marka

sagrađena sredinom 13. stoljeća. Iz te romaničke faze gradnje održale su se tri crkvene lađe s masivnim stupovima. Gotički svodovi i svetište građeni su u drugoj polovici 14. stoljeća, kada je djelomično izveden južni portal s 15 kipova u nišama, od kojih su neke 1420. izradili maj-stori iz radionice praških Parlera. Markovu crkvu obnavlja u neogotičkom stilu Herman Bollé koncem 19. stoljeća. Tada nastaje krov s grbovima Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grada Zagreba.

Unutrašnjost obnavljaju od 1936. do 1938. godine kipar Ivan Meštrović i slikar Jozo Kljaković. Od Meštrovićevih djela nalaze se: veliko Raspeće iznad glavnog oltara, Pietà u apsidi i srebrni križ, u južnoj apsidi Madona u liku seljačke žene. Kljaković freskama oslikava zidove prizorima iz Starog i Novog zavjeta, a u pokrajnjoj kapeli Sv. Fabijana i Sebastijana prizorima iz hrvatske povijesti.

Banski dvori

Banski dvori na adresi Markov trg 1 sjedište su hrvatske vlade i ured su pre-mijera. Palača je sagrađena početkom 19. stoljeća i dom je hrvatskih banova od 1808. do 1918. godine. Tu je živio i umro legendarni ban Josip Jelačić.

Sabor

Na ovoj lokaciji zasjeda Sabor od prve sjednice održane 1737. godine. Današnji izgled zgrada ima od početka 20. stoljeća. Tu su donesene odluke o odcjepljenju od Austro-Ugarske 1918. godine i izlasku iz Jugoslavije 1991. godine.

portal s 15 kipova u nišama, od kojih su neke 1420. izradili maj-stori iz radionice praških Parlera.

Bollé koncem 19. stoljeća. Tada nastaje krov s grbovima Trojedne

prizorima iz hrvatske povijesti.


Matija Gubec

Matija Gubec bio je vođa velike bune hrvatskih seljaka. Vodio je seljačku vojsku u bitki protiv plemića kod Stubičkih Toplica 1573. godine. Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače iste godine, a prema legendi je javno mučen na Markovu trgu. Stavljena mu je užarena željezna kruna kao seljačkom kralju, a zatim je raščetvoren. Vjeruje se da lice na uglu zgrade predstavlja njega.

Atelje Meštrović

Atelier Meštrović je dio Fundacije Ivana Meštrovića, hrvatskoga kipara svjetskog značaja. Zbirka njegovih radova izložena je u kući u kojoj je živio s obitelji od 1922. do 1942. godine. Meštrović je kupio dvije kuće čiji su vlasnici od 18. stoljeću bili gumbari, učitelj poezije, krojač i plemićke

obitelji. Uz pomoć prijatelja arhitekata Meštrović je preuredio kuće u atelje

i vlastiti stan koje je darovao svojoj

domovini Hrvatskoj.

Ivan Meštrović (1883. – 1962.), najveći hrvat-ski kipar svih vremena te prvi hrvatski umjetnik sa svjetskim reno-meom. Životni put mu započinje romantično u selu u Dalmatinskoj zagori. Još dok je bio dječak pre-poznat je njegov umjetnički dar i sumještani mu sufinanciraju

Hrvatski povijesni muzej

Palača Vojković – Oršić – Rauch, najpoznatija gornjogradska baro-kna palača sagrađena koncem 18. stoljeća često je mijenjala vlasnike i stanare. Kruži priča da je prvi vlasnik Vojković stekao imetak ženidbama s dvije posta-rije i bogate žene. Bez obzira na to, u zlatnim vremenima kočija i krinolina predstavnici hrvat-ske društvene elite rado su se okupljali na balovima i koncer-tima u dvorani na prvome katu. Od 1959. godine palača udomljuje Hrvatski povijesni muzej. Bogate zbirke portreta, odora, zastava, oružja, karata i fotografija vode posjetitelje kroz kulturnu, gospodarsku i političku povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas.

školovanje u Beču. Nakon toga živi i radi u najvažni-jim prijestolni-cama europ-ske umjetnosti. Njegove skulpture se nalaze širom svijeta u stalnim muzejskim posta-vima i obogaćuju javne prostore. Međunarodno poznati su njegovi konjanici Indijanci u Chicagu u SAD-u.


Ćirilometodska ulica

Ćirilometodska ulica nekada se zvala Gospodskom. U skladu s imenom u njoj su još danas sačuvane raskošne barokne palače zagrebačke aristokra-cije. Današnje ime ulica nosi u čast slavenskih apostola braće Ćirila i Metoda koji su u 9. stoljeću sastavili glagoljicu, prvo slavensko pismo. Isto ime nosi grkokatolička crkva koja je današnji izgled dobila u 19. stoljeću prema zamisli arhitekta Hermana Bolléa.

Stara gradska vijećnica

Kompleks zgrada na uglu Ćirilometodske ulice naziva se Stara gradska vijećnica. Od srednjeg vijeka na tom su mjestu zasjedali gradski dužnosnici. 1833. godine na istom mjestu je sagrađeno prvo zagrebačko kaza-lište. Izgradnju je financirao trgo-vac Kristofor Stanković dobivši glavni zgoditak na bečkoj lutriji. Dvije godine nakon otvorenja prvi put se na kazališnoj pozornici čuje hrvatski jezik u međučinu jedne njemačke predstave. Tu je

1840. godine izvedena prva pred-stava na hrvatskom jeziku Juran i Sofija Ivana pl. Kukuljevića, a šest godina poslije prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga. Gradska vijećnica je nakon Drugoga svjetskog rata preseljena u tada najnoviji dio grada, a u Staroj vijećnici se još i danas održavaju svečana zasjedanja. Zagrepčanima je vijećnica posebno mjesto jer su mnogi neke subote upravo tu dali svoje bračne zavjete.

Muzej naivne umjetnosti

Hrvatski muzej naivne umjetno-sti smjestio se u jednom dijelu gospodske barokne palače u Ćirilometodskoj na broju 3. Drži se da je to prvi muzej naivne umjetnosti u svijetu. Izložena su djela dvadesetak hrvatskih majstora naive, poput Generalića, Lackovića Croate i Rabuzina. Iz njihovih djela punih emocija i simbola pršti energija života.

Imena ulicaMnoge gornjo-gradske ulice mijenjale su imena kroz povi-jest. Restauratori su nam ispod

nekoliko slojeva žbuke otkrili stare dvojezične natpise na fasadama. Latinicom su pisane hrvatske kajkavske,

a goticom, latiničnim pismom kasnoga srednjeg vijeka, njemačke inačice imena ulica.

