Broj55(BiH)-p.56

Prijeđite na novumjeru pranja uz

NAJBOLJI MERIXDO SADA!

150g100g

BOSNA I HERCEGOVINA

www.instore.ba instore.si instore.hr instore.rs instore.mk

InStore OnLinemjesto pravih vijesti

Analiza: Scan&go

Kenan Uštović:Bilo je lijepo dok je trajalo

TrendoviDo you speak... menadžerski?

Top trgovci Schwarz grupa

ISSN

184

0-40

49

Vodič kroz kategorijuGrickalice

INTERVJU OSVRT STRUČNJAKA

Mustafa Halilović, Avon, viši voditelj prodaje za BiH, Hrvatsku i Sloveniju

Nenad Pacek: Vrlo slaba 2013. godina

septembar 2013 • br. 55 • godina VI • www.instore.ba

2 septembar 2013 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIKatarina Sulić, Mario Trojer,Igor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Milica Petrović, Una Milićević,Alma Hot, Nataša Atanasova, Boro Mirčeski

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Samo Uhan, Mladen Vedriš, Ernest Gergely, Tomas Pilić, Zoran Bogetić, Vinko Jakić, GfK, IGD, Nenad Pacek

LEKTOREdina Mizić[email protected]

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović[email protected]

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnikRIjEč uREdNIštVA

Ako i dođe neki stranac na naše prostore da boravi i radi, ono na šta prvo nabasa i što mu ostane u sjećanju, naš je odnos prema proble-mima i obavezama, a on glasi: „Nema proble-ma“. Šta stoji iza toga, sociolozi i psiholozi nisu ni pokušali ispitati, a ako i kojim slučajem jesu, pošto mi to ne znamo, kao i da nisu.

Ukoliko ipak ima problema, „pametni“ su definisali i kako se ti problemi rješavaju. Oni mogu da postoje, ali uz strpljenje, na kraju, oni se sami riješe, pa čak i oni najozbiljniji i najo-korijeliji problemi jednostavno nestanu.

Rečeno našim jezikom, a neko je i opjevao pa rekao da vrijeme liječi sve pa tako i probleme. Međutim, ukoliko ipak neko uzme u svoje ruke da rješava probleme, dobro bi bilo čuti par uputa:

-Nemojte nikad temeljiti planove na postizanje najboljeg mogućeg cilja, no ako se ostvari, pozdra-vite ga dobrodošlicom, nakon što ste ispitali svaku njegovu stranu.

-Vaši najveći problemi će uvijek dolaziti od ljudi, tako je od pamtivijeka. Na našim prostorima važ-no je znati da postoje dvije vrste ljudi: ljudi koji primaju mito i oni koji ga daju. Savjet je da budete oni koji ga daju i dajite ga u svakoj prilici i svakoj

Ma, nema problema!

Plastičnim flašama platite kartu za podzemnu željeznicu!

Iz dana u dan smo sve više svjedoci da se planeta Zemlja uništava na različite načine. Međutim,

među nama postoje i oni koji su svjesni činjenice o

važnosti očuvanja prirodne sredine i koji sve čine da

utječu na svijest ljudi oko sebe po tome pitanju. Ko-

rak naprijed u tim nastojanjima je primjer koji nam

dolazi iz Pekinga. Naime, u stanicama podzemne

željeznice od prije nekoliko dana putnici imaju

mogućnost plaćanja karte uz pomoć plastičnih

boca!

Prvih dana putnici su bili iznenađeni ovim načinom

plaćanja, ali su ubrzo shvatili važnost i poruku

koju šalju ovakvi naplatni aparati te su iste počeli

primjenjivati u cjelosti. Dovoljno je samo da praznu

plastičnu bocu ubacite u aparat za sakupljanje

plastičnih boca koji možete naći na stanicama širom

Pekinga i da za nekih dvadesetak sekundi uzmete

putnu kartu koju vam aparat da zauzvrat.

Kako se u našoj zemlji tretira problematika

„ponovne“ upotrebe PET ambalaže pročitajte na

stranici 34.

situaciji. Znajte da možete kupiti prijatelje i sa-veznike, vojnike i policajce, barem do neke mjere, a neprijatelje i probleme ionako dobijate besplatno.

-Uputno je zavarati druge, ali ne i sebe. To zna-či da dok razrađujete manipulacije, pazite da se u njih ne zapletete tako da počnete da lažete i sebe.

-Razvijte cijeli spektar reakcija na ljudske probleme ,,od očinskog razgovora preko žučnijeg prekorava-nja, uskraćivanja plata, do teških tjelesnih ozljeda tj. rješenje problema batinama, jer batina je iz raja izašla. Međutim, morate znati da kažnjavanje kao rješenje ima ograničenja jer je dobro izbjeći upet-ljavanje policije, konkurencije ili upravnih organa.

Slažem se i ja sa vama da su ove upute veoma komplikovane, i ne baš u našem konkretnom slučaju primjenjive, pa vam zato predlažem ako i nabasate na neki problem ili obavezu da kao i obično samo kažete: „Ma, nema proble-ma“. Niko se neće iznenaditi kad čuje da kod nas stvarno „nema problema“.

Zanimjlivost

sadržaj4 septembar 2013 www.instore.ba

20

22

Izdvajamo

Nenad Pacek, specijalno za InStore Što se tiče trendova prodaje i profita u FMCG sektoru u prvoj polovini ove godine, Pacek kaže: „Na posljednja dva mjesta u regiji su Slovenija i Hrvatska. Ono što pomalo iznenađuje je da su se Makedonija i Srbija „ugurale“ među top 10 u regiji sa prilično dobrim rezultatima. Bosna i Hercegovina izgleda bolje nego što bi to sugerisale oficijelne brojke ekonomskog rasta. Jedno je sigurno, zvanična statistika ponekad nema nikakve veze s poslovnim rezultatima.“

AktuelnoRealizacija inicijative za pripremu izmjena i dopuna Zakona o doprinosima u FBiH trebala bi rezultirati potpunom stabilizacijom penzionog i zdravstvenog fonda te novim zapošljavanjima u proizvodnom sektoru. O ovoj temi vladaju različita mišljenja. U nastavku pročitajte kako je komentarišu u Vladi, proizvodnom i trgovačkom sektoru te sindikalci i ekonomski stručnjaci.

6 Novi objekti

8 domaće vijesti

10 Regionalne vijesti

14 Veliki trgovci

16 Svjetske vijesti

18 top trgovci u svijetu

Schwarz grupa

20 Osvrt stručnjaka

Vrlo slaba 2013. godina

22 Aktuelno

Novi nameti za privredu FBiH?

24 Intervju

Mustafa Halilović, Avon,

viši voditelj prodaje za BiH, Hrvatsku

i Sloveniju

26 PR članak

Bauli

28 Analiza

Scan&go: cini život lakšim

30 InPromocije

32 Category management

Utjecaj nedostatka proizvoda na

kupovinu

30

Intervju Avon, kompanija za žene i jedna od vodećih svjetskih kozmetičkih kompanija u direktnoj prodaji, ove godine obilježava 10 godina od početka poslovanja u BiH. Ovim povodom smo razgovarali s gospodinom Mustafom Halilovićem, višim voditeljem prodaje za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju. „U toku prvih deset godina poslovanja u BiH, pokazali smo da smo najjača kompanija direktne prodaje kozmetike, te jedna od vodećih kozmetičkih kompanija, sa visokim 3. mjestom u prodaji make up-a i parfema u BiH.“

AnalizaBudući da jedan od pet online kupaca već koristi pametni telefon pri kupovini namirnica, otvaraju se mogućnosti za razvoj korisnih rješenja koje im štede vrijeme. Scan&go, usluga gdje kupci koriste svoje pametne telefone da skeniraju proizvode, stave ih u online korpu i gotovo ih bez napora plate, već testira par trgovaca.

inPromocije I ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

24

28

5septembar 2013 www.instore.ba

Vodič kroz kategoriju: Grickalice

Vox Populi„Septembar je neka jeftina repriza januara. Kao što se poslije dobrog i uspješnog praznovanja sabiraju štete na vagi i zaklinje kako nikad više tri komada torte ili sedamnaest sarmi, tako se nakon dugog toplog ljeta sabire šteta nanesena bankovnim karticama, štekovima i pričuvanim parama za ‘ne daj Bože’. Ne dao Bog, zapravo, dva septembra“, piše InStore kolumnistica Vedrana Seksan.

u maloj radnji Miroslav Saračević iz kompanije Logosoft savjetuje šta treba, a šta ne treba raditi prilikom obavještavanja kupaca SMS porukama: „Ako već koristite SMS poruke za kontakt sa svojim kupcima, ili to planirate, evo nekoliko savjeta kako da to uradite što bolje i ne griješite.“

Periskop Kolumnista Kenan Uštović o godišnjim odmorima: „Dok pišem ovaj članak uživam na svom godišnjem odmoru, bez da išta obnavljam, naravno osim živaca i mozga. Međutim, kada ga vi budete čitali moj godišnji odmor će biti pluskvamperfekt, davno prošlo vrijeme, kojeg ću se sa sjetom sjećati. Svakom čovjeku koji radi, godišnji odmor je nešto što dugo iščekuje, i najčešće počne planirati već sa prvim proljećem.“

56

54

60trendoviŽelja mi nije da kritikujem, već da skrenem pažnju na realnost “na terenu” na kojem menadžerska profesija danas igra. Jer, samo ispravan i fokusiran rad menadžera danas na našem prostoru i njegove karakteristike mogu da stvore dobar glas o profesiji kojom se bavimo.

37

64

34 tehnologije

Podizanje svijesti o recikliranju

otpada

36 Istraživanje

Rezultati Guest istraživanja

37 Vodič kroz kategoriju:

Grickalice

50 Moj stav

Ambiciozni neradnik

52 Poduzetništvo

Tržište u marketingu

54 u maloj radnji

Za lakše poslovanje

56 Periskop

Bilo je lijepo dok je trajalo

58 Periskop iz regije

Europski sjever i jug

Reforme ... ako i kada .... ne samo

zbog (EU) forme

Labudova pjesma

Fabrike na (ras)prodaji

60 trendovi

Do you speak...menadžerski?

62 Vjerovali ili ne...

64 Vox populi

6

novi objektiseptembar 2013 www.instore.ba

Srbija:

Novi Sad dobio još jedan Univerexport

Srbija:

Požarevac dobio Dis market

Slovenija:

Ljubljana dobila 90. Spar

Slovenija:

Jager otvorio 28. trgovinu

Trgovački lanac Univerexport otvorio je 26. augusta još je-dan prodajni objekat u No-vom Sadu, u Bulevaru Jaše Tomića 17.

Novi Univerexport se prostire se na 200 m2 prodajne površi-ne. Potrošači će biti usluživani na tri kase, a u asortimanu no-vog objekta nalazi se više od 3.500 artikala, među kojima su i proizvodi robnih marki Univerexport. Potrošače će u novom objektu dočekati odje-ljenja svježeg voća i povrća, mesa i suhomesnatih proi-zvoda sa domaće farme mesne industrije Bačka, kao i hljeb i

Novi, 14. po redu Dis mar-ket otvoren je 22. augusta u Požarevcu. Maloprodajni objekat prostire se na 4.000 m2, gdje je kupcima u ponudi 12.000 artikala, među kojima su i proizvodi privatne rob-ne marke Dobro. U novom marketu zaposleno je 80 ljudi, a još 20 radnika raspoređeno je u prodavnici Đak, Komer-cijalnoj banci i apoteci Phar-

Spar Slovenija nastavlja sa ši-renjem svoje trgovačke mre-že, pa je Ljubljana početkom augusta dobila svoju 90. Spar trgovinu. U izgradnju novog hipermarketa Spar je investi-rao 5,12 miliona eura. Trgovi-na se prostire na ukupno 1.759 m2, a za uslugu će se pobrinuti 29 zaposlenih. Novu trgovinu dopunjuje i manji ugostiteljski lokal, površine 80 m2, a obje-kat ima i 90 parking mjesta. Novi hipermarket nudi širok izbor prehrambenih proizvo-da, a poseban akcenat stavljen je na svježi program voća i po-vrća, delikatesa, svježeg mesa, mesnih proizvoda i riba, kao i posebna odjeljenja za hljeb i peciva. Poseban dio trgovi-ne predstavlja odjeljenje Za ponijeti, gdje se nalaze goto-va jela. Potrošače očekuju i četiri „brze“ blagajne, gdje

Jagros d.o.o. iz Podplata kod Rogaške Slatine otvorio je krajem augusta novi centar Jager u naselju Poljčane.

U sklopu objekta, koji se pro-stire na 2.500 m2, nalazi se supermarket sa osnovnim na-mirnicama, građevinsko teh-nička trgovina, tekstilna tr-govina, kafić i pošta. Trgovine Jager zapošljavaju više od 450 radnika, a u novom centru u Poljčanah posao je dobilo 25 ljudi.

Kompanija Jagros d.o.o, koja posluje u okviru kompanije Jager, investiralo je 2,5 milio-

pecivo iz proizvodnog pogo-na kompanije. U novom, 37. po redu prodajnom objektu, zaposleno je 14 novih radnika.

Rad novog objekta tradicio-nalno je započela predsjed-nica grupe Univerexport Ve-sna Vučurević, presjecanjem vrpce.

macity, koje posluju u sklopu novog Disa. Kupcima je na raspolaganju ukupno 150 par-king mjesta.

kupci sami obavljaju nabav-ku. Prema riječima direktora kompanije Igora Merviča, cilj im je da u Sloveniji otvore 100 trgovina. Povodom ovog otvaranja, Spar Slovenija do-nirao je 4.000 eura obdaništu Šentvid.

na eura u novi centar. Na dan otvaranja trgovinu je posjetilo više od hiljadu kupaca, koje su dočekale posebne pogodnosti. Kompanija je ovom prilikom poklonila sredstva poljčan-skom obdaništu.

Bosna i Hercegovina:

Tuš širi poslovanjeNovi Tuš supermarket otvo-ren je u Cazinu početkom augusta. To je treći Tuš su-permarket u ovom mjestu. Kompanija je time zaokruži-la ljetnja otvaranja na tržištu Bosne i Hercegovine tokom posljednja dva mjeseca. Četi-ri nove trgovine otvorene su tokom juna i jula u Sarajevu, novi market je u junu dobila Gračanica, a u julu je otvoren i supermarket u Mostaru.

Sa novim supermarketom u Cazinu, koji je donio 25 novih radnih mjesta, broj Tuš obje-kata u BiH popeo se na 25. Uz supermarkete u Tešnju, Biha-ću, Tuzli, Bijeljini, Brčkom, Cazinu, Mostaru, Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Prnjavo-ru, Ugljeviku, Sanskom Mo-stu, Modriči i Doboju, ove su godine svoju mrežu dopunili i novim formatom manjih, za kupovinu jednostavnijih mar-keta u Sarajevu i Gračanici.

Pet ovakvih marketa otvoreno je krajem maja, uz dva nova

supermarketa, jedan u Mosta-ru i drugi u Cazinu, a time je tokom prethodna dva mjeseca potrošačima ponuđeno sedam novih trgovina. Kompanija Tuš u BiH zapošljava ukupno 600 ljudi, od čega je u posljed-njih nekoliko mjeseci zaposle-no skoro 70 ljudi.


Hrvatska:

Novi Kaufland u ŠibenikuŠibenik je početkom augusta dobio novu Kaufland pro-davnicu, dok je zagrebački Jankomir za objekat ovog tr-govca postao bogatiji 21. au-gusta.

Šibenački objekat obuhvata više od 2.600 m2 prodajnog prostora i ima 230 parking mjesta. U njemu je zaposle-no 150 radnika za Kaufland i specijalizovane trgovine, kojih ima šest, a to su pošta, prodavnica duhana, pekara, mesara, mjenjačnica i zlatara.

Novi objekat nudi više od 20.000 različitih proizvoda, od kojih je oko 1.000 pod rob-nom markom K-Classic.

Novi Kaufland u Jankomi-ru se prostire na 3.940 m2 ukupne prodajne površine i zaposlio je ukupno 175 rad-

nika. Od njih, 25 radi u sek-toru specijalizovane trgovine, koji obuhvata sedam objeka-ta, među kojima su mesara, lutrija, mjenjačnica, zlatara... Prodavnica ima 300 parking mjesta i u ponudi sadrži više od 20.000 artikala, među koji-ma je 70 posto hrvatskih pro-izvoda.

Hrvatska:

Otvorena 150. dm prodavnicaU zagrebačkom trgovačkom centru Getro Vrbani otvore-na je krajem augusta 150. dm prodavnica u Hrvatskoj.

Prodavnica na Vrbanima pro-stire se na 402 m2, a kupci u njoj mogu birati između više od 12.000 proizvoda, među kojima je i 21 brend privat-ne robne marke iz asortima-na proizvoda za njegu tijela, kozmetike, higijenskih proi-zvoda, zdravlja, domaćinstva, bebi njege, tekstila, foto uslu-ga i proizvoda za kućne lju-bimce.

Makedonija:

Ramstore u Kiseloj Vodi

Crna Gora:

Renovirana Roda u Zagoriču

Krajem prethodnog mjeseca, skopsko naselje Kisela Voda dobilo je novi Ramstore obje-kat, u Ulici Borisa Trajkov-skog 64.

Otvaranjem ovog marketa produžava se strategija inte-zivnog širenja ovog trgovač-kog lanca u Makedoniji, poru-čili su iz kompanije. Ramstore u Kiseloj Vodi prostire se na 900 m2, a potrošačima stoje na usluzi četri kase i 40 radnika, od toga 20 novih. U asorti-manu novog objekta nalazi se oko 12.000 različitih proizvo-da.

„Kao što smo rekli početkom go-dine, produžujemo sa intenziv-

Roda market u Zagoriču, po-vršine 385 kvadratnih metara, otvoren je početkom augusta u renoviranom ambijentu. Kako su iz kompanije naveli, u maniru dobre trgovine, u periodu od 12. do 18. augu-sta obradovali su potrošače specijalnim akcijskim popu-stima, koji su, osim novih, obuhvatili i veliki broj drugih artikala. Posebne povoljno-sti iznenadile su korisnike

nim otvaranjem novih marketa, a tako ćemo nastaviti do kraja godine. Nakon marketa u Kise-loj Vodi, u septembru planiramo otvaranje još tri nova marketa. Počeli smo da unosimo novitete u naše objekte po pitanju poli-ca, dizajna itd., što za početak može da se vidi u ovom novom marketu“, izjavio je genereal-ni direktor marketa Ramstore Ibrahim Keseme.

loyalty kartice Pika, koji su kupovinom u Roda marke-tu na dan otvaranja mogli da ostvare dvostruke bodo-ve, naglasili su iz kompanije i podsjetili tom prilikom da Pika kartica omogućava zna-čajnu uštedu pri kupovini.

Makedonija:

Otvoren renovirani Kam market

Crna Gora:

Otvoren Voli hipermarket u Pljevljima

Renovirani Kam market otvoren je sredinom augusta u skopskom naselju Skoplje Sever. Novi, prošireni Kam prostire se na 430 m2, raspola-že sa dvije kase, a za usluživa-nje kupaca angažovana su dva nova radnika.

Kompanija je ovom prilikom najavila otvaranje novog Kam marketa u skopskom naselju Dračevo, a u toku su renovi-ranja i ostalih objekata.

U Pljevljima je nedavno otvo-ren Voli hipermarket. „Ovo je dvanaesta općina u Crnoj Gori gdje je Voli prisutan. U Pljevlji-ma smo otvorili objekat veličine 1.800 m2, od čega je 1.000 m2 prodajnog prostora. Zaposlen je 61 radnik, mislim da je to veoma bitno za Pljevlja. Ova investicija je značajna za našu kompaniju koja se trudi da zadrži lidersku

poziciju u Crnoj Gori“, kazao je izvršni direktor kompanije Dragan Bokan.

U poslovnoj godini 2012./ 2013. dm je investirao više od dva miliona eura u otva-ranje šest novih prodavnica, od čega je u 150. prodavnicu uloženo 0,24 miliona eura.


domaće vijesti

Mercator BH u prvoj polovini 2013.

Iz Pivare Tuzla stiže Refresh

Dukat podržava znanje

Oaza sponzor košarkaške reprezentacije BiH

Konzum trese štrumpforija

Kompanija Mercator - BH d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu, koja posluje u Bosni i Hercego-vini, u sastavu Grupe Mercator, od 2000. godine, ostvarila je, za prvih šest mjeseci 2013. godine 137,46 miliona KM ukupnih prihoda.

Zahvaljujući efikasnom uprav-ljanju resursima, značajnom umanjenju troškova i uspješ-

Na vrhuncu ljeta iz Pivare Tuzla stiže novo osvježenje - Refresh, tropsko gazirano piće sa prirod-nom aromom. Osvježavajuće, bezalkoholno, gaziranom piću s okusom kiwana je na tržište Bosne i Hercegovine lansirano u ugostiteljskom pakovanju od 0,25 litara, te u plastičnoj amba-laži od 0,5 i 1,5 litara.

Refresh je proizvod koji su u potpunosti osmislili i kreirali inženjeri Pivare Tuzla, a rezul-tat je potrebe i zahtjeva tržišta. Izuzetno mali sadržaj kalorija

Dukat BiH osigurao godišnju stipendiju za pet najboljih uče-nika iz Bosne i Hercegovine za školsku godinu 2013./14. u ukupnom iznosu od 23.000 KM. Kompanija Dukat BiH po-krenula je akciju pod nazivom Dukat podržava znanje čiji je cilj da srednjoškolce završnih razreda s izvrsnim nastavnim

Krajem augusta održana je press konferencija povodom potpi-sivanja ugovora o sponzorstvu između kompanije Oaza.d.o.o. i Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine. Ispred kompanije Oaza d.o.o. ugovor je potpisao brand manager Haris Hrvić, dok je KS BiH potpisom zastupao sekretar Harun Mahmutović.

Na ovaj način brend Oaza na direktan će se način uključiti u postizanje što boljeg rezultata naših košarkaša na predstojećem Europskom prvenstvu u košarci, koje će se ove godine održati od 4. do 22. septembra u Sloveniji. „Nakon sponzorstva AS GROUP

Od 22. augusta Konzum je pokrenuo ekskluzivni loyalty program pod nazivom Konzum trese štrumpforija. Štrumpfovi su tako stigli u Konzum obojivši sve Konzum prodavnice u pla-vo i donijeli sreću najmlađim obožavateljima preslatkih malih plavaca.

U ponudi Konzum prodavnica, kupci mogu pronaći album za 3D kartice – Štrumpfovi 2. Na blagajnama svih Konzum pro-davnica, uz potrošenih 15KM ili prilikom kupovine poseb-no označenih proizvoda, kupci dobivaju besplatnu 3D karticu. Kada sakupe svih 26 atraktivnih kartica sa 3D efektom, mogu popuniti svoj album. U toku osam sedmica trajanja loyalty programa, svakih 14 dana kupce očekuje novi Konzumov katalog sa 50 štrumpfastičnih artikala

no završenoj integraciji sa DP Marketom, ostvaren je rast pro-duktivnosti od 2,6 posto i neto dobit od 1,44 miliona KM što je značajno poboljšanje u odnosu na prošlu godinu.

Kompanija Oaza d.o.o. iz Tešnja donirala je za potrebe nedavno okončanog Europskog prvenstva u košarci za kadete B-divizije (U16) kamion sa izvorskom vo-dom Oaza u pakovanjima od po 1,5 i 0,33 litra. Mladi europski košarkaši pili su „najbolju vodu na svijetu“ tokom cijelog prven-

stva koje se održavalo u Sarajevu od 09. do 19. augusta.

„Drago nam je da smo mladim košarkašima europskih reprezen-tacija mogli pružiti zadovoljstvo da piju vodu iz 'srca Bosne'“, saopćeno je iz kompanije Oaza d.o.o.

Mladi europski košarkaši pili Oazu

koji donose 1 ili više 3D kartica. Proizvodi koji sudjeluju u pro-gramu, izmjenjivat će se tokom trajanja promocije i biti posebno označeni kroz katalog i na pro-dajnim mjestima.

Loyalty program Konzum tre-se štrumpforija pratiti će neza-boravna događanja za djecu u posebno osmišljenom Štrumpf selu gdje najmlađe očekuju broj-na iznenađenja. Nakon Sarajeva, štrumpfastična priča nastavlja se i u drugim bh. gradovima. Pla-nirano je da Štrumpf karavan posjeti i Zenicu, Mostar, Banja Luku, Bijeljinu, Travnik, Bihać, Tuzlu i Livno.

ovo piće svrstava u kategoriju light proizvoda.

„Premašili smo sva očekivanja, ali smo se susreli i s jasno definisanim zahtje-vima tržišta, da ponudimo nove proizvode i da na taj način održimo korak sa svijetom. Vođeni takvim zahtjevima proizveli smo Refresh, osvježavajuće, gazirano piće s pri-rodnom aromom, bez vještačkih sladila“, rekao je direktor Pivare Tuzla Zlatan Pejić.

Nogometnog saveza BiH, odluči smo se da brand Oaza bude oficijel-na voda Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine. To je naš doprinos kako reprezentaciji, ali i ovom najuspješnijem klupskom sportu u našoj zemlji“, izjavio je tom prili-kom brand manager Oaze Haris Hrvić.

i vannastavnim uspjesima mo-tivira i podrži da nastave dalje školovanje na visokim studijima. U odabiru pet najboljih učenika iz Bosne i Hercegovine pomogli su Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Saraje-vo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlan-skog kantona, Ministarstvo

obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo za obrazovanja, znanosti, kulture i športa Žu-panije Zapadnohercegovačke te Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske. Na osnovu postignutih rezultata i preporu-ka ministarstava donesena je od-luka da će stipendije za školsku godinu 2013/14 dobiti: Josipa Kovač, Nermina Burnić, Naida Omerović, Merima Omić i Sa-nja Vranić.

Stipendije će se isplaćivati mje-sečno u iznosima od po 300 KM ukupno 12 mjeseci, s tim da će stipendisti na samom početku

školovanja dobiti jednokratnu pomoć od 1.000 KM, tako da je ukupna jednogodišnja stipendija za jednog studenta 4.600 KM, što je u ukupnom iznosu 23.000 KM. Uslov za ostvarivanje prava na stipendiju je da student re-dovno polaže ispite u školskoj godini 2013/14, s prosječnom ocjenom ne manjom od 8,5, te da učenik ne prima stipendiju neke druge ustanove.


Otvorena preuređena dm prodavnica u Sarajevu Otvorena Konzum maxi

prodavnica u Visokom

Uvoz kafe raste svake godine Davidoff SHAPE

Kompanija dm otvorila je pre-uređenu prodavnicu u Sarajevu, na adresi Trg solidarnosti 2 koja raspolaže sa 350 m² prodajnog i skladišnog prostora. Otvore-njem Distribucijskog centra u Blažuju decembra 2011. godine i centralizacijom isporuke robe većine dobavljača ostvareni su preduslovi za optimizaciju pro-cesa snabdijevanja robom dm prodavnica širom BiH. Pozitivni efekti optimizacije se ogledaju i kroz mogućnost smanjenja skla-dišnih prostorija u pojedinim prodavnicama dm-a, a u korist povećanja prodajne površine. Tako je u dm prodavnici na Alipašinom Polju smanjenjem skladišnog prostora proširen prodajni prostor, napravljen je novi raspored robnih područja u prodajnom sektoru i proizvo-di na policama složeni su prema

Prva Konzum prodavnica u Vi-sokom otvorena je u sklopu no-voizgrađenog S centra, na adresi Branilaca bb. Na više od 1.000 m² prodajne površine, u ponudi za kupce je bogat asortiman s više od 15.000 artikala za svakodnevnu potrošnju u domaćinstvu. Uz ga-rantovano niske cijene, kupcima će na raspolaganju biti i stalne ak-cijske pogodnosti što će osigurati dodatnu uštedu pri kupovini. U novootvorenoj prodavnici zapo-slena su 22 nova radnika.

Iz bogate ponude Konzum maxi prodavnice u Visokom izdvaja se veliki izbor svježeg voća i povr-ća, mesa vrhunske kvalitete, mli-ječnih, pekarskih i delikatesnih proizvoda, gotovih jela i drugih životnih namirnica, te proizvoda za čišćenje, higijenu i uređenje doma.

Uvoz kafe u BiH raste svake godine. Prošle godine je na ovo tržište uvezena kafa u vrijedno-sti od 59,82 miliona eura, što je za 4,09 miliona eura više nego prethodne godine. Nedavno sprovedeno istraživanje organi-zacije International Coffee Or-ganisation pokazalo je da je BiH po potrošnji kafe 12. zemlja na svijetu.

U prvoj polovini godine u BiH je ukupna količina uvezene kafe iznosila 10.774 tona, u vrijedno-sti od 24,54 miliona eura, poka-zuju podaci Uprave za indirekt-no oporezivanje BiH.

Uvezeno je 9.918 tona siro-ve kafe, u vrijednosti od 20,45 miliona eura. Količina uvezene pržene kafe je 851 tona, ukupne vrijednosti 4,09 miliona eura, dok su ostali preparati za kafu uvezeni u količini od pet tona, a

Crne i bijele kombinacije su i trend i vječna klasika. Savršene su za casual look, ali i za svečane prilike. Odišu elegancijom i de-centnošću. Takav je i novi Davi-doff SHAPE - u crnoj i bijeloj varijanti, s decentnim detaljima stiliziranim do savršenstva, novi Davidoff SHAPE predstavlja personifikaciju elegancije oblika i dizajna, te dopušta brendu Da-vidoff da ostane dosljedan svom minimalizmu, toliko cijenjenom u užurbanoj svakodnevnici.

Neprolaznost crne i bijele kom-binacije bila je i tema zabave održane na terasi elitnog resto-rana Four Seasons u sarajev-skom Alta centru koja je okupila Davidoff VIP zvanice iz javnog života Bosne i Hercegovine. Toplu sarajevsku noć ispunili su zvuci crossover nota ženskog,

njihova ukupna vrijednost iznosi 7.669,38 eura, ističe portparol UIO Ratko Kovačević, dodaju-ći da je prošle godine uvezeno 22.933 tone kafe, u vrijednosti od 59,82 miliona eura, a pret-hodne godine 21.919 tona, ukupne vrijednosti 55,73 mi-liona eura. Od ukupne količine kafe prošle godine, sirove kafe uvezeno je 21.276 tona, pržene kafe 1.645 tona i ostalih pre-parata za kafu u količini od 12 tona, dodaje Kovačević. On dodaje da se kafa u BiH najviše uvozi iz Slovenije, Italije, Hrvat-ske, Srbije, Brazila i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

električnog gudačkog kvarteta Studio Alektika iz Novog Sada i prve a cappella grupe u BiH BasicS, a čaroliju je upotpunio performans AlterNacije, koji vi-ziju pretvaraju u stvarnost.

Na dan otvorenja Konzum maxi prodavnice pripremljeni su pri-godni pokloni za prve kupce, a svaki stoti kupac dobio je cijelu kupovinu besplatno. Za kupce je organizovana nagradna igra, a oni najsretniji će osvojiti pet poklon kupovina od po 500 KM i 100 poklon paketa. Posebno iznenađenje priređeno je za naj-mlađe posjetioce koji su uživali u igri i zabavi u Štrumpf selu.

Prodavnica u Visokom je 160. Konzumov maloprodajni obje-kat u Bosni i Hercegovini, a ujedno je osma prodavnica otvo-rena u proteklih mjesec dana. U planu je uskoro otvaranje još jedne Konzum prodavnice u Visokom, te prodavnica u Usko-plju i Širokom Brijegu.

