Broj48(BiH)-p.66

februar 2013 • br. 48 • godina VI • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

JEDINIREGIONALNI TRGOVAČKI MAGAZIN

ISTORIJA BRENDA

CocktaPiće naše i vaše mladosti

INTERVJU

Siniša Skenderija, izvršni direktor kompanije Venera

EKSKLUZIVNO:

Nenad Pacek:Poslovna očekivanja za 2013.

Kenan Uštović:Da li i menadžeri prodaju „maglu“?

RegijaNe treba odustati

ISSN

184

0-40

49

45.500PRIMJERAKA

SLOVENIJA HRVATSKASRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

MAKEDONIJA

februar 2013 • br. 48 • godina VI • www.instore.ba

Trad Oglas C&L_210x297_BiH.indd 1 2/6/13 4:41 PM

5februar 2013 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIMario TrojerKatarina SulićIgor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Milica Petrović, Una Milićević,Vojislava Popović, Alma Hot, Nataša Atanasova, Boro Mirčeski

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš, Tome Nenovski, Patrik Zupančič, Ernest Gergely, Miodrag Dimić, IGD,Euromonitor International

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović[email protected]

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnikRiječ uRedništva

Počinjemo od početka, što je prva dobra vijest u 2013.

Redakcija InStore magazina

Konzum snizio cijene 500 proizvodaKonzum je u januaru snizio cijene 500 proi-zvoda u sklopu inicijative pod nazivom 500 diskontnih cijena. Kupci tako mogu potražiti nove snižene cijene najprodavanijih proizvoda u više od 150 Konzumovih prodajnih mjesta širom Bosne i Hercegovine. Inicijativa 500 diskontnih cijena Konzumovim kupcima omo-gućit će najpovoljnije diskontne cijene osnov-nih životnih namirnica - ulja, brašna, šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda, kafe, slatkiša te drugih prehrambenih artikala, kao i proizvoda za higijenu.U ponudi 500 proizvoda sa diskontnim cijena-ma nalaze se kvalitetni proizvodi renomiranih proizvođača.

Više o ovome pročitajte na 10. stranici...

Kad god imamo nešto važno za obaviti, naj-značajnije je da znamo otkuda početi i kad ćemo završiti taj posao.Posao koji nas očekuje u 2013. godini nije ni-malo lak. Očekuje nas mnogo toga (nadamo se lijepog) za obaviti. Moramo uraditi jedan va-žan zadatak koji će, nadamo se, donijeti mnogo važnih informacija o tržištu na kojem radimo i živimo. Očekuje nas popis stanovništva pa za nas koji razmišljamo i djelujemo progresivno i pozitivno, koji planiramo i analiziramo, taj po-pis će donijeti puno toga korisnog. “Bezuslovno možemo jedino vjerovati u Boga, za sve ostalo po-trebne su brojke”, neko je jednom rekao. Koliko ima stanovnika u državi i u pojedinoj regiji, kakva je struktura po spolu, godištu, obrazova-nju… sve su to pitanja na koja nema pouzda-nog odgovora, a svi znamo koliko su te infor-macije bitne za naš posao. Imamo li dovoljno znanja i pameti kao društvo da od takvih infor-macija dobijemo dobre osnove da pokrenemo točak progresa, mi na to pitanje ne možemo dati odgovor, ali da smo odlučni i dalje gurati u pravom smijeru, u to budite sigurni! Ono što je važno i što nam u ovoj godini stvara, već na startu, dobar osjećaj da ćemo uspjeti, jeste to što znamo odakle počinjemo te gdje i kad za-vršavamo. Počeli smo od 01. januara i završit

vruća tema

ćemo 31. decembra, a za ostalo ćemo vidjeti. Ono što ranije niste čuli od nas, sigurno nećete čuti ni ove godine. Mi ne govorimo o neuspje-sima jer vjerujemo u vas koji uspijevate sve ove godine da radite i trajete, bez obzira koliko je situacija na tržištu teška.

sadržaj6 februar 2013 www.instore.ba

26

28

izdvajamo

nenad Pacek, specijalno za inStore „Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste da povećaju tržišne udjele te da nastave graditi brendove. Kriza će proći, kao i sve krize do sada i one kompanije koje u ovakvim uslovima povećaju tržišne udjele će biti pravi srednjeročni i dugoročni pobjednici na ovim tržištima“, piše Pacek za InStore magazine o novoj 2013. godini.

PoslovanjeMljekara Milkos je jedna od najmodernijih u regiji i raspolaže sa novim i modernim kapacitetima. Posjeduje ISO 22000:2005 i Halal certifikat, a u 2013. planiraju preraditi oko 25 miliona litara mlijeka iz vlastitog otkupa. U posljednje četiri godine napravili su odlične rezultate na farmi muznih krava Spreča.

intervjuSiniša Skenderija, izvršni direktor kompanije Venera

„Komunikacija i pravovremena reakcija na promjene je ključ napretka u nekoj kompaniji, bez obzira u kojem dijelu te kompanije zaposleni radi. Nikada nismo željeli biti najveći, samo najbolji. Ono što kažemo, trudimo se i napraviti.“

Mišljenja i komentari Bosnu i Hercegovinu u 2013. očekuje skroman ekonomski rast od 0,5 posto, što je bolje nego 2012. (nula posto), a lošije nego 2011. (1,3 posto), navedeno je u novom izvještaju Svjetske banke Jugoistočna Europa: Redovni ekonomski izvještaj br. 3 koji je prezentiran sredinom decembra u Sarajevu putem videolinka iz Washingtona. Naši sagovornici su skeptični kad se radi o rastu BDP-a u BiH i poboljšanju investicijske klime u 2013. godini.

8 novi objekti

10 domaće vijesti

12 Regionalne vijesti

18 Svjetske vijesti

20 veliki trgovci

22 top trgovci u svijetu Auchan

24 Svjetske vijesti: istraživanja

26 Osvrt stručnjaka Poslovna očekivanja za 2013.

28 Mišljenja i komentari Problemi se gomilaju u iščekivanju reformi javne politike

30 Poslovanje Mljekara Milkos

32 investicije iz regije Barcaffé

34 inLiflet Slatka akcija

36 intervju Siniša Skenderija, izvršni direktor kompanije Venera

38 Slovo zakona Arbitražni sud

40 analiza Najbolje male radnje

42 na mjestu prodaje Da bude lakše na terenu

44 in Promocije

46 Regija Ne treba odustati

inLiflet Ernest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, u februarskom izdanju piše: “U ovom broju pravimo analizu učinka lifleta u 2012. godini - kako su rasle promocije, da li ih je bilo više ili manje, ko je imao najveći promo pritisak. Opšti zaključak je da je lifleta sve više, ali je primjetno smanjivanje ili optimizacija učešća u lifletima određenih proizvođača”.