32 Korak po korak

Katarinin trg Crkva Sv. Katarine Prva zagrebačka

gimnazija

Galerija Klovićevi dvori

Pogled s Gradeca10. A. G. Matoš UspinjačaKula Lotrščak

Crkva Sv. Katarine

Najljepša barokna crkva u Zagrebu dominira Katarininim trgom. Crkvu su dali graditi isusovci u prvoj polovici 17. stoljeća. Jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i svetištem koje završava ravnim zidom s velikom iluzionističkom freskom tip je isusovačkih crkava nastalih po uzoru na Il Gesù u Rimu. U kapelama se nalazi pet drvenih baroknih oltara iz druge polovice 17. stoljeća i jedan mramorni iz 1729. godine. Pročelje crkve pregrađeno je nakon potresa 1880. prema projektu Hermana Bolléa.

Prva zagrebačka gimnazija

Isusovci, rimokatolički crkveni red poznat po znanstvenom i obrazovnom djelovanju, u Zagrebu su 1607. godine osnovali prvu gimnaziju. Škola je obavljala redovitu humanističku naobrazbu za više stotina učenika seljačkog, građanskog i plemićkog podrijetla.

Galerija Klovićevi dvori

Galerija Klovićevi dvori smje-štena je u bivšem isusovačkom samostanu na Jezuitskom trgu nazvanom po tom crkvenom redu koji je došao u Zagreb na poziv hrvatskih velikaša. Samostanski kompleks se naslanja na crkvu Svete Katarine i nastajao je u etapama od 17. do 18. stoljeća. Danas se tu priređuju posjećene izložbe domaćih i inozemnih umjetnika. Nasuprot ulazu u galeriju nalazi se skulptura Ribar, rad kipara Simeona Roksandića. Ona je prva fontana na Gornjem gradu, postavljena 1911. godine.

Pogled s Gradeca

Iza crkve Svete Katarine s Gradeca se pruža pogled na Kaptol s katedralom, na tržnicu Dolac, glavni zagrebački trg te na monumentalne kupole glavnoga zagrebačkog groblja Mirogoja u podsljemenskom zelenilu.


Strossmayerovo šetalište11.

Strossmayerovo šetalište

Šetalište Josipa Jurja Strossmayera pod južnim bedemom Gradeca koncem je 19. stoljeća uređeno dobrovoljnim prilozima građana. Nazvano je po biskupu, prosvjetitelju, političaru i najutjecajnijoj ličnosti društvene i političke scene u Hrvatskoj 19. stoljeća. U obližnjem Državnom hidrometeorološkom zavodu, na nadmorskoj visini od 158 metara, od davne 1862. godine meteorolozi svakod-nevno mjere i bilježe podatke o vremenskim uvjetima. Rijetki se gradovi mogu pohvaliti takvim kontinuiranim praćenjem na temelju kojeg se istražuju glo-balne klimatske promjene.

A. G. Matoš

Pod drvoredom kestena šetači u društvu pjesnika A. G. Matoša uživaju u najromantičnijoj pano-rami Zagreba. Iako nije rođen u Zagrebu, Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.), jedan je od najve-ćih zaljubljenika u grad u kojem je odrastao. Bez dlake na jeziku piše feljtone, putopise, kritike i polemike kojima šokira i odušev-ljava suvremenike, a njegova

lirika jedan je od najvrjednijih opusa hrvatske književ-

nosti. Živio je boemski, najčešće sam, umro je

rano i ostao zapamćen kao buntovnik i sanjar. Skulptura, djelo kipara

Ivana Kožarića postavljena je na šetalište 1978. godine.

Uspinjača

Uspinjača koja spaja Gornji i Donji grad prugom dugom 66 metra najkraća je žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Uspinjača svladava visinsku razliku od 30,5 metara za 55 sekunda, može primiti 28 odraslih putnika i polazi svakih 10 minuta. Prve je putnike prevezla 1890. godine kada je imala parni pogon što znači da je najstarije javno prijevozno sredstvo u Zagrebu jer je proradila jednu godinu prije uvođenja konjskog tramvaja.

Kula Lotrščak

Jedina sačuvana kula sred-njovjekovne gradske utvrde iz 13. stoljeća. U 19. stoljeću dobiva tornjić na vrhu. Prije su zvona kule Lotrščak u sumrak pozivala građane da se vrate u sigurnost utvrde jer se vrata grada zatva-raju i zaključavaju. U spomen na ta vremena svaki dan u podne od Nove godine 1877. oglašava se top. Postoji nekoliko verzija o njegovu podrijetlu. Navodno je ugarski kralj Bela IV. 1242. godine ostavio jedan top u znak zahvalnosti građanima što su ga zaštitili od Tatara, pod uvjetom da se iz topa puca svaki dan kako ne bi zahrđao. Ne znamo je li top ratni plijen nakon pobjede nad Turcima, no Zagrepčani svakod-nevno po njemu ugađaju satove.


Trg

kral

ja T

omis

lava

Trg

Nik

ole

Šubi

ća Z

rinsk

ogM

arul

ićev

trg

Trg

mar

šala

Tit

a

Mas

aryk

ova

ulic

a

Trg

Petr

a Pr

erad

ović

a

Ilica

Juriš

ićev

a ul

ica

Trg

bana

Jel

ačić

a

Donj

i gra

d

Donji grad12. Trg Nikole

Šubića Zrinskog

13. Trg kralja Tomislava

14. Marulićev trg

15. Trg maršala Tita

16. Masarykova ulica

17. Trg Petra Preradovića

18. Ilica

19. Jurišićeva ulica


Trg Nikole Šubića Zrinskog12.

Zrinjevac

Trg je nazvan po Nikoli Šubiću Zrinskom (1508. – 1566.), hrvat-skom banu koji je poginuo u junačkoj obrani mađarskog Sigeta od Turaka. U gradu zelenih trgova Zrinjevac je najpoznatiji. Teško je zamisliti da je do kraja 19. sto-ljeća na ovom mjestu bio pašnjak i stočno sajmište. Ono se preo-bražava u otmjenu promenadu s platanama uvezenim iz Trsta, glazbenim paviljonom, fontanama i bistama uglednika. Zrinjevac je prvi u nizu od osam trgova nastalih u urbanističkom plani-ranju inženjera Milana Lenucija. Po njemu se ovaj pandan bečkom ringu naziva Lenucijeva pot-kova. Tu započinje šetnja po Donjem gradu, galeriji građan-ske kulture 19. i 20. stoljeća.