željama potrošača te su sa izloga uklonjene police s proizvodima. Ovim preuređenjem kupcima je olakšana orijentacija i odabir između gotovo 11.000 proizvo-da koji čine dm asortiman. „Od samog dolaska na tržište BiH, pro-davnice dm-a u našoj zemlji uređe-ne su prema europskim standardi-ma, a od danas će kupovina u ovoj prodavnici biti još jednostavnija”, kazala je regionalna menadžeri-ca ove dm prodavnice Ruzmira Muratbegović.

Na ponovnom otvorenju posje-tioci su uživali u kupovini, po-klonima i brojnim sniženjima. Organizovana je i nagradna igra koja traje do 12.9.2013. godine te najsretnijim kupcima omogu-ćava osvajanje mašine za veš Go-renje, multimiksera Gorenje ili jednog od 10 dm poklon paketa.

10

regionalne vijestiseptembar 2013 www.instore.ba

Novi predsjednik Uprave Palome

Završen 51. Agra sajam

U Europarku raste broj posjetioca

Pivara Laško prodaje Radensku

Košarkaši u Sparovoj reklamiU svjetlu Europskog prvenstva u košarci, slovenski tim je snimio šaljivu reklamu, u kojoj košarka-ši usred noći pokušavaju da na-pune korpu u Sparovoj prodav-nici i pobjegnu od obezbjeđenja.

U jednominutnoj reklami še-storica igrača, kapiten Jaka La-ković, braća Dragić, Boštjan Nachbar, Gašper Vidmar i Jaka Brodnik organizovali su neo-bičan trening među Sparovim policama. Reklama prikazuje momke koji se, uz podršku navi-jačica, dobacuju raznim proizvo-

dima i ubacuju ih u korpu, koju vozi Lipko, maskota Eurobaske-ta 2013. Međutim, muzika je na kraju probudila dežurnog čuva-ra, kome je malo falilo da uhvati „provalnike“.

Reprogram kreditaNajnovijim reprogramom banke su omogućile Pivari Laško sol-ventnost do kraja aprila 2014., odnosno do trenutka okončanja postupka prodaje Mercatora. Grupa Laško ima kod banaka oko 350 miliona eura kredita, čija otplata treba da počne u septem-bru, ali su bankari i menadžment Pivare Laško postigli dogovor o produženju reprograma za još sedam mjeseci.

Vođenje sladkogorske fabrike papira Paloma od 1. augusta je preuzeo Tadej Gosak. Nje-ga je na funkciju predsjednika Uprave postavio nadzorni savjet kompanije.

Gosak je bio na poziciji direk-tora slovenskog dijela multi-nacionalne kompanije Ecolab, a Palomu je privremeno vodio donedavni član Upravnog od-bora Stanko Kranjc.

Nadzorni odbor je, u saradnji sa kadrovskim agencijama, od mar-ta u potrazi za novom upravom. Do sporazumnog raskida sa bivšim predsjednikom Darkom Bračičem, kako navode u Palo-

Petodnevni Međunarodni pre-hrambeno-poljoprivredni sajam Agra, koji se održava u Gornjoj Radgoni, završen je 29.08.

Na 68.300 m2 izložbenog pro-stora predstavilo se 1.730 izlaga-ča iz 29 država. Sajam je otvorila predsjednica slovenske Vlade, Alenka Bratušek.

Pored redovne izložbe, svoje mjesto na sajmu našla je i Me-đunarodna godina saradnje u području voda, ECO i biodina-mička proizvodnja prehrambe-

Mariborski centar Europark, koji će ovih dana slaviti 13 go-dina postojanja, zabilježio je u prvoj polovini 2013. godine dva posto više profita u odnosu na isti period prošle godine. Direk-tor Europarka Simona Mandl kaže da je ovo rezultat napornog rada u promijenjenim ekonom-skim uslovima. „Europark je naj-veći šoping centar u Sjevernoistočni Sloveniji. Tokom prošle godine pra-tili smo modne, trgovačke, a naroči-to potrošačke trendove i tome prila-godili ponudu. Rast posjete i profita je rezultat tog truda”, objašnjava ona.

Ponuda Europarka dopunjena je otvaranjem prodavnice sportske opreme Deha, prodavnice po-klona Amadeus i Čokoladnog ateljeja Dobnik, kao i renovi-ranog McDonald’s restorana. “Šoping centar sada broji ukupno

Pivara Laško će na jesen pokre-nuti postupak prodaje Radenske, proizvođača mineralnih i izvor-skih voda. Direktor Pivare Laš-ko Dušan Zorko potvrdio je za ljubljansko Delo da je njegova kompanija potpisala ugovor sa bankom Unicredit, koja će kao konsultant pripremiti međuna-rodni tender i tražiti kupce za Radensku. Prema njegovim rije-čima, postupak prodaje započet će najkasnije u septembru.

mi, došlo je zbog nezadovoljstva u vezi sa ostvarenim poslovnim planovima. Kompanija iz Sladke Gore je prošle godine ostvarila 84,2 miliona eura prihoda. Zbog oslabljene prodaje u posljed-njem tromjesečju, zabilježen je gubitak u vrijednosti od 453.000 eura.

Da podsjetimo, za kupovinu Radenske zainteresovan je češ-ki proizvođač bezalkoholnih pića Kofola, koji je u vlasništvu grčke porodice Samaras. Kofo-la proizvodi različita pića u se-dam pogona u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Rusiji, a distribuira ih i u Australiji i Njemačkoj. Kupovinom Radenske kompa-nija će ojačati svoj distributivni kanal na Balkanu.

120 prodavnica i lokala. Europark je, prema istraživanju švajcarskog instituta, dobio nagradu za najbolji slovenski šoping centar i među 116 europskih centara osvojio čak četvr-to mjesto”, navodi se u saopćenju.

Vlasnik mariborskog Europar-ka je austrijska kompanija SES (Spar European Shopping Cen-ters), koji u Sloveniji posluje sa još dva slična centra u Celju i Ljubljani. SES posjeduje 24 velika šoping centara u Austri-ji, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i Češkoj. Kompanija je najavila da će ove godine u centar u Mari-boru investirati više od 1,3 mi-liona eura.

nih proizvoda, lokalna samodo-voljnost, model plantaža, više od 300 vrsta domaćih, lokalnih i tradicionalnih sorti usjeva, odr-živost izgradnje i korištenje ob-novljivih izvora energije u far-mama i domaćinstvima, tržišta Agra farme, turizam, regionalna i lokalna nabavka hrane i drugo. Ogledno odjeljenje Biotehničke škole Rakičan predstavilo je više od 300 vrsta autohtonih, do-maćih i tradicionalnih poljopri-vrednih biljaka, zelenila i cvijeća.


Dobit Konzuma

Jamnica povećala dobit

Rast prihoda uz stalni rast izvoza

Tri Velike zlatne medalje

Potrošnja u julu porasla za 2,7 posto

Pozitivni rezultati Kraša

Trgovački lanac Konzum ostva-rio je tokom prvih šest mjeseci 2013. dobit u iznosu od 5,23 mi-liona eura, što je za 0,4 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine.

Drugi kvartal zaključen je sa 4,31 miliona eura dobiti, dok je u 2012. ona iznosila 4,57 milio-na. Konzum je u prvih šest mje-seci ove godine povećao priho-de od prodaje na 0,75 milijardi eura, dok su troškovi osoblja smanjeni sa 59,28 miliona na 54 miliona.

Kompanija Jamnica, koja poslu-je u sastavu koncerna Agrokor, ostvarila je neto dobit u iznosu od 6,1 miliona eura tokom prvih šest mjeseci 2013. Neto dobit ovog proizvođača flaširane vode i bezalkoholnih pića povećan je time za 17,9 posto u odnosu na isti period 2012. godine.

Nekonsolidovani finansijski iz-vještaj o poslovanju kompanije, objavljen na zagrebačkoj berzi, pokazuje da su ukupni prihodi

U prvih šest mjeseci 2013. ukupni prihodi Adris grupe iznosili su 0,18 milijardi eura, što je za 4,7 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Prihodi od prodaje roba i usluga iznose 0,16 milijardi eura i, u po-ređenju sa istim periodom proš-le godine, manji su za 3,8 posto. U poređenju sa istim periodom prošle godine, TDR je ostvario 12,9 posto manju prodaju, uz pro-sječan pad potrošnje na regional-nim tržištima od desetak posto. I nadalje je prisutan snažan pomak potražnje prema nižim cjenovnim segmentima. Prisutan je i snažan trend rasta rezanog duhana. Ula-

Kompanija Belje d.d. osvojila je tri Velike zlat-ne meda-lje za ABC svježi krem

sir, ABC svježi krem sir povrće i ABC svježi krem sir Mediteran na Međunarodnom ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda u okviru 51. Međunarodnog sajma poljoprivrede i hrane Agra u Gor-njoj Radgoni.

Sajam Agra je najvažniji poljopri-vredno-prehrambeni sajam u Slo-veniji, u okviru kog se svake godi-ne sprovodi i ocjenjivanje mlijeka

Hrvatski Državni zavod za sta-tistiku objavio je da je promet robe u ovoj zemlji u julu skočio za 2,7 posto na godišnjem ni-vou i time premašio očekivanja stručnjaka. Ovo je drugi mjesec kako promet robe u maloprodaji raste. Promet je, u odnosu na isti period prošle godine, nominal-no porastao za 4,6 posto, a real-no za 2,7 posto.

Od marta prošle godine promet robe u Hrvatskoj je bilježio pad, da bi u maju porastao za 1,1 posto, a ovo je već treći mjesec

Kraš Grupa je objavila izvještaj o poslovanju za prvih šest mje-seci 2013. godine, koji pokazuje da je kompanija u ovom periodu ostvarila neto dobit u iznosu od 0,5 miliona eura.

Ukupni konsolidovani prihodi u prvom polugodištu 2013. iznose 60,84 miliona eura. Ukupni kon-solidovani rashodi u ovom perio-du ostvareni su u iznosu od 59,97 miliona eura.

U odnosu na isto razdoblje proš-le godine, ukupni prihodi manji su za 4,37 miliona eura, dok su ukupni rashodi manji za 4,52 miliona eura. U ukupnim priho-dima prihodi od prodaje ostvare-ni su u iznosu od 59,07 miliona eura, finansijski prihodi iznose 1,01 miliona eura, dok su ostali prihodi ostvareni u iznosu 0,76 miliona eura.

Kraš grupa je u prvom polugo-dištu 2013. godine nakon pokri-ća ukupnih rashoda poslovanja ostvarila dobit prije oporezivanja

Poslovanje u prvom polugodištu 2013. godine proteklo je u eko-nomski neizvjesnim uslovima i iščekivanju privrednog oporav-ka, navodi se u saopćenju pred-sjednika uprave Darka Kneza, koji ističe da su održanju uku-pnog prometa doprinijeli sezon-ski utjecaj turizma, povećanje prodajnog prostora i ulaganje u preuređenje prodajnih objekata.

Jamnice iznosili 80,64 miliona eura, što je za sedam posto više u odnosu na prošlu godinu. Pri-hodi od prodaje povećani su za 5,9 posto na 77,4 miliona eura. U odnosu na prvo polugodište 2012. godine, ukupni rashodi kompanije povećani su za šest posto na 72,98 miliona eura.

skom Hrvatske u EU uvedene su znatno veće carine na izvoz ciga-reta na tržišta zemalja CEFTA-e, što će, na godišnjem nivou, rezul-tirati povećanjem troškova poslo-vanja za desetak miliona eura.

Posmatrano u cjelini, Adris gru-pa polovinu prihoda od prodaje ostvaruje u izvozu, od čega goto-vo 60 posto na tržištu Europske unije.

kako bilježi rast. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se oporavak pro-meta u maloprodaji očekuje tek kad nastupe povoljniji trendovi na tržištu rada.

u iznosu od 0,81 miliona eura, što je za 0,15 miliona eura više od ostvarenja u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit razdo-blja iznosi 0,5 miliona eura.

Udio prihoda od prodaje u ino-stranstvu u ukupnim prihodima povećan je na 42,7 posto. Po-većan je obim izvoza na tržišta Australije, Saudijske Arabije, Slo-venije, Slovačke, Švedske, Crne Gore i Kosova.

U odnosu na isti period prošle godine povećane su cijene ener-genata i glavnih sirovina: brašna, skrobnog sirupa i biljnih masti, što se nepovoljno odrazilo na ostvarene rezultate, ističu iz Kra-ša.

i mliječnih proizvoda. Za ovogo-dišnje ocjenjivanje prijavljeno je 137 proizvoda 26 međunarodnih kompanija iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke, a ocjenjivač-ku komisiju sajma čine stručnjaci iz čitavog regiona.


regionalne vijesti

Vindija otvorila novi pogon

Manji promet robe

Prodaja vode, voća i povrća

Oznake za zaštićene proizvode

Vinarija Aleksandrović pokrenula online prodavnicu

Novi direktor za Jugoistočnu EuropuHrvatska prehrambena industri-

ja Vindija otvorila je 23. augusta novi pogon za proizvodnju me-snih prerađevina u Plandištu.

U pogon je uloženo 2,6 miliona eura, a otvoreno 50 novih radnih mjesta, navodi se u saopćenju Vindije, u kojem se dodaje da će ova investicija znatno ojačati po-tencijal kompanije za izvoz viso-kofinalnih proizvoda u zemlje regije i Europske unije.

Poslovni sistem Vindija u Srbiji posluje od maja 2009. godine, a

Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u junu ove godine je za 4,3 posto manji nego u maju, mjereno stalnim cijenama, a u tekućim cijenama je manji za 3,7 posto, saopćio je Republički za-vod za statistiku. U poređenju s junom prošle godine, promet u stalnim cijenama, kad se isključi inflacija, manji je za 6,1 posto, a u tekućim cijenama je veći za 1,2 posto. Od januara do juna 2013. godine prodaja u radnjama u stalnim cijenama je za 7,8 posto

Topli dani ovog ljeta obilježili su povećanu potrošnju flaširane vode u maloprodajnim objekti-ma Mercator-S. Za samo jedan dan prodato je oko 210.000 lita-ra vode u objektima Mercatora i Rode. Visoke temperature utje-cale su i na povećanu kupovinu proizvoda koji sadrže visok pro-cenat vode, kao što su sjeckane salate, svježe voće i povrće, kao i sladoled.

Tako je u periodu od 21. juna do 10. augusta u Mercator i Roda objektima prodato je 2.500 tona

Od septembra počinje izdavanje kontrolnih markica za obilježa-vanje svih registrovanih proi-zvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom iz Srbije. To je na-javio savjetnik za unapređenje kvaliteta poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda Mini-starstva poljoprivrede Branislav Raketić. On je u Privrednoj komori Beograda na skupu o zaštiti tih proizvoda kazao da će kontrolne markice imati serijske brojeve i izdavat će ih Zavod za izradu novčanica, prenosi agen-cija Beta. „Proizvodi sa oznakom geografskog porijekla nisu do sada bili u Srbiji adekvatno obilježeni i zaštićeni. Ubuduće se niko više neće moći baviti proizvodnjom proizvo-da koji imaju zaštićeno geografsko porijeklo, a da ne ispunjavaju mi-nimum zahtjeva koji se tiču bez-bjednosti. Onaj ko nema pravo, a plasira proizvode pod određenim imenom bit će kažnjen”, naglasio je Raketić.

Vinarija Aleksandrović pokre-nula je online prodavnicu koja omogućuje da se njihovi proi-zvodi poruče iz bilo kojeg dijela svijeta.

Kako stoji na zvaničnoj web stranici Vina Aleksandrović,

Novi regionalni direktor kom-panije Coca-Cola za tržište Jugoistočne Europe je Vikas Chawla, koji će na ovu funkciju stupio 01. septembra.

U njegovoj nadležnosti naći će se Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Rumunija, Bugarska, Albanija, Moldavija, Grčka, Malta i Kipar, a regional-ni centar kompanije smješten je u Atini.

Chawla je do sad obavljao funk-ciju potpredsjednika indijske je-

Vanjskotrgovinski deficit Srbije u prvoj polovini godine bio je 3,13 milijardi dolara, što je 21,9% manje nego u istom periodu prošle godine (Republički zavod za statistiku)

iz kompanije ističu da proizvod-nja zadovoljava najviše standar-de Europske unije i posjeduje odgovarajuće izvozne brojeve. Vindija je u Srbiji investirala više od 34 miliona eura, a sistem objedinjuje farme za tov, fabriku stočne hrane UNIP u Valjevu, industriju mesa u Plandištu, kao i tri distributivna centra koja za-pošljavaju 330 radnika. dinice Coca-Cole, u sklopu koje

je radio prethodnih 16 godina.

online prodavnica je rezultat saradnje ove vinarije i logističke kompanije DHL. „Ljubitelji na-ših vina sa bilo kojeg dijela planete od sada će biti u mogućnosti da po-ruče vina Aleksandrović i uživaju u njima“, navodi se u saopćenju.

manja nego u istom prošlogo-dišnjem periodu, a u tekućim cijenama je veća za 1,1 posto.

svježeg voća i povrća. „Ohrabru-je činjenica da se u maloprodajnim objektima bilježi rast prodaje eko-loški gajenog voća i povrća, koje u ovoj količini učestvuje sa oko 20 posto, iako u ukupnoj prodaji takvi proizvodi još uvijek ne zauzima-ju značajno mjesto“, poručuju iz kompanije. Od voća, najproda-vaniji artikli su bili banana i ja-buka, a od povrća krompir i luk. Među popularnim proizvodima su i mini lubenica i dinja.

Trenutno u Srbiji 49 proizvo-da ima zaštitu porijekla i geo-grafsku oznaku. Među njima su futoški svježi i kiseli kupus, leskovački domaći ajvar, ariljska malina, rtanjski čaj, homoljski med, vršačko pivo Šampion, pi-rotski ćilimi, džemperi iz Siro-gojna, devet vrsta vina, kao i mi-neralne vode Vrnjci, Akva heba, Duboka i Knjaz Miloš.


Najkompanija Jugoistočne Europe

Voli povećao promet

Lilly proizvodi u Dami i Kući hemije

Kompanija Nall Internatio-nal osvojila je nagradu na 28. izboru za najmenadžera i naj-kompaniju regije Jugoistočne i Srednje Europe. Nagrade su dodijeljene u Sarajevu, a dobio ih je generalni direktor kom-panije Nall International Jo-van Lekić i Nall grupa.

„Nagrada za najmenadžera i najkompaniju, kao i nagrada za najgrupaciju, predstavlja veliku čast i satisfakciju za postignute poslovne rezultate, koje bilježimo u proteklih 10 godina. Svaka na-grada ujedno i obavezuje. Zado-voljstvo je veće ukoliko nagradu podijelite sa svojim zaposlenima, koji su najvećim dijelom i dopri-nijeli dobijanju iste. U budućnosti Nall grupa, koju čine Nall In-ternational, Kuća Hemije, hotel resort Ruža Vjetrova i drogerija Dama, nastavit će sa razvojem distribucije, maloprodajne mreže drogerija i proširenjem hotelsko

Lanac marketa Voli povećao je promet za gotovo 29 posto, izjavila je direktor marketinga kompanije Olivera Šuskav-čević početkom prethodnog mjeseca. Ona je istakla da ovaj podatak ne iznenađuje kada se ima u vidu da je Voli značajno povećao prodajnu mrežu.

„Naša prodajna mreža je poveća-na kupovinom Novito marketa, ali i otvaranjem novih prodajnih objekata, što na sjeveru, što na primorju Crne Gore. Interesan-tan je podatak da na nivou po-

Drogerije Kuća Hemije i Dama skopile su sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji sa drogerijom Lilly u cilju za-jedničkog nastupa na tržištu i plasmana robe i usluga.

Od sada u drogerijama Kuća Hemije i Dama potroša-či mogu naći širok asorti-man proizvoda robne marke

turisticke ponude“, navodi se u saopćenju.

stojećih objekata bilježimo rast od pet posto. Razlog tome nije pove-ćanje PDV-a, jer cijena osnovnih životnih namirnica nije rasla. Ali i namirnice kod kojih je došlo do povećanja PDV-a zadržale su uglavnom istu cijenu, tako da je povećanje prometa rezultat po-većane potrošnje“, rekla je Šuš-kavčević.

Lilly, među kojima su Velnea, Mama&beba, Solevita, Lilly peškiri i majice.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za juli 2013. iznosila je 802,4 eura i veća je za 0,2% od junske (Zavod za statistiku Crne Gore)

Poslovanje Fruktal Mak

Međunarodni poziv za dizajn etikete vina

Vitaminka ostvarila dobit

Poskupljenje osnovnih životnih namirnica

Kompanija Fruktal Mak, koja proizvodi sokove u skopskom Zelenikovu, zabilježila je u pr-vom polugodištu 2013. prihode od prodaje u iznosu od 2,8 mili-ona eura, što je za 4,6 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Povećani su prihodi od prodaje na domaćem tržištu, kao i prihodi od izvoza. Međutim, u istom periodu Fruktalu su se po-većali rashodi za 7,4 posto, što je približno jednako vrijednosti prihoda. Kompanija je prvih šest

U saradnji sa vinarijom Tikveš, Skopje design week je objavio međunarodni poziv za sve zain-teresovane dizajnere da učestvu-ju sa svojim prijedlozima i osmi-sle etiketu za vino Chardonnay.

Poslata rješenja razmotrit će međunarodni žiri, a 10 najbo-ljih radova će biti izloženo na Skopje design weeku, koji se ove godine održava od 1. do 6. okto-bra. Najbolje rješenje bit će pro-glašeno na svečanom zatvaranju manifestacije 6. oktobra. Rok za dostavljanje rješenja je 15. sep-tembar, nakon čega će među-

Tokom prvih šest mjeseci 2013. godine Vitaminka je ostvarila dobit u iznosu od 577.000 eura, što predstavlja rast za 1,3 posto u odnosu na isti period prethod-ne godine, kad je dobit iznosila 570.000 eura.

Prema nerevidiranom bilansu uspjeha kompanije, tokom prvih šest mjeseci ove godine prihodi od prodaje porasli su za sedam posto, odnosno sa prošlogodiš-njih 10,9 miliona eura na 11,8 miliona. Tokom prvog polugo-

Najnoviji podaci makedonskog Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je vrijednost mini-malne potrošačke korpe u julu u odnosu na prethodni mjesec pala, ali je zabilježila rast u odnosu na

mjeseci završila sa gubitkom od 88,7 hiljada eura.

dišta finansijski bilans Vitaminke zabilježio je promjenu u rezer-vama, koje su dvostruko veće. U prvih šest mjeseci 2012. godine rezerve gotovih proizvoda izno-sile su oko 64.000 eura, dok ove godine one iznose oko 132.000 eura.

isti period 2012. godine.

Indeks maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica u julu 2013. godine u odnosu na jun iznosi 99,2, a indeks osnov-nih životnih troškova 98,9.

narodni žiri davati svoje ocjene. Pobjednik će osvojiti novčanu nagradu u vrijednosti od 500 eura, a njegova etiketa će biti i dio regionalne izložbe vinarije Tikveš u 2014. godini.


veliki trgovci

UK: Britanski trgovački lanac započeo je implementiranje sistema novih, pametnih kasa u svoje prodajne objekte u Ve-likoj Britaniji.

Zahvaljujući ovim kasama, kojih će u biti više od 10.000, trgovac će moći da prati nov-čane transakcije u svojim objektima u realnom vreme-nu, a menadžment trgovine će u svakom trenutku imati informaciju o količini raspo-loživog novca u objektu, uz posebno obavještenje kad ova količina dosegne kritični mi-nimum.Sistem će biti uveden u Tesco

SAD: @WalmartLabs, tehno-loški tim kompanije Walmart, uveo je sistem za optimizaci-ju web stranice pod nazivom Torbit. Ovaj sistem razvija alate za analizu i poboljšanje učinka, koji ubrzavaju preuzi-manje podataka sa interneta. Program, osim toga, poboljša-va i pristup internetu sa kuć-nih i tablet računara, kao i sa

Ukrajina: Metro Cash & Carry baner Metro grupe uvo-di izmjene u svoje poslovanje na tržištu Ukrajine. Kompani-ja će revidirati svoj asortiman, prvenstveno neprehrambenih proizvoda. Trgovac će razmo-triti svoju strategiju određi-vanja cijena, promotivnih po-

Belgija: Očekivanja kompa-nije Delhaize u vezi sa poslo-vanjem na godišnejm nivou porasla su nakon što je pro-daja u drugom kvartalu 2013. godine prevazišla očekivanja menadžmenta.Poslovanje Delhaizea na američkom tr-žištu je nastavilo sa rastom, a zadovoljavajući su i rezultati na tržištima Belgije i Istočne Europe. Profit kompanije je u ovom kvartalu viši za 5,8%,

Rumunija: Kompanija Carre-four najavila je lansiranje svog Superco banera na tržištu Rumunije, gdje trgovac već posjeduje lanac hipermarketa, supermarketa i malih trgovina. Novi potez menadžment kom-panije smatra značajnim za da-lje poslovanje u Rumuniji.

Superco je zvanično lansiran u Španiji početkom godine. U pitanju je hibridni koncept, koji predstavlja kombinaciju

Extra i Superstore objekte to-kom augusta.

UK: Renovirani objekat trgo-vačkog lanca Tesco u Vatfordu imat će u svom sklopu i salu za sastanke. Ovo je prvi prostor ovog tipa u Tescovim prodav-nicama u Velikoj Britaniji, dok radnje ovog trgovca u Aziji već imaju salu za sastanke, kao što je slučaj sa kanadskom tr-govinom Tesco Lotus.Prostorija u Vatfordu prostire se na 56 kvadratnih metara, a lokalne organizacije moći će da je rezervišu i koriste bez novčane nadoknade.

pametnih telefona.

Nakon formiranja tima teh-noloških eksperata @Wal-martLabs u aprilu 2011. godi-ne, trgovac je usvojio i razvio nekoliko softverskih rješenja za unapređenje poslovanja. Njihovi najnoviji proizvodi su aplikacija Tasty Labs i pro-gram Inkiru namijenjen ana-lizi elektronskog poslovanja.

nuda i sistema loyalty kartica. Planirano je i ulaganje u lanac nabavke, kako bi se izbjegla nestašica pojedinih artikala u magacinima Metro trgovina.Osim toga, menadžment kom-panije je najavio i moguće ka-drovske promjene u ukrajin-skoj jedinici.

odnosno 193 miliona eura. Prodaja u SAD je porasla za 0,4 posto, što kompanija pri-pisuje renoviranju trgovina i fokusu na cijene.Prihodi u Belgiji veći su za 2,9 posto, odnosno 1,26 milijardi eura. U Jugoistočnoj Europi prodaja je skočila za 5,3 po-sto na 787 miliona eura, što je potpomognuto ekspanzijom ovog trgovačkog lanca na tr-žištima Rumunije i Grčke.

diskontnog supermarketa i Cash&Carry koncepta, fokusi-ranog na cijene. Vjeruje se da je Superco inspirisan banerom Atacadao, koji posluje u sklopu kompanije Carrefour na trži-štu Brazila.

Nekadašnji menadžer za pri-vatne robne marke kompanije Carrefour Monica Colio ime-novana je za vođu projekta banera Superco na rumunsko tržište.

Pametne kase Superco koncept

Reorganizacija poslovanja

Stabilno poslovanje

Širenje tehnološkog portfolijauK: tesco uvodi transakcione kioskeKompanija isprobava novi vid transakcionih kioska u tri svoje prodavnice u Velikoj Britaniji. Na ovaj potez kompanija se odlučila kako bi svojim potrošačima omo-gućila lakši pristup širem asorti-manu proizvoda od onog koji je fizički smješten u prodavnicama.Kupci će pomoću ovog kioska moći da poruče artikle kojih u da-tom tranutku nema u magacinu radnje, da preuzmu kupljenu robu, kao i da poruče kućnu dostavu iste. Plaćanje će se obavljati kroz integrisani čip i PIN terminal.Kiosci su povezani sa online poslovnom platformom, čiji je pro-vajder Venda. Sistem je razvijen u saradnji sa kompanijama Re-tec, Cisco i C-instore.Andrew Beale, upravnik sektora za digitalni razvoj kompanije Tesco, rekao je da je novo poslovno rješenje osvojilo nagradu Innovation Award for multi-channel inovation.

Svijet: Stari elektronski uređaji Walmart je osnovao web stranicu na kojoj od potrošača prikuplja polovne elektronske uređaje u zamjenu za poklon karticu za ku-povinu u objektima ovog trgovačkog lanca.

Razmjena se odnosi na mobilne telefone, tablet računare, mp3 playere, konzole za igrice, kamere, fotoaparate i gps uređaje. Korisnici postavljaju oglase za ove proizvode na specijalizova-nom web stranici. U zavisnosti od ispravnosti uređaja, prodavac dobija određeni kredit na poklon kartici, koji može iskoristiti za kupovinu u Walmartu.

16

svjetske vijestiseptembar 2013 www.instore.ba

Kraft Foods EAM postaje Mondelez

Snažan učinak

Akvizicija L’Oréala

Podrška startap kompanijama

Investicija Nestléa

Danone kupio YoCrunch

Prihodi iznad očekivanihFrancuska: Kompanija Danone ostvarila je u drugom kvartalu veći rast prihoda od očekivanog, sa porastom prihoda od 6,7 posto, odnosno 5,7 milijardi eura. Ovome je naročito doprinio porast prodaje hrane za bebe na kineskom tržištu. Jedinica za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda zabilježila je rast prihoda za 2,6 posto. Tome je doprinio rast prodaje hrane za bebe za 14 posto.

Europa: Ukupno 17 tržišta Centralne i Istočne Europe, na kojima posluje kompanija Kraftfoods, uključujući Istoč-nojadransku regiju, udružilo se u europsku organizaciju Mon-delez Internetional, koja važi za jednog od vodećih proizvođača grickalica.

Novi članovi organizacije, koji pokazuju značajan potencijal za razvoj poslovanja, podijeljeni su u dvije grupe: sjevernu i juž-nu Centralnu Europu. Srbija, Hrvatska i Slovenija pripadaju grupi južne Centralne Europe, zajedno sa Mađarskom, Bugar-skom i Rumunijom.

„Pridruživanje europskoj regiji naše organizacije donijet će brojne

Francuska/Kina : Francuska kozme-tička kuća L’Oréal i kompanija Magic Holding Internatio-nal ltd. iz Hongkon-ga saopćili su da je L’Oréal otkupio sve akcije hongkonške kompanije specijali-zovane u proizvodnji maski za njegu lica.

Kompanija iz Hongkonga u 2012. ostvarila je prihode od prodaje blizu 150 miliona eura, što je povećanje od 29 posto u

Australija: Kompanija Coca-Cola pokrenula je u Austra-liji sistem za podršku startap kompanijama The Coca-Cola Accelerator (TCCA), u cilju podsticanja preduzetništva i prilagođavanja novim tržištima. „Ovaj sistem omogućuje firmama u razvoju da se oslone na mre-žu kompanije Coca-Cola, kako bi izašle na globalno tržište i razvile svoje poslovanje“, objašnjava pot-predsjednik za inovacije u Coca-Coli David Butler, dodajući da je kompanija otvorena za saradnju

Njemačka: Kompanija je 20. augusta u njemačkoj fabrici smr-znutih pizza Wagner otvorila novi pogon vrijedan 50 miliona eura.

Investicijom u fabriku smještenu u njemačkom gradu Nonnwei-ler povećana je proizvodnja Wa-gnerovih proizvoda, uključujući brendove Big Pizza, Piccolinis i Die Backfrische, a otvoreno je 50 novih radnih mjesta.

„Ovo je najnaprednija linija za proizvodnju smrznutih pizza u Europi“, izjavio je prilikom otva-ranja Werner Bauer, direktor za tehnološke operacije kompanije

Njemačka: Henkel je zabilježio snažan učinak u drugom kvarta-lu, kao i značajno povećanje pro-daje i prihoda u sva tri poslovna sektora.