34

30

36


u maloj radnji InStore donosi savjete stručnjaka o tome kako izlagati rinfuzne proizvode: „Mala prodavnica treba odvojiti jedan dio prostora za rinfuzu. Za kakav asortiman će se opredijeliti, zavisi od njenog društvenog elementa. Ono što treba da se izbjegne je standardan asortiman: kikiriki, lješnik, badem, grožđe, smokve, kajsije... Razlog je jednostavan - svi ih imaju. Paletu rinfuznih proizvoda je potrebno oformiti tako da ona u sebi sadrži markenartikle“. Samir Balić, u razgovoru za InStore, govori o svojim počecima, današnjoj situaciji u trgovini i još nekim zanimljivostima vezanim za njegovu trgovinu Kerman.

vox PopuliVedrana Seksan za magazin InStore piše o šoping centrima, nekad i sad: „Spadam u onu generaciju koja se još uvijek sjeća prvih pokretnih stepenica u plavoj robnoj kući koja se zvala Sarajka i koja je iz vazduha valjda izgledala kao olimpijska pahuljica, a sa zemlje bila čudo neviđeno... A danas su šoping centri posijani na svim mjestima na kojima su mogli biti uglavljeni“.

Periskop Kolumnista Kenan Uštović pita se za InStore da li je dobro rješenje, u vrijeme ekonomske krize, povećanje broj prodavača kako prodaja ne bi padala: „Mišljenja sam da zapošljavanje novih ljudi u prodaji predstavlja samo slamku spasa za kompanije koje u prošlosti nisu imale efikasan prodajni menadžment, i na ovaj način nastoje, što bi se u narodu reklo ‘spasiti što se spasiti da’“.

70

66

iz četiri ugla Globalna kriza u 2012. godini na površinu je iznijela decenijske strukturalne probleme naše privrede i društva. Negativni trendovi prisutni u 2011. godini nastavili su se i u 2012. godini. Dosadašnji pokušaji vlasti u BiH da se zaduživanjem obezbijedi funkcionisanje sistema, rezultirali su dolaskom na granicu prezaduženosti i države i privrede. Stoga, nije teško zaključiti da će 2013. godina za mnoge od nas biti puna izazova.

44inPromocijeI ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

60

84

48 inPoslovi Upoznajte dobrog poslovođu

50 istorija brenda Cockta

52 Category management Kontrola i revizija

54 Logistika Logistička etiketa

56 istraživanje Valicon: Planetarni sukob

60 u maloj radnji Predstavljamo STR Savjeti vlasnicima Za lakše poslovanje

66 Periskop Da li i menadžeri prodaju „maglu“?

68 Periskop iz regije Japanska „bolest“ se širi Budžet, kreditni rejting... i - Sretna nova Bit će bolje Sretna i uspješna godina?

70 iz četiri ugla Nova ekonomska godina puna izazova

72 nove tehnologije Beskontaktno plaćanje

74 nabavka Sezona štrebera

76 u razgovoru sa... PR managerima

78 Svijet u brojkama Uljepšava se i jači spol

80 na mjestu događaja

82 vjerovali ili ne...

84 vox populi

8

novi objektifebruar 2013 www.instore.ba

Vranje dobilo Ideu Super

Beogradski Mini Maxi

Stigao još jedan Interex

Peti Super Vero u Beogradu

Otvoren prvi Super Konzum u Banja Luci

Velpro Cash&Carry centar u Banja Luci

Otvaranjem prve Idea Super prodavnice u Vranju, a ujedno i druge prodavnice u ovom gradu, stvoreni su uslovi za zapošljava-nje 41 radnika sa ovog područja. Objekat zauzima prodajnu po-vršinu od oko 1.800 m2 i nudi asortiman od oko 12.000 artika-la. U okviru ponude svježe hrane

U Beogradu je polovinom decembra otvoren još jedan Mini Maxi supermarket, po-vršine 216 m². Kupcima su dostupni proizvodi iz katego-rije prehrane i neprehrane, a radnja raspolaže odjeljenji-

Francuski supermarket In-terex, koji posluje u okviru lanca Intermarche, otvorio je posljednjeg vikenda u 2012.

Grčki trgovinski lanac Vero-poulos otvorio je 15. decem-bra peti po redu maloprodajni objekat u Beogradu i drugi na Voždovcu, koji posluje pod na-zivom Super Vero Braće Jerko-vić. Supermarket se prostire na površini od 1.400 m² i u ponudi ima oko 25.000 artikla domaćih

Novi Super Konzum u Banja Luci otvoren je 20.12.2012. Za-jedničkim presijecanjem vrpce, Super Konzum su otvorili Jasna Brkić, zamjenica gradonačelni-ka i Dragan Baškarad, direktor Konzuma.

Super Konzum prodavnica prostire se na više od 2.300 m² prodajne površine i zapošljava 45 radnika iz Banja Luke i oko-line. Super Konzum Banja Luka kupcima nudi bogat asortiman od više 20.000 artikala sa pre-poznatljivom ponudom uvijek svježeg voća, povrća, mesa i ribe izvrsne kvalitete. Uz ostale proi-zvode za svakodnevnu upotrebu, ishranu i higijenu, u ponudi su i mali kućanski aparati i tehnika, kućanski tekstil te ostale po-trepštine za domaćinstvo i to po najpovoljnijim cijenama. Deset brzih kasa kupcima osigurava brzu i kvalitetnu uslugu. Povo-dom otvorenja, Konzum je kup-

Moderni Velpro veleprodaj-ni Cash&Carry centar u Banja Luci otvoren je 28.12.2012. Opremljen je po najsavremeni-jim standardima te prilagođen potrebama nabavke i kupovine za profesionalne kupce - trgov-ce, ugostitelje i druga pravna lica. Objekat se prostire na više od 3.000 m² i zapošljava 37 za-poslenika.

Novootvoreni Velpro velepro-dajni Cash&Carry centar kupci-ma nudi asortiman više od 4.000 artikala s naglaskom na svježe voće i povrće, prehrambene proizvode, sredstva za čišćenje i higijenu, a ponuda obuhva-ta i više od 300 artikala iz svih

Srbija:

Srbija:

Srbija:

Srbija:

Bosna i Hercegovina: Bosna i Hercegovina:

cima pripremio brojna sniženja, specijalne akcijske pogodnosti uz garantirane uštede. Na dan otvorenja svi kupci su dobili po-klon, a svaka stota kupovina je bila besplatna. U poslijepodnev-nim satima, upriličena je velika zabava za kupce uz tamburaše te brojna iznenađenja za najmlađe. Još jedna od pogodnosti za kup-ce je svakako i velika nagradna igra, u kojoj kupci mogu osvojiti fenomenalni VW Polo, čak pet poklon kupovina u vrijednosti 500 KM i 100 poklon paketa.

kategorija vlastite trgovačke marke Rial. Novi Cash&Carry koncept kupovine nudi brojne pogodnosti: veleprodajni kupci sami biraju željene proizvode iz bogate ponude, skraćuju vrijeme nabavke i kupovine, te im je uz izuzetno povoljne cijene, osi-gurana i dodatna ušteda koju je moguće ostvariti uz razne akcij-ske pogodnosti.

je i gastro odjeljenje sa izborom svježe pripremljenih specijalite-ta, odjeljenje mesare, delikatesa, torti i kolača, kao i pekara i ze-lena pijaca. Pored prehrambenih artikala kupce očekuje asortiman kućnih potrepština, tekstila, teh-nike, malih kućanskih aparata, hemije i kozmetike.

ma svježeg mesa i delikatesa, kao i pijacom sa voćem i po-vrćem. U ponudi se nalaze i artikli privatnih robnih marki Premia, 365, Delhaize, Care i Bio, a o usluzi se brine šest zaposlenih.

i stranih proizvođača. U izgrad-nju i opremu je uloženo oko 1,2 miliona eura, a otvoreno je 60 radnih mjesta. Kompanija je u Srbiji do sada uložila oko 50 miliona eura i zaposlila oko 450 radnika, a za ovu godinu je najavljena realizacija novih pro-jekata.

godini supermarket u Beo-gradu. Na prodajnoj površini od 1.750 m2 raspoređeno je 12.000 artikala, a za sve posje-tioce obezbjeđeno i 120 par-king mjesta, uključujući gara-žu za 70 vozila. Lanac u Srbiji posluje od 2004., a novootvo-reni objekat je deveti po redu.