Meteorološki stup

Od davne 1884. godine vremenske uvjete mjeri meteorološki stup. Bio je to dar liječnika Adolfa Holzera gradu Zagrebu. Zastati pored mramornog stupa, uvjeriti se u temperaturu i tlak zraka te uskladiti ručni sat s brojčanikom koji prikazuje 24 sata je obavezno. U 19. stoljeću više imućnih gra-đana darovalo je grad vrijednim javnim objektima, kao što je daro-van i obližnji glazbeni paviljon.

Prva fontana

Prva zagrebačka fontana je postavljena nedugo nakon otvaranja vodovoda u Zagrebu 1878. godine. Projektirana prema zamisli arhitekta Hermana Bolléa osvježava prolaznike za vrućih ljetnih dana. Zbog neobična izgleda prozvana je Vrganj.

Arheološki muzej

Historicistička palača Vranyczany-Hafner na Zrinjevcu dom je Arheološkog muzeja koji u fundusu od približno 400 000 artefakata u pet glavnih kolekcija izlaže arheološke tajne. Liber linteus Zagrabiensis ili Zagrebačka lanena knjiga ima fascinantnu, još nei-straženu povijest. Tijelo supruge krojača iz Tebe bilo je zamotano u lanenu tkaninu s etruščanskim liturgijskim kalendarom. Danas je to najduži sačuvani etrurski tekst koji još uvijek nije u potpunosti dešifriran. Solinjanka, portret nesretne Plautile, koja je živjela u 2. stoljeću po mnogima je najljepši portret rimske skulpture i uvjerljivo je najdražesniji stanar muzeja. Tu je i Vučedolska golubica, vjerojatno najslavniji arheološki nalaz iz Hrvatske, dio mističnog rituala eneolitske kulture 3 000 godina prije Krista.


Meteorološki stup Prva fontana

Arheološki muzej HAZU Moderna galerija

HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najviša znanstvena i umjetnička ustanova nalazi se u neorenesansnoj palači koja je sagrađena samo za tu namjenu 1880. godine. U atriju se čuva originalna Bašćanska ploča, jedan od najstarijih kamenih zapisa na hrvatskom jeziku pisan glagoljicom iz prijelaza 11. u 12. stoljeće. U Strossmayerovoj galeriji starih majstora čuvaju

se umjetnička djela nastala od 15. do 19. stoljeća koja je skupio J. J. Strossmayer, osnivač Akademije. U razgledavanju je nezaobilazna barokna slika Federika Benkovića Abraham žrtvuje Izaka koja majstorski dočarava napetost emotiv-nog trenutka u kojem otac žrtvuje prvorođenoga sina.

Moderna galerija

Nasuprot HAZU-a u historicistič-koj palači smještena je Moderna galerija, muzej hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Dva stoljeća hrvatskog slikarstva i kiparstva prikazuje najznačaj-nije hrvatske umjetnike. Djela su kronološki izložena: od prikaza hrvatskih povijesnih događaja na slikama Otona Ivekovića i

Vlahe Bukovca, tajanstvenog simbolizma hrvatske secesije do poetičnih mekih sjena slikara Emanuela Vidovića. Izložena su vrijedna djela slikara Kraljevića, Račića i Becića s početka 20. stoljeća, burnog razdoblja u europskoj umjetnosti. U stalnom postavu je i izbor djela priznatih suvremenih hrvatskih autora.

44 Korak po korak Korak po korak 45Korak po korak 45

Trg kralja Tomislava13.

Kralj Tomislav

Spomenik kralju Tomislavu, prvom hrvatskom kralju nalazi se na istoimenom trgu. Hrabri ratnik obranio je kontinentalnu Hrvatsku od osvajačkih napada Mađara i prvi put ujedinio sve hrvatske pokrajine u jednu zemlju. Mudri vladar odlučuje kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i tako je 925. godine okrunjen uz

blagoslov Svete stolice. Njegova smrt tri godine poslije nikada nije razjašnjena. U povijesti hrvatske države ostaje najslavniji velikan. Kipar Robert Frangeš Mihanović izradio je konjanički spomenik 1938. godine, ali je zbog dugotrajnih polemika i Drugog svjetskog rata spomenik postavljen tek 1947. godine.

Iz zagrebačkog govorafurt = uvijekfrtalj = četvrtinahaustor = ulazna vrataplac = tržnica, trgšuster = postolartaubek = golubgemišt = bijelo vino i mineralna vodaštenge = stubešpancir = šetnjapuca = djevojka

purger = Zagrepčaninura = satšnicl = odrezakgelender = rukohvatkefa = četkafest = jakoviršle = hrenovkefašnik = maskenballajbek = prslukgrincajg = povrće za juhu

Glavni kolodvor

Prvi vlak stigao je u Zagreb 1862. godine kada grad ima 40 000 stanovnika. Zagreb je povezan s gospodarskim i kulturnim središtima Bečom i Budimpeštom. Historicističku zgradu Glavnog kolodvora projektirao je mađarski stručnjak za kolodvore Ferenc Pfaff. Sagrađena je 1892. godine i zatvara niz trgova na istoč-nom kraku zelene Lenucijeve potkove. Putnici i gosti Zagreba izlaskom iz kolodvora susreću se s jednom od najljepših vizura Zagreba – sa spomenikom kralju Tomislavu, Umjetničkim paviljonom, zvonicima katedrale i zelenim obroncima Medvednice.

46 Korak po korak

Kralj Tomislav Glavni kolodvor

Umjetnički paviljon Hotel Esplanade

Umjetnički paviljon

Na Trgu kralja Tomislava nalazi se Umjetnički paviljon. Sagrađen je povodom Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Hrvatska se na izložbi pred-stavlja samostalnim paviljonom. Na paviljonu su primijenjena najnovija iskustva u tehnologiji gradnje s metalnim kosturom. To je omogućilo da se paviljon

u Budimpešti rastavi i vlakom dopremi u Zagreb da bi se ponovo montirao na sadašnjem mjestu. Svečano otvorenje upriličeno je 1898. godine velikom izložbom suvremenih umjetnika. Time je Umjetnički paviljon postao prvi izložbeni prostor sagrađen samo za tu namjenu. Od tada se tu organiziraju izložbe najvećih domaćih i stranih umjetnika.