„Naš korigovani prinos od proda-je je po prvi put porastao na 15,4 posto“, izjavio je izvršni direktor Henkela Kasper Rorsted. „Dok su sve regije zabilježile rast, naša tržišta u razvoju su opet značajno doprinijela ovom rezultatu. Udio prodaje na tržištima u razvoju značajno je porastao, po prvi put dostigavši 45 posto“, dodao je on.

Henkelova prodaja u drugom kvartalu 2013. iznosila je 4,286 milijardi eura, što predstavlja

SAD: Francuska kompanija Danone proširila je svoje po-slovanje na tržištu SAD kupo-vinom fabrike preliva za jogurt YoCrunch.

Kompanija YoCrunch osnovana je 1985. godine, sa sjedištem u SAD. Iz francuske kompani-je ističu da je u pitanju tržišni lider u proizvodnji jogurta sa prelivima različitih okusa. Da-none se na ovaj korak odlučio kako bi nadoknadio gubitke na europskom tržištu, gdje se, kako kažu iz kompanije, sve veći broj potrošača okreće jeftinijim proi-

odnosu na prethodnu godinu. L’Oréal namjerava da razvije ovu kinesku kozmetičku marku nakon što sprovede istraživanje na kineskom tržištu, na kome je prisutan od 1997.

i zainteresovana za razvoj poslo-vanja u drugim industrijama.

Nestlé. „Ulaganja u fabriku smr-znutih pizza Wagner omogućuju nam da tržištu ponudimo inova-tivne pizze sa svježim namirni-cama brenda Die Backfrische, koji je svakako jedan od najuspješnijih brendova smrznutih pizza lansiran u posljednjih nekoliko godina“, do-dao je on.

povećanje od 1,9 posto u odno-su na 2012.

Poboljšanju su doprinijela sva tri poslovna sektora: sektor De-terdženti i kućna hemija zabilje-žio je rast organske prodaje od 5,8 posto; sektor Beauty care zabilježio je organski rast proda-je od 2,8 posto, dok je u sektoru Adhezivi tehnologije također zabilježen rast prodaje od 3,6 posto u odnosu na prošlogodiš-nji period.

zvodima privatnih robnih marki.

Predviđa se da će, nakon akvi-zicije, prodaja jogurta na trži-štu SAD do 2018. skočiti na 8,4 milijardi dolara, sa prošlogodiš-njih 6,5 milijardi. Danone je na ovom tržištu prisutan sa oko 30 posto, a najprodavaniji brendovi su Dannon, Danimals i Activia, pokazuje statistika Euromoni-tora.

pogodnosti članovima iz Centralne Europe“, kaže Philip Dickinson, vođa Istočnojadranskog tržišta kompanije Mondelez Interneti-onal i nastavlja: „Ovim ćemo moći da usvojimo strategije i unesemo inovacije namijenjene europskim potrošačima, zajednički radimo na širenju poslovanja europskih trgo-vaca, dobijemo pogodnosti usljed široke i fleksibilne mreže proi-zvodnje. Uzbuđeni smo jer imamo priliku da pokažemo talenat svojih stručnjaka na ovom tržištu i pobolj-šamo organizaciju.“


Alternativa nikotinu

Auchan preuzima Real hipermarkete

Skeniranje namirnica telefonom

Višenamjenska ambalaža

Veći profitJapan: Japan Tobacco Inc. ostva-rio je pozitivne poslovne rezul-tate u ovom kvartalu, uz uveća-nje profita za 16 posto u odnosu na prvi kvartal 2013. Neto dobit kompanije za prethodni kvartal, zaključno sa junom, iznosi 998 milijardi dolara. Udio prihoda od prodaje u inostranstvu iznosi 2,7 milijardi dolara više u odno-su na prvi kvartal, što je za dva

Europa: Imperial To-bacco je na putu da lansi-ra alternativne nikotinske proizvode 2014., i to pre-ko jedinice Fontem Ven-tures, poručuju iz kom-panije, čije se sjedište nalazi u Bristolu, povodom pada prodaje od jedan posto u junu.

Imperial Tobacco odlučio se na ovaj korak kako bi susti-gao konkurenciju, budući da

Rumunija: Auchan je dobio dozvolu za akviziciju 20 Real hipermarketa u Rumuniji, koji posluju u okviru Metro grupe, a koji su prodati prošle godine.

Akvizicija je stvorila preklapanja u nekim od ključnih područja za ove trgovce, kao što je grad Krajova na jugu zemlje i Targu Mureš u centralnoj Rumuni-

Njemačka: Trgovac Edeka za-počela je testiranje skeniranja namirnica pomoću pametnih telefona u svojoj laboratoriji Markt der Zukunft u Ham-burgu. Istraživački tim ovog trgovca kreirao je aplikaciju

Australija: Jedinica kompa-nije Aldi Sud udružila je snage sa kompanijom Chep kako bi lansirala novu vrstu ambalaže, pogodne za transport i izlaga-nje svježeg voća i povrća. Nove kutije omogućit će pakovanje namirnica direktno na farmama, odakle će se transportovati u skladišta trgovine. Ovo će ubr-zati proces transporta i istovre-

posto više.

Poslovanje kompanije zabilje-žilo je rast prodaje na inostra-nim tržištima, dok je prodaja na domaćem tržištu u padu za 0,5 posto.

Mintec Limited Mintec je glavni nezavisni izvor informacija o globalnim cijenama dobara i sirovina. Kompanija raspolaže odgova-rajućim jedinstvenim alatima osmišljenim da pomognu pro-fesionalcima iz lanca snabdije-vanja u njihovim svakodnev-nim izvještajima, analizama i u interpretaciji tržišnih informa-cija. Mintec pomaže profesio-nalnim kupcima i prodavcima da donesu odluke o određenoj robi, tako što poboljšavaju efi-

TOP 5 y-O-y SA NAJVEćIM RASTOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Kakao puter (UK) 4019 2.1% 69.9%

Pšenica - Durum (EU) 352.54 12.0% 22.0%

Riža - Basmati (PK) 835.1 -1.2% 20.4%

Smrznuti konc. narandž. soka (US)

2370 0.4% 18.6%

Polistiren (DE) 1569 0.7% 14.5%

TOP 5 y-O-y SA NAJVEćIM PADOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Suncokretovo ulje (EU) 730.2 -7.5% -29.9%

Kafa - Arabica (US) 2006 -5.2% -32.8%

Kukuruz (FR) 166.69 -4.8% -34.4%

Raž (DE) 151.5 -13.6% -37.8%

Kako prah (UK) 1872 -7.4% -40.5%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEćIM RASTOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Čaj (Šri Lanka) 2699 15.0% 5.7%

Pšenica - Durum (EU) 352.54 12.0% 22.0%

Prirodni gas (ICE) 81.15 4.3% 0.4%

Čaj (Kenija) 2256 3.6% -28.8%

Kakao puter (UK) 4019 2.1% 69.9%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEćIM PADOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Kafa - Arabica (US) 2006 -5.2% -32.8%

Kakao prah (UK) 1872 -7.4% -40.5%

Suncokretovo ulje (EU) 730.2 -7.5% -29.9%

Indek struje (EU) 37.35 -9.7% -25.8%

Raž (DE) 151.5 -13.6% -37.8%

kasnost, minimalizuju rizike i teže komercijalnim prednosti-ma. Osnovni Mintecov proi-zvod je Datagain, sofisticirani alat koji nudi ažurirane i po-uzdane podatke o cijenama na globalnom i lokalnim nivoima. Za više informacija: [email protected] ili www.mintec.ltd.uk.

m-o-m: poređenje mjesec na mjesecy-o-y: poređenje godina na godinu

se proizvođači duhana sve više interesuju za proizvodnju elek-tronskih cigareta i alternativnih nikotinskih proizvoda, zbog sve striktnijih zakonskih odredbi ve-zanih za pušenje.

ji. Francuski trgovac je stoga u ovim oblastima bio obavezan ugovorom, prema kojem cijene u njegovim marketima smiju biti više od konkurencijskih za maksimalno pet posto u periodu od tri godine. Druga odredba ne dozvoljava Auchanu otvaranje novih radnji u ovim regijama to-kom narednih pet godina.

kojom će potrošači moći di-rektno sa police da skeniraju namirnice koje žele da kupe. Iz laboratorije ističu da softver automatski prepoznaje popu-ste i da ih odmah uračunava u cijenu.

meno smanjiti rizik oštećenja namirnica. Dizajn novih kutija dozvoljava direktno izlaganje na policama trgovina, što znači da je direktan kontakt sa namir-nicama smanjen, kaže direktor Aldi Queensland-a Viktor Jaku-pec. Većina proizvoda ostat će izložena u ovim kutijama, kako bi se umanjila šansa da se pro-izvodi oštete tokom pakovanja.


top trgovci u svijetu

Schwarz grupa, nje-mački trgovac u pri-vatnom vlasništvu, jedan je od najbrže rastućih trgovaca,

koji je prisutan na 26 trži-šta u Europi. Fokusiran je na dva formata, koja posluju kao dva potpuno odvojena entiteta: Lidl diskontni lanac i Kaufland hipermarketi i su-per radnje, koji su fokusira-ni na cijenu. Schwarz grupa je trenutno jedini europski igrač koji pokriva najveći dio Zapadne i Centralne (ali ne i Istočne) Europe. Američko

SCHwARZ GRuPA, jEdAN Od NAjBRžE RAStućIH tRGOVACA, PRISutNA jE NA 26 tRžIštA u EuROPI

Globalni trgovački kolos pod maskom malog preduzećaOva grupa drži top tri pozicije na većini tržišta Centralnoistočne Europe, na kojima je prisutna. Na prvom je mjestu u Bugarskoj, češkoj i Rumuniji, drugu poziciju ima u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj, a treću u Njemačkoj i Grčkoj

Autor: Matthias Queck, direktor istraživanja,Planet retail, 4C group, www.planetretail.net

mačkoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

Dugi niz godina, Schwarz grupa je bila među najbrže rastućim trgovačkim kompa-nijama na svijetu. Ekspanzija je trenutno usporena, zbog konsolidacije mreže. Lidlov mogući ulazak na američko tržište u 2015., mogao bi za ovog trgovca da bude novo plodno tlo, s obzirom na to da je usporen rast broja radnji u Europi. Kaufland bije tešku bitku sa generalno nepovolj-nom klimom za takvu vrstu trgovine u Europi.

tržište, za sada, procjenjuju.

I dok se širi dalje prema Balka-nu i baltičkim zemljama, Lidl ima mrežu koja se prostire od sjevera Finske do Kanarskih ostrva. Lidl je prisutan na sljedećim tržištima: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luk-semburg, Malta, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Špani-ja, Švedska i Velika Britanija. U planu širenja su mu Srbija i Litvanija, a povukao se iz Norveške.

Kaufland je prisutan u Bugar-skoj, Hrvatskoj, Češkoj, Nje-

Schwarz drži top tri pozicije na većini tržišta Centralnoistočne Europe, na kojima je prisutan. Ovo uključuje sva internacio-nalna tržišta na kojima posluje Kaufland. Ova grupa je na pr-vom mjestu u Bugarskoj, Češ-koj i Rumuniji, drugu poziciju ima u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj, a treću u Njemačkoj i Grčkoj. Inače, Grčka je jedi-no tržište gdje Schwarz grupa ima treću poziciju zahvaljujući samo Lidlu, pošto Kaufland tu nije prisutan. Peto mjesto zau-zima u Austriji, Finskoj, Irskoj, Portugalu i Sloveniji.


Osnovna obilježja poslovanja• Nemilosrdna ekspanzijaSchwarz grupe u većem dijelu Zapadne i Centralne Euro-pe učinila je da bude najbr-že rastući trgovački lanac na svijetu. Njihovi koncepti su standardizovani, ali dovoljno fleksibilni da mogu da se pri-lagode specifičnim potrebama različitih tržišta.• Kao kompanija koja jeu privatnom vlasništvu, Schwarz grupa ne mora da zavisi od situacije na finansij-skim tržištima. U Centralnoj Europi dobija javne subven-cije Europske unije, koje su namijenjene utemeljenju mo-derne distribucije u trgovini, a omogućile su joj da veoma brzo postane glavni igrač u regiji.

• Nakongodinarapidneek-spanzije, Lidl je sada u fazi preispitivanja svoje paneu-ropske mreže radnji, težeći ka

većoj produktivnosti. Iako sve više uvodi neke elemente ka-rakteristične za supermarkete, zadržat će fokus na efikasnosti i cjenovno vođstvo u poređe-nju sa konkurencijom, što je oduvijek i bio glavni stub nje-govog razvoja i glavni razlog njegovog rasta bez premca.

• Bolje kasnije, nego nikad:Lidlov moguć ulazak na tr-žište SAD bi mu otvorio nov dugoročni potencijal za rast i smanjio zavisnot od europ-skog tržišta. To bi definitivno bio novi početak za ovog tr-govca, kojem bi, za razliku od ekspanzije u Europi, inicijalna sinergija u SAD bila ograniče-na.

• Kaufland će morati da sepozabavi općim problemi-ma sa kojima se suočavaju svi veliki trgovci koji posluju kroz hipermarkete, a koji se javljaju zbog promjena socio-demografskih karakteristika stanovništva (starenje, male porodice, kupovina u blizini, zbog visokih cijena goriva), kao i zbog dinamičnog razvo-ja konkurentskog okruženja (e-trgovina, specijalizovane radnje za neprehranu, ek-spanzija malih radnji). Imaju-ći to u vidu, lanac je postao veoma fleksibilan kada je u pitanju razvoj manjih radnji i formata u centralnim dijelo-vima gradova.

• Schwarzgrupamoradafor-muliše jasnu viziju u vezi s tim šta želi da postigne u kanalu

Kaufland je lider među kon-kurentima na svim tržištima na kojima posluje, osim na jednom. Lidl uglavnom dijeli prve pozicije sa svojim najve-ćim rivalom Aldijem. Poljska i Rumunija su među najbrže rastućim tržištima za Schwarz grupu, i procentualno i po ukupnoj prodaji.

Schwarz grupa nije podle-gla sveopćem trendu razvoja multikanalne prodaje, što joj je omogućilo da se fokusira na svoj osnovni biznis. Ona se, rame uz rame, trka sa svo-jim rivalom Aldijem nord/süd za mjesto globalnog dis-kontnog lidera. Ovdje treba imati u vidu da u prognozi nije uzet u obzir potencijal-ni Lidlov ulazak na američko tržište.

Borba diskontnih giganta - u pogledu obima prodaje, Lidl pokušava da smanji zaostatak koji ima za Aldijem süd, dok Aldi nord ostavlja iza sebe.

Lidlov koncept i preispitivanje mreže:• Lidl je u procesu kon-solidacije u kojem preis-pituje produktivnost eu-ropske mreže radnji.• Pomjeranje od hard dis-kontera ka smart diskon-teru.• Lidl prilagođava svoje poteze i koncepte potre-bama lokalnog stanov-ništva, predstavljajući se kao vitalan podržavalac domaćih proizvođača.Razvoj koncepta velikih formata (big-box)• Uprkos uglavnom so-lidnim performansama, Kaufland ne može da se izbori sa, generalno gle-dano, negativnim tren-dom koji prati ovakav kanal prodaje.Lidlov ulazak na tržište SAD – analiza opravda-nosti• Bolje kasnije nego ni-kada: nakon godina i godina uspješnog po-slovanja i širenja biznisa u Europi, Lidl konačno razmatra mogućnost ek-spanzije na američkom tržištu.E-trgovina• I Lidl i Kaufland ima-ju ideju da bi trebalo da prošire online poslova-nje, ali za to im je neop-hodna održiva strateška pozicija.

Sa prodajom većom od 5,4 miliona eura po rad-nji u 2012., na europ-skom prosjeku, Lidl je znatno poboljšao pro-duktivnost prošle godi-ne. Za diskontne radnje, ovo je izvanredan uspjeh, naročito ako se ima u vidu da je Lidl uglavnom prisutan na slabije razvi-jenim tržištima Centralne Europe.

online prodaje. Moraju da se donesu opće strateške odluke o posvećenosti Kauflanda i Lidla e-trgovini na dugi rok. To nije nimalo lak zadatak, na-ročito ako se uzme u obzir da online prodaja ne obećava brz povrat uloženog novca.

20

osvrt stručnjakaseptembar 2013 www.instore.ba

Vrlo slaba 2013. godinaEkskluzivno iz Beča Piše: Nenad Pacek, predsjednik GSA [email protected]

Što se tiče Slovenije i sektora robe široke potrošnje, još prošle godine je 57 posto kompanija zabilježilo rast prodaje. Među-tim, u prvih šest mjeseci ove godine, raste još samo 28 posto firmi. Skoro 60 posto kompanija trenutno bilježi pad proda-je, što je daleko najgori rezultat u cijeloj regiji Centralne i Istočne Europe. Što se tiče profita i tu je vidljiv pad zarade, me-đutim još 50 posto kompanija uspjeva da poveća profit u odnosu na prošlu godinu. Međutim, oni koji još imaju rast profita za to mogu uglavnom da zahvale drastičnom rezanju troškova te čak i zatvaranjima kan-celarija u Ljubljani. Sektor hrane i pića u Sloveniji još raste za skoro 70 posto kom-panija, no većinom u rasponu od jedan do pet posto. Međutim, i unutar tog trenda ima problema – naime, većina kompanija kaže da muku muči s drastičnom promje-nom strukture potrošnje. Rast diskontera i privatnih robnih marki je najvidljiviji u Sloveniji, a brendirani proizvodi su pod sve većim pritiskom. Ovaj trend je naime vidljiv u cijeloj regiji, ali posljednjih 12-18 mjeseci ipak daleko najviše u Sloveniji i Hrvatskoj.

Sektor roba široke potrošnje je u proble-mima u Hrvatskoj. Polovina multinaci-onalnih kompanija bilježi pad prodaje u prvih šest mjeseci, u nekim slučajevima čak i više od 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Ostalih 50 posto i dalje bilježi rast prodaje, što je nešto bolji rezultat nego u 2012. godini. Kao i u Sloveniji, mnogi moji klijenti su preduzeli drastične mjere štednje kako bi sačuvali profitabilnost te rast profita. Više od 70 posto kompanija ove godine još bilježi rast profita u odnosu na prošlu godinu. U sektoru hrane i pića, rezultati su zasada slični prošloj godini. Nešto više od 60 posto kompanija bilje-ži rast prodaje, uglavnom između jedan i pet posto. Rast profita je nešto slabiji nego prošle godine, ali ne drastično. Kao i u Sloveniji, kompanije koje proizvode brendirane proizvode sve se više žale na nezaustavljivi rast diskontera, te sve veću opsjednutost potrošača privatnim robnim

Svakih šest mjeseci, moja kompa-nija CEEMEA Business Group radi istraživanje s regionalnim direktorima multinacionalnih kompanija i pita ih o trendovima

prodaje i profita u svim zemljama CEE regije. Pokriveni su sektori roba široke potrošnje, hrane i pića, industrijske robe, lijekova, kao i informatičke opreme. Više od 300 korporacija odazvalo se na naš po-sljednji upit. Evo nekoliko najznačajnijih rezultata, i nešto više podataka o zemlja-ma Jugoistočne Europe.

Što se tiče trendova prodaje i profita u sektoru roba široke potrošnje u prvoj po-lovini ove godine, jasno je vidljivo da je najbrži rast prodaje i dalje u zemljama po-put Kazahstana, Rusije ili Azerbejdžana, dok su uvjerljivo na posljednja dva mjesta u regiji Slovenija i Hrvatska. Ono što po-malo iznenađuje je da su se Makedonija i Srbija „ugurale“ među top 10 u regiji sa prilično dobrim rezultatima. Također, i Bosna i Hercegovina izgleda bolje nego što bi to sugerisale oficijelne brojke eko-nomskog rasta. Jedno je sigurno, zvanična statistika ponekad nema nikakve veze s poslovnim rezultatima. Rezultate u regiji također treba gledati kroz prizmu rezul-tata posljednjih godina. Naime, ako po-gledamo rezultate multinacionalnih kor-poracija od recimo 2006. godine, sigurno je da je 2013. ukupno vrlo slaba godina te su mnoge kompanije i dalje iza planiranih rezultata.

U sektoru hrane i pića, rezultati su gene-ralno bolji nego u drugim sektorima, ali ova godina je također među slabijima u posljednjih šest do sedam godina. Gleda-jući geografski, trendovi su slični kao i za robu široke potrošnje. Rezultati su bolji prema istoku, a slabiji u zemljama koje su bliže recesijskim trendovima Europske unije.

Nenad Pacek je osnivač i pred-sjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosnivač korpo-rativnog servisa CEEMEA Business Group. Kompanija GSA je fokusirana na savjetovanje internacionalnih kompanija kako bi im pomogla da nadjačaju konkurenciju na glo-balnim tržištima, sa posebnim na-glaskom na tržištima u razvoju. Priznat je i najprodavaniji autor knjige ’Tržišta u razvoju: Lekcije za poslovni uspjeh i prikaz za različita tržišta’, koja je doživjela drugo izdanje. Kao suosnivač korpora-tivnog servisa CEEMEA Business Group, Nenad pomaže regionalnim menadžerima multinacionalnih kor-poracija u poslovanju u Centralnoj i Istočnoj Europi, na Bliskom Istoku i u Africi.


markama (samo 2% Hrvata kaže da nikada ne bi kupilo privatne robne marke).

Prošla godina u Srbiji je bila teška za multinacionalne kompanija koje proizvode robe široke potrošnje. Samo 57 posto je zabilje-žilo rast prodaje. Međutim, kompanije su prijavile bolje rezultate u prvih šest mjeseci ove godine. Oko 90 posto multinacionalki u ovom sektoru trenutno bilježi rast prodaje. Radi se o rastu koji uglavnom varira između jedan i deset posto. Rijetke su kompa-nije koje rastu brže. I rast profita se poboljšao ove godine. Rast profita bilježi 85 posto kompanija i to u boljem procentu od ra-sta prodaje. Sektor hrane i pića također nije loš ove godine. Sko-ro 70 posto kompanija raste ove godine i ono što je interesantno je da je procenat rasta u prosjeku brži nego u ukupnom sektoru roba široke potrošnje. Prosječni rast se kreće između šest i pet-naest posto. Rast profita je solidan za većinu kompanija.

Nakon katastrofalne 2012., u Bosni i Hercegovini u sektoru roba široke potrošnje, rezultati su znatno bolji u prvih šest mje-seci ove godine. Više od 80 posto kompanija bilježi rast prodaje, uglavnom u rasponu od jedan do deset posto. Prošle godine, jed-va je 30 posto firmi bilježilo rast prodaje. Također, većina bilježi rast profita ove godine, no ukupan broj kompanija koje bilježe rast profita je nešto manji nego prošle godine. U sektoru hrane i pića, rezultati ove godine su slični kao i cijela 2012. godina. Nešto više od 60 posto kompanija bilježi rast prodaje, uglavnom u rasponu od jedan do deset posto, a vrlo slični su i rezultati što se tiče rasta profita.

U 2012. godini, 80 posto kompanija iz sektora robe široke po-trošnje u Makedoniji je imalo rast prodaje. Taj procenat je u pr-vih šest mjeseci ove godine skočio na 100 posto. Većinom se radi o relativno slabom rastu od jedan do pet posto. Ali, uz stalni rast konkurencije, rast profita nije dobar kao prošle godine. Skoro 30 posto kompanja nije u stanju da ostvari rast profita ove godine, dok ostale rastu u vrlo malom procentu. U sektoru hrane i pića, slika u prvih šest mjeseci ove godine je slična kao i prošle godine. Oko 70 posto multinacionalki raste između jedan i devet posto. Međutim, rast profita nije tako dobar kao prošle godine. Skoro 40 posto kompanija trenutno ne ostvaruje rast profita.

22

aktuelnoseptembar 2013 www.instore.ba

Novi nameti za privredu FBiH?

Vlada Federacije BiH (FBiH) prihvatila je inicijativu za pri-premu izmjena i dopuna Za-kona o doprinosima u FBiH kojim bi se u neproizvodnom

sektoru opteretili doprinosima topli obrok i prevoz u istim iznosima kao što je opterećena i plata.

Istovremeno, kao protuteža, inicijativom je predviđeno proizvodni sektor potpuno osloboditi od doprinosa.

Realizacija inicijative, kako je to obra-zložio resorni federalni ministar Jerko Ivanković Lijanović, trebala bi rezulti-rati potpunom stabilizacijom penzionog i zdravstvenog fonda te novim zapošlja-vanjima u proizvodnom sektoru. „Iz-mjenama i dopunama Zakona o doprinosi-ma u FBiH obezbijedit će se dodatnih 500 miliona KM prihoda u federalnom budžetu što će potpuno stabilizovati penzioni fond. Uzimajući u obzir da stopa nezaposlenosti u FBiH prelazi 40 posto, s trendom rasta, a da je u proizvodnim djelatnostima zaposleno samo oko 130.000 radnika što čini približno jednu trećinu ukupne zaposlenosti, te da je plaća u neproizvodnom sektoru veća za oko 50 posto nego u proizvodnom, neophodno je stvoriti uvjete za značajnije zapošljavanje i razvoj konkurentnosti proizvodnog sektora u FBiH“, kazao je ministar Lijanović.

Realizacija inicijative za pripremu izmjena i dopuna Zakona o doprinosima u FBiH trebala bi rezultirati potpunom stabilizacijom penzionog i zdravstvenog fonda te novim zapošljavanjima u proizvodnom sektoru. O ovoj temi vladaju različita mišljenja. u nastavku pročitajte kako je kometarišu u Vladi, proizvodnom i trgovačkom sektoru te sindikalci i ekonomski stručnjaci

Da bi ova inicijativa što prije zaživjela, imenovana je radna grupa iz reda držav-nih službenika i namještenika iz mini-starstava Vlade FBiH radi tehničke pri-preme i izrade predloženih izmjena.

Vlada nije našla za potrebno da u radnu grupu uvrsti i članove na koje se ovi na-meti odnose, same privrednike, odnosno partnere u socijalnom dijalogu, poslo-davce i sindikat.

U prvom slučaju, radi se o novom na-metu za privredu FBiH da bi se popunio deficit u budžetu, pa je jasno zbog čega poslodavci nisu uključeni u izradu pred-metnog zakona.

Također, zanimljivo je da se inicijativa pojavila mjesec dana prije najavljenih protesta penzionera 24. septembra koji zahtijevaju povećanje penzija, pa je za očekivati da je pokrenuta da bi se trenut-no „kupio“ socijalni mir.

Zbog svojih nelogičnosti, mnogi eko-nomski stručnjaci sumnjaju da bi ova inicijativa zaista mogla biti pretvorena u konkretno zakonsko rješenje, ali ipak, poznavajući sklonost vlasti da u nedostat-ku konkretnih mjera za prevazilaženje problema pribjegava radikalnim potezi-ma, upozoravaju na kontraproduktivne efekte koje bi mogla prouzrokovati.

Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić smatra da je bilo kakvo „dizanje“ pore-za pogrešno, pogotovo na plate što bi uključivalo i oporezivanje toplog obroka i prevoza. „Reakcija poslodavaca bi bila ta-kva da bi došlo do većeg otpuštanja radnika, ali i vjerovatno do većeg zapošljavanja u sivoj ekonomiji. Efekat prikupljanja većeg iznosa sredstava od doprinosa kako bi se podržao penzioni fond ne bi bio postignut, naprotiv ova mjera bi ga mogla dodatno ugroziti“, ka-

zao je Hurtić.Govoreći o paralelnoj mjeri ukidanja doprinosa na plate u proizvodnim djelat-nostima, Hurtić smatra da je to tehnički skoro nemoguće.

To bi moglo dovesti, smatra on, do veli-kog broja manipulacija u smislu ko je u proizvodnji, a ko nije. “To je dobra inici-jativa, ali nije realno da se sprovede u praksi i tehnički je skoro neizvodiva. Poznavajući domaći sistem, veliki broj preduzeća koja nisu bila u proizvodnim djelatnostima voli-lo bi se 'uvaliti' u njih, što otvara mogućnost za korupciju u administraciji i slično. Ovo bi moglo biti riješeno na način da se svako pre-duzeće obilježi šiframa kako bi se znalo kojem sektoru pripada, međutim, tada bi došlo do preregistracije velikog broja preduzeća koja se ne bi mogla spriječiti i vještačkog stvaranja velikog broja preduzeća koja posluju u proi-zvodnom sektoru. Tako da bi i to moglo voditi do ugrožavanju penzionog fonda“, kazao je on.

Iako bi se oporezivanje toplog obroka i prevoza negativno odrazilo na sve djelat-nosti u neproizvodnom sektoru, poseban teret bi podnijeli u trgovini na veliko i malo, gdje je i najviše zaposlenih osoba u FBiH, trenutno njih oko 77.000.

Neki poslodavci u ovim djelatnostima otvoreno ističu da će teret novih nameta podnijeti isključivo radnici.


Pravnik Sarajevotekstila Kenan Mujagić ističe da bi troškovi oporezivanja toplog obroka i prevoza za 162 radnika ove fir-me, godišnje iznosili oko 500.000 KM. „Svaki dalji teret koji država bude nameta-la, nećemo moći podnijeti. Sumnjam da ćemo mi kao firma snositi taj teret, vjerovatno će to ići preko zaposlenika, čak su moguća i otpu-štanja“, upozorio je Mujagić.

Iz Mercatora BH upozoravaju da je tr-govina na veliko, a posebno trgovina na malo, u postojećim okolnostima, uz isplatu skoro pa minimalnih plata (koje su znatno ispod Federalnog prosjeka), naknade za prevoz i toplog obroka na za-konskoj granici, već na rubu ekonomske profitabilnosti i održivosti.

Da bi se u cjelosti ispoštovalo eventualno uvođenje doprinosa na naknade toplog obroka i prevoza, za sadašnjih oko 1.615 zaposlenih u društvu Mercator BH, na nivou jedne poslovne godine bi se tre-bala izdvojiti dodatna novčana sredstva iz tekućeg poslovanja od oko 2.400.000 KM. „Iz kojeg segmenta poslovanja se može dodatno obezbijediti oko 200.000 KM mje-sečno, a da se ispoštuju mnogobrojne poslovne obaveze? Ovakav pristup dodatnih nameta na ionako mala primanja iz radnog odnosa

najvećeg broja bh. zaposlenika, ali i privred-nika, jednostavno su u sadašnjem trenutku potpuno neopravdana i direktno će utjecati na to da će najveći broj zaposlenih u svim uslužnim djelatnostima imati samo mini-malne - zagarantovane plaće, jer poslodavci neće biti u mogućnosti za više od toga, nakon plaćanja svih ostalih obaveza poslodavaca“, navode iz Mercatora.

Iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti (STBIH) također smatra-ju da će ovakva mjera, osim toga što je apsolutno nesvrsishodna, biti direktni udar na plaće radnika. „Posljedice ovakve inicijative će ponovo snositi upravo radnici. Oporezivanje toplog obroka je direktan udar na sektor koji jedino generiše zapošljavanje i predstavlja finansijski atak koji će poslo-davci sasvim sigurno pokušati amortizovati ili smanjenjem primanja radnika, njihovim otpuštanjem ili u najgorem scenariju drastič-nim iskorakom u sivu ekonomiju. To nikako neće povećati prihode penzionog fonda nego naprotiv u vrlo kratkom vremenskom roku će ga još više isprazniti“, upozoravaju i iz STBiH.

Ekonomisti se slažu da je prije ove inici-jative potrebno iscrpiti sve druge načine i pronaći rješenje, prije svega smanjenjem

troškova javne administracije i potrošnje, te „napadom“ na sivu ekonomiju.