Bršljin Mercator Novo Mesto

Stigao još jedan Interex

Peti Super Vero u Beogradu

Tri Eurospina za dva dana

Tuš i Hofer

U decembru tri Mercatora

Super Konzum u Karlovcu i Našicama

Naš diskont Otvaranja

U Novom Mestu kupcima su otvorena vrata najavljivanog tržnog centra Bršljin, u koji je uloženo oko 24 miliona eura. Predsjednik Uprave Toni Ba-lažič pozdravio je više od 1.000 prisutnih riječima: „Danas je ve-liki dan za Mercator i Novo Me-sto. Zaposlenje je dobilo 200 ljudi iz okruženja, a 70 posto proizvoda

Italijanski trgovački lanac Eu-rospin, koji izvan granica ma-tične zemlje posluje još samo u Sloveniji, u jednoj sedmici je otvario objekte u Lenartu, Ljubljani i Kopru. Trgovina u glavnom gradu se prostire na površini od 1.250 m2 i ima 60 parking mjesta, a zapošljava 10

Tušev peti po redu market na Ljubljanskoj cesti zauzima pro-dajni prostor površine 250 m2.

Početkom mjeseca svoja vrata potrošačima je otvorila nova trgovina na zagrebačkoj Savici, dok Karlovčani dobili preure-đeni hipermarket. Treća trgovi-na otvorena je 13. decembra u velikogoričkome Kurilovcu.

Na zagrebačkoj Savici javnosti i građanima predstavljena je nova

Konzum u Karlovcu posluje više od 10 godina, a u gradu i okolini trenutno ima sedam prodajnih mjesta, od kojih je Super Konzum prvi objekat ovog formata. U novu radnju je uloženo oko 10 miliona eura, što je najveća Konzumova ma-loprodajna investicija u ovoj godini. Trgovina nudi asorti-man od oko 30.000 artikala, koji pored prehrane uključuje i tehničke opreme, kućne apara-te, tekstil i sezonske proizvode. Trgovina raspolaže sa 15 kasa, od kojih su četiri samouslužne. U novom tržnom centru zapo-

Kompanija Voli pokrenula je novi koncept trgovine otva-ranjem hipermarketa pod nazivom Naš diskont, koji po-trošačima u Crnoj Gori nudi proizvode po nižim cijenama. Riječ je o nekadašnjem hiper-marketu lanca Novito, na ula-sku u Podgoricu, koji je tokom proteklih mjeseci renoviran. U objektu je zaposleno 90 ljudi. Objekat se prostire na ukupnoj površini od 2.500 m2. Osim

•DvaDiem-GPobjekta,površine50m2 i 70 m2, otvorena su u Skoplju i okolini. U oba marketa instalirana je po jedna kasa, a o usluzi se brine po četvero zaposlenih. Polovinu asortimana čine artikli iz proizvodnog programe Diem-GP.

• RamstoresupermarketuStrugi,sedmiporeduuzemlji,prosti-re se na povšini od 1.200 m².

Slovenija:

Slovenija:

Slovenija:

Hrvatska:

Hrvatska:

Crna Gora: Makedonija:

hipermarketa sa oko 10.000 artikala, među kojima je zastu-pljena i Disova privatna robna marka Dobro, u okviru objekta se nalazi i diskont pića sa po-nudom HoReCa programa. Potrošačima je na raspolaganju devet kasa i 125 parking mje-sta. Prema riječima menadže-ra Sava Đurašića, planirano je otvaranje još četiri objekta širom zemlje u narednim go-dinama.

u hipermarketu, koji predstavlja srce centra, su domaćeg porijekla“. Hipermarket unutar centra se prostire na više od 3.600 m2, dok trgovine Intersport, Mo-diana i M holidays, kao i više od 30 drugih trgovačkih lokala zauzimaju oko 10.500 m2. Kup-cima je na raspolaganju i 400 parking mjesta.

radnika. U ponudi je 1.200 ar-tikala, a objekat raspolaže sa četiri kase. Trgovac ove godine u Sloveniji planira otvaranje još pet objekata, a u toku je izrada nacrta za otvaranja u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju, u mjesecu junu. U Sloveniji je do sada otvoreno 40 trgovina.

Diskontni lanac Hofer otvorio je prodajni objekat u Novom Mestu, površine 1.355 m2.

slenje je pronašlo 200 ljudi.

Nova Super Konzum prodavni-ca otvorena je i u Našicama, što je peti objekat najvećeg Konzu-movog formata otvoren ove go-dine i 56. po redu u Hrvatskoj. Na prostoru površine 2.500 m2 kupce očekuje više od 20.000 ar-tikala. Na raspolaganju je osam kasa, kao i 197 parking mjesta. U 2012. godini, Konzum je otvorio pet Super radnji u Delnicama, Novoj Gradiški, Splitu, Karlov-cu i Našicama. U nove objekte je investirano ukupno 16 miliona eura i zaposleno 400 ljudi.

Mercatorova trgovina manjeg formata, u skladu s najavljenom strategijom Grupe. Novoure-đeni hipermarket Mercatora u Karlovcu prostire se na 2.200 m2 i građanima nudi izbor od 16.000 artikala. Trgovina u Ku-rilovcu se prostire na 500 m2 i broji oko 5.000 artikala.

10

domaće vijestifebruar 2013 www.instore.ba

Vispak u Saudijskoj Arabiji

BiH predsjedava CEFTA-om 2013.

Konzumovih 500 diskontnih cijena

Najveći izvoznik mliječnih proizvoda

Bh. prehrambena industrija Vispak u januaru realizirala je novu pošiljku svojih proizvoda na tržište šest zemalja Zaljeva. Nakon oktobarske isporuke i prvog kontejenera Vispakovih pralina, čokolada, juha, čorbi i čajeva, ovo je nastavak uspješne saradnje sa arapskim kupcima. Plasman Vispakovih proizvoda realizira se u okviru ugovora o izvozu u sve zemlje Zaljeva i to u vrijednosti od 1,5 miliona ame-ričkih dolara.