LicitarLicitar u obliku žarko crveno obojenog srca u Zagrebu je tra-dicionalan izraz ljubavi i privrženo-sti. U kontinental-noj Hrvatskoj taj izvorno jestivi slatki kolač s medom

već stoljećima se prodaje na prošte-njima i priprema za posebne prilike. Uz pomoć kalupa izra-đuje se u različitim oblicima i bogato ukrašava. Omiljen je kao ukras tradicionalnih božićnih drvaca.

Hotel Esplanade

Hotel u blizini Glavnog kolodvora sagrađen je u vrlo kratkom roku 1925. godine. Prvobitna namjena hotela bila je pružiti vrhun-ski smještaj putnicima Orient Expressa, luksuzne vlakovne linije kojoj je Zagreb bio jedna od stanica na putu od Pariza do Istanbula. U njemu su odsjedali mnogi uvaženi gosti te su se odr-

Zaleđeni čuvariPažljivi promatrači u šetnji Zagrebom opazit će neobične likove na fasa-dama, stupo-vima, balkonima i tornjićima, uz prozore i nad vratima. Zvijeri i demoni, zmajevi i

žavali zanimljivi društveni doga-đaji. Posebnu pažnju javnosti iza-zvalo je gostovanje provokativne tamnopute plesačice Josephine Baker 1929. godine kada su lokalne kreposne dame izrazile svoje negodovanje. Tu je održan i prvi izbor za miss 1926. godine. Pobjednica je iduće godine u Berlinu okrunjena za miss Europe.

knjižničarke sove te anđeli i geniji nisu tek obični arhitektonski ukrasi. Vjeruje se da su svi na nekom tajnom zadatku i samo sretnici su ih vidjeli na djelu jer su preko dana zaleđeni čuvari.


Marulićev trg14. Hrvatski državni arhiv

Botanički vrt Etnografski muzej

Hrvatski državni arhiv

Marulićevim trgom dominira nekadašnja zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja se danas koristi za potrebe Hrvatskog državnog arhiva. Uvjerljivo najljepše zdanje secesijske arhitekture u Hrvatskoj dovršeno je 1913. godine prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskoga. Četiri sove koje nose globuse smještene uz vanjski dio kupole nad glavnom čitaoni-com najavljuju namjenu zgrade, isto kao i alegorije znanosti i knjižarstva na pročeljima. Na izvedbi kompleksnog i raskoš-nog projekta sudjelovali su vrsni umjetnici. Svaki detalj, od vitica na fasadi do namje-štaja pomno je osmišljen.

Marko Marulić, književnik i huma-nist (1450. – 1524.). Pisao je na latin-skom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Najveći pjesnički domet postigao je religioznim epom Judita na hrvatskom jeziku. Nadahnut

Botanički vrt

U ulici nazvanoj po autoru teksta hrvatske himne Lijepa naša domo-vino, Antunu Mihanoviću, nalazi se Botanički vrt. Smješten uz željezničku prugu dio je niza zele-nih perivoja Lenucijeve potkove. Vrt je preko zime zatvoren za javnost, a svako proljeće od kraja 19. stoljeća otvara se izložba s oko 10 000 vrsta različitog bilja, od egzotičnih do autohtonih biljaka Hrvatske kojima se vrt posebno ponosi. Park je otvoren do sumraka i ne naplaćuje se ulaz, ali su pravila ponašanja stroga: zabranjeno je hodati po travi, galamiti, voziti bicikl i brati cvijeće. Zelenilo, mirisi i mir prava su oaza u središtu grada.

Etnografski muzej

Etnografski muzej nalazi se u secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtničkog doma iz 1903. godine. Muzej je osnovan 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, podrijetlom iz Slovačke. Osnivač je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirka narodnih nošnji i tekstila. Uz nju tu se mogu upo-znati različiti uporabni predmeti i glazbeni instrumenti etnografske baštine Hrvatske. Zanimljive su zbirke koje su darovali slavni hrvatski istraživači, braća Stevo i Mirko Seljan. Oni su sa svojih ekspedicija u 19. stoljeću po nepoznatim predjelima Afrike i Južne Amerike donijeli egzo-tične predmete domorodaca.

starozavjet-nom junakinjom Juditom i turskim prodorima, pro-pagira kršćanske vrijednosti i potiče sunarodnjake na obranu domo-vine. Marulića se često naziva ocem hrvatske književnosti.


Trg maršala Tita15.

Hrvatsko narodno kazalište

Hrvatsko narodno kazalište nalazi se na današnjem Trgu maršala Tita, nekad znanom kao Sveučilišni te Kazališni trg. Kao svojevrsno središte kulture taj trg je zadnji u nizu od osam zelenih trgova koji čine okosnicu planiranja grada u 19. stoljeću. Arhitektura historicističkog stila koji interpretira bogate oblike baroka 17. stoljeća smatrala se prikladnom za kazališta.

Poznati bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Herman Helmer, koji su projektirali još četrdesetak europskih kazališnih zgrada, autori su zagrebačkog doma opere, baleta i drame. Kazalište je svečano otvoreno 1895. godine. Od tada ta institucija bogatim repertoarom od svjetskih klasika do nacionalne tradicije i suvremenog stvaralaštva obogaćuje kulturni život Zagreba.

Zdenac života

Fontana s nazivom Zdenac života djelo je kipara Ivana Meštrovića nastalo početkom 20. stoljeća kada je i postavljeno ispred Hrvatskoga narodnog kazališta. Po mnogima to je jedna od najljepših fontana uopće zbog kreativnosti rješenja, jednostavnosti i impresionistič-kog tretiranja plohe. Fontana je Meštrovićevo remek-djelo zaigrane ranije faze stvaralaštva. Simboličku poruku isprepletenih ljudskih aktova koji posežu za vodom života, od staraca i lju-bavnika do djece svaki prolaznik tumači na svoj način. Nitko ne ostaje ravnodušan pred univer-zalnom humanističkom temom.

Zagrebačko sveučilište

Na sjevernoj strani trga nazva-nog po Josipu Brozu Titu (1892. – 1980.), predsjedniku SFR Jugoslavije, nalazi se zgrada Rektorata Zagrebačkog sveu-čilišta. Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s nepre-kidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi, s godinom osnutka 1669. Danas ga čine 29 fakulteta, tri akade-mije i jedan sveučilišni centar. Zgrada Rektorata sagrađena u 19. stoljeću prvobitno je služila kao bolnica, a neko vrijeme je čak bila i tvornica duhana. Ispred ulaza nalazi se skulptura Povijest Hrvata, hrvatski nacionalni simbol postavljen na to mjesto 1971. godine. Predložak za to djelo kiparu Ivanu Meštroviću bio je portret njegove majke.