Također, neophodno je učiniti raciona-lizacije u okviru vlasti kada je u pitanju smanjenje troškova, između ostalog, uki-danjem institucija koje se dupliraju na kantonalnom i entitetskom nivou.

Inicijativa Vlade FBiH o novim name-tima predstavlja još jedno opterećenje za poduzetnike koji se nalaze u izutetno teškoj situaciji i hroničnoj nelikvidnosti, kada u BiH ima više od 65.000 blokiranih računa privrednih subjekata.

Istovremeno, još nismo bili u situaciji da vidimo poteze vlasti u periodu krize kada su u pitanju mjere razvojne politike koje će suštinski napraviti iskorak, odnosno stvoriti povoljniji poslovni ambijent za privredne subjekte da razvijaju svoje ak-tivnosti.

Ovo će biti još jedno opterećenje u nizu koje imaju privrednici u BiH, a koje na lični dohodak iznosi više od 70 posto i koje je daleko iznad svih ostalih u regiji, što znači da je ovo i barijera za one koji žele ulagati i baviti se upošljavanjem no-vih kapaciteta. (A.B.)

24

intervjuseptembar 2013. www.instore.ba

VOdEćA KOZMEtIčKA KOMPANIjA dIREKtNE PROdAjE u BIH SLAVI juBILARNu dESEtu GOdINu Od OSNIVANjA

Ovim povodom smo razgovarali s gospodinom Mustafom Halilo-vićem, višim voditeljem prodaje za Bosnu i Hercegovinu, Hrvat-sku i Sloveniju. Mustafa je od

samog početka uz Avon i u svojoj bogatoj karijeri prošao je mnogo toga.

Od samog početka, prije 10 godina, sa-stavni ste dio Avonovog uspjeha u ovih 10 godina. Kako je tekla vaša karijera?

Moja karijera u Avonu je počela 2003. go-dine kada sam postao Zone Manager zone 004 sa sjedištem u Tuzli. Na toj poziciji sam ostao do kraja 2007. godine i moram reći da me zaista lijepe uspomene vežu za taj dio mog poslovnog života. Na toj poziciji sam 3 puta proglašavan za najboljeg Zone Managera Bosne i Hercegovine i osvojio sam brojna priznanja i nagrade. Nakon toga 2008. godine promovisan sam u naci-onalnog direktora prodaje u Albaniji gdje sam polovinom 2009. godine postao na-cionalni direktor za Hrvatsku. Polovinom 2010. godine postajem nacionalni direktor

Avon obilježava 10 godina uspješnog poslovanja u BiH Avon, kompanija za žene i jedna od vodećih svjetskih kozmetičkih kompanija u direktnoj prodaji, ove godine obilježava 10 godina od početka poslovanja u Bosni i Hercegovini. Od 2003. godine Avon na tržištu BiH ženama nudi visokokvalitetne proizvode po povoljnim cijenama, osnažuje žene kako bi ostvarile ekonomsku nezavisnost i poboljšale svoje živote, pomaže lokalnoj zajednici u humanitarnim aktivnostima borbe protiv raka dojke i nasilja nad ženama

prodaje u Bosni i Hercegovini, nakon čega sam u junu 2011. godine promovisan u vi-šeg voditelja prodaje i bussiness leadera za Bosni i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveni-ju, te se i trenutno nalazim na toj poziciji.

Šta biste izdvojili kao posebne uspjehe Avona u Bosni i Hercegovini tokom tih 10 godina?

Avon je kompanija s bogatim nasljeđem i tradicijom, koja se temelji na čvrstim vrijednostima i viziji koja vodi Avon od osnivanja u SAD prije 127 godina. Avon Bosna i Hercegovina nalazi se u jednoj od najuspješnijih regija u Europi, zajedno sa Mađarskom, Hrvatskom i Slovenijom. 2007. godine Avon BiH je dobila nagradu kao zemlja s najvećim rastom aktivnih Čla-nova Kluba 2007 Cee Active Staff Growth Award. Posebni Avon karavan, kao najveći medijski event, 2005. je godine povezao či-tavu BiH sa sakupljenih 25.000 poljubaca. Uspjeh je nastavljen i zadnjih godinu dana kada se ostvaruju pozitivni i unutar timova do sada i najbolji rezultati. Ove godine bi-

lježimo i najveći porast prodaje i aktivnog staffa u CEE regiji, te smo sigurni da ćemo to da održimo i do kraja godine.

Vjerujemo da je kao i svima početak bio najteži, kako biste ga opisali s as-pekta kompanije Avon?

U toku prvih deset godina poslovanja u BiH, pokazali smo da smo najjača kompa-nija direktne prodaje kozmetike, te jedna od vodećih kozmetičkih kompanija, sa visokim 3. mjestom u prodaji make up-a i parfema u BiH. Razdoblje rasta Avona posmatram kao zajedničko iskustvo, ne-prestani rast i razvoj i nas kao pojedinaca, ali i kompanije. Iako se kompanija svakim danom širi, naše temeljne vrijednosti osta-ju iste. Ono na šta smo posebno fokusira-ni, svih ovih godina, je stalno poboljšanje i inovacija naših proizvoda, usluga i modela

25septembar 2013. www.instore.ba

u julu ste krenuli s kampanjom udari mene, a ne žene, slažemo se iznimno važna stvar o kojoj jeste potrebno govo-riti. što planirate dalje?

U mjesecu novembru, kada je 25.11. i svjets-ki dan borbe pro-tiv nasilja u poro-dici, pripremamo veliku medi-jsku kampanju Udari mene, a ne žene čije zaštitno lice je naš najpoznatiji K1 borac Dževad Poturak. Kampanja ima za cilj da svojim vizualnim karakterom i pozivom na skretanje pažnje prema muškarcu kao osobi dovoljno jakoj da zadaje udarac, zapravo skrene pažnju na ženu kao slabiji spol, ženu kojoj je potrebna zaštita i koja treba znati da može i mora reći STOP nasilju. Dževad predstavlja svakog muškarca koji je svjestan svoje snage i zna da ju ne treba iskoristiti u nasilju, jer pravi muškarac ostaje u svojoj kategoriji i bori se za bolje i sigurnije sutra zajedno sa ženama, ne okreće glavu i zapravo daje podršku.

direktne prodaje kako bismo na najbolji način zadovoljili potrebe žena na tržištu BiH. Veoma sam zadovoljan postignutim uspjesima Avon BiH tima i istinski se za-hvaljujem svima koji svojim intenzivnim i posvećenim radom omogućavaju ovakve uspjehe: od Zone Managera do Sales Le-adera voditelja timova i Članova Kluba, te naših lojalnih korisnika. Siguran sam da će se naši uspjesi nastaviti i u budućnosti i veselim se zajedničkoj saradnji i novim izazovima.

Možda bi nam mogli otkriti tajnu vašeg uspjeha?

Mogao bih istaknuti važnost poznavanja potreba korisnika i Članova Kluba i stalno unapređenje odnosa s njima. Tokom svake kampanje, koja traje po tri sedmice, Avon lansira nove proizvode i nudi neodoljive

Kada govorimo o našim proizvodima sva-kako moram istaći našu brošuru, ona je naš dućan i način kako doći do svoga omilje-nog proizvoda. Znamo da žene vole listati katalog u društvu, uz kaficu i uvijek će pro-naći nešto baš za sebe.

Titulu najpopularnijeg proizvoda nosi Advance Tecniques serum za vrhove kose: svakih se sat vremena u zadnjih 10 godina u našoj državi naruči čak tri seruma. Dru-go mjesto drže Nailwear Pro+ lakovi za nokte koji se naruče svakih pola sata. An-ti-stres podloga, Color Trend ruž za usne i SuperShock maskara su omiljeni make-up proizvodi, a Pur Blanca omiljeni miris Avonovih korisnica u Bosni i Hercegovini. I možemo reći da su u 10 godina Avona u Bosni i Hercegovini, kvaliteta i neodoljive ponude Avonovih proizvoda pronašle put do stalnih i zadovoljnih korisnika.

I za kraj našeg razgovora šta biste po-ručili našim čitaocima, ali i korisnici-ma Avon kozmetike i vašim Članovima Kluba?

Prije svega želio bih se zahvaliti za 10 go-dina vjernosti nama kao kompaniji i našim proizvodima. Veliko hvala svim našim ko-risnicima, Članovima Kluba, voditeljima zona i Zone Managera, bez vas danas mi ne bismo bili ovo što jesmo.

Želim zahvaliti kolegama i partnerima, svima nam čestitati prvih 10 godina Avona u BiH i znam da je pred nama još puno izazova i uspjeha koje ćemo zajednički ostvariti.

ponude, a godišnje izdajemo 17 brošu-ra. Redove motivacije, posebni programi, nagrade, putovanja, druženja i taj naš di-rektan, lični kontakt posebnost su koja se ne može naći nigdje drugdje. Avon istin-ski vjeruje kako su ljudi najveće bogatstvo kompanije.

Važan dio misije Avona kao kompani-je za žene jeste i društveno odgovorno poslovanje. Posvetili ste se baš ženskim problemima, zašto?

Mi smo kompanija za žene, njihovo osna-živanje i neovisnost podržavamo kroz po-slovni dio, ali svakako smo svjesni koliko je važno i pomoći kada treba. Ponosan sam na taj aspekt poslovanja Avona u BiH, mo-ramo biti svjesni koliko kao velika i jaka kompanija možemo i trebamo vraćati lo-kalnoj zajednici. Avon je globalno izdvojio baš borbu protiv raka dojke jer je najčešći oblik bolesti koji napada žene, a nasilje nad ženama toliko je rasprostranjeno da ga ne smijemo ignorirati. I u samoj BiH svaka četvrta žena je žrtva nasilja u porodici.

Koji projekti su obilježili vaše društve-no odgovorno poslovanje?

Dugogodišnje akcije u borbi protiv raka dojke omogućile su konkretnu pomoć lo-kalnoj zajednici: projekat „Šetnja za život“ koja se održavala par uzastopnih godina uz donacije nevladinim udruženjima za nji-hov rad i podršku oboljelima, donacija ma-mograf mašine u Dom zdravlja Kumrovec u Sarajevu, mamotom mašine na Klinički centar Koševo, organiziranje edukacijskih stipendija na klinici u Milanu za doktore sa Kliničkog centra u Banja Luci.

Povodom 10 godina Avona u BiH upravo smo pokrenuli i najveći korporativni pro-jekat borbe protiv nasilja u porodici u BiH, kampanju buđenja svijesti o ovom proble-mu.

U ovih 10 godina sigurno možete iz-dvojiti neke od najboljih i omiljenih Avonovih proizvoda za žene u BiH?

58

PR članakseptembar 2013 www.instore.ba

Bauli – slatki užitak na italijanski načinBauli je priča o uspjehu tradicionalnih italijanskih kolača. Zahvaljujući entuzijazmu i tehnološkim znanjima, osnivač Ruggero Bauli je uspio napraviti savršen spoj konditorske tradicije i kreativnosti

Pored tradicionalnih Pandoro kolača, proizvod koji najviše simbolizira Baulijevu izvrsnost je Panettone, meka torta sa su-šenim grožđicama, visoko cijenjen od strane svih uzrasta zbog svog okusa koji je i tradicionalan i moderan. Potrošači su oduvi-jek zahtijevali kvalitet, ali isto tako raznovrsnost i jedinstvenost okusa postaju sve važniji faktor za njihov izbor. Stoga, Bauli ne zaboravlja važnost inovacije kako bi odgovorio potrebama tržišta.

Historija

Ruggero Bauli je 1922. godine osnovao malu slastičarnu gdje je počeo razvoj recepta za Pandoro, tipični Božićni kolač iz Verone kombinirajući italijansku tradiciju s modernim tehnikama proizvodnje. Kada je usavršio recept za tradicionalne italijanske kolače, odlučio je preseliti se u Ameriku u potrazi za novim iskustvom koje je trajalo deset godina. Nakon ispitivanja potencijala njegovog projekta u inozemstvu, Ruggero Bauli je odlučio vratiti se u Veronu, gdje je postao poznat kao jedan od najboljih slastičara u gradu. Zahvaljujući stvaranju jedinstvenih proizvoda, koristeći prirodni kvasac, slava Baulija se ubrzo proširila izvan Verone. Bauli je i danas vodeći brend na tržištu sezonskih kolača. Svaki sastojak proizvoda i proces proizvodnje zadovoljavaju maksimalne standarde i vrijednosti konditorske kreativnosti, čije temelje je postavio osnivač Rug-gero Bauli. Bauli grupacija danas obuhvata nekoliko kompanija, koje predstavljaju lidera na italijanskom tržištu. Bauli grupacija sa svojim bren-dovima Motta, Doria i Bauli je u 2012. godini napravila 412 miliona eura prometa, a ovogodišnja akvizicija brenda Bistefani u kategoriji biskvita će sigurno dodatno ojačati poziciju cjelokupne grupacije.

Nevjerovatno svjež i ukusan Bauli kroasan

Uspjeh Baulija temelji se na pronalasku i kreiranju proizvoda za svaki period dana ili godine. Bauli kroasan je svakodnevni proizvod namijenjen za odmor i pauzu u bilo koje doba dana, a za djecu predstavlja pravi užitak na školskim odmorima. Kroa-san u našim kulturama sve češće postaje i obavezan dio našeg doručka uz kafu ili voćni sok, dajući neophodnu energiju za početak dana.

Ali, šta su tajne svježine i savršenog okusa Bauli kroasana?

- Visokokvalitetna domaća jaja, kako bi se očuvala svježina

kroasana;

- Poseban Bauli kvasac, koji garantuje jedinstven okus i miris proizvoda;

- Mekoća lisnatog tijesta nakon 40 sati nadolaženja;

- 45% voćnog punjenja, koje se priprema bez dodavanja aroma i boje, te na taj način zadržava prirodan okus;

- Kreme, koje će oduševiti svojom mekom konzistencijom i intenzivnim mirisom.

To je bio dovoljan razlog da Dara d.o.o. od ove godine na trži-štu Bosne i Hercegovine potrošačima ponudi Bauli kroasane. U ponudi se nalaze pojedinačna i velika pakovanja, ali i mini pa-kovanja kroasana za svaku priliku. Voćna punjenja od kajsije ili višnje su idealan izbor za doručak ili popodnevnu užinu, nudeći okus i miris prirode kada god to poželite. Jedinstvena svježina lisnatog tijesta i delikatne kreme od vanilije ili kakaa su također obavezni dio ponude Bauli kroasana. Na ovaj način Bauli kroa-sani čine dan slatkim i ugodnim od jutra do večeri!

59juli 2013 www.instore.ba

28

analizaseptembar 2013 www.instore.ba

tEHNOLOGIjA PRužA OGROMNE MOGućNOStI ZA FMCG tRžIštE

Nakon više od 40 godina od pr-vog poziva upućenog sa mo-bilnog telefona, ova tehnolo-gija i dalje transformiše način na koji radimo i našu okolinu,

scan&go sistemi čine kupcima život lak-šim, a granice između online i kupovine u trgovini sve više se gube.

Dvije trećine nas spavaju sa mobilnim te-lefonom na noćnom stoliću. Do 2020. bit će više od pet milijardi korisnika interne-ta, a 10 milijardi ljudi će koristiti mobil-ne telefone. Kupci već imaju pristup re-cenzijama, ocjenama i video zapisima na svojim uređajima, ali kako sve više ljudi koristi pametne telefone i tablete, mobil-na trgovina trgovcima i proizvođačima

Scan&go: čini život lakšim

Autor: Richard wallace, Senior Retail Analyst, IGd

Budući da jedan od pet online kupaca već koristi pametni telefon pri kupovini namirnica, otvaraju se mo-gućnosti za razvoj korisnih rješenja koje im štede vrijeme. Scan& go, usluga gdje kupci koriste svoje pa-metne telefone da skeniraju proizvode, stave ih u online korpu i gotovo ih bez napora plate, već testira par trgovaca

nudi priliku da istinski prigrle mobilne tehnologije.

Konstantan razvoj i nove mogućnosti su ono što čini rad na digitalnim inovacija-ma tako uzbudljivim.

Mobilna tehnologija pruža ogromne mo-gućnosti za tržište roba široke potrošnje, možete kontaktirati vaše najvjernije kup-ce, u određeno doba dana, sa ponudom, u neposrednoj blizini svoje trenutne lo-kacije. Ovo postaje trend, ali industrija je i dalje u fazi testiranja i učenja. U IGD vjerujemo da svaka tehnologija treba stremiti ka tome da se kupcu život učini lakšim.

Osam od deset europskih kupaca kažu nam da vjeruju da im internet i mobilna tehnologija mogu poboljšati iskustvo pri kupovini, ali sudeći prema istraživanju ShopperVista, samo jedan posto kupaca kaže da moraju imati neku od aplikacija koja im omogućava kupovinu namirnica. Uzimajući u obzir da jedan od pet onli-ne kupaca već koristi pametni telefon pri kupovini namirnica, otvaraju se moguć-nosti za razvoj korisnih rješenja koje im

štede vrijeme.

Scan&go, usluga gdje kupci koriste svoje pametne telefone da skeniraju proizvo-de, stave ih u online korpu i gotovo ih bez napora plate, već testira par trgova-ca. Ova inicijativa je čisti ‘omni-kanal’, koji osigurava da kupac ima potpuno isto brend iskustvo, bez fizičkih i online granica, te može dovesti do rasta pro-daje. Gotovo je sigurno da će ova uslu-ga proširiti funkcionalnost: bit će lakše pronaći proizvode, dobiti više informaci-ja na osnovu mapiranja realnog stanja u trgovini, uporediti podatke iz programa lojalnosti, a ta dodatna transparentnost će pomoći da se izgradi svijest i povjere-nje – a to su dugoročni poticaji lojalnosti i prodaje.

Primjer ove usluge promatrali smo kod trgovca Sainsbury’s u Velikoj Britaniji, koji mobilni system scan&go testira u svoje tri radnje: kupci skeniraju proizvo-de, prate koliko troše i u realnom vre-menu vide uštede. Scan&go je kupovina bez stresa, kupci plaćaju proizvode bez da su ih izvadili iz korpre i fizički stavili na


pokretnu traku na kasi. Aplikacija ne po-država plaćanje, ali fizičku kupovinu čini lakšom. Znamo da kupci više pažnje po-klanjaju informacijama i uzimaju u obzir sve alternative koje će ih dovesti do bo-ljih ponuda tj. vrijednost za novac. Rastu-ći trend je to da kupci ulažu više napora pri kupovini hrane, 44 posto njih kaže da troše više vremena pri izboru namirnice - scan&go tehnologija pomaže da uštede vrijeme prilikom šopinga, te ne pristaju na kompromise u vezi kvalitete i vrijed-nosti.

Walmart također testira mobilnu scan&go tehnologiju. Ovaj svjetski tr-govac razvija ovu aplikaciju i testira je u 40 radnji u Koloradu, nakon što je testna faza završena u Arkanzasu 2012. Trend odgovara i kupcima i samom trgovcu jer je ušteda obostrana. U SAD, Walmart do 2017. godine planira uložiti šest milijardi dolara u program snižavanja cijena; ovim potezom mogu generisati 12 miliona dolara, na osnovu uštede svake sekun-de prilikom transakcija na kasi. Ovo je sjajan primjer mobilne tehnologije koji nudi win-win opciju i za kupca i trgov-ca. Naravno, ovdje se radi o testovima, ali oni ukazuju na pravac kretanja. Znak

su da je igranje po pravilima budućnosti esencijalno, nije važno da sve uspije “na prvu”, u stvari, to nije ono što je suština ove inovacije.

Postoje mnoga područja u kojima se mo-bilna i in-store kupovina podudaraju.

“FMCG kompanije ostvaruju dobar napre-dak u razvoju inovativnih načina da uključe svoje potrošača i kupce u digitalne kanale. Naprimjer, trgovac Diageo je već osvojio na-grade za svoju aplikaciju Bud Ice Cold Index, koja ima jednostavan koncept: što je dan to-

pliji, manje plaćate Bad Ice. Mobilna apli-kacija vas je čak navodila na lokaciju barova gdje ste mogli naručiti ovo pivo po sniženoj cijeni. To je izvanredan primjer gdje se spojio fizički kontekst s tehnologijom te je kupcima ponuđeno sjajno iskustvo.” Peter Sieyes, potpredsjednik i šef marketinga i odjela za inovacije u kompaniji Infosys’ retail.

Nadamo se da smo pokazali da su digital-ne inovacije jako bitne za kupce, ali otva-raju i nove mogućnosti za uštede FMCG kompanijama i trgovcima.

savršena čistoćasada već na 20°

Novo

Naša inspiracija ste Vi.

30

inPromocijeseptembar 2013 www.instore.ba

Sarantis Rafinerija ulja Modriča

Zlatni lokumGazprom

Kompanija Sarantis Banja Luka osnovana je 2012. godine kao dio distributivne mreže kompa-nije GR. Sarantis S.A iz Grčke. Svoje poslovanje 2013. premje-šta u Sarajevo. U svom portfoliu obuhvata poznate brendove kao što su BU i C-THRU, koji pored ženskih toaletnih voda sadrže i dezodoranse, natural sprejeve i gelove za tuširanje i STR8 koji u svom asortimanu sadrži toaletne vode, dezodoranse, gelove za tu-širanje, natural sprejeve, losione i balzame poslije brijanja, roll- onove. Kategorija proizvoda za domaćinstvo obuhvata brendove Fino i Top Star koji uz nisku ci-jenu pružaju i vrhunski kvalitet i obuhvataju kuhinjske spužve, krpe, žice i rukavice, kese za smeće, aluminijske i PVC folije, kese za sendviče, zamrzivač i led, kese i papir za pečenje, kao i ra-zličite vrste mopova. Kompanija u svom asortimanu obuhvata i kozmetičke proizvode za njegu lica i tijela pod nazivom bioten, koji su bazirani na prirodnim sastojcima, ne sadrže hemijske

Rafinerija ulja Modriča u svo-joj paleti posjeduje preko 250 proizvoda koji zadovoljavaju sve najzahtjevnije europske i svjetske standarde kada su u pitanju ulja i maziva.

U mjesecu augustu organizo-vali su nagradnu igru. Pravo učešća u nagradnoj igri imaju svi kupci koji kupe minima-

Zlatni lokum, novi Klasov pre-mium proizvod, dobio je naj-bolje ocjene za okus i kvalitet tokom dvodnevne degustacije na platou ispred BBI Centra u Sarajevu. Bila je to očekivana reakcija potrošača, imajući u vidu da je tržištu ponuđen po-seban delikates napravljen od najkvalitetnijih sastojaka.

Potrošači su se posebno inte-resirali o sastojcima i načinu proizvodnje Zlatnog lokuma, a na brojna pitanja ljubazno je odgovarao tehnolog prehram-bene kompanije Klas d.d. Sa-rajevo.

Klas je prehrambena kompa-nija koja u skladu s najnovijim nutricionističkim spoznajama u svojoj paleti nudi proizvode sa selektivnim odabirom prirod-nih sastojaka prilagođenih sva-čijim potrebama. Zlatni lokum je proizvod originalne receptu-re koji ne sadrži konzervans te je namijenjen kupcima koji žele visoko sofisticirane proizvode.

U narednom periodu u svim

U cilju da se Gazprom ben-zinske stanice promoviraju bh. građanima, u mjesecu augustu organizovana je promotivna aktivacija.

Svi posjetioci benzinski stani-ca Gazprom u BiH na samom ulazu u benzinsku stanicu od ljubaznih hostesa na poklon su dobili jedan sampling od klije-nata koji su podržali aktivaciju.

Ovom aktivacijom svi posjeti-oci benzinski stanica Gazprom imali su priliku da se edukuju o samom razvoju, širenju i uslu-gama koje im pružaju benzin-ske stanice Gazprom.

lan iznos od 10 KM proizvo-da rafinerije ulja Modriča na benzinskim stanicama Nestro Petrol. Nagradni fond je bio raznovrstan: godišnja zaliha ulja, maziva i funkcionalnih tečnosti, 5x puta poklon bon za gorivo u iznosu od 50 KM te utješni pokloni - 10 majica sa logom rafinerije.

većim tržnim centrima kom-panija Klas će raditi degustacije tako da će kupci imati priliku da probaju novi Zlatni lokum.

Hrana puna ljubavi... Klas

konzervanse (parabene) i obu-hvataju proizvode namijenjene različitim tipovima kože, kao što su: kreme za lice i ruke, losioni za tijelo, mlijeka i tonici za čišćenje lica, vlažne maramice za skidanje šminke i anticelulit program.

U mjesecu augustu u Mercator HM u Sarajevo organizovana je promocija Sarantis proizvoda gdje su kupci bili nagrađeni pri-godnim poklonom - sa još jednim proizvodom iz linije BU i STR8.


Rafinerija ulja Modriča

NovoZaljubite se u kašmir i bijele ruže.Fa Romantic Moments.

32

category managementseptembar 2013 www.instore.ba

PREGOVARAčKE MOćI NA RELACIjI PROIZVOđAč - MALOPROdAVAC

Maloprodaja postaje gospodar FMCG industrije. Ali, nije u svima kategorijama roba široke potrošnje prisutna ista pregovaračka moć na relaciji maloprodaja – proizvođač. u nekim veću pregovaračku moć posjeduje maloprodaja, dok su u drugim kategorijama proizvođači zadržali značajan dio iste na svojoj strani. Odgovor zašto je to tako leži u ponašanju krajnjeg potrošača

Utjecaj nedostatka proizvoda na kupovinu

Autor: darko Vaselić, Business development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson & johnson

Prije nekoliko deceni-ja postojali su snažni svjetski proizvođači i usitnjeni malopro-davci. To je, uzroč-

no-posljedično, odgovaralo i stanju pregovaračke moći na relaciji proizvođač ili njegov distributer – maloprodavac. Zbog svoje usitnjenosti, ma-loprodavci nisu bili u mo-gućnosti da bitno utječu na dešavanja u maloprodajnoj industriji. Ako je određena kompanija bila proizvođač, te ako je u svom portfoliu imala jak brend, njeni predstavnici su mogli mirno da idu na pre-govore sa maloprodajom, bez bojazni da će se vratiti nezavr-šena posla.

U zadnje vrijeme okolnosti su se promijenile, odnosno, došlo je do koncentracije i povećanja pregovaračke moći na strani maloprodaje. Velike maloprodajne kompanije su postale svjesne svoje snage i značaja na tržištu proizvoda

široke potrošnje i to počinju obilato da koriste. Svjesni zavisnosti proizvođača od glavnog resursa maloproda-vaca - maloprodajnih polica, trgovci kroz godišnje prego-vore počinju zahtijevati sve više i na taj način se nastoje izboriti za svoj konkurentniji položaj na sve više globalnom maloprodajnom tržištu. Pre-duslov za ovakvo stanje bilo je okrupnjavanje i koncen-tracija maloprodajnih lanaca. Na Slici 1 se prikazuje proces koncentracije maloprodaje, fi-nansiran putem boljih uslova dobijenih od proizvođača. Na predstavljeni način su malo-prodavci, putem boljih uslova od dobavljača, finansirali niže cijene na policama i na taj na-čin unapređivali svoju konku-rentsku prednost. Ona je do-nosila veće udjele na tržištu, što je po automatizmu davalo veću snagu za preuzimanja konkurentata i dalje pobolj-

Slika 1: Proces koncentracije maloprodaje u svjetlu odnosa sa proizvođačima

Snaženje maloprodavca

Veći rabati od proizvođača

Niža cijena privlači kupce

Veća ekonomija obima, veća efikasnost investicija

Veći udio na tržištu

Preuzimanje manjih maloprodavaca

Predodređen na uspjeh

šavanje ponude krajnjem po-trošaču. Naravno, malopro-daja je nove, veće udjele na tržištu iskoristila za povećanje zahtjeva prema dobavljačima za boljim uslovima. Na ovaj način se stvarao zamajac kon-centracije maloprodaje.

Judith i Marcel Corstjens u knjizi Store Wars: The battle for mindspace and shelfspace ističu dva osnovna područja na kojima se odigrava du-goročna bitka maloprodaje i proizvodnje. Bitka za udio u glavama potrošača (mindspace) je u domenu djelovanja proi-zvođača i oni nastoje putem svojih marketinških aktivno-sti zauzeti što veći prostor u svijesti krajnjih potrošača i na taj način potisnuti konkurent-ske proizvode, nadajući se da bi se to trebalo na isti način reflektovati i na prodaju. Pro-storom na polici (shelfspace) raspolažu maloprodavci i oni

nastoje određivati prodaju u njihovim objektima, te time i odlučivati o odnosu snaga maloprodaja – proizvodnja. Međutim, maloprodavci sve više nastoje utjecati i na udio u svijesti potrošača. Kao pri-mjeri za ovakav stav se mogu navesti promotivne aktivnosti pred samim policama za čije sprovođenje je potrebno odo-brenje maloprodavaca, a utje-če na povećanje prodaje onog brenda koji provodi ovakve aktivnosti. Kao drugi primjer se može navesti uvođenje in-terne televizije u Wal-Mart-ove objekte, koja je promovi-sana u junu 2008. godine.

Iz dosadašnjeg dijela moglo bi se zaključiti da maloproda-ja postaje gospodar industrije proizvoda široke potrošnje. Ipak, potrebno je znati da nije u svima kategorijama proizvo-da široke potrošnje prisutna ista pregovaračka moć na re-laciji maloprodaja – proizvo-đač. U određenim kategori-jama veću pregovaračku moć posjeduje maloprodaja, dok su u drugim kategorijama pro-izvođači zadržali i dalje zna-čajan dio iste na svojoj stra-ni. Odgovor zašto je to tako, naravno, leži u ponašanju krajnjeg potrošača, odnosno u njegovoj odluci kojem pro-izvodu će alocirati svoj budžet i kome će povećati ili smanjiti pregovaračku moć sa svakom svojom kupovinom. Naime, postoje kategorije proizvoda gdje su potrošači više lojalni


Slika 2: Gubici maloprodaje i proizvođača po kategorijama proizvoda usljed nedostatka proizvoda na policama

Tabela 1: Potrošačeve troškovne komponente i ponašanje pri nedostupnosti proizvoda

brendovima koje kupuju i gdje nevoljno mijenjaju brend, pa čak i proizvod unutar istog brenda. U ovakvim slučajevi-ma proizvođači su u predno-sti jer imaju snažan adut pri-likom pregovora – lojalnost potrošača. On se reflektuje time da će krajnji potrošač, ako ne nađe proizvod iz date kategorije, radije promijeniti objekat u kojem kupuje ili će odustati od njegove kupovine, nego što će kupiti drugi proi-zvod/brend. U nekim drugim kategorijama ova vezanost za određeni brend/proizvod je toliko niska da će potrošač ku-piti prvu zamjenu, odnosno, proizvod koji mu je ponuđen. U datom slučaju maloprodaja je u prednosti nad proizvođa-čima. Za pojedine kategorije proizvoda, navedeno je prika-zano na Slici 1.2. (istraživanje provedeno na tržištu EU i od-nosi se na ponavljajuće nedo-statke na policama).

Proces odlučivanja kupca o tome da li će promijeniti ma-loprodajni objekat ili brend/proizvod, može se predstaviti sa dvije varijable:

• CSS(costofswitchingsto-re) - trošak promjene malo-prodajnog objekta;

• CSB (cost of swithcingbrand) - trošak promjene brenda.