Tržište zemalja Zaljeva u koje spadaju Saudijska Arabija, Uje-dinjeni Arapski Emirati, Bahre-in, Kuvajt, Katar i Jemen, ubra-ja se u jedno od najpotentnijih tržišta na svijetu. Samo tržište Saudijske Arabije broji preko 28 miliona ljudi. “Rijetko se dešava da nakon prve pošiljke na ovakva tržišta, uslijede nove isporuke i nastavak saradnje. Ovo je potvrda

Ministar vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH Mirko Šarović, na konferenciji za no-vinare, kazao je da bh. predsje-davanje CEFTA-om koje BiH preuzima od Albanije prilika i za promovisanje države i da pred-stavlja izazov za BiH. “Ovo je prilika u kojoj će BiH biti centar re-gije, bar kada govorimo o trgovini. Ovo također predstavlja i izazov za nas s obzirom na aktivnosti koje će se desiti i pripreme zajedničke strategije do 2020. godine. U ovoj godini, Hrvatska izlazi iz CEFTE polovinom godine, što je jako važno za sve članice”, izjavio je ministar Šarović.

On je kazao da je pokrivenost uvoza izvozom u 2008. godini, kada je BiH pristupila CEFTA sporazumu, bila 50 posto. „Kra-jem 2012. ta pokrivenost iznosi 65 posto što ukazuje da se BiH pribli-

Konzum je u januaru snizio cijene 500 proizvoda u sklopu inicijative pod nazivom 500 dis-kontnih cijena. Kupci tako mogu potražiti nove snižene cijene najprodavanijih proizvoda u više od 150 Konzumovih prodajnih mjesta širom Bosne i Hercego-vine. Inicijativa 500 diskontnih cijena Konzumovim kupcima omogućit će najpovoljnije dis-kontne cijene osnovnih životnih namirnica - ulja, brašna, šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda, kafe, slatkiša te drugih prehram-benih artikala, kao i proizvoda za higijenu.

U ponudi 500 proizvoda sa diskontnim cijenama nalaze se kvalitetni proizvodi renomira-nih proizvođača. Radi se o proi-zvodima koje kupci rado kupuju i koji čine sastavni dio potrošač-ke korpe većine domaćinstava. Nova inicijativa sniženja cijena svojevrsna je garancija kupci-ma da će tokom cijele godine u Konzumu uvijek moći kupiti 500 najvažnijih proizvoda po najpovoljnijim diskontnim ci-jenama, a lista proizvoda peri-odično će se izmjenjivati kako

Tokom prezentacje poslovanja kompanije Mlijekoprodukt, odr-žane u januaru, menadžment je podsjetio da kompanija uspješno posluje već 16 godina, da zau-zima jednu od vodećih pozicija na domaćem tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, te da su najveći izvoznik ovih proizvo-da u zemlji. “Vršimo otkup na području 30 opština u BiH od oko 5.000 dobavljača. Zapošljavamo 280 radnika i konstantno ulažemo u savremenu tehnologiju i unapre-đenje proizvodnje”, precizirao je marketing menadžer kompanije Mlijekoprodukt Vlado Sandić.

U menadžmentu kompanije isti-ču da polažu puno nade u dobi-

da su arapski potrošači prepoznali kvalitet Vispakovih proizvoda. Naš cilj je da tamošnjim kupcima pribli-žimo sve čari i ukuse autohtone bo-sanske kuhinje, ali i prave bosanske kafe, proizvoda za koje smatramo da smo itekako kompetentni”, ka-zao je direktor Vispaka, Rusmir Hrvić.

bi se uvrstio što veći raspon ra-zličitih proizvoda. Kupujući po diskontnim cijenama svaki dan, kupci će moći ostvariti značajne uštede i tako smanjiti ukupne izdatke i troškove domaćinstva.

Inicijativa 500 diskontnih cijena u skladu je sa dugogodišnjom Konzumovom poslovnom stra-tegijom koja je posvećena oču-vanju kupovne moći i standar-da naših kupaca, a kojom će se zasigurno omogućiti i ukupno snižavanje maloprodajnih cije-na na tržištu Bosne i Hercego-vine.

janje dozvole za izvoz proizvoda u EU kako bi održali kontinuitet uspješnog poslovanja.

Kompanija Mlijekoprodukt ima veliki značaj za područje Kozar-ske Dubice, s obzirom na broj zaposlenih i prepoznatljivost koju je postiglo svojim brendo-vima, a iz ove opštine poručuju da će lokalna zajednica nastojati da pomogne ovoj kompaniji radi zadržavanja broja zaposlenih i proširenja proizvodnje. “Namje-ravamo da se upoznamo sa potre-bama kompanije kako bi opština, a i državne institucije mogle pomoći s ciljem zadržavanja broja zapo-slenih i proširenja proizvodnje”, rekao je načelnik Kozarske Du-bice Mile Zlojutro.

žava svom strateškom cilju, a to je da bude ravnopravan partner ze-malja CEFTA. Daljnje intenzivi-ranje i promocija trgovine u okviru CEFTA zemalja, liberalizacija usluga i uklanjanje administra-tivnih barijera su ključni prioriteti BiH tokom ovog predsjedavanja. U 2013. godini održat će se niz susre-ta na različitim nivoima, tako da će BiH biti centar regije. Obezbijeđe-na su sredstva za predsjedavanje“, izjavio je Šarović.


Otvorena sirana Zlatna kap

Kupujmo, koristimo domaće u Mercatoru

Teška godina za proizvođače duhana u našoj zemlji

U Poljoprivrednoj zadruzi Zlat-na kap Jelah, specijalizirana je u proizvodnji tvrdih i mekih sireva poznatih pod nazivom Tešanjski sir, početkom mjeseca otvore-na je sirana čije je renoviranje podržao USAID/Sida FARMA projekt. Zadruga zapošljava četi-ri stalna i tri sezonska radnika te

Mercator BH je, i ove godine, produžio ugovor o saradnji sa udruženjem Kupujmo, koristi-mo domaće - kvalitetno proizve-deno u BiH. Cilj ove aktivnosti je daljnje podržavanje aktivnosti udruženja koje doprinose boljem plasmanu i promociji domaćih proizvoda u Bosni i Hercego-vini. Svoju posvećenost promo-visanju bh. proizvoda Mercator BH iskazuje, ne samo kroz pla-sman ovih proizvoda u trgovina-ma Mercatora i DP marketa, već i kroz projekte koji doprinose njihovoj promociji. Jedan od ta-

Prošla godina bila izuzetno teška za proizvođače duhana i situacija je iz godine u godinu sve teža i neizvjesnija. Direktor bijeljin-skog preduzeća Duvan Svetozar Mihajlović je rekao da je u 2012. godini prinos i kvalitet ove kul-ture bio znatno niži nego pret-hodnih godina, kako zbog suše, tako i zbog neadekvatnih pod-sticaja. „Niko ne prepoznaje značaj proizvodnje duhana. Iz godine u godinu sve je manje proizvođača i bojim se da se ova proizvodnja pola-ko gasi”, rekao je Mihajlović. On je dodao da je svaki proizvođač duhana jedna mini-porodična tvornica koja zapošljava, osim kompletnog domaćinstva, još sedam-osam sezonskih radnika koji devet mjeseci rade u proi-zvodnji duhana.