Hrvatsko narodno kazalište Zdenac života Zagrebačko sveučilište

Muzej za umjetnost i obrt Sveti Juraj Muzej Mimara

Muzej za umjetnost i obrt

Na zapadnoj strani trga nalazi se Muzej za umjetnost i obrt osnovan 1880. godine. Bila je to jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. Osnovni joj je zadatak u početku bio očuvanje tradicionalnih vrijednosti narod-nog obrta i kultiviranje estetike novog građanskog sloja. Stoga je uz muzej osnovana Obrtna škola, današnja Škola primije-njene umjetnosti i dizajna. Stalni postav muzeja prostire se na tri kata i prikazuje razvoj umjetničke i obrtničke proizvodnje od gotike do art décoa. Izložene su zbirke satova, metala, stakla, keramike i tekstila. Muzej također organi-zira vrlo posjećene povremene tematske izložbe te izložbe starih majstora i suvremenih stvaratelja.

Sveti Juraj

Sveti Juraj ubija zmaja poznata je srednjovjekovna tema o borbi dobra i zla te pobjedi kršćan-stva nad bezbožnim barbarima. Skulptura je djelo austrijskog kipara Antona Fernkorna. Prvobitno je izrađena za palaču u Beču 1853. godine. Cinčani odljev je kupljen i dovezen u Zagreb gdje se seli po različitim lokacijama. Konačno 1908. godine odljev u bronci postavlja se na današ-nje mjesto na kojem već jedno stoljeće vrli vitez ubija zmaja.

Muzej Mimara

Na Rooseveltovu trgu u neorene-sansnoj palači s kraja 19. stoljeća nalazi se raznovrsna zbirka Muzeja Mimara. Muzej je nastao donacijom sakupljača umjetnina Ante Topića Mimare i otvorena je za javnost 1987. godine kada je Zagreb bio domaćin Univerzijade, međunarodnih studentskih igara. Stalni postav muzeja oblikovan je kao kronološko nizanje povijesno-stilskih razdoblja. Od razdoblja starog Egipta i Grčke do slika i crteža velikih majstora kao što su Rafael, Velasquez, Rubens, Rembrant i Goya. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetničkih vrijednosti staklarskog obrta.


Masarykova ulica16.

Kuća Kallina Stan arhitekta

Kovačića Prvi zagrebački

neboder Nikola Tesla

Kuća Kallina

U ulici Tomaša Masaryka, prvog predsjednika Čehoslovačke Republike, od 19. stoljeća se grade reprezentativne poslovno stambene zgrade. Najzanimljivija je uglovnica Kallina izgrađena početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Vjekoslava Bastla. Fasada je obložena keramičkim pločicama i treća je takva uopće sagrađena u srednjoj Europi. Znakovito je da je investitor imao tvornicu keramičkih pločica. Secesijski oblikovani detalji na fasadi zaslužuju svaki pogled, a posebno začuđuju stilizirani šišmiši.

Stan arhitekta Kovačića

U Masarykovoj ulici na broju 21-23 u zgradi koju je projek-tirao arhitekt Viktor Kovačić sačuvan je interijer njegova stana uređenog prema vlastitoj zamisli. Stambeno poslovna zgrada sagrađena je početkom 20. stoljeća u vremenu ekspanzije utjecaja građanskog sloja. Viktor Kovačić (1874. - 1924.) zagovarao je logičnost i praktičnost u arhi-tekturi smatrajući da se stanovi grade zbog ljudi, a ne zbog pokuć-stva. Mansardni stan jedan je od malobrojnih sačuvanih detaljno promišljenih interijera kulture stanovanja s početka 20. stoljeća.

Prvi zagrebački neboder

Uglovnica u Masarykovoj ulici ima čast biti prvi zagrebački neboder. Deveterokatna zgrada od 35 metara visine sagrađena je 1933. godine u samo 79 radnih dana zahvaljujući novoj vrsti kon-strukcije. Građani su ju spontano nazvali neboder iako je čak sam autor Slavko Löwy osporavao taj zvučni naziv zbog ne tako velike visine. Bez obzira prizna-jemo li ju kao neboder, ta zgrada je jedan od pionirskih pothvata racionalističke elegancije hrvatske moderne arhitek-ture razdoblja između dvaju svjetskih ratova.

Nikola Tesla

Na mjestu gdje se spajaju Masarykova i Teslina ulica postavljen je spomenik Nikoli Tesli (1856. - 1943.) povodom 150. obljetnice rođenja tog izni-mnog znanstvenika i inovatora. Nikola Tesla je rođen i odrastao u Hrvatskoj, nakon školovanja u Europi odlazi u SAD, gdje i umire. Tesla je otkrio rotirajuće magnetsko polje i uveo višefazne

sustave za prijenos električne energije. Zahvaljujući Teslinu vizionarstvu danas koristimo internet, radio i daljinsko uprav-ljanje. Za suvremenike je bio čarobnjak jer mnoge njegove izume i eksperi-mente nisu razumjeli. Čak do danas nisu rastuma-čene sve Tesline tajne.

Trg Petra Preradovića17. Tin Ujević

Miškecov prolaz Oktogon

Prizemljeno sunce Napretkov neboder

Trg Petra Preradovića

Trg Petra Preradovića nazvan je imenom generala i pjesnika domoljubnih i ljubavnih tema (Petar Preradović 1818. - 1872.).

Njegov spomenik je u sredini trga. Međutim službeni naziv trga se rijetko koristi jer ga svi zovu Cvjetni trg. Od 14. stoljeća se tu održavaju sajmovi, a popu-larno ime dolazi od štandova s cvijećem. Na sjevernoj strani trga pravoslavna je crkva Svetog Preobraženja sagrađena koncem 19. stoljeća na mjestu rimoka-toličke crkve Svete Margarete. Opuštena atmosfera kafića i nji-hovih terasa na trgu i u obližnjim ulicama je primjer zagrebačke kulture dnevnog boravka. Uz kavu se odvijaju poslovni sastanci i susreću dragi prijatelji.

Tin Ujević

Spomenik u čast jednomu od naj-većih hrvatskih pjesnika Augustinu Tinu Ujeviću (1891. - 1955.) postavljen je u blizini Cvjetnog trga u spomen stote obljetnice pjesnikova rođenja. Posljednji pravi boem čitav svoj život bježi od kon-vencija i živi kao profesionalni pje-snik. Njegove stihove o doslovno svemu pod suncem djeca u ško-lama uče na pamet i svatko zna izreći barem par njegovih stihova. Mnogo se anegdota veže uz Tinov lik, njegov veliki stari kaput, šešir na glavi i čašu vina koju ispija u nekoj od zagrebačkih gostionica. Tin je bio i ostao urbani nomad.