U datom smislu, trošak pred-

stavlja negativni materijalni i psihološki učinak na potroša-če usljed promjene dotičnog mjesta kupovine ili dotičnog brenda. U zavisnosti od od-nosa ove dvije promjenjive, mogu postojati sljedeće situ-acije:

• CSB<<CSS: Ukoliko jetrošak promjene brenda zna-čajno manji od troška pro-mjene objekta, tada će po-trošač, bez problema, kupiti drugi proizvod (zamjenu), te neće asocirati neko negativno iskustvo usljed činjenice da nije našao željeni proizvod. U ovakvim situacijama pre-govaračka moć maloprodaje je znatno jača od moći proi-zvođača i ne postoji ozbiljnija mogućnost da potrošač trajno promijeni mjesto kupovanja usljed nedostupnosti traženog proizvoda.

• 0<CSB<CSS: Ukoliko jetrošak promjene brenda ma-nji od troška promjene objek-ta, ali postoji i značajan je, tada će potrošač, vjerovatno, odgoditi svoju namjeravanu kupovinu. Međutim, on će asocirati negativno iskustvo jer nije pronašao željeni pro-izvod. U ovakvim situacijama maloprodajna kompanija je i dalje u prednosti u odnosu na proizvođača, ali je u opasnosti da trajno izgubi datog potro-šača ako bi se ovakve situacije češće ponavljale.

• CSB>CSS: Ukoliko jetrošak promjene brenda veći od troška promjene objekta u kojem kupuje, potrošač će promijeniti objekat i željeni proizvod potražiti na drugom mjestu. Pošto se asocira nega-tivno iskustvo, u slučaju če-šćeg ponavljanja ovakvih situ-acija velika je vjerovatnoća da

će potrošač trajno promijeniti mjesto kupovanja. U ovakvim situacijama proizvođači imaju veću pregovaračku moć od maloprodaje.

Reakcije potrošača na nedo-stupnost proizvoda se mogu sagledati i kao razne kombi-nacije oportunitetnog, sup-stitucijskog i transakcijskog troška koji potrošač ima pri kupovini određenog proizvo-da (Tabela 1).

Poznavajući oportunitetni, supstitucijski i transakcijski trošak povezan sa kupovinom proizvoda iz određenih kate-gorija i u određenim radnja-ma, može se zaključiti kako će se potrošači ponašati u poje-dinim situacijama nedostatka proizvoda na policama.

Zaključna poruka glasi da je potrebno minimizovati nedo-statke proizvoda na policama, što će pozitivno utjecati, kako na maloprodaju, tako i na pro-izvođače. Ipak, obzirom da je nemoguće imati sve proizvode na maloprodajnim policama, potrebno je vrlo odgovorno pristupiti izboru asortimana svake kategorije, a nakon toga putem logističke izvrsnosti, nastojati minimizovati nedo-statke na policama.

Literatura:1. Singh j, Blattberg R: “Next Ge-neration Category Management”, Datamonitor PLC, London, 2001.2. Switching and Loyalty study, Purchase Observation study, 2010.

Oportuniteni trošak usljed nemogućnosti konzumacije

proizvoda

Supstitucijski trošak za korištenje manje preferi-

ranog proizvoda

Transakcijski trošak prom-jene objekta

Tada će potrošač…

Visok Visok NizakKupiti željeni proizvod u

drugom objektu

Visok Visok Nizak Odgoditi kupovinu

Visok Visok NizakKupiti drugi artikal istog

brenda

Visok Visok Nizak Kupiti drugi brend

Visok Visok Nizak Neće ništa kupiti


tehnologije

RECIKLIRANjE PEt AMBALAžE

Kompanija Aida Commerce iz Sarajeva je u problematici reciklaže prepoznala dobru priliku i pokrenula projekt otkupa PEt ambalaže koje se obavlja u njihovom reciklažnom dvorištu u Sarajevu. Projekt je počeo prije nekoliko mjeseci

Piše: Mario trojer

Podizanje svijesti o recikliranju otpada

Reciklaža PET ambalaže u našoj zemlji još uvijek je u povojima. Za razli-

ku od mnogih zemalja u Eu-ropi, Bosna i Hercegovina je i po ovom pitanju na samom početku. Problem zbrinjava-nja velikih količina plastičnih (PET) boca je jedan od go-rućih problema sa kojima se susreću građani naše zemlje. Ovu vrstu otpada se može vidjeti bukvalno na svakom koraku, a dosada se niko nije angažovao kako bi se barem pokušao riješiti ovaj problem.

Kompanija Aida Commerce iz Sarajeva je u ovoj proble-matici prepoznala dobru prili-ku i pokrenula projekt otkupa PET ambalaže koje se obavlja u njihovom reciklažnom dvo-rištu u Sarajevu. Projekt je, prema riječima Seada Alića, šefa prodaje kompanije, počeo prije nekoliko mjeseci.

Kompanija Aida Commer-ce posluje preko 25 godina. Prve aktivnosti kompanije su se odnosile na otkup starog željeza i bakra. Usljed nedo-statka tih sirovina na tržištu, kompanija se preorijentisala na prikupljanje plastike i kar-tonskog otpada. Trenutno je pokrenut proces zbrinjavanja elektroničkog otpada, čime žele da zaokruže cjelokupan obim aktivnosti u domenu re-ciklažnog otpada. Kompanija

PEt Boca

PET boce su nepovratne pla-stične boce u kojima se pro-daje sve više osvježavajućih napitaka. Kraticom PET ozna-čava se polietilentetraftalat, materijal koji je veoma cije-

njen među plastičnim mate-rijalima. Pridjev „zlatna« PET boca (ambalaža) zaslužuje samo zato što kao sirovina za njezinu proizvodnju služi nafta, koju inače nazivamo i crnim zlatom.

u Kantonu Sarajevo ima za-sad jedino reciklažno dvorište koje zbrinjava i otkuplje sve vrste sirovina koje podliježu procesu reciklaže. “Proljetos smo u našoj kompaniji procijenili da možemo krenuti sa otkupom PET ambalaže, uz prethodnu detaljnu analizu tržišta. Jedan od osnovnih razloga za pokreta-nje ovog projekta je velika koli-čina PET ambalaže koje završi na neprikladnim mjestima za to kao što su riječna korita, parko-vi, javne površine, a veliki broj završi i na javnom otpadu. Uvi-djevši ovaj problem, a upoznati smo sa teškom ekonomskom si-tuacijom u našem društvu, shva-tili smo da je ovo nesvakidašnja prilika za građane Sarajeva da prikupljanjem PET ambala-že zarade određena finansijska sredstva”, riječi su Seada Ali-ća koji dodaje kako korist od prikupljanja PET ambalaže

imaju svi akteri u procesu sakupljanja. Na ovaj način profitira lokalna zajednica jer se ne opterećuje gradska de-ponija, građani imaju moguć-nost zarade od prikupljanja ambalaže, a i kompanija Aida Commerce ima određenu fi-nansijsku korist. U ovom pro-jektu su svi na dobitku tako da su u Aidi Commerce uvjereni da su povukli odličan potez kada su započeli sa realizaci-jom ovog projekta.

Recikliranje predstavlja iz-dvajanje materijala iz otpada

i njegovo ponovno korištenje. Uključuje sakupljanje, izdva-janje, preradu i izradu no-vih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Veoma je važno najprije odvojiti ot-pad prema vrstama otpadaka. Mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. U re-cikliranje spada sve što može ponovo da se iskoristi, a da se ne baci. Danas recikliranje postaje sve važniji način zbri-njavanja otpada.

U reciklažnom dvorištu kom-panije Aida commerce, koje se nalazi u sarajevskom naselju Stup, vrši se otkup svih vrsta ambalaže. Što se tiče PET ambalaže, nakon što otku-pe donesenu ambalažu, ona se presuje (balira) u postro-jenjima specijaliziranim za ovu namjenu. Ova presovana ambalaža dalje se isporučuje kompanijama koje rade dalju granulaciju, vraćanje PET ambalaže u njezin prvobitni oblik što je krajnji cilj ove ak-cije. „Ovim cjelokupnim proce-som itekako utječemo na zaštitu naše okoline jer ambalaža više


Recikliranje plastike

Recikliranje plastike je proces prerade odbačene i stare pla-stike u proizvod koji se može ponovno koristiti. Prije reci-kliranja plastika se grupira prema smolinom identifika-cijskom kodu koji je razvijen 1988. godine. Simbol koji se koristi za identifikacijski

kod sastoji se od tri strelice koje su usmjerene u smjeru okretanja sata, čineći trokut u kojem se nalazi broj, često sa akronimom koji označava plastiku ispod trokuta. Kada nema broja, simbol predsta-vlja univerzalni znak recikli-ranja i predstavlja materijal koji je općenito moguće reci-klirati.

nije štetan faktor za nju.“

Prema riječima našeg sago-vornika, ulaganje u projekt reciklaže plastične ambalaže je veoma skupa investicija. Potrebno je zadovoljiti mno-ge preduslove, osigurati ma-terijalno tehnička sredstva, ljudski kadar, prostor za reci-klažno dvorište kako bi proces prikupljanja ambalaže mogao početi. Nimalo jeftina i za-htjevna investicija, ali u kom-paniji Aida Commerce su op-timisti po pitanju da će svijest građana o ekologiji i recikli-ranju otpada s vremenom da raste i da će se otkup plastične ambalaže povećavati.

S obzirom da je svijest stanov-ništva naše zemlje, kada govo-rimo o recikliranju još uvijek na veoma niskom nivou, odziv građana koji donose PET am-balažu na recikliranje još uvi-jek nije zadovoljavajući.

„Kada smo krenuli sa procesom otkupa plastične ambalaže, mi smo preko medija pozvali sve

građane Sarajeva da se odazovu i donesu nam plastičnu ambala-žu. Za njih je jedinstvena prilika da nešto novca zarade i upotpune svoj budžet, a mi bismo raščistili naš okoliš“, riječi su šefa proda-je kompanije Aida commerce koji dodaje da je svijest naših građana o ekologiji i priku-pljanju plastične ambalaže je na prilično niskom nivou, ali da postoje određene naznake da bi se stanje po tom pitanju moglo promijeniti u skorijoj budućnosti.

Gledajući situaciju u regiji na ovom polju, naš sagovor-nik kao uzore ističe Hrvatsku i Sloveniju koje su miljama daleko ispred naše zemlje u rješavanju ove problematike. Ove zemlje na ovom pitanju rade planski i organizovano već duži niz godina. Kada govorimo o Europskoj uniji, situacija je još uređenija. Ono što može biti prednost naše zemlje je mogućnost otkupa sirovina za recikliranje dok se u Europskoj uniji donošenje

sirovina u reciklažna dvorišta plaća. Tu je prilika za građane naše zemlje.

Širok je spektar sirovina koje podliježu procesu reciklaže. Iskoristivost sirovina u našoj zemlji je veoma mala. Prema procjenama, oko 95 posto si-rovina u Europskoj uniji vraća se u svoje prvobitno stanje, dok se u Bosni i Hercegovi-ni taj procenat kreće oko pet posto.

Postoji još nekoliko kompani-ja u našoj zemlji koje su po-čela sa otkupom PET amba-laže. Nažalost, neizostavno je i crno tržište gdje se prikupi određen postotak sirovina.

Podrška lokalne zajednice i nadležnog ministarstva pre-ma ovom problem je u velikoj mjeri simboličkog karaktera. Nadležno Federalno mini-starstvo turizma i okoliša do-sada nije pokazivalo interes za rješavanje ovog problema. Nije otvorena mogućnost sa-radnje sa fizičkim i pravnim subjektima gdje bi se kon-kretno krenulo u rješavanje ove problematike. „Njihovi potezi su bili na nivou seminara, edukacije koji nisu u konačnici rezultirali nekim kvalitetnim rješenjima primjenjivim na terenu. Pojedinci itekako vode računa o tome, neki potezi se po-vlače, ali kada poredimo situaciju u Europskoj uniji, to je minorno i nedovoljno“, kaže Sead Alić i dodaje kako zbog admini-strativnih problema nisu u

mogućnosti aplicirati za IPA fondove Europske unije za ekologiju i zaštitu čovjekove okoline.

„Cjelokupna investicija kompa-nije je realizovana iz vlastitih sredstava, a nismo dobili niti jedan poticaj niti novčanu pomoć za realizaciju projekta recikli-ranja PET ambalaže. Želimo svojim radom stvoriti pozitivnu klimu i širiti svoje poslovanje, a dosadašnje iskustvo na govori da smo na pravom putu. Ekologija je bitan faktor u našem društvu. Zagađenje naše životne okoline nije nikome u cilju te želimo da budućim naraštajima ostavimo kvalitetne uslove za život u eko-loški zdravoj okolini.“

Planovi kompanije podrazu-mijevaju prvenstveno širenje spektra aktivnosti na polju reciklaže otpada. U narednom periodu plan rukovodećih u kompaniji je nabavka specija-liziranih mašina za dalju obra-du plastike.

„Razvoj naše kompanije na ovom polju neće stati. Naš plan je pro-širiti spektar aktivnosti na polju reciklažnog otpada. Dosad smo većinom sakupljali sirovine, a u narednom periodu planiramo da ih obrađujemo i, u zavisnosti od naših mogućnosti, vraćamo u prvobitno stanje što je krajnji cilj procesa recikliranja”, zaključio je Sead Alić.

36

istraživanja: mystery shopping septembar 2013 www.instore.ba

Uvremenskom periodu od 17. maja do 22. maja 2013., Global Market Solutions je, u saradnji s agencijama iz regije, peti put zaredom,

provela istraživanje osnovnih elemena-ta kvalitete usluge, s ciljem pronalaska najboljih u regiji.

U šest zemalja, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, tajni kupci posjetili su 800 različitih objekata - autosalona, tu-rističko-ugostiteljskih objekata, banaka, maloprodaje, prodajnih mjesta teleko-munikacijskih preduzeća, benzinskih pumpi, supermarketa te uslužnih obje-kata.

Pritom su obraćali pažnju na pet osnov-nih elemenata dobre usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, pred-stavljanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvala na posjeti (pre-ma akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank).

Nakon prošlogodišnjeg rezultata, Bo-sna i Hercegovina (65,80%) je ove godine zabilježila povećanje kvaliteta usluge za 1,62%. Slovenija po kvalitetu usluge zauzima prvo mjesto (76,74%), dok iza nje dolazi Hrvatska sa (75,85%). Na trećem mjestu je Srbija s rezultatom od (72,32%) poštivanih standarda kva-litete usluge.

Promatrajući elemente kvalitete usluge, moguće je primijetiti da su svi jako do-bri u poznavanju proizvoda (92,01%), a nakon toga u pozdravu (79,97%). Iako je pozdrav druga najbolja kategorija, to nije zavidan rezultat budući da još uvi-

BIH OPEt NA POSLjEdNjEM MjEStu, SLOVENCI u PORAStu, HRVAtI u PAdu

Rezultati Guest istraživanja Iako komšije iz okruženja često kažu da su građani Bosne i Hercegovine poznati kao najsrdačniji narod, kvaliteta usluge u Bosni i Hercegovini i ove godine je najlošija (65,80%) iako je zabilježen blagi rast u odnosu na prošlu godinu za svega 1,62%

Izvor: Global Market Solutions, Emir Šljivo, Project manager, [email protected], www.gms.ba

jek postoje kupci kojima uposlenici ne upute pozdrav. Najlošija kategorija i ove godine je dodatna prodaja s rezultatom od (40,37%). Od djelatnosti su se najvi-še istaknuli autosaloni gdje je kvaliteta usluge na nivou (87,63%), a najviše po-dručja za unapređenje uočeno je u su-permarketima (54,78%).

Crnogorci najmanje pozdravljaju kupce (61,00%), zatim slijede Bosanci i Her-cegovci (76,00%), dok Hrvati najviše pozdravljaju svoje kupce (83,96%). U Bosni i Hercegovini poznavanje proi-zvoda prodavačima i nije najbolja stra-na (81,88%) dok je najbolje poznavanje proizvoda u Crnoj Gori (100,00%). Najviše dodatnih proizvoda nudi se u Sloveniji (50,52%), a najmanje u Ma-kedoniji (38,30%). Na zahvali kupcima najbolji su Hrvati (86,39%), a najlošiji Makedonci i Crnogorci (60,00%).

U posljednih pet godina koliko se GUEST istraživanje provodi, moguće je primijetiti kako su rezultati uvijek između 65 - 80% ukupne kvalitete us-luge. Tokom godina primijetan je zna-tan napredak i osvješćivanje o važnosti pružene usluge kupcima odnosno go-stima. Bosna i Hercegovina je u odnosu na prošlu godinu ipak zabilježila rast u kvaliteti usluge.

Kategorija BiH CRNA GORA HRVAtSKA MAKEdONIjA SLOVENIjA SRBIjA

GREET 76,00% 61,00% 83,96% 81,00% 83,16% 82,16%

UNDERSTAND 53,33% 72,00% 65,93% 74,00% 65,63% 75,50%

EXPLAIN 81,88% 100,00% 94,83% 89,80% 96,55% 93,98%

SUGGEST 39,19% 42,00% 38,76% 38,30% 50,52% 38,37%

THANK 69,33% 60,00% 86,39% 60,00% 83,00% 61,20%

Bosna i Hercegovina

Iako komšije iz okruženja često kažu da su građani Bosne i Hercegovine poznati kao najsrdačniji narod, kvaliteta uslu-ge u Bosni i Hercegovini i ove godine je najlošija (65,80%) iako je zabilježen blagi rast u odnosu na prošlu godinu za svega 1,62%.

Najbolje rezultate zabilježili smo u uslužnim djelatnostima (89,29%), dok su supermarketi standardno najlošiji (49,28%). Ono što je zaista zabrinjava-juće jeste kvalitet usluge u bankarskom sektoru (52,86%). Ukoliko se uzme u obzir da su u istraživanju mjereni samo osnovni elementi kvalitete usluge, može se istaknuti kako ima i previše prostora za unapređenje.

“Kvaliteta nikada nije slučajnost; ona je rezultat visokih ciljeva, iskrenog na-stojanja, pametnog usmjeravanja i vje-šte provedbe; ona znači mudar izbor među mnogim mogućnostima“, riječi su Williama A. Fostera.

37juli 2013 www.instore.ba

Vodič kroz kategoriju

septembar 2013 • br. 06 • godina I • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

GRICKALICE

vodič kroz kategoriju ... grickalice38

39vodič kroz kategoriju ...

grickalice

vijesti vodič

Rast Atlantica na međunarodnim tržištima

Strategija uspjeha kompanije PepsiCo

Mondelez očekuje dobre rezultate

Philip Myers na čelu ESA

Atlantic Grupa je u prvom po-lugodištu 2013. godine ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 322,65 miliona eura, što u od-nosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 3,3 posto.

Dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla je na 29,2 mili-ona eura, za 5,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok neto dobit, nakon manjinskih interesa, iznosi 15,26 miliona eura, zahvaljujući znatno sniže-nim troškovima kamata nakon uspješnog refinansiranja kredit-nih obaveza.

Ukupnom rastu prihoda od prodaje Atlantic Grupe najviše su doprinijela strateška poslov-na područja sportska i aktiv-na ishrana (16,9%), pri čemu je najznačajniji rast ostvaren na tržištima Njemačke i Švaj-carske, zatim sektor zdravlje i njega (3,6%) koji bilježi rast na ruskom tržištu, usljed promjene

Kompanija PepsiCo nastavit će da una-pređuje postojeću strategiju poslova-nja, odluka je me-nadžmenta, nakon drugog kvartala, u kojem je poslovanje kompanije ocijenje-no kao zadovoljava-juće.

Tokom tri mjeseca, zaključno sa 15. junom, neto profit kompanije skočio je za 35 posto, na dvije milijarde dolara. Prodaja hrane skočila je za tri posto, dok je sektor pića zabilje-žio poboljšanje poslovanja za 1,5 posto. Prodaja pića je zabilježila pad u Sjevernoj i Južnoj Americi za 3,5 posto, dok je u Europi ne-što bolja, ali ne i zadovoljavajuća situacija. Međutim, prodaja pića na drugim tržištima zabilježila je rast i do devet posto. Kompanija

distributera, čime je nadokna-đena prodaja koja je izostala u prvom kvartalu. Strateško poslovno područje slatko i sla-no poraslo je za 3,4 posto, sa znatnim rastom prodaje kate-gorija flipsa, keksa i čokolade na tržištima Srbije i Makedonije. Kafa je kao najveća pojedinačna kategorija, sa 67,5 miliona eura prihoda od prodaje, ostvarila 1,7 posto bolji rezultat u odnosu na isti period prošle godine. Tržište Hrvatske u ovom segmentu na-stavlja da bilježi dvocifreni rast, usljed rasta prodaje robne marke Barcaffe.

je ostvarila uspjeh na polju pro-daje hrane, pa su prehrambeni proizvodi prodavaniji za dva po-sto u Sjevernoj i Južnoj Americi.

„Širok asortiman proizvoda po-mogao je da poslovanje u ovom periodu ostane stabilno“, kazao je izvršni direktor kompanije Indra Nooyi, dok je finansijski direk-tor Hugh Johnston istakao da je portfolio kompanije trenutno na zadovoljavajućem nivou.

Kontakt-centarNovi Atlanticov regionalni kontakt-centar, koji su aktivirali lokalni marketing servisi, startovao je ovog ljeta i uključuje tržišta Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Opera-teri ovog centra na svakom od ovih tržišta radnim danima primaju pozi-ve i mailove potrošača. S obzirom na to da su dobro obučeni i posjeduju znanje o brendovima, operateri na prvom nivou komunikacije odgo-varaju na pitanja, pritužbe i pohvale potrošača i primaju reklamacije, molbe za donacije i sponzorstva ili prijedloge za poboljšanja. Putem sharpoint aplikacije evidentiraju se i objedinjavaju podaci/obrađeni pozivi potrošača sa svih tržišta i jednom mjesečno radi se izvještaj za sve brendove po pojedinim tržištima. Preko kontakt-centra se odjelje-nju marketinga pruža, između ostalog, mogućnost lakšeg sprovođenja marketinških akcija – nagradnih igara, loyality programa, nagradnih takmičenja, posebnih projekata, te mogućnost sprovođenja anketa.

Brži rast na tržištima u razvoju, ambiciozni količinski/miksovani ciljevi i povećanje udjela na glo-balnom nivou, osnovna su obi-lježja našeg poslovanja u prvoj polovini godine, što je u skladu sa očekivanjima koja smo istakli početkom godine, rekao je Irene Rosenfeld, predsjednik i CEO kompanije Mondelez Internati-onal.

U drugoj polovini godine, iz kompanije očekuju i dalji rast,

kao posljedicu ulaganja na trži-štima u razvoju i širenje uspjeha na globalnoj platformi grickalica i snažnih brendova, uprkos ne-kim indikatorima koji ukazuju da će doći do usporavanja razvo-ja ove kategorije na ključnim tr-žištima, kao što su Kina, Brazil i Rusija. U krajnjoj liniji, očekuju da će doći do rasta marži, kao i do kontinuiranog agresivnog fo-kusa na smanjenje cijena.

Bord direktora Europske aso-cijacije proizvođača grickalica (European Snacks Association - ESA) izabrao je nedavno Philipa Myersa za predsjednika ESA, na period od dvije godine. Myers je, inače, potpredsjednik za jav-nu politiku i vladine poslove za Europu u kompaniji PepsiCo. Prema njegovim riječima, mili-oni ljudi širom Europe uživaju u grickalicama raznih vrsta: „In-dustrija ove kategorije ima divnu priču da ispriča – obim proizvoda koje nudimo, naši svakodnevni na-

pori, koje ulažemo u redefinisanje proizvoda, i naš odgovoran pristup, kada je riječ o oglašavanju i mar-ketingu.“

40 vodič kroz kategoriju ... grickalice

regionalno istraživanje

Flips, krekeri i slano trajno pecivo

Tri posmatrane kategorije su dio šireg tržišta grickalica, i zapravo su njego-vi segmenti. Količinski gledano, naj-

veći segment su koktel slana trajna peci-va. Slijedi flips, dok su krekeri najmanji segment. Sva tri segmenta su zabilježila rast količina u periodu maj 2012.-april 2013., u odnosu na prethodni dvanae-stomjesečni period. Najveći rast, posma-trano u relativnim brojkama, ostvario je segment flipsa. Vrijednosno posmatrano, sva tri segmenta su rasla po nešto višim stopama od količinskih stopa rasta, što je posljedica rasta cijena usljed inflatornih kretanja.

Količinski rast flipsa vođen je kako ra-stom robnih marki, tako i rastom trgo-vačkih marki, ali su trgovačke marke ipak rasle sporijim tempom. Također, učešće trgovačkih marki je iznadprosječno u od-nosu na cjelokupno tržište potrošne robe. Tržište flipsa je koncentrisano oko par najvećih robnih marki, a najviše se ističu (abecednim redosljedom) Clipsy i Smo-ki. Obje robne marke rastu u pogledu prodatih količina, a Clipsy je uspio i da poveća svoje tržišno učešće. Zastupljeno je više varijanti okusa, ali je „obični“ flips bez dodatnih okusa najprodavaniji.

Krekeri su, količinski posmatrano, naj-manji segment. Rast ovog segmenta je vođen dobrim rezultatima robnih mar-ki, prevashodno Top 5 brendova, koji su uspjeli da zauzmu čak 93.2 posto tržišta! Vodeće robne marke (abecednim redosli-jedom) su: Još, Pardon, Slani Keksi Kvi-

kersi, Tak i Trik. Između vodećih robnih marki je došlo do izvjesnih pomijeranja u redoslijedu, ali su sve sačuvale svoj Top 5 status iz prethodnog perioda. Najbrže rastući brend je Pardon.

Koktel slana trajna peciva obuhvataju podvrste grickalica kao što su pereci, ri-bice, štapići i slično. Vodeće robne mar-ke zabilježile su rast količina, ali neke od

njih sporije rastu nego kategorija, tako da je ukupno tržišno učešće vodeće pe-torke malo umanjeno u posljednjem ana-liziranom periodu (na 89.0%). Također, trgovačke marke su uspjele neznatno da povećaju svoje količinsko učešće, i ono je sada nešto ispod prosjeka za robu široke potrošnje. Vodeći brendovi su (abeced-nim redoslijedom): Još, Pardon, Trik, Štark Prima.

Flips Krekeri

Koktel slano trajno pecivo

PROMJENA VOLUMENA 38,9% 23,5% 23,5%PROMJENA VRIJEDNOSTI 42,0% 32,9% 30,0%TRŽIŠNI UDIO LIDERA 71,0% 21,6% 30,1%najbrže rastući BREND Smoki Pardon Štark PrimaUDIO TOP 5 BRENDOVA / 93,2% *89,0%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

/ Još! Još!/ Pardon Pardon/ Slani Keksi Kvikersi Trik/ Tak Štark Prima/ Trik /

Rast Pad Stagnacija

maj 2012. – april 2013. vs maj 2011. – april 2012.

Autor: Aleksandar Sinđelić, Consumer Panel Services director, GfK Srbija [email protected]


grickalice

O GfK:GfK je jedna od najvećih kompanija za istra-

živanje na svijetu, sa više od 11.000 struč-

njaka, koji svakodnevno rade na otkrivanju

novih načina sagledavanja kako žive, raz-

mišljaju i kupuju ljudi na više od sto tržišta

u svijetu. GfK stalno radi na inovacijama i

koristi najnovije tehnologije i sofisticirane

metodologije da svojim klijentima pruži naj-

bolje informacije o za njih najvažnijim lju-

dima na svijetu – njihovim kupcima. Godine

2011. prodaja GfK je iznosila 1,37 milijardi

eura. Za opširnije informacije o GfK i Panelu

domaćinstava pogledajte na www.gfk.com.

ili pratite GfK na Twitteru: www.twitter.com/

gfk_group

Flips Krekeri

Koktel slano trajno pecivo

PROMJENA VOLUMENA 3% 28% 3%PROMJENA VRIJEDNOSTI 3% 20% 1%TRŽIŠNI UDIO LIDERA 17% 19% 17%najbrže rastući BREND Stark Croco K plusUDIO TOP 5 BRENDOVA 55% 56% 63%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

Bobi Croco CrocoFranck Cuetara K plusKanaan Lidl Koestlin

Lidl Soltino KvikiStark Vic Lidl

Rast Pad Stagnacija

Pregled kategorija, maj 2012. - april 2013. vs maj 2011. – april 2012.

Pregled tržišta u Hrvatskoj

U periodu maj 2012. – april 2013. do-maćinstva u Hrvatskoj izdvojila su oko 150 miliona kuna na kupovinu

flipsa, krekera i koktel slanih trajnih gric-kalica (štapići, pereci, ribice) za konzu-maciju u domaćinstvu. Sva tri segmenta grickalica bilježe količinski i vrijednosni rast. U situaciji kada su mnoge kategorije u problemima, pomalo iznenađuje da ka-tegorija koja nije esencijalna bilježi rast.

Flips bilježi rast u odnosu na prethodni period (3% vrijednosno, 3% količinski) a

Autor: Mladen Kožić, Sales Manager , GfK Hrvatska [email protected]

posljedica je to rasta broja kupaca. Lidlo-ve marke i Stark povećali su tržišne udje-le, dok su Bobi, Franck i Kanaan izgubili dio udjela. Lider kategorije drži 17%, a top 5 brendova drži 55% tržišta što uka-zuje na relativno nisku koncentraciju. Brend s najvećim rastom u promatranom periodu je Stark čija je tajna rasta u zna-čajnom povećanju broja kupaca te po-većanju učestalosti kupovine. Trgovačke marke vrlo su snažne u flipsu te su rasle s 35% na 40% tržišnog udjela.

Kategorija krekera bilježi najveći rast u konkurenciji tri analizirana segmenta grickalica. U odnosu na prethodni peri-od krekeri rastu 20% vrijednosno te 28% količinski. Tajna visokih stopa rasta krije se u sljedeća 3 razloga: krekeri su privukli nove kupce, kupuju se češće nego prije, i kupuju se u većim količinama po kupovi-ni. Od pet vodećih koji drže 56% tržišta, samo je Croco povećao udio, Vic je izgu-bio dio udjela, dok su Cuetara, Lidl i Sol-tino zadržali udjele. Brend s najvećim ra-stom u promatranom razdoblju je Croco čija je vrijednost rasla privlačenjem novih kupaca i povećanjem učestalosti kupovi-ne. Trgovačke marke, iako vrlo snažne sa 27% udjela, nisu značajnije rasle.

Koktel slanih trajnih grickalica (štapići, pereci, ribice i sl.) također bilježi blagi rast u odnosu na prethodno razdoblje (1% vrijednosno, 3% količinski). Iako ih kupujemo rjeđe nego prije, broj kupaca značajno je rastao te je uzrokovao rast segmenta. Croco i K plus povećali su tr-žišni udio, dok su Koestlin, Kviki i Lidl izgubili dio udjela. Lider kategorije drži

17%, a top 5 brendova drži 63% tržišta što ukazuje na relativno nisku koncen-traciju. Brend s najvećim rastom u pro-matranom periodu je, kao i u krekerima, Croco čija je tajna rasta u značajnom povećanju broja kupaca. Trgovačke mar-ke čine nevjerovatnih 47% tržišta te su znatno povećale udio u odnosu na pret-hodnih 12 mjeseci.