Mihajlović je podsjetio da model

kvih je i dugogodišnji projekat, Domaća korpa u okviru kojeg Mercator svojim kupcima nudi, po povoljnijim cijenama, kva-litetne bh. proizvode renomira-nih domaćih proizvođača. Ovim i sličnim projektima Mercator BH doprinosi ekonomskom razvoju lokalne zajednice i jača saradnju sa domaćim kompani-jama.

proizvodnje - od nabavke sje-mena, pa do preuzimanja kom-pletne proizvodnje - postoji još jedino u proizvodnji duhana. Ugovaranje proizvodnje počinje krajem februara, a u prvim dani-ma marta bit će nabavljen repro-materijal sjetvenog duhana, kao i svega neophodnog za proizvod-nju ove kulture.

vrši otkup mlijeka od 120 malih proizvođača iz okolnih sela.

Zlatna kap godišnje preradi oko 300.000 litara mlijeka i pro-da oko 40 tona raznih sireva. USAID/Sida FARMA projekt pružio je opsežnu pomoć za-druzi putem granta za unapre-đenje pogona za proizvodnju i povećanje otkupa od malih proizvođača, tako da Zlatna kap danas proizvodi 13 vrsta sireva, u odnosu na samo dvije vrste sira koje je ova zadruga proizvodila prije tih aktivnosti.

12

regionalne vijestifebruar 2013 www.instore.ba

regionalne vijesti

Promjene u hrvatskom Getrou

Uprava Mercatora najavila je da će prodajne objekte trgo-vinskog lanca Getro u Hrvat-skoj mijenjati u radnje manjeg formata i mini šoping centre. Grupa Mercator - H i Getro su ugovor o strateškom partner-stvu, koji podrazumijeva pre-uzimanje robne marke Getro i dugoročni najam svih 16 trgo-vačkih centara i drugih poslov-nih objekata, ukupne površine 110.000 m2, potpisali 18. de-cembra 2009.

nerevidirani rezultati za 2012.• Grupa je, uprkos otežanim tržišnim uslovima poslovanja, ostvarila

2,873 milijarde eura prihoda od prodaje (indeks 100,04 u 2011.).• U okviru kratkoročnih mjera, u drugoj polovini prošle godine

pokrenut je značajan broj mjera za smanjenje troškova, poboljša-nje obrtnog kapitala, smanjenje duga i zaustavljanje negativnih trendova na tržištu.

• Grupa je stabilizovala tržišno učešće u Sloveniji i Hrvatskoj, dok je zabilježen rast tržišnog učešća u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

• Grupa Mercator je uspješno završila izdavanje komercijalnih zapisa u iznosu od 20 miliona eura.

• Tri četvrtine negativnog poslovnog rezultata u 2012. predstavljaju otpisi i obezvrijeđenja.

Mercator predstavio rezultate poslovanja za 2012.

Vodka iz Fructala putuje u SAD

Viša akciza na rezani duhan

Povratak na tržište SES centre posjetilo 25 miliona kupaca

Grupa Mercator je prošlu godi-nu završila sa 104 miliona eura gubitka, rečeno je na konferen-ciji za novinare u Ljubljani. Toni Balažič, koji se na čelu Uprave nalazi od polovine prošle godi-ne, uprkos tome izrazio je opti-mizam riječima: “U drugoj polovi-ni godine smanjili smo zaduženost i započeli sa ostvarivanjem rezultata kroz strategiju sa fokusom na pro-daju svakodnevnih potrepština u svojoj osnovnoj djelatnosti, prehrani i ostaloj robi široke potrošnje”.

Kako je najavljeno, Grupa će se i dalje koncentrisati na poslovanje na pet glavnih tržišta - u Slove-niji i Crnoj Gori, gdje je vodeći trgovac, kao i u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, gdje je jedan od maloprodajnih lidera. Balažič je istakao da Mercator mora da posluje pod pritiskom

Kompanija Fructal započinje proizvodnju vodke od domaćih sastojaka, koju će na američ-kom tržištu prodavati preduzeće Good voda, pod robnom mar-kom Slovenia vodka. Amerikanci će piće više cjenovne kategorije prvi put imati priliku da probaju u aprilu ove godine u Njujorku. Projekat je započet 2009. godine, kada je Sloveniju posjetio prizna-ti američki kuhar i vlasnik četiri restorana u Njujorku Peter X. Kelly.

„Prva pošiljka vjerovatno ide u SAD do kraja februara, kada će na brod biti natovareno oko 25.000 boca. Zbog različitih propisa federal-

Slovenska vlada je na početku godine saopštila da će februar donijeti za 25 posto povećanu akcizu na fino rezani duhan i ostali duhan za pušenje, što je na jednom od posljednjih odbora u januaru konačno i potvrdila. Da-

Preduzeće BioSad d.o.o. proširilo je proizvodnju i oživjelo domaći rum, koji je prije nekoliko godina nestao zbog stečaja preduzeća Apis. Rob-nu marku domaćeg ruma BioSad je ot-kupio i u januaru je vratio na police nekih od tr-govačkih lanaca. Ovaj domaći

Boštjan Brantuša, direktor kom-panije SES management d.o.o. (Spar Euroepan Shopping Cen-ters), izjavio je da je kroz njihova četiri šoping centra u 2012. godini prošlo 25 miliona posje-tioca. Prema njegovim riječima, potrošači su u ljubljanskom City centru, Intersparovom centru Vič, celjskom City centru i mari-

borskom Europarku u 2012. go-dini kupili robu u vrijednosti od oko pola milijarde eura.

nih država, vodka će za početak biti lansirana na police u Njujorku, Nju Džerziju i Konektikatu, gdje ćemo i izmjeriti stopu prodaje“, rekla je za InStore predstavnica preduze-ća Good voda u Sloveniji, Nina Gaspari. Ona je dodala da će se prva boca pomenutog pića na slovenskim policama naći tek na ljeto.

kle, od 01. februara je za 25 po-sto povećana akciza na kilogram duhana, čime se cijena kutije fino rezanog duhana diže za oko 15 posto. Vlada je tako oporezi-vanje rezanog duhana približala oporezivanju cigareta.

rum bio je poznat kao najbolji rum u Slove-niji. Prema podacima iz 1982. godine, godiš-nja prodaja ovog ruma bila je čak 450.000 lit-ra. Krajem januara ču-veno piće pojavilo se na policama Mercato-ra, E.Leclerca, Spara,

Interspara, Kee i nekih malih radnji.

recesije, kredita, desetak mili-ona eura gubitka usljed kursne razlike u poslovanju sa srpskim dinarom i povećanja stope PDV-a u Hrvatskoj. Od 31. decembra, trgovac se potpuno povukao iz Albanije, a do sredine ove godine će napustiti i tržište u Bugarskoj. Grupa je u posljednjem tromje-sečju prošle godine uspjela da uštedi 10 miliona eura, a dug je smanjen za 90 miliona eura.