Miškecov prolaz

Prolaz koji spaja Masarykovu i Varšavsku ulicu dobio je ime po Miškecu uz kojeg se veže topla ljudska priča. Pravim imenom Mihael Erdec, prije Drugog svjetskog rata bio je akrobat u cirkusu, ali je zbog nesreće završio na ulici. Stan je našao u kotlovnici kina u prolazu. Obavljao je pomoćne poslove i svirao usnu harmoniku. Oni koji ga se sjećaju, pamte ga samo po dobrome i velikoj neuz-vraćenoj ljubavi prema Štefici Vidačić, prvoj zagrebačkoj miss.


Oktogon

Oktogon, omiljeni gradski prolaz dobio je ime po središnjem osme-rokutnom prostoru sa staklenim krovom. Trgovačka galerija i pro-laz spaja užurbanu bučnu Ilicu s opuštenom atmosferom Cvjetnog trga. Reprezentativna poslovno-stambena zgrada nekadašnje Prve hrvatske štedionice sagrađena je koncem 19. stoljeća u rekordnom roku od 15 mjeseci.

KravataHrvatska je domo-vina kravate, nei-zbježnog detalja svakoga poslov-nog sastanka. Hrvatski vojnici u službi francuskoga

Prizemljeno sunce

Jamačno najpoznatija suvre-mena skulptura u Zagrebu jest Prizemljeno sunce Ivana Kožarića. Zlatna kugla od fiberglasa prvotno je postavljena 1971. godine na trgu kod Hrvatskoga narodnog kazališta. No poslije je nova verzija od trajnije pozlaćene bronce preseljena u Bogovićevu ulicu. Jednostavno, a tako neobično sunce na tlu intri-gira prolaznike u šumi stolova,

kralja za vrijeme tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću oko vrata su nosili rupce koji su pobudili interes i tada modno osvi-ještenih Parižana.

Praktični detalj à la croate posebno se svidio Kralju Suncu, Luju XIV. i od tada kravata postaje modni hit u Europi.

stolaca i suncobrana. Poneki ga čak pokušavaju zakotrljati, a drugi se pitaju koliko vrijedi toliki grumen zlata. Upravo je ta skulptura potakla stvaranje zagrebačkog Sunčeva sustava. Naime, u odnosu na sunce astro-loško-aritmetički je raspoređeno devet planeta širom grada i njihovo lociranje predstavlja pravi pustolovni zadatak.

Napretkov neboder

Ugao Bogovićeve i Gajeve ulice od 1936. godine naglašava stambeno-poslovna zgrada kulturnog društva Napredak. Sedmerokatnica s potkrovljem ovalnog tlocrta djelo je arhitekta Stjepana Planića. U vrijeme nastanka smatrana je pravim neboderom pa ju i danas tako zovemo. Završetak na vrhu zgrade podsjeća na zupčanik, dio tadašnjeg znaka društva. Boja fasade arhitektova je posveta tradicijskoj arhitekturi i modroj galici. Nju u ruralnim dijelovima Hrvatske vinogradari koriste za

suzbijanje bolesti vinove loze.


Ilica18.

Ilica

Najpoznatija zagrebačka ulica jest Ilica. Dugo vremena je sa šest kilometara dužine bila najduža ulica u gradu, a danas je tek četvrta jer su ju pretekle nove avenije. Bez obzira na poredak, Ilica je zadržala bogat život i ulogu glavne gradske arterije s trgovinama, upravnim zgradama, kazalištima pa čak i prvom pivovarom. Jedna je od rijetkih ulica koja nije mijenjala naziv od 15. stoljeća. Zbog smjera istok — zapad, poznata je i po zasljepljujućem suncu kada se u popodnevnim satima krećete u smjeru zapada.

TramvajZagrebački tram-vaj jedan je od simbola grada. Davne 1891. godine zagre-bačkim ulicama počeo je prome-tovati tramvaj koji su vukli konji. Prijevoz nije bio pretjerano brz pa je zamije-njen električnim tramvajem 1910. godine. Desetak godina poslije svi su tramvaji obo-jeni u prepoznat-ljivu plavu boju, službenu boju grada Zagreba. Trenutačno je grad umrežen s 15 dnevnih i 4 noćne linije.

A. K. Miošić

Mesnička ulica, jedna od rijetkih ulica sa sačuvanim starim granitnim kockama, od srednjeg vijeka nosi naziv po svojim stanovnicima, mesarima. Spomenik Andriji Kačiću Miošiću (1704. - 1760.) obilježava poče-tak strme ulice koja povezuje Ilicu s Gornjim gradom.

Spomenik fratru, pjesniku i prosvjetitelju postavljen je 1891. godine i djelo je kipara Ivana Rendića. Miošićeva pjesmarica Razgovor ugodni naroda slovinskoga prvi put je izdana 1756. godine, a do danas je s preko 70 izdanja najčitanije djelo na hrvatskom jeziku.

62 Korak po korak

A. K. Miošić Britanski trg Crkva Sv. Blaža

Britanski trg

Britanski trg, slikoviti trg s nekoliko imena Ilički trg i Mali plac svaki radni dan prije podne je tržnica svježih namirnica. To sastajalište prijatelja i mjesto šahovskih dvoboja, vikendom se pretvara u originalnu sajam-sku izložbu pod vedrim nebom. Ljubitelji antikviteta, umjetnina, starih ploča i stripova pronaći će sitnicu za sebe ili samo uživati na suncu uz jutarnju kavu.

PenkalaSitan, ali bitan alat za pisanje izumljen je upravo u Zagrebu. Na samom početku 20. stoljeća praktični izum Slavoljuba Penkale

zamijenio je pero i tintu. U kratkom roku penkaloma-nija je zavladala svijetom. Mehanička olovka i nalivpero proi-zvode se u Zagrebu i izvoze u sedam-

desetak zemalja svijeta. Pionir modernih vremena gospodin Penkala (1871. – 1922.) konstruirao je prvi hrvatski zra-koplov koji leti već 1910. godine.