O istraživanjuTržišni uspjeh nije slučajan. On je utemeljen na osnovu pažljivo njegovanog i dugotrajnog odnosa između proizvoda i potrošača.Da bismo planirali tržišne aktivnosti, treba da znamo specifičnosti potrošnje naše ka-tegorije. Tržišne aktivnosti treba da budu usmjerene na potrebe potrošača i da prate njihov ritam. Praćenje naše kategorije i mar-ke nam omogućava da analiziramo i evaluira-mo naš uspjeh na tržištu.GfK Panel domaćinstava je standardizovano istraživanje koje u Adria regiji neprekidno traje duži niz godina (u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji od novembra 2002., a u BiH u periodu 2004.-2012). U centru pažnje je mjerenje potrošnje više od 70 proizvodnih kategorija na reprezentativnom uzorku do-maćinstava. Podaci se prikupljaju uz pomoć specifičnog dnevnika kupovine. Ova metodologija mjeri potrošnju robe široke potrošnje koja se kon-zumira u samom domaćinstvu i pokriva kupo-vinu u svim kanalima distribucije.Proizvodi koji se potroše van domaćinstva nisu predmet ovog istraživanja.Ovo kontinuirano panel istraživanje nudi po-datke i trendove o potrošnji robe široke po-trošnje u domaćinstvima, kanalima prodaje koje koriste i samim kupovnim navikama. Naosnovu prikupljenih podataka, specifičnostikupljenog proizvoda, veličine tržišta za razli-čite proizvode i brendove, njihove penetra-cije, cijene, strukture distributivnog lanca, kao i samog tržišnog udjela marke i konku-renata, može se dobiti cjelokupna slika. De-taljnija analiza može da pokaže, naprimjer, intenzitet kupovine, lojalnost proizvodu, tr-žišnu migraciju proizvoda. Ovoga puta ćemose fokusirati na neke od ključnih pokazateljakategorija koje su nam u fokusu.

42

Brend menadžerimaKako se o svojim brendovima “brinu”, u ovom broju govore nam: Ivana Vlahović (Bambi), Zoran Golub (Marbo) i Milica janić (štark)Razgovarala: Milica Petrović, [email protected]

Ivana Vlahović, BambiIvana radi od 2010. u kompaniji Bambi. Danas je na poziciji brend menadžera za JOŠ! slane grickalice. Za nju je, kako kaže, najveći izazov u karijeri predstavljao up-ravo prelazak u veliki i dinamičan poslov-ni sistem kao što je Bambi. U kategoriji grickalica, Bambi ima veoma širok port-folio, pa su se izazovi kretali od početnog upoznavanja širokog spektra proizvoda, razumijevanja strukture tržišta i potre-ba potrošača, ka postavljanju budućih strategija čitave kategorije i nalaženju pravog načina za obraćanje ciljnoj grupi: „Sretna sam zbog prilike da se profesionalno usavršim u ovoj ulozi i da svoje dosadašnje iskustvo u menadžmentu primijenim u ovoj renomiranoj kompaniji. Održati lidersku poziciju danas nije lako, ali se sa konkuren-cijom borimo pravom ponudom, u skladu sa željama potrošača i zahtjevima tržišta, ali i konstantno visokim kvalitetom proizvoda, uz svesrdnu marketinšku podršku i prodajnu silu“. U njenom trenutnom fokusu su re-pozicioniranje i priprema marketinških kampanja za predstojeću sezonu, ali i raz-voj i lansiranje novih brendova. Kaže da je veoma zadovoljna trenutnom pozicijom i ponosna što je dio uspješnog Bambi tima: „Bambi, kao kompanija kojoj je komunikacija sa potrošačima od neprocjenjivog značaja, ima tim zadužen za osluškivanje tržišta, koji kroz iscrpna istraživanja o željama i potrebama potrošača odlučuje o implementaciji ideja“. O budućim trendovima, kako dodaje, saznaje i na osnovu istraživanja, na stručnim semi-narima, a uz to, vrijedan izvor informacija su joj i saradnici iz Bambija i agencija sa kojima sarađuje.

Zoran Golub, Marbo

U kompaniji Marbo Product, članici Pepsico grupacije, Zoran radi od 2010., a trenutno je na poziciji West Balkan group brand manager baked & snack. „Izazov je i zadovoljstvo voditi prepoznatljive brendove na razvijenom tržištu grickalica. To istovre-meno podrazumijeva i odgovornost za cijelu kategoriju. Tako u kategoriji pečenih gricka-lica, osim brige da održimo visoke standarde i poziciju Pardona, težimo da idemo korak dalje, pa smo tržištu ponudili novu generaciju grickalica. Sada su Pardon portfolio i cijela kategorija bogatiji za inovativne proizvode poput Pločica i Grissina sa brašnom od cijelog zrna. Izazov je inovirati u ovako tradicional-noj i cjenovno osjetljivoj kategoriji“. U ovom trenutku, najviše je posvećen novoj brend komunikaciji i proizvodima koje su lan-sirali ove godine: „Osluškujemo potrošače, pratimo trendove i radimo na novostima koje će obezbijediti da novi segmenti rastu. Ipak, ne zaboravljamo ni ‘tradicionalniji’ dio našeg portfolia, pa se trudimo da pravimo balans između novih proizvoda i ostatka portfolia. Ovih dana na tržište izlazi novi Pardon Mix - miks pečenih proizvoda i kikirikija, koji je odgovor na prepoznate potrebe potroša-ča“. Zoran sebe i dalje vidi u marketingu, ali, kako kaže, pošto radi u dinamičnoj kompaniji, ne bi propustio šansu za dalje učenje i razvoj i u nekoj drugoj oblasti. O novim globalnim trendovima i zanimlji-vim inovacijama saznaje zahvaljujući po-dršci u okviru Pepsico sistema, a lokalno se oslanjaju na sopstvene resurse, prate regionalna tržišta i razmjenju saznanja i informišu se kroz trgovačke magazine.

Milica janić, štark

Milica je u Štarku, koji posluje u okviru Atlantic Grupe, na poziciji senior brend menadžera od februara 2009. Kako ona kaže, u svakodnevnom poslu suočava se sa različitim izazovima, ali najveći dio sada je bio u vezi sa lansiranjem novog Smoki sub-brenda - Smoki Smokić: „Učestvovanjem u svakoj fazi projekta, po-čevši od inicijalne ideje o novom proizvodu, preko istraživanja tržišta, rada sa razvojnim timom na stvaranju proizvoda, koordinacije marketinških agencija u fazi dizajna am-balaže i kreiranja integrisane marketinške podrške, do finalne faze plasiranja proizvoda na šest tržišta i intenzivne saradnje sa distri-buterom, naučila sam mnogo i stekla veliko iskustvo koje će mi pomoći u narednim pro-jektima. Ovakvi interesantni projekti i odlič-na saradnja sa kolegama u timu čine moj dan na poslu veoma dinamičnim, te sebe u buduć-nosti vidim i dalje kao dio uspješnog Štark tima“. Trenutno, njen tim je preokupiran uvođenjem novog Smoki sub-brenda - King Size. Prema njenim riječima, on je od strateškog značaja za razvoj Smoki brenda, zbog proširenja portfolia novim okusima i targetiranja specifične ciljne grupe, kojoj se do sad nisu direktno obra-ćali. „Sa atraktivnim dizajnom ambalaže i novim intenzivnim okusima, Smoki King Size ima za cilj da učvrsti lidersku poziciju Smokija u Adriatic regiji“, dodaje Milica.

O novostima iz kategorije najviše saznaje na međunarodnim sajmovima, ali, kako kaže, i kolege iz sektora razvoja i istraži-vanja kompanije Štark joj u tome znatno pomažu.

inStore u razgovoru sa…

vodič kroz kategoriju ... grickalice

inLiflet


AnAlizA kAtegorije grickAlicA zA prvih sedAm mjeseci 2013. godine

Slane zanimacijeU obuhvatnoj kategoriji grickalica na našem tržištu, čips zauzima više od 42%, grickalice imaju 29%, slani štapići 19%, krekeri 6%. U Bih najviše puta u lifletima se pojavio trik mix Baninija, na drugom mjestu su slani Štapići od koestlina, na trećem - party mix 4 you Bambi. U kategoriji grickalice na hrvatskom tržištu Franck d.d. drži uvjerljivo prvo mjesto mjerljivo u sov-u. na slovenskom tržištu, lidl i hoffer su jedini ponuđači privatne robne marke u ovoj kategoriji

Trgovački rafovi su uvi-jek prepuni grickalica. Raznolikost je sve veća i čini se da je svakod-nevno sve više artikala

na policama, u raznim okusi-ma.

Što se tiče srpkog tržišta, naj-više su na akcijama bili čipse-vi, mixevi i flipsevi - popularni Chipsy, Trik i Smoki. Naš za-ključak je da kategorijom vidno dominira Chipsy i Smoki. Po-stavlja se pitanje kako su pro-izvođači ojačali ili eventualno

Autori: ernest gergely i tomas pilić, hiper com

oslabili svoje pozicije?

BOSNA I HERCEGOVINA

U BiH najviše puta u lifletima se pojavio Trik Mix Baninija, na drugom mjestu su Slani Štapići od Koestlina, na tre-ćem - Party Mix 4 you Bambi. Kad gledamo SoV proizvođa-ča i utjecaj, tu već vidimo da je raspored drugačiji i da je Franck izvršio snažno pove-ćanje svog SoV-a i pad udjela privatnih robnih marki. Mar-bo je isto povećao SoV za 5,7

poena, kao i Majevica za 2,6 poena, u odnosu na isti period iz 2012. U Bosni i Hercegovini je isto najsnažnija potkategorija čips sa 44%, dok su na drugom mjestu slani štapići sa 33%, sli-jede ostale grickalice sa 12% i krekeri sa 5,6%. I tu već vidimo dvoboj u kategoriji čips između Franck i Marbo, a borbu vodi Franck, u stvari igrač koji je imao veći prodor u lifletima.

SRBIjA

Vidimo u obuhvatnoj katego-riji grickalica (čips, slani štapi-ći, krekeri i ostale grickalice) da čips zauzima više od 42%, grickalice imaju 29%, slani štapići 19%, krekeri 6%, kao i da dominira jedan proizvođač, Marbo, pod okriljem svjetske poznate kompanije Pepsico, koji ima veoma snažan portfo-lio grickalica u svijetu. Prati ga Štark. Privatne robne marke su pokazale pad od 3,8 poena, dok je Marbo ojačao svoju poziciju za čak 8,1 poen.

Na srpskom tržištu najviše puta u lifletima je učestvo-vao proizvod rebrasti čips XL brenda Chipsy, na drugom mjestu isti proizvođač, ista kategorija, samo čips Classic, dok je na trećem mjestu naj-više promovisanih proizvoda Trik Mix – brenda Trik (Bani-ni). Važno je napomenuti i da je na četvrtom mjestu, također, Chipsy rebrasti čips XXL i tu se pokazuje kako i zašto je Marbo na prvom mjestu. Smo-ki je na petom i šestom mjestu sa dva različita pakovanja.

Da li neko može da ugrozi Marbovu poziciju koji svoj najveći dio ima u potkategori-ji čipseva? Primjećujemo mali rast privatnih robnih marki – koje drže 79% Share of Voice (SoV), koje su imale snažan rast u krekerima i u slanim šta-pićima. Da li će neko ući u trku sa Chipsyjem, jer nema mnogo snažnih igrača, ili će se fokusi-rati na ostale grickalice Štark i

SRBIJA

BiH

41,10%

18,50%

6,10%

4,90%

3,90%

13,40%

12,00%

SOV M2 x SNU YTD 2013

MARBO

ŠTARK

BAMBI-BANAT

BANINI

VITAMINKA PRILEP

Privatna robna marka

Brands outside selection

Evolucija YTD 2013 vs YTD 2012

8,1

2,9

3,4

-3,8

-4,7

- 5,7

-0,1

SOV M2 x SNU YTD 2013

Evolucija YTD 2013 vs YTD 2012

21,40%

14,30%

8,10%

11,9

5,7

-1,9

6,10%

4,00%

4,30%

1,6

-4

2,6

3,60%

8,80%

29,50%

2,6

-0,6

-17,9

FRANCK D.D.

MARBO

BANINI AD

ŠTARK

KOESTLIN D.D.

MAJEVICA D.D.

BAMBI-BANAT AD




grickalice

Banini su imali snažne padove u ovoj potkategoriji, kao i u slanim štapićima, dok je Bambi povećao svoj SoV u kategorija-ma krekeri i slani štapići.

Najveći Share of Voice u obu-hvatnoj kategoriji sve grickali-ce po retailerima je imao Maxi sa 22,6% SoV i povećanjem od +5,3 poena u odnosu na isti pe-riod 2012., Metro 16,7% SoV i veliki pad od -11,7 poena, Tempo 12,5% -6,8 poena, Idea 8,3 % SoV +0,2 poena…

HRVAtSKA

U kategoriji grickalice na hr-vatskom tržištu Franck d.d. drži uvjerljivo prvo mjesto mjerljivo u SoV (Share of Vo-

ice – broj WU). Tako njegov udio iznosi 27,9%, što je pove-ćanje od 0,9% u odnosu na isti period prošle godine. Karolina d.o.o. je ove godine na drugom mjestu sa 19,9%, te je tako pre-tekla Soko Štark a.d., koji je na nivou od 16-17%. S time da ove godine bilježi pad od 0,4%. Pojedinačno gledano Karolina uz Kraš ima najveći rast i on iznosi 7,5%, dok Kraš ima ne-što veći rast, tačnije 8,5%. Valja napomenuti kako Kraš u istom periodu prošle godine nije uop-će participirao u aktivnosima, barem što se tiče promo leta-ka. Udio privatne robne marke bilježi streloviti pad od 14,2%. Podaci nam govore da je to re-zultat rasta Kraša i Karoline.

SLOVENIjA

U Sloveniji pušu neki drugi vjetrovi, reklo bi se. Štark drži prvo mjesto po udjelu u SoV-u, pa tako sa 31,8% ima rast od 8,6% u odnosu na isto raz-doblje prošle godine. Kelly je na drugom mjestu sa udjelom od 20,9%, te rastom od 4,4%. Privatna robna marka bilježi rast za razliku od hrvatskog tržišta. Private label proizvodi drže udio od 15,5% i rast od 5,6%. Očekivano Lidl i Hofer drže najveći udio u segmentu private label proizvoda. Hofer ima udio od 44,7% i vrlo sna-žan rast u odnosu na isti peri-od prošle godine. Tada je imao

udio SoV-a od svega 1,5%. Lidl je smanjio sa 51,5% na 38,6%, te je na drugom mje-stu. E. Leclerc je na trećoj poziciji sa 5,3%, te bilježi pad. Naime, u prijašnjem razdoblju je imao 27,3%, te je uz Lidl bio vodeći promotor privatne robne marke u ovoj kategoriji. Tuš, Mercator, Spar i Interspar također nude privatne robne marke, ali njihov udio pojedi-načno gledano ne prelazi 5%. Spar tako drži udio od 4,4%, što je isti nivo kao i prošle go-dine. Tuš drži najmanji udio od svega 0,9%.

Hrvatska

Slovenija

27,10%

12,30%

16,90%

8,60%

1,50%

0,30%

30,80%

2,50%

27,90%

19,90%

16,50%

5,50%

8,50%

0,70%

0,40%

16,50%

4,00%

FRANCK D.D.

KAROLINA DO.O.

ŠTARK A.D.

PODRAVKA D.D.

MARBO

KOESTLIN D.D.

BANINI AD



ALNATURA PRODUKTIONS - UND HANDELS GMBH

KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA DD

23,10%

16,50%

2,50%

1,70%

0,80%

9,90%

45,50%

31,80%

20,90%

2,00%

2,70%

1,40%

0,70%

1,40%

0,70%

15,50%

23,00%

ŠTARK A.D.

KELLY GESELLSCHAFT M.B.H

LORENZ SNACK-WORLD

PODRAVKA D.D.

MARBO

KAROLINA DO.O.

ŽITO PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

VOCAR D.O.O.



YTD 12%

YTD 13%

inMedia


„Slani“ mali ekraniTV stanice: RTS 1/2, Prva, B92, Happy, Pink, Avala•Ciljnagrupa:populacijastarijaod4godine(Total4+)•Period:01.07.2012.-30.06.2013.,ponedeljak–nedjelja,00-24h•Paneltelevizijskihgledalaca:880domaćinstava,sainstaliranih

1.290 piplmetara

Predstavljamo vam pregled oglašavanja kategorije čipsa i grickalica na tV stanicama. Izvor za ove podatke je Nielsen Audiance Measurement Srbija (Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za istraživanje gledanosti televizije, www.agbnielsen.net).

SrbijaVarijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi dužina spota bila 30 sekundi.

Kompanija Marbo product predstavlja čak 48 posto cjelokupnog tržišta oglašavanja kategorije. Ova kompanija sa 14.8759 EQ GRP godišnje pokazuje koliko joj je važna televizija kao vodeći medij komuniciranja sa potrošačima.Vodeće tri kompanije predstavljaju, čak, 85 posto oglašavanja kategorije čipsa i grickalica.

Sektor\Varijable Eq. GRP %PREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIĆA 328.003 20,4MEDICINSKI I SANITETSKI ARTIKLI 237.554 14,8KOZMETIČKI PROIZVODI 195.363 12,2TRGOVINA 158.433 9,9TELEKOMUNIKACIJE 145.442 9,1KUĆNA HEMIJA I KUĆNE POTREPŠTINE 115.927 7,2HOBI I SLOBODNO VRIJEME 112.432 7,0BANKE, OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA, MJENJAČNICE 73.798 4,6ČAJ, KAFA, CIGARETE I ALKOHOLNA PIĆA 67.438 4,2MEDIJI 48.911 3,1OSTALI SEKTORI 121.863 7,6TOTAL MARKET SRBIJA 1.605.164 100,0

OGLAšAVANjE/ SEKtOR

tOP OGLAšIVAčI

Proizvođač/ Varijable Eq. GRP %MARBO PRODUCT 14.875 48,2ATLATNTIC GRUPA 7.103 23,0CHIPITA 4.158 13,5ITALFOOD 3.179 10,3BAMBI 928 3,0KNEZEVIC TRADE 625 2,0FLORIDABEL 4 0,0TOTAL 30.872 100,0

Kategorija \Varijable Eq. GRP % SLATKIŠI 112.758 34,4BEZALKOHOLNA PIĆA 108.384 33,0ČIPS I GRICKALICE 30.872 9,4MESNE PRERAĐEVINE 24.203 7,4MLIJEČNI PROIZVODI 15.291 4,7ZAČINI 12.133 3,7OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE 7.195 2,2KORPORATIVNO OGLAŠAVANJE PREHRANA 4.682 1,4OSTALA PREHRANA 4.442 1,4ŽIVOTINJSKA HRANA 4.205 1,3INSTANT HRANA 2.108 0,6ZAMRZNUTA HRANA 1.640 0,5ZAKUPLJENI TERMINI PREHRAMBRENI PROIZVODI 90 0,0TOTAL CATEGORy 328.003 100,0

OGLAšAVANjE/ KAtEGORIjA

Potkategorija/ Varijable Eq. GRP % ČIPS I FLIPS 17.250,6 55,9GRICKALICE 13.621,3 44,1TOTAL CLASS 30.871,9 100,0

OGLAšAVANjE/ POtKAtEGORIjA

ANALIZA OGLAšAVANjA KAtEGORIjE čIPSA I GRICKALICAZA PERIOd 01.07.2012. - 30.06.2013.

Brend/ Varijable Eq. GRP %CHIPSY 7.586 24,6SMOKI 7.103 23,0PARDON 4.295 13,9BAKE ROLLS 4.158 13,5CLIPSY 2.995 9,7MARETTI 1.789 5,8KUBETI 1.390 4,5BAMBI GRICKALICE 928 3,0OKI & BOKI 625 2,0FLORIDABEL NUTS 4 0,0TOTAL 30.872 100,0

tOP BRENdOVI


grickalice

Zemlja/ Varijable Eq. GRP %Srbija 30.872 51,1Slovenija 3.463 5,7Hrvatska 4.469 7,4Makedonija 21.644 35,8Total 60.448 100

tOP OGLAšIVAčI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %ATLANTIC GRUPA 1.771 51,1FICOSOTA 940 27,2INTERSNACK 726 21,0ORBICO 26 0,8TOTAL MARKET 3.463 100

tOP OGLAšIVAčI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %VITAMINKA 8.674 40,1ITAL FOOD INDUSTRY 5.403 25,0CHIPITA 3.281 15,2ATLANTIC GRUPA 2.190 10,1MARBO 1.445 6,7OSTALI 651 3,0TOTAL MARKET 21.644 100,0

tOP OGLAšIVAčI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %ITALFOOD INDUSTRY 2.594 58,1CHIPITA INTERNATI-ONAL

912 20,4

ATLANTIC GRUPA 839 18,8KONZUM 124 2,8TOTAL 4.469 100,0

tOP BRENdBrend\Varijable Eq. GRP %SMOKI 1.771 51,1MARETTI 940 27,2CHIO CHIPS 726 21,0PRINGLES 26 0,8TOTAL MARKET 3.463 100

tOP BRENdBrend\Varijable Eq. GRP %STOBI FLIPS 8.517 39,4BRUSCHETTE MARETTI 3.006 13,9KUBETI 2.393 11,1STARK 2.190 10,1MINI BAKE ROLLS 1.684 7,8OSTALI 3.854 17,8TOTAL MARKET 21.644 100,0

tOP BRENdBrend\Varijable Eq. GRP %MARETTI 1.979 44,3BAKE ROLLS 912 20,4SMOKI 839 18,8KUBETI 615 13,8K PLUS 124 2,8TOTAL 4.469 100,0

Hrvatska

Slovenija

Makedonija

Također, možete pogledati i pregled oglašavanja kategorije čipsa i grickalica u regiji za period 01.07.2012. - 30.06.2013., na ciljnoj grupi Total 4+. Ne postoji jedan vodeći regionalni oglašivač koji dominira u regiji. Ako upoređujemo količinu distribuiranih EQ GRP-ja na Total 4+ između četiri države, u kategoriji čips i grickalice, Srbija predstavlja čak 51 posto svih EQ GRP-ja i vodeća je u regiji.Čak 87 pisto distribucije EQ GRP (oglašavanja) u kategoriji je u Srbiji i Makedoniji. Kompanija sa najvećom distribucijom EQ GRP-ja je Marbo Product (iz Srbije) sa 14.875 EQ GRP, što je

Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u više od 30 zemalja na pet kontinenata što ga čini prvim, pravim globalnim provajderom Tele-vision Audience Measurment (TAM) usluge u svijetu. Mjerenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosadašnjom upotrebom kao najuspješniji i najprecizniji način prikupljanja takve vrste informacija, kako u Europi, tako i u cijelom svijetu. Uspješnost se najviše ogleda u brzom dobavljanju podataka kao programskom i komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspješno iskustvo u postavljanju piplme-tara TAM sistema, širom svijeta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svijetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za održavanjem piplmetar sistema u raznim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regiji: Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

•Najvećioglašivač:AtlanticGrupa•Brendkojijenajvišeoglašavan:Smoki•Detaljnijenawww.instore.si

Nielsen AM SlovenijaPočetak operacija: april 1999.Broj instaliranih piplmetara: 620Veličina panela: 450 domaćinstava

•Najvećioglašivač:Italofoodindustry•Brendkojijenajvišeoglašavan:Maretti•Detaljnijenawww.instore.hr

Nielsen AM HrvatskaPočetak operacija: februar 2003.Broj instaliranih piplmetara: 1.086Veličina panela: 760 domaćinstava

•Najvećioglašivač:Vitaminka•Brendkojijenajvišeoglašavan:Stobi Flips•Detaljnijenawww.instore.mk

Nielsen AM MakedonijaPočetak operacija: december 2007.Broj instaliranih piplmetara: 560Veličina panela: 400 domaćinstava

skoro duplo više nego cijelo oglašavanje kategorije u Sloveniji i Hrvatskoj zajedno.


SMOKI SMOKIĆ za najmlađe

Soko Stark je kompanija sa dugom tra-dicijiom preko 90 godina i kroz poslove permanentnog tehnološkog unapređenja i marketing aktivnosti, radi se na stal-nom inoviranju asortimana, praćenju i primjeni savremenih trendova u oblasti tehnologije i odnosa prema tržištu i po-trošačima.

Iz fabrike svake godine, kao rezultat praćenja svjetskih trendova i kontinui-ranog ulaganja u kvalitet i razvoj, izlaze proizvodi čija je posebna odlika receptu-ra - tako sastavljena i tehnološki proces proizvodnje - tako vođen da su sačuvana hranljiva svojstva prirodnih sirovina, pa je tako nastao i Smoki Smokić.

Svoju veliku porodicu, Smoki je proširio za svog najmlađeg člana Smoki Smokića – novog drugara svih mališana krajem 2011. godine.

Novi Smoki sub-brend namijenjen je djeci od 4 do 10 godina. Pravi se isključi-vo od najkvalitetnijih prirodnih sirovina – kukuruznog griza, svježe pečenog ki-kirikija i biljne masnoće, bez bilo kakvih aditiva i uopće se ne prži!

Hrskavi flips sa kikirikijem, jedinstve-nog oblika (koščice) i sa mješavinom 8 žitarica (pšenično brašno, rižino brašno, kukuruzno brašno, integralno-ječmeno brašno, prosijano brašno, integralno-ov-seno brašno, integralno-ražano brašno i brašno sirka), namijenjenih dječijoj ishra-ni, od novembra 2012. može da se nađe u dva nova, super ukusna izdanja – flips sa okusom sira i flips sa okusom paradajz kečapa.

Ne treba zaboraviti da je Smoki Smokić sportski tip, da je okretan, brz, snalažljiv i da želi da prenese taj duh i na svoje male drugare kroz razne sportske manifesta-cije. Jedna od njih je i saradnja sa Beo-gradskim maratonom, koja traje već 20 godina.

Smoki Smokić je u toku sa svim svjet-skim aktuelnostima - a naročito onim tehnološkim. Zbog toga što se uvijek ide u korak sa inovacijama – u aprilu 2012. godine lansirana je i web stranica www.smokismokic.com, koja je pratila proizvod Smoki Smokić sa poklončićem. U svakoj kesici krila se poklon tetovaža i kartica sa šifrom za jednu od šest ne-zaboravnih igrica, jer Smoki Smokić je i neodoljiva zabava.

Već poznato slano zadovoljstvo za svaku priliku, a opet tako novo iskustvo.

Adresa:Soko Štark d.o.o,Kumodraška 249,11010 Beograd, Srbija

Kontakt:[email protected]

Brendovi:Smoki Smokić

Hrskavi flips sa kikirikijem, jedinstvenog oblika (koščice) i sa mješavinom osam žitarica od novembra 2012. može da se nađe u dva nova ukusa - sira i paradajz kečapa

Nastao 1972. godine, Smoki je prvi proizvedeni flips u jugoistočnoj Europi, toliko popularan, da je po-stao generičko ime za grupu flips proizvoda

49

50

moj stavseptembar 2013 www.instore.ba

Ambiciozni neradnikBiće sui generis. I u porodici ga je teško gledati, a kako je tek u preduzeću. trauma za HR mislioce, balkanske poslodavce i komšiluk. Radost za politikante i trgovce statusnom robom. čest produkt i nesreća tranzicionog perioda, što unosi nemir kada je budućnost u pitanju

Piše: dr. Zoran Bogetić, profesor, Ekonomski fakultet Beograd

Ovo je komentar o balkanskom fenomenu namnožene popu-lacije, koja ima jasnu pred-stavu šta želi u životu, maksi-malističkog tipa, a na drugoj

strani sa izrazito skromnom vizijom šta treba uložiti za postizanje prethodno definisane ambicije. Urušavanje jednog, kakvog-takvog sistema, nije kompenzo-vano etabliranjem novog sistema vrijed-nosti i odnosa, pa anarhični ambijent često proizvodi ljude čije ambicije nisu u skladu sa njihovim potencijalom i na-vikama. Sapunice o životnom uspjehu, koje dominiraju u najbližem okruženju, a značajno i na malim ekranima, uveli-ko su doprinijele razvoju kratkoročne životne filozofije ˝uzmi sve što ti život pruža, danas si cvijet ...˝. Tako formuli-sana životna filozofija kadrova na trži-štu rada zna da pravi ozbiljne probleme domaćim poslodavcima, često pelcova-nim istim sindromom. Haotična tran-zicija Balkanskog poluostrva dovela je, između ostalog, do krupnog problema lutajuće populacije, koja mnogo traži, a malo nudi. Nasuprot tome, moderne

poslovne strategije zahtijevaju sistema-tičnost i strpljivost u implementaciji. Poslovni pristup, za održivu konkurent-sku prednost, treba razumjeti i posve-ćeno implementirati. Kada je životna i poslovna nestrpljivost karakteristika gazda i zaposlenih, poslovni uspjeh biva klimava kategorija, koju je lako kopirati i prestići. Otuda i kratkoročnost uspješ-nih preduzeća i problem u edukovanju šta su dobri primjeri poslovne prakse.

I jasni i čudni, a poprilično i opasni su balkanski putevi do uspjeha. Predu-zetnički duh plamti na svim nivoima. I tamo gdje treba da ga ima i tamo gdje je neodrživ. Pogledajmo samo favorizo-vane ministarske modele, gdje udarac šakom o sto plijeni pažnju masa, nude-ći laka „rješenja“ kompleksnih situacija. Rezultat je, kao što znamo, dramatična budžetska kriza, nedostatak odgovorno-sti za jeftine državničke poteze i grčki scenario na vratima mnogobrojnih regi-onalnih ekonomija. Sreća za balkanikus politikante je svakako u tome što bira-či konzistentno pokazuju sklonost ka improvizaciji i kiču, kako u privatnom, tako i u drušvenom životu.

Ad hoc logika cvjeta i u privredi. Na nivou preduzeća, rezultat je rasprostra-

njen nedostatak timskog rada, poslovnih procedura, kulturne poslovne komuni-kacije i dobrih primjera isplative trpe-ljivosti i posvećenosti poslu. Nervoza i nepovjerenje krase balkanske poslovne relacije, pa u privatnim firmama često srećemo konflikte sindikalnog tipa. Ko-munistička očekivanja, a Hollywood da-vanja zaposlenih, redovno predstavljaju simptomatičnu poslovnu kulturu nee-fikasnih preduzeća. Ima li kraja datom tranzicionom cirkusu ili neka druga po-pulacija treba da eksploatiše potencijale Balkana?

Brz život, brza hrana, brza moda, brza tehnologija, brza vjera, brz odnos po-sljednjih decenija, a posebno danas, predstavljaju polazište formiranja mno-gobrojnih generacija. Kako na planu porodice, tako i na planu društva, reperi novokomponovanog uspjeha postaju problematični idoli mnogobrojnih ge-neracija, izvorišta radne snage za eko-nomski oporavak.

Tajkunizacija, nestabilne porodice i pro-blematičan komšiluk nisu neka osnova razvoja radnih navika i vjere da rad, red i disciplina predstavljaju suštinu života. Otuda osobe sui generis, ambiciozni neradnici, posvećeni šarmeri gazda u


bedaku, često ozbiljno zabavljaju HR menadžere u potrazi za kvalitetnim lju-dima. Otuda i opća kuknjava u ozbiljnim poslovnim krugovima da je mnogo više dobrih poslovnih šansi nego ljudi koji mogu to da isprate. Nije li to jedan od uzroka balkanske ekonomske defanzive? Ili je to suštinsko polazište Belgrade night life uspjeha?

Ovo je vrijeme široko prisutnih para-doksa, koje srećemo i na planu sve veće nezaposlenosti i sve većeg problema re-grutovanja „pravih ljudi, za prava mje-sta“. U vremenu duboke ekonomske krize, kada je nezaposlenost goruće pi-tanje modernog balkanskog društva, sve je teže naći kvalitetan kadar. Prvenstve-no ljude svjesne važnosti rada, sa radnim navikama, koji znaju realno da vrednuju svoj rad, ugledajući se na bolje od sebe, crpeći tako ideje sopstvenog napretka i uspješnog razvoja karijere.