14

regionalne vijestifebruar 2013. www.instore.ba

Ledo vlasnik Frikoma?Ledo, koji posluje u sastavu koncerna Agrokor, objavio je ponudu za preu-zimanje preostalih 4,17 posto dionica beogradskog proizvođača sladoleda i smrznute hrane Frikom, čime bi postao njegov jedini vlasnik.

„Agrokor prikuplja đubrivo sa svojih farmi na održiv način, proi-zvodnjom bioplina, a planirano je i ulaganje od 60 miliona eura u bio-plinska postrojenja do kraja sljedeće godine“, najavio je Mislav Galić, član Uprave Agrokora na okru-glom stolu Kako zaštita okoline može da pomogne oporavku hrvatske privrede?, održanom u organizaciji osiguravajućeg društva Allianza i magazina Banka. Prema njegovim riječi-ma, u Mitrovcu se gradi i novo

Islamska zajednica u Repu-blici Hrvatskoj dodijelila je Halal certifikat kompaniji Belje za proizvode ABC svježi krem sir, ABC Med-iteran, ABC Povrće i ABC vlasac, kao i za polutvrde sireve Baranjac, Gauda i Edam-er i svježe sireve, saopšteno je iz Belja.

Mliječna industrija Dukat objavi-la je da pokreće proces izdvajanja dostavne djelatnosti iz poslova-nja i da će se fokusirati na svoju osnovnu djelatnost otkupa i prera-de svježeg sirovog mlijeka. Zapo-slenim vozačima dostavnih vozila kompanija će ponuditi nastavak saradnje kroz model vanjskog sa-radnika i osigurati stimulativne

Trgovački lanac dm-drogerie markt četvrtu godinu zaredom izabran je za najpoželjnijeg po-slodavca u anketi portala Moj-Posao sprovedenoj u decembru na više od 1.700 ispitanika.

„Raduje nas činjenica da je dm če-tvrtu godinu zaredom prepoznat kao najpoželjniji poslodavac u Hr-vatskoj. Prije svega želimo da se zahvalimo našim radnicima, koji u svakodnevnom kontaktu s kupcima, svojim predanim radom, najbolje pokazuju da rad u dm-u predstav-lja zadovoljstvo. Iza ove titule stoji

Predstavnici britanskog lanca Tesco i dvadesetak hrvatskih kompanija razgovarali su o mo-delima moguće saradnje na sa-stanku koji je organizovala Hr-vatska privredna komora u svojim prostorijama. Kako je saopšteno iz komore, predstavnici Tescoa su im se prošle jeseni obratili sa željom da se upoznaju sa hrvat-skim tržištem, odnosno sa poten-cijalnim dobavljačima odabranih neprehrambenih proizvoda širo-

Prema ocjeni hrvatskih potrošača u Best Buy Award istraživanjima, Lidl je osvojio prvo mjesto za najbolji odnos cijene i kvaliteta u kategoriji međunarodnog malopro-dajnog lanca i svježih pe-karskih proizvoda. Lidl je pobijedio u kategoriji Međunarodni maloproda-jni trgovački lanac, a kupci su ga prepoznali i kao mjesto

Za preuzimanje lanca trgov-ina iz Đakova bili su zain-teresovani trgovački lanci Mercator i Konzum, a odluku da dio radnji ode u najam Mercatoru donio je predsjed-nik Uprave Pana, Marinko Mikulić. Kako je rečeno, sa Mercatorom, koji je ponudio

postrojenje koje bi trebalo da bude gotovo do kraja godine, a tokom sljedeće godine trebalo bi privesti kraju investicije u Po-povcu, Vinkovcima i Ovčari, kao nadogradnju u Gradecu.

“Halal kvalitet predstavlja skup karakteristika proizvo-da ili usluga koje su u skladu sa islamskim propisima i is-punjavaju atribute kvaliteta za potrošače islamske vje-roispovijesti, ali su jednako

dobrodošli i u konzumaciji pripad-nika svih ostalih vjerskih grupa”, ističe se u saopštenju.

uslove, navodi se u saopštenju. Kako objašnjavaju u kompaniji, izdvajanje djelatnosti dostave robe na prodajna mjesta iz poslovanja posljedica je promjena i zahtjeva na maloprodajnom tržištu, koji uslovljavaju poslovanje cjeloku-pne domaće prehrambene indu-strije.

kontinuiran rad koji je prepoznat i vrijednovan na tržištu jednako kao i u dm-u. S obzirom na to da svakodnevno ulažemo dodatan trud kako bismo unaprijedili naše poslo-vanje, veseli nas činjenica da naši kupci, kao i učesnici u istraživanju cijene naše ulaganje u zaposlene“, izjavila je za InStore magazin Ana Fostač-Krilčić, rukovodilac sektora za ljudske resurse kom-panije dm.

ke potrošnje, koje ovaj lanac, na policama svojih trgovina širom Europe i svijeta, standardno nudi potrošačima.

dobre ponude kada je riječ o sopstvenoj trgovačkoj marki u četiri kategorije: čokolada, sladoled, bom-bone i žitarice za doručak. Trgovac je nedavno pri-mio i globalnu nagradu Superbrands Croatia’s Choice za ostvarene re-zultate, čime je svrstan u krug najboljih brendova na području Republike

Hrvatske.

dva eura više po kvadratu za najam od Konzuma, potpisano je obvezujuće pismo. U toku je utvrđivanje stanja robe, kao i procesi primopredaje i preuzi-manja radnika. Iz Mercatora je saopšteno da će tokom febru-ara preuzeti 27 prodajnih ob-jekata.

Agrokor ulaže u obnovljive izvore energije

Halal certifikat za ABC sir

Dukat izdvaja dostavu

Drogerije dm najpoželjniji poslodavac

Tesco zainterosavan za saradnju

Priznanja za Lidl

Mercator preuzeo Pan trgovine


Uspješna godina za Mercator-S

Meggle proširuje pogon za svježi sir

Na osnovu nerevidiranih po-slovnih rezultata u 2012. godini Mercator-S je ostvario 61,6 mi-lijardi dinara ukupnih prihoda, što predstavlja rast od 13,4 posto u odnosu na prošlu godinu (što iznosi 545 miliona eura uku-pnih prihoda i rast od 2,3%), sa-opšteno je iz kompanije krajem januara.

Uprkos otežanim makroeko-nomskim uslovima poslovanja, Mercator-S je kroz različite mjere zadržao uspješno poslo-vanje, povećao tržišno učešće na skoro devet posto i uspio da otvori 275 novih radnih mjesta,

“Njemačka mljekara Meggle je u prethodne dvije godine u kraguje-vačku mljekaru Mladost uložila 8,5 miliona euvra, a ove godine planira proširenje proizvodnje”, izjavio je Branimir Bogdan, di-rektor mljekare, prilikom po-sjete ovim pogonima ambasa-dora Njemačke u Srbiji, Heinz Wilchelma.

On je za ovu godinu najavio ulaganja u proširenje pogona za svježi sir i druge nove proizvode, i završetak izgradnje magacina kapaciteta 1.200 paleta, trafo-stanice i parnog postrojenja. Bogdan je, također, istakao da je 2011., kada je Meggle preuzeo

istaknuto je u saopštenju.