Crkva Sv. Blaža

Crkva Svetog Blaža, sveca i muče-nika poznatog po daru izlječenja grla nalazi se na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice u Donjem gradu, nekoliko minuta hoda od zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta. Arhitekt Viktor Kovačić projektirao je monumen-talnu crkvu kombinacijom gra-đevnih oblika Bizanta, hrvatske

tradicijske gradnje i suvremenih stremljenja u arhitekturi na početku 20. stoljeća. Gradnja poči-nje 1912. godine, no rat sprječava završetak. Kupola od armiranog betona prva je takva konstrukcija u Hrvatskoj. Za vrijeme božićnih blagdana u crvi su izložene posebno lijepe jaslice, rad kipara Vojte Braniše iz 1916. godine.

64 Korak po korak

Jurišićeva ulica19. Stjepan Radić Pošta

Burza HDLU

Novakova ulica Vlaška ulicaAugust Šenoa

Jurišićeva ulica

Jurišićeva ulica od glavnog grad-skog trga vodi u istočni dio grada. Uz palače financijskih institucija, u toj se ulici nalazi velika zgrada pošte iz 1904. godine u stilu mađarske secesije. Na samom početku Jurišićeve ulice, nasuprot povijesnoj Radićevoj knjižari, smjestio se spomenik Stjepanu Radiću (1871. – 1928.). Istaknuti hrvatski političar i domoljub ubijen je u atentatu u beogradskoj skupštini. Bio je veliki govornik i ostao najpo-pularniji političar u Hrvatskoj.

Viktor Kovačić, hrvatski arhitekt (1874. – 1924.). Progresivnim razmišljanjima utjecao je na arhitekturu svojeg vremena počet-kom 20. stoljeća. Naglašavao je

društvenu odgo-vornost arhi-tekta. Zagovara funkcionalnost arhitekture koja odgovara suvre-menim potrebama i novim zahtje-vima udobno-sti te odbacuje

lažnost histori-cizma. U svojim djelima, većinom u Zagrebu, kom-binira suvreme-nost i nasljeđe. Smatra se začet-nikom moderni-teta u hrvatskoj arhitekturi.

Burza

Na kraju Jurišićeve ulice, na Trgu hrvatskih velikana, nalazi se zgrada koju je 1922. projektirao arhitekt Viktor Kovačić za potrebe burze. Burza za robu i vrednote u Zagrebu postoji od 1907. godine, ali je zbog političkih prilika imala kraće ili duže prekide u radu. Ta burza je zatvorena 1945. godine jer špekulantska ustanova nije bila dio socijalističkog programa. Kovačić u oblikovanju koristi jednostavne klasične elemente što odražava reprezentativnost ustanove. Danas je tu smještena Hrvatska narodna banka.


HDLU

Obližnji Trg žrtava fašizma obilježava HDLU, zgrada Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u kojoj se održavaju izložbe i kulturna događanja. Jedinstveni izložbeni prostor kružnog tlocrta nastao je prema idejnoj zamisli kipara Ivana Meštrovića. Prvotno izgrađen 1938. godine kao umjetnički paviljon, u vrijeme Drugog svjetskog rata prenamjenjuje se u džamiju s prigrađenim, a poslije srušenim minaretima. Iako je odavna dom umjetnika, Zagrepčani tu posebnu građe-vinu i danas nazivaju džamija.

Novakova ulica

Zavojita Novakova ulica nalazi se u blizini Vlaške ulice, kod Ribnjaka. Ona je reprezen-tativni primjer u potpunosti očuvanog ambijenta obiteljskih vila zagrebačke škole moderne arhitekture. Kao i u europskim gradovima, arhitektura prve polovice 20. stoljeća unaprjeđuje kvalitetu življenja. Koriste se novi materijali i prevladavaju ravni krovovi, inovacija za to vrijeme. Zagrebačka škola s novom generacijom mladih hrvatskih arhitekata u svom pristupu projektiranja kombinira dvije svjetske struje, funkcional-nost i organičko oblikovanje.

Vlaška ulica

Ulica koja u 21. stoljeću ima očuvan ambijent starih gradskih jednokatnica i tradicijskih obrta jest Vlaška ulica. Proteže se ispod zidina oko katedrale prema istočnom dijelu grada. Naziv je dobila po svojim stanovni-cima, Talijanima koji su držali trgovine. U toj ulici rođen je književnik August Šenoa i upravo je u njoj podignut spomenik, rad kiparice Marije Ujević, koji prikazuje njegov lik oslonjen o oglasni stup. Na njemu je otisnuta i Šenoina pjesma o lijepom i ponositom rodnom gradu, koji je neizmjerno volio.

PaprenjakAromatični kolač paprenjak spre-male su žene starog Zagreba. Pripremaju se i danas. Neobična kombinacija sastojaka – meda, oraha i papra glavna je slastica u vrijeme zimskih blagdana. Slatko-papreni zalogaj najbolje prija uz šalicu toplog čaja. Korisna je informacija da što dulje stoji, prhko tijesto paprenjaka ima bogatiji okus.

Širi centar Tehnički muzej

Vukovarska avenija

Muzej suvremene umjetnosti

Rijeka Sava

Bundek

Jarun

Mirogoj

Park Maksimir

Medvednica


Širi centar

Tehnički muzej

Na Savskoj cesti, prometnoj ulici koja spaja centar grada s rijekom Savom smjestio se Tehnički muzej. Upravo tu, u konstrukcijsko-ino-vativnoj drvenoj zgradi sagra-đenoj 1950-ih godina čuvaju se dostignuća znanosti i tehnike. Posjetitelji putuju od rudnika do zvijezda. U muzeju su izloženi konjski tramvaji, prikazan je početak razvoja astronautike, svemirske letjelice, a posjeti-telji mogu i sami sudjelovati u nekom od eksperimenata slavnoga Nikole Tesle. Hrvatska je zemlja važnih inovatora: uz Teslu, tu su Faust Vrančić i Ruđer Bošković, pa se i o njima može u Tehničkom muzeju nešto naučiti.

Vukovarska avenija

Nakon Drugoga svjetskog rata dolazi do izvanredno stvaralač-kog i plodnog razdoblja hrvatske arhitekture. Tada nastaje pro-gramski smišljena avenija velikih stambenih zgrada i državnih institucija, danas poznata kao Avenija grada Vukovara. Tada su se hrvatski arhitekti, tradicionalno pod utjecajem Europe, oduprli diktatu soc-realizma i grade se zgrade za kvalitetno stanovanje kao što je zgrada Drage Galića. Gradi se iznimna, nova Gradska vijećnica arhitekta Kazimira Ostrogovića. Malo poslije nastaje

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere Ljubav i zloba. U blizini dvorane 1990-ih sagra-đena je nova zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u koju je smješten fond od 2,5 milijuna knjiga na 114 kilometara polica.