Ovo je vrijeme kada HR službe balkan-skih preduzeća polažu težak test prona-laženja pravih ljudi za kompleksne orga-nizacione zahtjeve. Njihova glavobolja je višeslojna. Tu su poplava stres free diploma i realni izazovi opstanka u uslo-

vima sve sofisticiranije konkurencije.

Na kraju, i iznad svega, test je udovoljiti ambicioznim gazdama, koji imaju ner-voznu percepciju složenosti problema regrutacije i zapošljavanja.

Na kraju, treba reći da je ambiciozni neradnik i potencijalno ugroženo biće.

Kada padne tranziciona prašina, ne-stat će i gazdinski dvorovi, pa će data populacija biti u ozbiljnom problemu. Ko će tada da ih plaća? No, čini se da će do tada dosta vode proteći Moračom i Tamišom, što je velika šansa za mno-gobrojne bogougodnike, čije ambicije i vještine nikako ne treba potcjenjivati.

52

poduzetništvoseptembar 2013 www.instore.ba

Ovdje ćemo o tržištu govoriti smo u kontekst relevantnom za marketing malog poduzetništva. Sve relevantne marketinško-tržišne pojmove i odnose (temeljni pojmovi, klasifikacija tržišta, potrebe, kupci i potrošači, ponuda, potražnja i potrošnja, konkurencija, istraživanje tržišta, segmentacija tržišta i ponašanje potrošača) eksplicirat ćemo na način i jezikom razumljivima malim poduzetnicima, osobito početnicima.

Autor: mr.sci.Vinko jakić, viši asistent na Ekonomskom fakultetu i direktor fondacije OdRaz

T ržište, koje predstavlja ukupnost od-nosa između ponude i potražnje koji se ostvaruju u određenom vremenu

i prostoru u cilju obavljanja procesa raz-mjene, mora i u našim uvjetima tržišnog gospodarenja biti jedan od temeljnih ci-ljeva upoznavanja tvrtke. To upoznavanje ne može biti stihijsko, ili pak periferno, već vrlo studiozno i kompleksno, a mora rezultirati punom transparentnošću tr-žišta tvrtke. Naravno, to je moguće po-stići istraživanjem, no ne autarkičnim, već istraživanjem koje će biti dio cjelo-kupnog marketing-procesa, a koji se pak sastoji iz sljedećih faza:

1. Istraživanje tržišta;

2. Definiranje marketinških ciljeva;

3. Definiranje marketinške strategije;

4. Izrada programa nastupa na tržištu (marketing-mixa);

5. Marketinška kotrola.

O autoru:Vinko Jakić se već dvadesetak godina bavi poduzetništvom, trgovinom, a nje-gov akademski rad je izuzetno priznat. U svojoj uspješnoj karijeri obavljao je poslove koji su mu omogućili da se pro-filira u vrsnog stručnjaka za ekonomske odnose i razvoj. Do danas je objavljivao radove u stručnim magazinima od kojih posebno ističe Empirical recearhe into use marketing by small businesses, u TTEM-Technics Tehnologies Educatin Menagement, Thomson, Web of scien-ce, Web of knowledge, Ebsco i drugi.

1Bazala, A.: Istraživanje tržišta - metode i područja istraživanja, Velebit - Velegraf, Zagreb, 1991. str. 16.

temeljni pojmoviTržište se u ekonomskoj teoriji obično definira kao mjesto razmjene proizvoda, robe ili usluga za novac, odnosno kao mehanizam koji pomoću tržišnih zakona na nekom tržištu i u nekom trenutku po-duzetnikove cijene svodi na realno platno moguću potražnju potencijalnih kupaca, što nazivamo tržišnom cijenom koja do-brim poduzetnicima osigurava profit, a lošima preživljavanje ili čak bankrot. Da-kle, tržište je mjesto profitne valorizacije individualnih poduzetničkih pothvata. U pravu se tržište definira kao okvir unutar kojeg se odvija ostvarenje poduzetničkog pothvata, odnosno obavlja gospodarska djelatnost, sukladno tržišnim zakonima.

Tržišni zakoni: Tzv. nevidljiva ruka, odnosno tržišni mehanizam verifikacije poduzetničkih aktivnosti pomoću djelo-vanja zakona ponude i potražnje koji iz-miruje poduzetnikove želje za što većim profitom s potrošačkim željama i njiho-vim realnim kupovnim mogućnostima. Naime, odnosi ponude i potražnje na kraće ili dulje vrijeme dovode u tržišnu ravnotežu sudionike razmjene (prodava-če i kupce) u kojoj oni nemaju pretpo-stavke za radikalno poboljšanje svog po-ložaja. Dolazi do svođenja individualnih cijena na ravnotežne tržišne cijene koje su mjerilo stvarne tržišne vrijednosti predmeta kupoprodaje. Moguća su krat-koročna ili dugoročna te ciklička tržišna kolebanja koja označavaju tendenciju promjene tržišnih cijena oko ravnotežne cijene. Dugoročna kolebanja pretpostav-ljaju napore u pogledu cijene koštanja, odnosno troškova proizvodnje, dok krat-koročna ukazuju na utjecaj ponude i po-tražnje na cijenu.

Upotrebna vrijednost: To je svojstvo predmeta razmjene koje označava stu-panj u kojem oni mogu zadovoljiti neku potrebu iz područja osobne, individualne

ili finalne potrošnje, društvene ili zajed-ničke i javne potrošnje te proizvodne ili reprodukcijske i investicijske potrošnje. Upotrebna je vrijednost splet obilježja po kojima ih potencijalni kupci ili potrošači prepoznaju kao upotrebno vrijednu stvar za novac koji valja izdvojiti za njihovu kupnju, pa ih prigodom kupnje i preferi-raju. Kolika će im biti tržišna vrijednost (cijena po kojoj se mogu prodati), podu-zetnik će saznati tek njihovom prodajom na tržištu.

Vrijednost: Osim upotrebne vrijednosti predmeta kupoprodaje, oni imaju i svoju vrijednost koja se izražava njihovom ci-jenom koštanja, odnosno njihovom vri-jednošću za poduzetnika. Određena je cijenom njihove proizvodnje, odnosno vrijednošću minulog i živog rada ili visi-nom svih troškova učinjenih da bi se oni proizveli ili uslužili. Vrijednost se najče-šće ne poklapa s upotrebnom vrijednošću izraženom kroz tržišnu vrijednost ili tr-žišnu cijenu.

Tržišna vrijednost: To je ravnotežna, prosječna ili tržišna cijena, odnosno cije-na po kojoj se na nekom tržištu, u nekom trenutku može prodati neki predmet raz-mjene. Nastaje pod djelovanjem tržišnih

Tržište u marketingu


zakona koji poduzetnikovu vrijednost ili cijenu koštanja svode na realne platne mogućnosti potencijalnih kupaca. Ako je poduzetnikova cijena koštanja manja od tržišne cijene, on ostvaruje profit i obratno. Dakle, tržišna je cijena profit-na verifikacija poduzetničkog pothvata, odnosno učinaka poduzetničke aktivno-sti, kroz količinu novca koji poduzetnik dobiva na tržištu prodajom učinaka svoje aktivnosti.

Tržišno gospodarstvo: Jedna od temelj-nih pretpostavki razvoja poduzetništva, imanentna kapitalizmu, kao društve-no-političkom i gospodarskom susta-vu u kojem se gospodarske djelatnosti pretežno temelje na djelovanju tržišnih zakona, u kojem se pogoduje i potiče ra-zvoj poduzetništva, stimulira i podupire poduzetnike, pa ga zato nazivamo i su-stavom slobodnog poduzetništva, jer se u gospodarskom dijelu temelji na tržišnim zakonima, na načelima slobodnog trži-šta, poduzetničkih prava, poduzetničkih sloboda, ljudskih prava, ljudskih sloboda i pravne države, što svakom osigurava ostvarivanje različitih pothvata.

Netržišno gospodarstvo: To je sinonim za socijalistički društveno-politički i gos-podarski sustav u kojem se gospodarske aktivnosti ne temelje na djelovanju tržiš-nih zakona te uz izostanak ili administra-tivno dokinuće slobodnog tržišta. Sustav se temelji na državnom ili društvenom vlasništvu, pojedinci se potiču raditi za dobrobit društva, a država, umjesto tr-žišta, planira i koordinira svekoliku gos-podarsku aktivnost, dok se istodobno ne uvažavaju načela slobodnog tržišta, poduzetničkih prava, poduzetničkih slo-boda, ljudskih prava, ljudskih sloboda i pravne države.

Tržišna struktura: Splet činitelja koji određuju tržišni položaj sudionika raz-mjene (prodavača i kupaca) na nekom tr-žištu u promatranom razdoblju, odnosno činitelja koji određuju stupanj djelovanja tržišnih zakona ili stupanj prisutnosti konkurencije na promatranom tržištu. U sklopu tržišnih struktura, teorijski i prak-tički, najčešće se raspravlja o različitim varijantama monopolskog ili monopson-skog tržišta, koje ćemo kasnije definirati.

Tržišni potencijal: To je zapravo tržišni kapacitet ili apsorpcijska moć tržišta, od-nosno gornja granica ukupne potencijal-ne potražnje na nekom tržištu u proma-tranom razdoblju. Može se promatrati sa stajališta lokalnog, regionalnog ili nacio-

nalnog tržišta, sa stajališta tržišta osobne, zajedničke, javne, proizvodne, reproduk-cijske i investicijske potrošnje, sa staja-lišta tržišta dobara, usluga, rada, deviza, vrijednosnica, kapitala, novca, obveznica, zlata i drugih predmeta razmjene i slič-no. Promatrano s nacionalnog tržišta, riječ je o agregatnoj potražnji (ukupna realna potražnje svih gospodarskih sek-tora, stanovništva, vlade i inozemnih kupaca), što je zbroj osobne, zajedničke, javne, proizvodne, reprodukcijske i inve-sticijske potrošnje te ukupnog izvoza na nacionalnoj razini. To se može promatra-ti i subagregatno, sa stajališta ukupnosti roba, usluga, izvoza te pojedinih grana i djelatnosti koje alimentiraju pojedine segmente potražnje.

Ciljno tržište: Pretpostavlja identifika-ciju potencijalnih potrošačkih segmena-ta, što poduzetnicima omogućava spo-znaju o tome što, za koga, koliko, kada, gdje i kako proizvoditi, tržiti ili usluži-vati. Naime, prema stupnju mogućeg tržišnog udjela na nekom tržištu (osim potencijalnog, budućeg, raspoloživog, uvjetnog, potencijalnog, raspoloživog, penetriranog, osvojenog, sadašnjeg, stal-nog, postojećeg i slično), razlikujemo i ciljno tržište koje predstavlja fragment ili ciljni segment potencijalnog tržišta na koje prodavatelj smjerova svoje marke-tinške i prodajne aktivnosti.

Dakle, poduzetnik najprije mora iden-tificirati ciljne tržišne skupine, odnosno tuzemna i inozemna tržišta ili njihove segmente na koje kani plasirati proizvo-de, robu ili usluge. Identifikaciju valja temeljiti na istraživanju tržišta, segmen-taciji tržišta te istraživanju potrošača, u pogledu odgovora na pitanja o tomu tko predstavlja tržište, što se na tržištu kupu-je, zašto se na tržištu kupuje, tko sudjeluje u kupnji, kako se na tržištu kupuje, kada se na tržištu kupuje, gdje se na tržištu ku-puje i slično. Da bi mogao odgovoriti na ta pitanja, poduzetnik mora znati:

• Tko su njegovi potencijalni kupci ilipotrošači;

• Što će oni pretežno preferirati pri kupnji;

• Koje su temeljne odrednice potražnje;

• U kojem će stupnju proizvod, roba ili usluga biti sukladni već istraženim odrednicama potražnje i kupovnim pre-ferencijama identificiranih (ciljnih) sku-pina potrošača i slično?

Tržišni udjel: To je objektivno planirano

tržišno sudjelovanje poduzetnika ili nje-gov ostvareni udjel na tržištu, odnosno njegovo sudjelovanje u ukupnoj potra-žnji na ciljnom tržištu. Dakako, poželjno je suglasje između planiranog i ostvare-nog tržišnog udjela poduzetnika, a to mu omogućava kontinuirano praćenje i istra-živanje ciljnog tržišta, kako bi pouzdano odgovorio na sljedeća pitanja:

• Kolika je ukupno moguća potražnja na ciljnom tržištu te kolike su mogućno-sti izvoza?

• Kako će se kretati ukupno moguća potražnja (domaća i izvoz) tokom pro-matranog razdoblja?

• Kolika je ukupna ponuda na ciljnom tržištu te koliko se ukupne potražnje za-dovoljava iz uvoza?

• Kako će se kretati ukupna ponuda (do-maća i iz uvoza) tokom promatranog raz-doblja?

• Koliki postotak identificiranih poten-cijalnih potrošača hoće ili može (bi htjelo ili bi moglo) postati stvarnim kupcima?

• Koliki može biti ukupni udjel tuze-mnih i inozemnih konkurenata na cilj-nom tržištu?

• Postoje li (koliko, gdje i kada) moguć-nosti izvoza, ili pak ulaska u nove tržišne segmente?

• Kakve su i kolike moguće promjene tržišnih okolnosti tokom promatranog razdoblja?

Iako je teško očekivati da će mali podu-zetnici, zbog specifičnosti svoje djelat-nosti, uspjeti ili uvijek trebati odgovoriti na sva gore postavljena pitanja, ipak valja znati da im ti odgovori omogućavaju izra-čunati razliku između ukupno moguće ponude i potražnje na ciljnom tržištu to-kom promatranog razdoblja, a pozitivna razlika između ukupne ponude i ukupne potražnje predstavlja realne mogućnosti njihovih tržišni udjela, odnosno moguć-nosti plasmana njihovih proizvoda, robe ili usluge na ciljnom tržištu.


štA tREBA, A štA NE tREBA RAdItI PRILIKOM OBAVjEštAVANjA KuPACA SMS PORuKAMA

u maloj radnji: za lakše poslovanje

Pametna komunikacija

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs

U posljednje vrijeme sve više malih i srednjih maloprodajnih predu-

zeća počinje da koristi SMS poruke kao novi efikasan na-čin komunikacije sa svojim potrošačima. Ova komunika-cija je odlična za poboljšanje prodaje kao i u kreiranje vjer-nosti kupaca. Ako već koristi-te SMS poruke za kontakt sa svojim kupcima, ili to planira-te, evo nekoliko savjeta.

četiri stvari na koje morate obavezno da obratite pažnju:

• Poruka mora da bude jasna

Mora da se odnosi na neku konkretnu, novu informaciju koju nudite svojim potrošači-ma. Tekst tipa „u našoj radnji imamo širok spektar asorti-

• Slati pogrešnu informaciju

Ovo je najbrži način da zauvi-jek izgubite kupca. Ako ste u poruci obećali 15% popusta na neki proizvod, toliki po-pust mora da bude i u radnji, bez dodatnih uslova (vezanih kupovina i sl.).

• Slati poruke noću

Mnogi softveri za slanje sms poruka su podešeni da zau-stavljaju rad u 20h, i ponovo započinju sutradan u 9h. Sla-nje poruke u nevrijeme može samo da iznervira vašeg kup-ca.

Sada kada znate šta da uradi-te i šta da izbjegnete prilikom SMS komunikacije sa potroša-čima, nije loša ideja i da naba-vite dobar alat za ovaj posao: dobar kompjuterski program kojim ćete taj posao uraditi za par minuta. Sretno.

mana...“ je primjer loše kon-cipirane i uopćene poruke. Ali tekst tipa „novi proizvod X prodajemo po promotiv-noj cijeni – 15% popusta“ je vrlo konkretna poruka koju će vaš potrošač lako da razumije, prihvati, i uz malo sreće – da na nju pozitivno reaguje.

• Budite koncizni

Ne zaboravite: po zakonu o elektronskoj komunikaciji svaka poruka koju šaljete svo-jim potrošačima mora da na kraju teksta ima i obavještenje za odjavu korisnika koji ne žele više da primaju poruke od vas. To znači da imate na ras-polaganju ne 160, već oko 140 slobodnih karaktera (mjesta) da saopćite svoju poruku – morat ćete mjeriti svaku riječ.

• Poruka mora da sadrži poziv na akciju

Osim informacije, tekst poru-ke mora da sadrži i tzv. poziv na akciju: to je dio teksta ko-jim potrošača pozivate da ura-di nešto konkretno – da kupi vaš proizvod, posjeti vašu rad-nju i tome slično. Dakle, naš primjer dobre poruke bi sada glasio otprilike ovako: „novi proizvod X prodajemo po promotivnoj cijeni – posjetite nas i kupite ga sa 15% popu-sta!“

• Akcija mora da bude vremenski ograničena

Ako vaša akcija nema ograni-

čen vremenski rok, velika je šansa da neće uspjeti – potro-šač neće osjećati hitnost i od-ložit će posjetu vašoj radnji za kasnije, uz jaku mogućnost da kasnije to zaboravi ili da pred-nost nečemu drugom. Zato dobra poruka sadrži i rok do kojeg akcija važi, po pravilu kratak. Naša dobra poruka bi sada mogla da glasi: „novi proizvod X prodajemo po promotivnoj cijeni – posjetite nas do nedelje u 15h i kupi-te ga sa 15% popusta!“. Jasan tekst, sa pozivom na akciju, i vremenski ograničen. I kon-cizan – ova poruka je zauzela samo 106 karaktera.

četiri greške koje morate izbjegavati:

• Slati previše često

Pođite od sebe. Ako bi od neke radnje dobijali SMS poruke svaki drugi-treći dan, teško da bi vam ta radnja još dugo ostala omiljena. Tako će reagovati i vaši kupci. Da bi kupci vaše poruke doživljavali kao poželjnu informaciju, a ne kao agresivno ponašanje, po-trebno je da budete pažljivi: nekad je jedna poruka mjeseč-no dovoljna, nekada i više, ali svakako nikada više od jedne poruke sedmično.

• Slati nerelevantne poruke

Ako poruka nije korisna za potrošača, nemojte mu je ni slati. Ako je neka poruka bitna samo za dio vaših potrošača, i možete da taj dio izdvojite na posebnu listu, pošaljite je samo njima.

Ako već koristite SMS poruke za kontakt sa svojim kupcima, ili to planirate, evo nekoliko savjeta kako da to uradite što bolje i ne griješite


OSjEtAN PAd KuPOVNE MOćI MOStARACA

u maloj radnji: predstavljamo STR

Na dobroj lokaciji s dobrim rezultatima

Naziv radnje: Dada

Vlasnica: Slavica Glas

Zaposlenih: 3

Veličina radnje: 30

Blizina tržnog centra:

Konzum maxi 50 metara

Budući smo većinom dvije u

radnji kupac uopće ne čeka

na kasi, što im ponekad više

znači od cijene koju moraju

platiti za pojedini proiz-

vod. Osim toga stalnom

prisutnošću držim pod kon-

trolom rok valjanosti proiz-

voda i tome prilagođavam

narudžbe. Naši kupci uvijek

znaju da mogu računati na

svježe proizvode.

Pripremila: Katarina Sulić

D ada je trgovina u centru Mostara koja je počela s radom davne 1989. go-

dine. U trgovini smo zatekli veselu vlasnicu Slavicu Glas koja se požalila na pad proda-je zbog blizine Konzuma, ali „ipak imamo svoje redovne kupce i ne mogu se puno žali-ti“. Lokacija Dade je odlična, a klasična mala radnja čiji je ulaz pretrpan pomno izabra-nim voćem i povrćem mami šetače da izaberu nešto za sebe. Blizina odjela mostarske sveučilišne bolnice djelimično utječe na promet, ali kao što vlasnica kaže „iz bolnice ve-ćinom dolaze po vodu i neke higijenske potrepšine.“

S obzirom na pristupačnost kao i mali broj artikala koje konzumenti kupuju, često im

se ne isplati po neki artikal ići u veliki tržni centar. „Najviše prodajemo voća, povrća, kruha, mlijeka, cigara, kao i u pauza-ma sendviče“, istaknula je Sla-vica. Pošto se kod nas još nije ustalila praksa koja je odavno prisutna na zapadu, otvaranja specijalnih kasa za kupce sa malim brojem artikala, čime se znatno skraćuje vrijeme če-kanja u redovima, ako vam je potreban jedan ili dva artikla, male radnje i tu ostvaruju zna-čajnu prednost u privlačenju kupaca. „Budući smo većinom dvije u radnji, kupac uopće ne

čeka na kasi, što im ponekad više znači od cijene koju moraju pla-titi za pojedini proizvod. Osim toga stalnom prisutnošću držim pod kontrolom rok valjanosti proizvoda i tome prilagođavam narudžbe. Naši kupci uvijek znaju da mogu računati na svje-že proizvode.“

A proizvoda je kod Dade ne-što više od 2.000. Nabavu vrši prateći želje i zahtjeve svojih kupaca s tim da po preporuci komercijalista, a i po vlastitoj procjeni svaki mjesec ubaci nekoliko novih artikala i ovis-no o reakciji kupaca pojedine artikle uvrštava u svoju stalnu ponudu. „U današnje vrijeme često mi se desi da za neki artikl kojih bi možda ja sebi kupila, ne naiđe na odobravanje kod ku-paca. Jedan od najčešćih razloga je njegova cijena, jer u današnje vrijeme većina kupaca najprije gleda na to, pa tek onda na kva-litetu proizvoda.“ Kao i drug-dje, u prosječnoj potrošačkoj korpi su samo najosnovniji ar-tikli, pa ona iznosi u prosjeku 15 KM.

Na cijenu se baš i ne gleda kada su u pitanju kolači. Nai-me, najkvalitetniji od lokalnih proizvođača se nalaze u ovoj maloj radnji.

Inače, gledajući strategiju op-stanka malih radnji u današnje vrijeme koje je znatno više na-klonjeno velikim tržnim cen-trima, zapažena je pojačana koncentracija istih oko javnih ustanova (škole, bolnice, mi-nistarstva itd.). Dada je odav-no zauzela svoje mjesto kod Mostaraca koji traže povoljne cijene, svježe namirnice i brzu uslugu.

56

periskopseptembar 2013 www.instore.ba

Bilo je lijepo dok je trajalo

Poznata vam je rečenica: „Nema odmora dok traje obnova“? U vri-jeme kada je izrečena odnosi-la se na Titove omladince koji su gradili našu zemlju poslije

Drugog svjetskog rata. Danas je koriste roditelji da kažu svom djetetu da nema ljetovanja zbog toga što je obnovio go-dinu na fakultetu. Dok pišem ovaj članak uživam na svom godišnjem odmoru, bez da išta obnavljam, naravno osim živaca i mozga. Međutim, kada ga vi budete čita-li moj godišnji odmor će biti pluskvam-perfekt, davno prošlo vrijeme, kojeg ću se sa sjetom sjećati. Svakom čovjeku koji radi, godišnji odmor je nešto što dugo iščekuje, i najčešće počne planirati već sa prvim proljećem. Planiraju se odlasci na more, šetanje po planinama, izlasci, čita-nje neobavezne beletristike u kojoj uži-vamo, ispijanje kafa po ljetnim baštama u najtoplijem dijelu dana. Nažalost, ve-ćini stanovništva, posebno mladima, ovo je svakodnevnica, jer nemaju posao pa ni taj „problem“ da moraju razmišljati o godišnjem odmoru. Ispijanje kafa, šetnje i odlasci u prirodu su najjeftinije alterna-tive kojim se pribjegava da bi se barem na kratko zaboravila svakodnevnica. Jeroen Nawijn je 2010. godine proveo istraživa-nje u Holandiji među onima koji se bili na godišnjem odmoru, i od 1.530 ispi-tanika njih 974 je reklo da je najsretnije trenutke doživljavalo upravo planirajući savršeni odmor.

Međutim, zaposlen čovjek, pogotovo u današnjem vremenu kada je stres već ut-kan u opis našeg radnog mjesta, a preko-vremeni rad i male plate nešto sa čime se moramo svakodnevno nositi, nastoji spo-jiti dvije nespojive stvari. Kako se uz što manje novca na najbolji način odmoriti i pun energije ponovno vratiti na posao i biti spreman za nove radne pobjede? Ovo je svakako jako teško spojiti, pa nije ni čudo da ankete pokazuju da Bosanci i Hercegovci više vole veće plate, nego dane godišnjeg odmora. Dobar godišnji odmor, ne da je skup sam po sebi, nego za sobom vuče i veliki broj neradnih dana za koji se neće dobiti topli obrok. Para-

doks je taj da vremenski, godišnji odmori traju jako kratko, međutim kad dobijemo platnu listu i vidimo odbitne stavke, čini nam se da smo bili cijelu vječnost. Svi mi dobro znamo, da topli obrok u suštini ri-jetko ko koristi da bi se hranio na poslu, već više kao jedinu mogućnost da u toku mjeseca uspije platiti sve račune i kupiti osnovne životne namirnice. Međutim, svima nam je poznata i jedna od najpopu-larnijih deviza komunističke Jugoslavije, iz filma Jagode u grlu, kada Aleksandar Barček kaže: „Nikada oni ne mogu mene toliko malo da plate koliko ja mogu malo da radim.“

Ljudi se odmaraju na razne načine, to je svakako individualno, međutim većina nas godišnji odmor veže za ljetovanje, more, plaže, ali tu se često mogu čuti i kokteli, avanture, noćna kupanja. Na in-ternetu možete naći veliki broj članaka koji govore o tome kako treba provesti godišnji odmor. Tu se najčešće govori o načinima kako minimizirati upotrebu elektroničkih naprava, kako treba raditi samo ono što se voli, ili što bi književ-nici rekli „ono što nam srce želi.“ Naj-

veća razlika koja odvaja dobar od lošeg godišnjeg odmora jeste trenutak kada zatvorimo oči, i osjetimo sunce kako prži našu kožu, vjetar kako šiba naše lice, te miris bora i šum valova koji ispunjavaju naša čula. Ko u tom trenutku ne može, a da ne razmišlja o dospjelim fakturama, neplaćenom porezu, sastanku, njemu je bolje da se vrati na posao i „sačuva“ topli obrok za neke bolje dane.

Pošto je moj godišnji odmor već pri kraju, najzanimljiviji članci za mene su svakako kako se ponovno „aklimatizovati“ na rad i obaveze. Stručnjaci kažu da povratak sa odmora može biti veoma stresan za po-jedinca, te da su kvalitet odmora i oče-kivani stres obrnuto proporcionalni. Što bi značilo da jako dobar godišnji odmor, vjerovatno završava većom depresijom. Svima koji rade dobro je poznat osjećaj kada prvi dan poslije odmora dođu na posao puni elana, trude se, rade, forsi-raju, međutim, rezultat izostaje. Negdje nešto zapinje, a mi nikako ne možemo da shvatimo šta se dešava. Kažu da se najbo-lji godišnji odmor poznaje po zaboravlje-nim šiframa, koji svi manje više koristimo u svakodnevnom poslu.

Jedna od najboljih taktika, barem tako kažu oni čiji je opis posla da nam kažu kako ćemo se osjećati kada se vratimo sa odmora, jeste da na posao prvi dan dođemo barem sat vremena ranije kako bi se polako uveli u posao, i po potrebi zagledali u neku tačku u daljini puštaju-ći misli da same traže svoj put. Ako ste čitali Mark Twaina sjetit će te se da je rekao da je ujutro najbolje pojesti žabu, i da ste onda sigurni da vam je najgore prošlo. Žaba je ovdje, naravno, sinonim za najteži zadatak koji moramo obaviti prvi dan. Volim i držim se ovog savjeta u svakodnevnom životu, međutim ne treba ga primjenjivati prvi dan nakon odmora. To je jedini dan u godini kada se trebamo truditi da ne donosimo važne poslovne odluke.

Za vas ne znam, ali ja već počinjem raz-mišljati o svom sljedećem odmoru i po-lako ga počinjem planirati. Moj savjet vama, odmarajte se, ali ne zaboravite ta-lent za odmaranje prije umora naziva se lijenost.

Autor: Kenan uštović

Dok pišem ovaj članak uživam na svom godišnjem odmoru, bez da išta obnavljam, naravno osim ži-vaca i mozga. Međutim, kada ga vi budete čitali moj godišnji odmor će biti pluskvamperfekt, davno prošlo vrijeme, kojeg ću se sa sjetom sje-ćati.


58

periskop iz regije septembar 2013 www.instore.ba

POGLEd IZ SLOVENIjE POGLEd IZ HRVAtSKE

Europski sjever i jug

Reforme ... ako i kada .... ne samo zbog (EU) forme

Piše: doc. dr. Samo uhan, Fakultet društvenih nauka Piše: Prof. dr. Mladen Vedriš

Rješavanje finansijske, privredne i socijalne krize razvijenog svijeta (u posljednje vrijeme naročito Europe) traje već nekoliko godina, ali se još čini da pravih rješenja nema.

Jedna od posljedica krize je sve očiglednija podjela Europe na uspješno sjeverno jezgro, na čelu sa Njemačkom, i problema-tični jug (i istok), koji nikako ne uspijeva(ju) da izađe iz kliješta ekonomskih i socijalnih problema. Ako u traženju odgovora na pitanje u čemu se to sjever i jug Europe najviše razlikuju za momenat zanemarimo ekonometrijske „činjenice“, dolazimo do zaključka, da je činilac koji najviše razdvaja Europu kapi-tal. Ali, ne toliko finansijski koliko socijalni. Razlike u stepenu socijalnog kapitala na empirijskom nivou u pojedinom društvu najlakše primijetimo uz pomoć pokazatelja institucionalnog povjerenja. Ako je nešto karakteristika „južnjačkih društava“, onda je to bukvalno „pandemijsko“ nepovjerenje u djelovanje ključnih institucija. Podaci iz europskog istraživanja vrijedno-sti (EVS) za neke države bivše SFRJ pokazuju sljedeću sliku: Svojoj vladi vjeruje manje od 40 posto Slovenaca i Crnogoraca, 20 posto državljana BiH, a manje od 15 posto Srba i Hrvata; državnom parlamentu, kao zakonodavnoj grani vlasti, vjeruje 45 posto Slovenaca, 30 posto Crnogoraca, 25 posto državljana BiH, 13 posto Hrvata i 12 posto Srba; pravnom sistemu vjeru-je dobra trećina Slovenaca i Crnogoraca, četvrtina državljana BiH, i manje od petine Hrvata i Srba. Nimalo drugačija nije ni slika što se tiče povjerenja u rad privrede i vodećih mena-džera. Potpuno suprotna je situacija u „sjevernoj“ grupi država. Prosječni udjeli za sve navedene pokazatelje vidljivo „preskaču“ polovinu ili čak dvije trećine državljana (naprimjer u Danskoj ili Norveškoj).

Analize ukazuju da ponašanje pojedinaca i kompanija u dru-štvima sa „ukorijenjenim“ nepovjerenjem (gdje su u cjelosti europski „jug“ i većina bivših socijalističkih država) generišu model koruptivnog, kartelnog i lobističkog djelovanja društva i naravno ekonomije koja na taj način postaje manje efikasna i savladiva. Jasna je veza socijalnog kapitala i ekonomskoga ra-zvoja u pojedinim društvima. Bez obzira na pokušaje „južnih“ država, da se po privrednim i drugim društvenim i ekonomskim pokazateljima približe sjeveru (naprimjer Njemačkoj i skandi-navskim državama), njihove karakteristike stalno i jasno ih svr-stavaju u „posebnu“ grupu.

Bez obzira na članstvo u EU, ne može se računati na napredak bez alternativnih politika koje zahtijevaju velike promjene u različitim sektorima države. Dugoročno rješenje uslovljeno je mnogo većim investicijama u prosvjetu, efikasnim socijalnim modelima i inovativnim sektorima privrede. Umjesto surove trke i recepata štednje iz Brisela, potrebno je više saradnje i solidarnosti. Povjerenje će doći samo po sebi.