U 2012., kompanija je u Srbiji investirala 19 miliona eura, od čega je u renoviranje Mercator Centra Beograd uloženo oko 12 miliona eura. Otvoreno je osam prodajnih objekata, čime je pro-dajna površina uvećana za 15 hiljada m2.

Iz kompanije poručuju da će i u 2013. nastaviti sa sprovođenjem usvojene strategije razvoja kroz konkurentnu ponudu za potro-šače, stabilno finansijsko poslo-vanje i partnerski odnos sa do-bavljačima.

mljekaru Mladost, proizvod-nja bila 20 miliona litara, proš-le godine 35 miliona, a plan za 2013. je prerada 45 miliona lita-ra mlijeka. Od dolaska u Srbiju, Meggle je na tržište izbacio uku-pno 42 proizvoda, koji se, osim domaćeg, plasiraju i na tržišta Bosne i Herecegovine i Crne Gore.

više trgovačke marke

Mercator-S saopštio je tokom 2012. proširio asortiman u okviru po-stojećih linija trgovačke marke i uveo četiri nove linije (Bio, Active life, Minute i Pro magic). Od ukupno 300 novih proizvoda više od po-lovine je razvijeno, kako iz kompanije kažu, sa renomiranim srpskim proizvođačima. Svi proizvodi zadovoljavaju visoke Mercatorove stan-darde i kriterije i posjeduju HACCP certifikate.

Kada bi se sve limenke proizvedene prošle godine pore-

dale jedna pored druge, dobila bi se neprekinuta linija,

oko pet puta duža od obima Zemlje na Ekvatoru.

Dobra investicija za Interex

Nagrada za najbolju ambalažu

Više od milijardu proizvedenih limenki u 2012.

Nakon što je krajem prošle go-dine kompanija Interex otvorila svoj deveti objekat u Srbiji, koji se nalazi u Beogradu, čelnici te kompanije najavili su da će sre-dinom ove godine biti otvoren i supermarket u Sremskoj Mitro-vici.

“Otvaranje najnovijeg supermar-keta u Beogradu i planovi da se otvori još jedan u Sremskoj Mi-trovici predstavljaju potvrdu da je Srbija za nas dobra investicija”, izjavio je Domingos Martins, generalni direktor Interexa za Balkan.

Da podsjetimo, Interex je u Sr-biji prisutan od 2004., kada je otvoren prvi supermarket u Čač-ku, da je do sada u Srbiji uložio

Iz kompanije Foodland je po-četkom godine saopšteno da je Svjetska organizacija za pakova-nje dodijelila nagradu za najbo-lju ambalažu na svijetu redizaj-niranom brendu Bakina tajna. World Star priznanje kompaniji će biti uručeno na ceremoniji 09. maja u Sidneju.

“Kada smo se odlučili za redizajn ambalaže željeli smo samo da ona prati kvalitet proizvoda. Uspjeli smo da budemo prepoznatljivi na policama 25 zemalja svijeta i pred-stavimo Srbiju na najbolji mogući

Kompanija za proizvodnju li-menki Ball Packaging Europe iz Beograda najavila je 29. januara da će u ovoj godini proizvesti 1,5 milijardi limenki, kao i da će započeti izvoz na tržište Li-bije. “Prošla godina je bila prva u kojoj smo proizveli više od milijar-du limenki, odnosno 1,3 milijardi,

30 miliona eura i da ovaj trgovac zapošljava više od 430 radnika.

a ove godine, zahvaljujući novim tržištima planiramo da premašimo taj broj”, rekao je David Banjai, direktor beogradske fabrike.

Kako je još iz kompanije ista-knuto, kompanija sa velikim i ambicioznim planovima ulazi u novu godinu u kojoj obilježava osam godina poslovanja u Srbiji, tokom kojih je 100 miliona eura uloženo u ovu green field inve-sticiju. Od ukupno 1,3 milijarde limenki, koliko je proizvedeno prošle godine, 85 posto je plasi-rano u izvoz, koji je povećan za oko 40 posto u odnosu na 2011., a u 2013. godini se očekuje dalji rast proizvodnje.

način. Još uvijek nam je kvalitet bolji od pakovanja, nagrade nam prijaju, a pogotovo činjenica da naše proizvode potrošači brzo pojedu, dok ambalažu dugo čuvaju”, kaže Lazar Igrutinović, brend me-nadžer.

16 februar 2013. www.instore.ba

regionalne vijesti

Podrška uvođenju halal standarda

Sufinansiranje vinoteka i štandova

Tinex najbolji supermarket

U Privrednoj komori Make-donije održana je konferencija pod nazivom Finansijska podrška za Halal standard u cilju poveća-nja konkurentnosti izvoza. Kako je ovom prilikom rečeno, Vlada Republike Makedonije će prvi put pružiti direktnu podršku kompanijama koje žele da uvedu ovaj standard i to kroz tehničku podršku i konsultantske usluge. Budžetom je zasad predviđen iznos od 500.000 denara, uz mo-gućnost da se ova suma uveća

Makedonska vlada odvojila je budžetska sredstva kojima je predviđeno sufinansiranje 50 posto troškova za opremanje vi-noteka i štandova širom zemlje, koji će u ponudi imati isključivo vina domaćih proizvođača.

Za uređivanje svake radnje država će izdvojiti sumu do 16.500 eura, dok će u izgradnji svakog vinskog štanda učestvo-

Grad Skoplje je u saradnji sa kompanijom Swot research organizovao manifestaciju Me-sec trgovine 2012, na kojoj su dodijeljene nagrade najboljim trgovačkim objektima u Sko-plju. Jedna od kategorija bila

ukoliko bude interesovanja.

Na konferenciji je zaključeno da tržište certifikovanih Halal proizvoda osvaja sve veći udio na međunarodnom nivou, kao i da implementacija tog standar-da otvara mogućnost za plasira-nje proizvoda na nova izvozna tržišta, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 700 milijardi do-lara. U Makedoniji je do sada sedam kompanija uvelo Halal standard.

vati sa po 10.000 eura. Država će sufinansirati i polovinu troš-kova godišnjeg zakupa, sa najvi-še 500 eura po radnji ili štandu. Još nije poznato koliko novca će biti izdvojeno za zapošlja-vanje po četiri radnika u pro-davnicama ili po dva na štandu, ali se zna da to neće biti manje od polovine prosječne godišnje plate.

je i najbolji supermarket i u njoj je pobijedio supermarket Tinex u Prvomajskoj ulici, dok su drugo i treće mjesto pripali Gigo Trejdu 4 i supermarketu Ramstore.

Istraživanje za najbolji trgo-vački objekat sprovedeno je od 15. 11. do 15. 12. i obuhvatilo je oko 300 trgovačkih objekta-ta, podijeljenih u sedam kate-gorija. Trgovački objekti su bili ocjenjivani po metodi mistery shopping.