Muzej suvremene umjetnosti

U Novom Zagrebu svoja vrata posjetiteljima i zaljubljenicima u umjetnost otvara Muzej suvremene umjetnosti. Publici je izložen stalni postav inoze-mne i domaće kolekcije suvre-mene umjetnosti od pedesetih godina 20. stoljeća do danas. U novoj zgradi na gotovo 15 000 kvadratnih metara Zagrepčani i gosti grada mogu se upoznati s originalnim djelima u formi skul-pture, slikarstva, fotografije, filma, videa, instalacije ili performancea, od hrvatskih do inozemnih umjetnika. Povremene izložbe prate trenutačna kretanja u svijetu umjetničkoga stvaralaštva.


Bundek

Uz rijeku Savu nalazi se Bundek, 35 hektara mira, zelenila i prirode gotovo u središtu grada. Zagrepčani tu provode vikende u rekreaciji, šetnji i odmoru. Park je posebno prikladan za djecu jer ima uređena igrali-šta za različite uzraste. Ribiči love ribu na jezerima koja su dom patkama i labudovima.

Rijeka Sava

Sava je s duljinom od 940 kilo-metara jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj, izvire u Sloveniji i utječe u Dunav. Rijeka Sava ima veliku ulogu u nastanku Zagreba. Grad se je prvotno razvio na njezinoj lijevoj obali, a nakon Drugoga svjetskog rata širi se na desnu obalu i naziva se Novi Zagreb. U davnini je Sava čuvala grad od neprijatelja, a često je izlijevanjem prijetila svojim sta-novnicima. Velika poplava 1964. godine preplavila je Zagreb nakon čega su tokovi rijeke ukroćeni gradnjom kanala. Rijeka Sava spaja i razdvaja dvije obale grada.

Jarun

Južno od središta grada nalazi se jezero Jarun, takozvano zagrebačko more. Jarun se sastoji od Velikog i Malog jezera koja su nastala iskapanjem šljunka iz rukavaca rijeke Save nakon katastrofalne poplave 1964. godine. Jezera se uređuju osamdesetih godina 20. sto-ljeća za potrebe održavanja Univerzijade 1987., sportskih studentskih igara. Uređena je regatna staza, tereni za timske sportove i biciklistička staza što Jarun čini najvećim sportsko-rekreacijskim centrom u Zagrebu.

Šljunčane plaže za vrućih ljetnih dana pune su kupača. Osim jezera, Jarun ima i otoke: Otok Univerzijade, Otok Trešnjevka, Otok hrvatske mladeži, Otok veslača, Otok divljine i Otok ljubavi. Preko dana vrvi šetačima, sportašima i rekreativcima, a navečer noćni klubovi na obalama jezera privlače ljude željne zabave.


Mirogoj

Izvan uže gradske jezgre u podnožju Medvednice nalazi se središnje gradsko groblje Mirogoj. Prije nastanka tog groblja kon-cem 19. stoljeća Zagreb je imao čak njih deset. Monumentalne arkade, paviljoni i kupole djelo su arhitekta Hermana Bolléa. Na istom su groblju pokopani

pripadnici različitih konfesija. Prvi pogreb, pogreb učitelja mačevanja Miroslava Singera, bio je 1876. godine. U doslov-nom smislu to je mjesto mira za preminule i jedno od naj-ljepših groblja u Europi, ali ujedno predivan park i umjet-nička galerija na otvorenom.

Herman Bollé, arhitekt i urbanist (1845. – 1926). Arhitekt rođen u Njemačkoj dolazi u Hrvatsku 1876. godine zbog obnove crkve Svetog Marka na Gornjem gradu. Od tada ostaje u Zagrebu i postaje vodeća ličnost u arhitektonskim i urbanističkim

Park Maksimir

U istočnom dijelu grada, neda-leko od glavnog gradskog trga nalazi se park Maksimir. To prvo javno šetalište u jugoistočnoj Europi otvoreno je 1794. godine. Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac dao je preurediti hrastovu šumu okruženu liva-dama i ispresijecanu potocima u francuski perivoj. Po svom utemeljitelju, perivoj je nazvan Maksimilijanovim mirom ili skra-ćeno Maksimirom. Doista, park je do danas ostao oaza zelenog mira i mjesto odmora i rekreacije. U jednom dijelu parka u prvoj polovici 20. stoljeća pokrenut je zoološki vrt sa samo tri lisice i tri sove. U zagrebačkom zoološkom vrtu na površini od 7 hektara danas živi 275 životinjskih vrsta.

Medvednica

Zagreb je jedan od rijetkih gradova koji nadomak sredi-štu imaju park prirode. To je Medvednica odnosno Sljeme, sam vrh te gore koja štiti Zagreb od hladnih sjevernih vjetrova. Sljeme je omiljeno izletište građana. Do vrha na nadmorskoj visini od 1 035 metara i planinarskih domova vode mnogobrojne planinarske staze, a na odredištu je obavezna okrjepa grahom. Iako ga danas nema, na Medvednici je u prošlosti obitavao med-vjed, o čemu svjedoči i ime gore. Već tradicionalno, Sljeme početkom svake godine oku-plja najbolje svjetske skijašice i skijaše na utrci Svjetskog kupa.

projektima nakon katastro-falnog potresa 1880. godine. Najznačajniji pro-jekti su mu obnova katedrale u neo-gotičkom stilu koji podsjeća na kölnsku katedralu u Bolléovu rodnom gradu, neorene-sansne zidine Mirogoja te Muzej za umjetnost i obrt.

Korak po korak 77

Izdavač:Turistička zajednica grada Zagreba

Za izdavača:dr. sc. Amelia Tomašević

Urednik:Dražen Hochecker

Tekst:Martina Petrinović

Lektorica:Ivana Kurtović Budja

Fotografije:Želimir HorvatJuraj KopačŽeljko KrčadinacPatrik MacekIvo PervanTomislav RastićTomislav ŠklopanIvor VodanovićGoran VranićArhiva AMZArhiva HAZUArhiva TZGZFototeka MGZ

Art direktor:Ivan Doroghy

Dizajn i prijelom:DZN Studio

Tisak:Birotisak

ISBN 978-953-228-022-7

Turistička zajednica grada Zagreba

10000 Zagreb

Kaptol 5

www.zagreb-touristinfo.hr

[email protected]

78 Korak po korak

Documents

Brosura Korak Po Korak