Nakon ljetnjeg predaha i ljetnjih tema, povratak na stalno urbano mjesto prebivališta, znači i povratak raspravama o starim temama.

Vodeće je to hrvatsko, regionalno, europsko i globalno pitanje – ko sprovodi reforme, s kojim ciljem, u kojem vremenu i - da li zbog sebe samog ili kao odgovor na promjene koje je već neko drugi uspješno preduzeo, i time stekao prednost. Može biti da je riječ o proizvodnji i prodaji proizvoda i usluga i osnaživanju sopstvene tržišne pozicije; može biti da je u pitanju privlačenje ili ostvarenje novih investicija. Jednostavno, neosporna je činje-nica da niko ne stoji na mjestu i čeka da se bolji život jednostavno dogodi. I pri tom, stalno su prisutna nacionalna i međunarodna mjerila i poređenja; rang-liste su nešto poput tabele fudbalskih prvenstava. Nakon svake sedmice, novi poredak. Sportskim je-zikom rečeno, uspjeh za medalju na olimpijadi iza nas, teško može biti dovoljno dobar rezultat da se na idućoj osigura samo plasman za finalna takmičenja. U međuvremenu, stalno se pri-premaju i vrše inovacije kako bi sve bilo još uspješnije.

I šta sada, nakon logike koja je u sportu vidljiva, gotovo u re-alnom vremenu, vratiti se procesima društvenih, ekonomskih i socijalno socioloških promjena i prilagođavanju unutar na-šeg društva. Od 01. jula. u RH nešto je jednostavnije; prepo-znavanje područja promjena, utvrđivanje instrumenata i alata za njihovo sprovođenje follow up proces – to znači kontrola u sprovođenju. I – nema odustajanja. Političkoj eliti, nije baš jed-nostavno to objasniti kao – aktuelnu neminovnost. Postavljaju se pitanja: je li teret odricanja podijeljen ravnomjerno ili nije li se moralo u promjene krenuti ranije. Kako u državi naru-šenoga standarda objasniti da se u zemljama visokog životnog standarda, u kontinuitetu reforme događaju četiri puta više i intenzivnije. U čemu je još bitna razlika? U uspješnosti tih re-formi. Profesionalno pripremljeni, javnosti objašnjeni ciljevi i metodologija, te naravno ostvareni krajnji pozitivni rezultati.

U uspješnoj zemlji jasne razvojne strategije, ostati bez radnog mjesta, znači privremeno stanje koje često, uz dodatno stečeno obrazovanje, ubrzo znači novo zapošljavanje. U tranzicionoj – otpuštanja, bez obzira na životno doba, često, znače kraj veza sa svijetom rada.

Reforme moraju da znače stvaranje pretpostavki za kreiranje novih vrijednosti. Zaista je neophodno da potrebu i neminov-nost reformi prepoznaju lideri, a zatim da ih i ostvare. Ali, tu postoji uslov bez kojeg ne ide: aktivno učestvovanje širokog kruga stručnjaka umreženih u think-thank-ove, timove za direktnu saradnju akademske zajednice i poslovnog sektora.

Odluka je prilično jednostavna: ako ne ide drugačije – onda po-šteno i stručno; ili od lidera do šarmera bez pokrića put na javnoj sceni i nije tako dugačak.


Ipak, ova godina je dobro počela, pa je Narodna banka Makedonije, zaključno sa majem, evidentirala 105,4 mil-iona dolara stranih direktnih investicija, što je skoro koliko u cijeloj 2012. godini.

POGLEd IZ SRBIjE POGLEd IZ MAKEdONIjE

Labudova pjesma

Fabrike na (ras)prodaji

Piše: Milan ćulibrk, v.d. glavnog urednika NIN-a Piše: Mirče jovanovski, urednik, utrinski vjesnik

Ovih dana pitam se, kao Oliver Dragojević u svojoj pjesmi, zašto sve što je lijepo ima kraj? Pa i priča o rekonstrukciji Vlade Srbije. Šteta što je ta „sapunica“ završena, jer bilo

je zaista lijepo dok je trajalo.

Iako zvuči šašavo, Srbija je upravo u posljednjih mjesec-dva, praktično dok je imala „tehničku“ Vladu, u kojoj je devet ministara moralo zbog „crvenog kartona“ da napuste „teren“ već poslije prve godine mandata, imala najbolje ekonomske pokazatelje u posljednjih nekoliko godina. U julu, kada je praktično i „obezglavljeno“ Ministarstvo finansija, ostvaren je najmanji budžetski deficit od nepunih 2,8 milijardi dinara, ili manje od 25 miliona eura. Prava sitnica u poređenju sa pro-jektovanim minusom u državnoj kasi za ovu godinu od skoro dvije milijarde eura.

U aprilu, kada se kriza u vladajućoj koaliciji nije ni nazirala i kada je izgledalo da će politički „brak iz računa“ Ivice Dačića, Aleksandra Vučića i Mlađana Dinkića biti mnogo dugovječniji, manjak u državnoj kasi bio je čak 9,3 puta veći nego u julu!

Ostaje da se vidi da li je to bila samo „labudova pjesma“ sada već bivšeg ministra finansija. Nije isključeno da je on, sluteći da mu se sprema „svilen gajtan“ htio da ostavi iza sebe bar privid da stanje u javnim finansijama i nije tako dramatično kao što se čini.

Da situacija u javnim finansijama ni izbliza nije tako ružičasta, svjedoči i procjena novog ministra finansija Lazara Krstića da će ove godine manjak u državnoj kasi biti oko 5,2 posto BDP-a. Dakle, za skoro četvrtinu veći nego što je nedavno usvojenim rebalansom budžeta planirano!

Ukoliko je to tačno, ostaje krajnje neizvjesno da li će novi ministar finansija Lazar Krstić imati odriješene ruke u nas-tojanju da deficit budžeta u 2014. godini svede na najviše četiri posto BDP-a. To neće biti moguće bez pune političke podrške. Uostalom, zna to najbolje bivša ministarka finansija Diana Dragutinović, čije su prijedloge ekonomisti po pravi-lu podržavali, a političari odbacivali. Za Srbiju i njene javne finansije bilo bi pogubno da tako bude i sa Krstićem. Čini se da je i on svjestan te opasnosti, jer je u prvom intervjuu konstatovao da Srbija poslije toliko iznevjerenih očekivanja ne smije sebi da dozvoli još jedan neuspjeh i da zato mora sprovesti neophodne strukturne reforme, koje se godinama odlažu. Ostaje nada da će ga ozbiljno shvatiti i njegovi šefovi, prije svih premijer Dačić. U suprotnom Krstić će moći da se vrati u New Yorku, a Srbija će iz dana u dan nazadovati, sve dok ponovo ne počnu da nas voze istim autobusima kao što je to radila kompanija Krstić i sin u kultnom filmu Slobodana Šijana i Dušana Kovačevića Ko to tamo peva.

Komšijino dvorište nam se uvijek nekako čini ljepše i urednije od našeg. Tako je i u ekonomiji – najčešće mislimo da smo korak-dva iza drugih zemalja u regiji, da su one za planinu

otišle predaleko, da su napravile više… Ovih dana, naprimjer, u medijima se našlo nekoliko tekstova o tome kako su Hrvati po-hvalili Srbe i obrnuto, što je bilo povod i za ozbiljne analize na temu čija je privreda bolja – hrvatska ili srpska.

Za nas u Makedoniji očito takve dileme nema – ako pitate nekog iz vlade, po pravilu će da se pozove na izvještaj Svjetske banke za vođenje biznisa (Doing business), gdje nekoliko godina uzastop-no rušimo rekorde po broju usvojenih propisa koji poboljšavaju poslovnu klimu, i gdje smo rangirani među zemlje sa najviše reformi. I zaista, dosta stvari koje su sada aktuelne kod susjeda, kod nas su odavno apsolvirane. Fiskalizacija, porez na nekret-nine, denacionalizacija, privatizacija, legalizacija divlje gradnje, ekspresna registracija firmi, jednošalterski sistem… kao mjere su već realizovani ili u prilično odmakloj fazi realizacije. No, da li je to dovoljno?

Ako pogledate neke druge izvještaje, kao naprimjer onaj koji je uradila Konfederacija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih nacija (UNCTAD), za strane direktne investicije, stvari stoje drugačije. Prošle godine, u Makedoniju je došlo samo 135 miliona dol-ara stranih direktnih investicija, što je ubjedljivo najmanje u poređenju sa nekadašnjim bratskim državama.

Ipak, ova godina je dobro počela, pa je Narodna banka Make-donije zaključno sa majem evidentirala 105,4 miliona dolara stra-nih direktnih investicija, što je skoro koliko u cijeloj 2012. godini. Premijer Nikola Gruevski pohvalio se da je pet stranih firmi pred donošenjem odluke za gradnju fabrike u Makedoniji, a vlada će u toku ovog mjeseca da ponudi i 400 objekata, nekadašnjih fabrika, pogona, odmarališta... koji su praktično spomenici neuspješne tranzicije i koji godinama leže kao mrtav potencijal.

Koliki je taj potencijal pokazuje i podatak da ovi objekti imaju više od 1,7 miliona kvadratnih metara površine, a ako se uzme u obzir i okolno zemljište, ukupna površina dostiže 4,5 mil-iona kvadratnih metara. Dugačak je spisak objekata za koje će biti napravljena posebna baza podataka koja će biti dostupna svim zainteresovanim licima na internet stranici Agencije za privlačenje stranih investicija.

Da li će ove braunfild investicije biti uspješnije od grinfild in-vesticija niko ne zna. U krajnjoj liniji i nije toliko važno ako to nosi nova radna mjesta i povećanje BDP-a.

60

trendoviseptembar 2013 www.instore.ba

u tRENdu… NOVA ZANIMANjA, NOVE tItuLE, KAKO tO GORdO ZVučI…

Do you speak...menadžerski?

Ne mogu da se otmem utisku da naši direktori, naročito do-maćih kompanija, ipak govore neki strani jezik, a prevodioca koriste samo da bi dobili na

vremenu za odgovor... Dok naš direktor dva puta čuje isto pitanje, a strani sago-vornik samo jedanput, rekli bismo, jasno je ko je u prednosti...

Bio sam svjedok poslovnih pregovora u kojima direktor domaći uporno forsi-ra prevodioca da strancu prevede vic o Muji i Hasi, od riječi do riječi, pa ga čak i ispravlja...“Kako to prevodiš, sunce mu po-ljubim, nisam to tako rekao...“ Ovim nika-ko ne umanjujem značaj direktora koji ne govore strane jezike, niti preuveličavam sposobnosti naših direktora poliglota... Ipak, iako znanje stranog jezika nije pre-sudna menadžerska vještina, ona nikako ne može da škodi. Naročito ako znamo da je terminologija nauke menadžerske u mnogim slučajevima neprevodiva – zamislite da marketing zovemo TRŽI-ŠTENJE, a recimo merchandising RO-BLJENJE, facinge LICOVANJE...

želja mi nije da kritikujem, već da skrenem pažnju na realnost “na terenu” na kojem menadžerska profesija danas igra. jer, samo ispravan i fokusiran rad menadžera danas na našem prostoru i njegove karakteristike mogu da stvore dobar glas o profesiji kojom se bavimo

Autor: dragan Petrović, management consultant

Novi jezik

I tako je na našim prostorima nastao je-dan novi jezik, jezik koji menadžeri upo-trebljavaju, a u dobroj mjeri i razumiju... Lingua Franca modernog doba – me-nadžerski jezik. A, kada bismo probali da prevedemo najčešće riječi iz našeg sva-kodnevnog menadžerskog jezika na en-gleski, kako bismo ih stvarno preveli… ODRADIO, ZAVRNUO, UVALIO, OTEO – worked off, twisted off, pushed in, kidnapped?

I tako imamo jednu “tranzicionu” situa-ciju, što bi rekli ekonomski političari ili politički ekonomisti, gdje polurazumije-mo usvojeno i ne možemo da prevede-mo termine negdje drugdje praktikovane dugi niz godina. Zamislimo sljedeći slu-čaj koji se događa negdje na ovim našim prostorima:

•„Danas treba da uvalim četiri kamiona robe mojim key accountima“, reče komer-cijalni direktor.

•„Kome? Ključnim kupcima ili tvojim ko-mercijalistima zaduženim za ključne kup-ce?“, upita marketing menadžer.

•„Ma kupcima. Njima uvaljujem robu, a komercijalisti moraju to da mi odrade, naravno i da im otmu pare...“, odgovori komercijalni.

•„Ko kome uvaljuje, odrađuje i otima, baš ništa ne razumijem. U knjizi piše da mo-ramo da radimo na win-win situacijama. Dobijaju i prodavac i kupac, je l’ tako?“, opet će marketing.

•„E, znaš šta? Ubi me sa tom tvojom knji-gom. Moje je da se riješim robe, a ova mi je baš problematična, nešto ne ide, neće je po-trošači...“, reče komercijalni i ode neg-dje nešto da uvali…

•„Dobro. Da ti kažem, napravit ću ja jednu

excel linkovanu tabelu sa projekcijom pro-daje te robe za sljedećih pet godina, pa će nam biti lakše...“, reče marketing nauč-nik sam sebi u bradu, jer ga niko drugi nije ni čuo…

I tako… svjedoci smo promjena… koli-ko i kako učestvujemo u njima, drugo je pitanje.

Borba za čast profesije

I reče jedna poštovana profesorica Beo-gradskog univerziteta nedavno da našim društvom vlada polusvijet, samozvani stručnjaci svakakvih profila koji promovi-šu pogrešne vrijednosti koje nas (za)vode u propast. I osu paljbu profesorica po “ne-kakvim pi-arovima, menadžerima”…”art direktorima, biznis konsultantima, bek-ofis administratorima, velnes konsultan-tima, ivent koordinatorima, kopi-print operaterima, marketing konsultantima, ofis-asistentima, portfolio-menadžeri-ma, produkt dizajnerima”. I nastavi pro-fesorica u svom motivacionom govoru studentima, budućim profesorima da se “iza zvučnih naziva zanimanja najčešće… kriju foliranti koji misle da se ugled može steći preko noći, kriju se oni koji nisu uspjeli da završe fakultet koji su započeli, oni koji mijenjaju zanimanja i profesije kao prljave čarape“.

Naravno da svi mi znamo da samo kvali-tetan i vrijedan rad može da stvori dodat-nu vrijednost. Bez obzira na to kako nam se zanimanje zove, ako ga pošteno radi-mo, nema mjesta zlobnim omalovažava-njima – kako proizvodnog, građevinskog radnika, poljoprivrednika, spremačice, tako i bilo kojeg drugog. Ključ je u tome da se prestane da nekažnjava i glorifikuje šteta, a podstiče i nagrađuje dodatna vri-jednost koja se stvara.

I u toj borbi, nova zanimanja, zvučne ti-tule i zvanja imaju svoju ulogu – stvar je u


tome da prvo sami moramo da shvatimo njihova značenja i značaj, a zatim da se upitamo: “Da li svoj posao radim vrhunski ili ga samo otaljavam?; Želim li da budem stručnjak u oblasti kojom se bavim?; Da li stvaram ili se samo bespotrebno žrtvu-jem?“... Jer svakako je potrebno žrtvova-ti se, ali samo onda kada ta žrtva stvara korist.

A kvazi i polovični, nekvalitetni neće ne-stati sami. Profesionalci treba da stvara-ju dobar imidž o sebi, kako bi ovi drugi igrali beznačajnu ulogu, pa im svesrdno pomozimo u tome.

I opet se vraćamo na pitanje: “Šta to mogu bolje da uradim JA, svakog dana, na svakom polju na kome djelujem?“ Mišljenja sam da individualni napredak stvara opći, a ne obrnuto. Umjesto bespotrebnih kritika i beskrajnih analiza, hajde da se bavimo sintezom, stvaranjem, poboljšanjem op-ćeg poboljšavajući individualno, radeći na sebi. Ne na drugima i na izazovima koje mi ne možemo da riješimo već upra-vo obrnuto…

upotreba menadžerskog u praksi

Trend koji su nam donijele multinacio-nalne kompanije početkom novog mile-nija u vidu želje za većom predvidljivosti poslovanja očituje se i u novoj podjeli rada, kao i novoj hijerarhijskoj strukturi kompanije, sa novim zanimanjima i titu-lama. Uopćeno rečeno, liberalni kapitali-zam kao općeprihvaćen model moderne ekonomije (ovdje ne ulazimo u njegove efikasnosti i neefikasnosti) uvodi svoje “fore i fazone”, ali da bi iste bile u potpu-nosti djelotvorne moramo da ih na pra-vi način shvatimo i proživimo, a za to je potrebno vrijeme. Govoriti menadžerski jezik znači shvatati njegovu snagu, snagu komunikacije koja je, kada je dobra i sve-obuhvatna, osnovni pokretač promjena.

Danas u jednoj tipičnoj domaćoj kom-paniji imamo koncentraciju moći u jed-noj ili maksimalno dvije osobe. Vlasnik kompanije je kako vizionar i chief exe-cutive officer, tako i najjači key account menadžer i chief operating officer. On telefonskim pozivom završava ključne poslove i donosi najvažnije odluke. I to bi bilo uredu, kada se isti ne bi bavio i dono-šenjem sitnih, svakodnevnih, često i be-značajnih odluka. Ako je zadatak vlasnika kompanije da rješava, naprimjer poprav-ku gume koja se probušila na dostav-nom vozilu, postavlja se pitanje šta rade profesonalni menadžeri u toj kompaniji (pod pretpostavkom da ih u toj kompa-niji uopće ima). Šta je njihov zadatak?

Gdje je tu granica između menadžerskog i “mikromenadžerskog” jezika, komuni-kacije i akcije?

Često u svom poslu nailazim na situaciju gdje donosioci najvažnijih odluka u kom-paniji ne žele da se odreknu “mikrome-nadžerisanja”. Smatraju da oni treba sve da znaju i za svaku situaciju jedino oni imaju pravo rješenje. Zašto je to tako? Navest ću samo neke od razloga koje sam u praksi uočio:

Gubitak informacija znači gubitak moći.

Frustracija: “Ako u najsitnije detalje ne znam šta se danas desilo u firmi, gubim sna-gu.”Rješenje: Upravo suprotno, gubimo sna-gu na nepotrebnim i nevažnim informa-cijama. Pravo, fokusirano izvještavanje i usredsređivanje na najvažnije nam daje snagu, sve ostalo nas slabi.

Nepovjerenje u kadrove zadužene za specifične zadatke.

Frustracija: “Ne znaju oni to tako dobro kao ja.”Rješenje: “Daj Bože da svi u firmi znaju ono za šta su zaduženi bolje od mene.”

“Repovi” iz prošlosti.

Frustracija: ”Ja tebi – ti meni.” Ovaj pri-stup u poslovanju na našim prostorima je i dalje jeftini supstitut „win-win“ situa-cija.Rješenje: Dugoročna rješenja zasnovana na ekonomskoj logici i održivosti, a ne na prošlosti.

“šta ako uspijemo?”

Frustracija: Strah od uspjeha nekog dru-gog, a ne nas samih. Nepoistovjećivanje timskog sa individualnim uspjehom – u prvom koraku zavist, a kasnije i panika „nepotrebnosti gazde“ u organizaciji – također je vrlo čest slučaj.Rješenje: „Nije važno ko je dao gol, sve dok ekipa pobeđuje!“

Na osnovu samo ovih nekoliko razloga za “nečinjenje”, zaključujem da je ključni izazov pred kojim se nalazimo – pravilna podjela rada. I sjećam se jedne odlične instrukcije koju sam kao mladi menadžer prije dvadesetak godina dobio: ”Vidi, tvoj osnovni zadatak je da iz svakog zaposlenog ‘izvučeš’ njegov maksimalan radni IQ koji je on ili ona tog dana sa sobom donio/la na po-sao. Ukoliko to ne uspiješ, nisi postigao mak-simalan rezultat za kompaniju tog dana, sedmice, mjeseca, godine. I u tome se uspješan menadžer razlikuje od onog drugog.” Među-tim, pažljivo… klizav teren… – motivaci-ja nije isto što i manipulacija.

Drugi ključni izazov koji se prirodno na-dovezuje na podjelu rada jeste delegira-nje. Može li pravilno, optimalno delegi-ranje, a pod tim podrazumijevam – pravi čovjek sa pravim znanjima stvara pravu vrijednost – da otkloni gore navedene nedostatke – siguran sam da može. Pri-mjenjujemo li delegiranje u maksimalnoj mjeri, vrijednost koju organizacija stvara se neminovno multiplikuje.

Napred struko – juriiiš u pobjede!!!

Pišući ovaj tekst iskreno sam se trudio da koristim što više domaćih izraza, ali mi to nije pošlo za rukom. Prebrojao sam najmanje tridesetak “usvojenica”, riječi menadžerskog jezika koje bolje zvuče u izvornom obliku nego u prevodu na “naški”. A upravo ta činjenica nam i go-vori o pravom poimanju ovog jezika, koji je do samo prije desetak godina kod nas za mnoge bio “nemušti jezik”.

A da li ćemo govoriti menadžerski ili pak jezik profesije, ponosno i svjesni vrijed-nosti koje stvaramo, to je već na nama samima. I time ćemo uvaženoj profeso-rici sa početka teksta na najbolji način pokazati da li smo “kvazi” ili “oni pravi”, zaslužni za napredak cijelog društva. Ona je na pravi način uspjela da motivi-še svoje studente, a da li ćemo i kako mi sebe i naše “studente” da motivišemo da budu bolji, pišite mi na drapetrovicetgma-ildotcom.


vjerovali ili ne

Hibridni napitak vina i piva

čokolada i knjige

Važan izgled kutija cigareta

Sakupljač limenki Coca-Cole

Američka pivara Blue Moon Brewing proizve-la je hibrid piva i vina koji se pakuje u vinske boce i servira u klasič-nim vinskim čašama.

Ova neobična kom-binacija, za sada, ima dvije osnovne varijante - Proksimiti i nastala je mje-šanjem pšeničnog piva i soka od grožđa sauvignon blanc, a

Prema navodima australijskih naučnika, kutije cigareta koje nemaju logo proizvođača čine pušenje manje privlačnim i olakšavaju prestanak pušenja.

Inače, Australija je prva zemlja koja je duhanskoj industriji za-branila prodaju kutija cigareta s logom poznatih brendova. Najnoviji rezultati objavljeni u stručnom časopisu BMJ Open su prikupljeni od 536 pušača iz australijske savezne države Viktorija. Ovo istraživanje je pokazalo da su zakonski redi-zajnirane kutije cigareta bile povezane sa 66 posto većom mogućnošću da će pušači smatrati da puše cigarete sla-

Kolekcionar limenki svjetski poznatog napitka, Coca-Co-le, je Italijan David Andreani, koji u svoj kolekciji ima više od 10.000 limenki iz svih kra-jeva svijeta. Ovo „blago“ sku-plja više od 24 godine, a zapo-čeo je u djetinjstvu.

Otac mu je, kada god bi se vra-ćao sa putovanja, donosio ra-zličite limenke, koje su na sebi imale poseban dizajn. David u svojoj kolekciji ima i 'zlatne limenke', koje su se dijelile to-

druga je Impals i dobija se mješanjem pšeničnog piva sa sokom grožđa cabernet sauvignon.

Oni koji su probali ovo piće, čiji je sadržaj alko-hola 8,5 posto, kažu da više podsjeća na vino, jer je pivo procentulno

manje zastupljeno u napitku, mada posjeduje pjenušavost tipičnu za pivo.

bog kvaliteta i 70 posto ve-ćim izgledima za smanjenjem osjećaja zadovoljstva poslije popušene cigarete. Također, u 81 posto slučajeva su veće šanse da će ispitanici najmanje jednom dnevno razmišljati o prestanku pušenja. Od pušača uključenih u istraživanje, njih 51 posto je podržalo uvođenje redizajniranih kutija cigareta.

kom proslave otvaranja novih poslovnica. Također, ona ima i limenku iz 1984. godine, na kojoj se nalazi grb Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

FOtO VIjESt

Miris čokolade u knjižari pod-stiče ljude da kupuju 'ljubiće', ali nema gotovo nikakav utje-caj na kupovinu krimi roma-na, vodiča ili stručne literatu-re – zaključak je istraživanja sprovedenog u Antverpenu. Analiza je obuhvatila 201 mu-šteriju u jednom lancu knjižara tokom 10 dana. Prema tom istraživanju, miris čokolade podstiče kupce da razgledaju, ali i dekoncentriše one koji su došli u knjižaru sa ciljem da nešto kupe. Kupci su 3,48 puta bili spremniji da pogledaju ljubavni roman ili kuhar kada bi namirisali čoko-ladu, a 5,93 puta su bili sprem-niji da ih kupe.„Kada kupci namirišu čokoladu, koncepti koji se vezuju za čokola-du poput kuhanja odmah iskrsnu u umu mušterije“, rekao je au-tor studije Lieve Doucé.Također, u analizi se navodi

Regata na limenkama piva

Još 1974. godine, tokom organizacije lokalnog vodenog festiva-

la, Lutz Frankenfeld i Paul Rice-Chapman odlučili su kako bi bilo

zabavno napraviti splav od limenki piva i ohrabriti druge da to

učine. Rođena je godišnja Darwin Beer Can Regatta. Gotovo 40

godina kasnije, interesovanje za ovu regatu samo raste te uklju-

čuje više od 65 plovila sačinjenih od praznih limenki piva. Neka

sadrže i više od 1.500 praznih limenki, duga su i do 12 metara,

a neki takmičari dolaze čak iz dalekih zemalja poput Kanade i

Belgije.

Glavni događaj regate je Bitka Mindil, u okviru koje takmičari

isplovljavaju kako bi pronašli skriveni objekt, a zatim napali

druge takmičare pištoljima na vodu i brašnom. Sva plovila mo-

raju kao primarno sredstvo za plovidbu koristiti prazne limenka.

Nacionalni morski muzej u Sydneyu čuva sva plovila sa ranijih

regata u svojoj stalnoj postavci.

i da su hrana, piće i romansa snažno povezani sa mirisom čokolade, ali da slično pravilo ne važi u drugim kategorija-ma poput stripa, umjetnosti, baštovanstva, ekonomije, me-nadžmenta, zakonodavnih spisa, krimića ili turističkih vodiča.Studija antverpenskih struč-njaka potvrdila je da „prisustvo mirisa čokolade ima pozitivan utjecaj na generalno ponaša-nje, ali negativan na 'ciljano' ponašanje u radnji“, odnosno da su ljudi zbog mirisa spre-mniji da razgledaju iako nisu došli sa tom namjerom.


64

vox populiseptembar 2013 www.instore.ba

Septembar je neka jeftina repriza janu-ara. Kao što se poslije dobrog i uspješ-nog praznovanja sabiraju štete na vagi i zaklinje kako nikad više tri komada torte ili sedamnaest sarmi, tako se nakon du-gog toplog ljeta sabire šteta nanesena bankovnim karticama, štekovima i priču-vanim parama za “ne daj Bože”. Ne dao Bog, zapravo, dva septembra. To bi bilo pogubno. Januar je kao najduži mjesec u godini. I kao pametno je da iza njega ide kratki februar. Da je baš dva dana toliko kraćenje nije mi baš najjasnije, pogotovo zato jer više valjda niko na svijetu, pa čak

Jeftina repriza januara

Piše: Vedrana Seksan

i oni na budžetima, platu ne dobijaju pr-vog. I penzije ozbiljno počinju da kližu po kalendaru, tako da mjesec od trideset ili dvadeset i osam dana, što bi rekli ti-nejdžeri – who cares. Ako treba skratiti neki mjesec, onda je to septembar. I to ga treba drastično srezati. Kao primanja zaposlenima u kulturi i prosvjeti. Skra-titi ga bar za glavu. Prvo to ljeto. Puno iskušenja i izazova. Nude jeftinoću na sve strane. Isprepadalo nas time kako ćemo zbog ulaska Hrvatske u EU ozbiljno na-drapati, počele se internetom širiti slike spomenika bosanskom turisti na ma-karskoj rivijeri, treslo se, treslo pa opet smo se većinom bućkali u Jadranu. I to hrvatskom dijelu. Kažu da pitu ne pravi ko ima, nego ko je naučio. A mi, kao, na-učili. Oni što su baš odlučili da podvuku rez i da nikada ne dozvole da ih se pro-ziva zbog pola paradajza i paštete u pola hljeba, oni su ljetovali između planina i mora. I mada je prijateljska Crna Gora stvarno učinila sve da ljetovanje bude go-tovo džaba, opet se valjalo fino izvaliti. Možda ne kao u EU, ali nije moglo bez milje. A to nije mala cifra. U septembru. U junu i julu i augustu nekako je manja. O čemu bi trebalo porazgovarati sa fizi-čarima. Ili bar nekom ko se razumije u to može li se količina i veličina tek tako promijeniti. Naravno, ponuda je bilo i mnogo egzotičnijih nego roštilj na pla-ži u Ulcinju. Grčka, Egipat, Turska… Cijene, kažu na plakatima, samo nešto, nešto, nešto, nešto pa devedeset i devet. Pa odoli. Četveročlana porodica za pet-naest dana potroši šestomjesečni prihod. Ali si zato u inostranstvu. To što su sve navedene zemlje bile ili jesu na rubu oru-žanih sukoba ne može zaustaviti Bosance i Hercegovce. Mi smo na belaj navikli. Dođe nam da smo kao kod kuće. Čak je i prijateljska i bliska i turistički neistra-

žena Albanija otvorila svoja vrata, ali ih izgleda nije dobro zatvorila pa je propuh nanio vijesti kako se po plažama puca na turiste. Da čovjek pomisli da su zato jer nam je Hrvatska zatvorila vrata, svi drugi odlučili napraviti kućnu atmosferu. Na-sumično pucanje – divno, reći će bh. turi-sti, baš kao po našim kafanama i ulicama. Još da ste suzavac bacilli – ne bi naše oči Tučepa više nikad ni pogledale. Kako god se okrene, ljeto je prošlo i sad smo tu, mi i septembar. Užasni mjesec sabiranja. I oduzimanja. Od izvoda koji dolaze sa svih strana. Jer djeca su kukala za drangulija-ma made in China na stolovima, mi smo kukali kako vala možemo izaći u restoran kad smo već na moru, valjalo je nasuti gorivo, ukazale se nekakave sandale, pa bermude kakvih nema u Sarajevu, pa piće sa prijateljima, pa ovo, pa ono – provlači

prirodno, kao i u samoposluzi, trajektnoj luci, svugdje gdje primaju. A primaju što je najgore. Naravno, ne pomaže da se ode i vadi na to kako je ove godine baš bilo vruće, pa garant ima malo i do sunčani-ce. Ljekarsko uvjerenje nemamo, ali ratu da uplatimo moramo imati. A onda još i septembar. Polazak u školu i spisak od tri kilometra svih potrebnih stvari za be-splatno školovanje. Pa jesenja obuća, pa jakne kojima su rukavi naprasno okraćali, pa priprema za zimske gume, pa račun za plin ili nešto skuplji za grijanje, i uz sve žalosni povratak na posao. I mjesec dana uzaludnog pokušavanja da se dozovemo. Ili bar da dozovemo lijepe trenutke sa ljetovanja. Koje smo svi već davno zabo-ravili. U stvari, kad malo bolje razmislim – ne treba septembar kratiti. Nego uki-nuti. I odmah preći na maj u kojem sve nekako izgleda ljepše i u kojem je milja, Boga mi milja.

Ako treba skratiti neki mje-sec, onda je to septembar. I to ga treba drastično srezati. Kao primanja zaposlenima u kulturi i prosvjeti. Skratitiga bar za glavu.

Documents

Broj55(BiH)-p.56