U Crnoj Gori je 2011. ukupno ugašeno 511 preduzeća, od čega najviše (209) u sektoru trgovine na veliko, malo i popravci motornih vozila i motocikala (Monstat)

Albona dobila novog vlasnika

Vlada povećala udio

Radenko Lučić, osnivač, su-vlasnik i direktor trgovačke kompanije Plus commer-ce, koji je prije četiri godine osnovao i lanac maloprodaj-nih objekata Albona, prodao je većinski paket akcija tog lanca biznismenu iz Rusije Davitu Arutyunyanu, saopšteno je iz kompanije.

“Prodajom Albone trebao bi se nastaviti trend daljeg širenja i razvoja ovog maloprodajnog lan-

Država je platila troškove pro-jektne dokumentacije u iznosu od 280.000 eura za izgradnju nove fabrike cigareta u okviru Novog duvanskog kombinata, na osnovu čega će povećati vlasnički udio u tom predu-zeću na 69,91 posto, prenose lokalni mediji. Prema trenut-noj strukturi vlasništva, vlada posjeduje 68,78% vlasništva, a grad Podgorica koji je dao

ca, što podrazumijeva i otvaranje novih radnih mjesta u svim crno-gorskim opštinama gdje Albona posluje i gdje će u perspektivi po-slovati”, rekla je Nataša Lučić, direktor marketinga.

Da podsjetimo, Albona danas na teritoriji devet gradova Crne Gore posluje kroz če-trdesetak marketa i ima 700 zaposlenih. U 2012. godini ostvareno je više od 55 milio-na eura prometa.

zemljište za izgradnju nove fabrike iza Distributivnog centra 31,22%. Kapital kom-panije procijenjen je na oko 7,39 miliona eura. Formalno povećanje vlasništva u Novom duvanskom kombinatu u ko-rist države bit će realizovano poslije predstojeće skupštine ovog društva i davanja potreb-ne saglasnosti Komisije za vri-jednosne papire.

Uspješna godina za TrebjesuZastupljenost i prodaja proiz-voda Trebjese na tržištu Crne Gore bila je tradicionalno dobra, dok je veliki izazov i cilj kompanije u prethodnoj godini bilo širenje na tržišta regije, posebno u Albaniji. Kako su iz pivare najavili, je-dan od prioriteta u ovoj go-dini bit će dodatno jačanje zastupljenosti Nikšićkog piva na stranim tržištima. „U 2012. investirali smo više od četiri miliona eura. Ulaganja

se odnose na osavremenjivanje proizvodnog procesa, izgrad-nju novih silosa i inovacije u pakovanju naših piva. Poslije nekoliko godina redizajnirali smo bocu Nikšićkog piva, na ve-liko zadovoljstvo naših kupaca“, kazali su iz pivare i podsjetili da je kvalitet Nikšićkog piva prepoznala i međunarodna organizacija u oblasti kon-trole kvaliteta Monde selec-tion, koja je njihovom brendu dodijelila zlatnu medalju.


18

svjetske vijesti februar 2013 www.instore.ba

Kaufland i Lidl na novim adresama Nestlé traži sredstva za preuzimanje Pfizera

Supervalu prodaje pet banera

Rast uprkos krizi

Prodaja u Beiersdorfu na najvišem nivou od 2008.

FrieslandCampina zatvara pogon

Auchan testira novi baner

Bugarska - Njemački trgovački lanac objavio je nacrt plana za dalje širenje u zemlji. Dimitar Spasov, generalni direktor Ka-uflanda koji posluje u sastavu grupe, za lokalne medije je re-kao trgovac u ovoj kalendarskoj godini planira da otvori dva ili tri hipermarketa i super radnje. U toku je priprema objekta u gradu Sandanski, u blizini grčke i makedonske granice.

Sestrinska kompanija Lidl plani-ra da nastavi širenje u gradovi-

Latinska Amerika - Prema pi-sanju Bloomberg Newsa, jedna od najvećih svjetskih prehram-benih kompanija Nestlé najvje-rovatnije će prodati dio imovine u Latinskoj Americi u vrijedno-sti oko milijardu dolara, kako bi dobila odobrenje nadležnih or-gana za preuzimanje Pfizerovog segmenta bebi hrane. Kako se navodi, švajcarski gigant je u ra-noj fazi prodaje, a među zainte-resovanim stranama će se najve-rovatnije naći grupacije Heinz, Danone i Abbott Labs.

Prodaja će kompaniji omogućiti zatvaranje regulatornog proce-sa u vezi sa Pfizer akvizicijom,

SAD - Američki trgovinski la-nac Supervalu ugovorio je pro-daju pet prehrambenih formata konzorcijumu Cerberus Capital Management za sumu od 3,3 milijarde dolara.

Kompanija je objavila da je za-dovoljna postignutim dogovo-rom s obzirom da novi vlasnik sada na sebe preuzima i kredit lanca u visini od 3,2 milijarde dolara.

Treći po veličini prehrambeni lanac u zemlji će prodati slede-će banere - Albertsons, Acme, Jewel-Osco, Shaw’s i Star Mar-ket , kao i in-store farmacije koje posluju pod imenom Osco i Sav-

Portugal – Lanac Jerónimo Martins objavio je preliminarne rezultate poslovanja za 2012., prema kojima je ukupna prodaja svih banera iznosila 10,9 milijar-di eura, što predstavlja rast od 11,5 posto. Iz kompanije kažu da je ovakav rezultat ostvaren upr-kos teškoj godini za portugalsku ekonomiju i oslabljenom tržištu u Poljskoj.

Biedronka, najznačajniji format ovog trgovca u Poljskoj, zabilje-žio je rast od 18 posto, odnosno prodaju u visini od 6,7 milijardi

Njemačka - Beiersdorf AG, čiji je najpoznatiji brend Nivea, ostvarila je najveći rast od 2008. godine, zahvaljujući povećanoj potražnji u Brazilu i drugima trži-štima u razvoju, koji su nadomjestili oslabljenu prodaju u Zapadnoj Eu-ropi. Prihod je porastao za 7,2 posto, na 6,04 milijardi eura. Iz-vršni direktor kompanije Stefan Heidenreich, koji je ovu funk-ciju preuzeo prije nešto više od godinu dana, vratio je stari plavi okrugli logo i promijenio dizajn pakovanja.

Mađarska - Jedan od značaj-nijih svjetskih prerađivača mli-jeka i mliječnih proizvoda će u septembru ove godine zatvoriti dio proizvodnog pogona u De-brecinu. Kompanija je potpisala

Francuska - Trgovac je naja-vio lansiranje novog koncepta radnji u regiji Pariza u martu 2013. godine. Baner Multifrais će u ponudi imati svakodnev-ne, uglavnom suhe i dugotrajne proizvode koje nudi drive for-mat, dopunjene „impulsivnim“ asortimanom koji uključuje svježe proizvode. Kako je reče-no, ovakva proširena ponuda do sada nije bila jača strana Drive formata. Auchan je 2010. godi-ne pokušao da stvori sinergiju između Drive formata i fizičkih

ma u kojima već posluje, ali i na novim lokacijama koje za sada nisu otkrivene. U ovom trenut-ku, Schwarz Grupa u Bugarskoj posluje kroz 63 Lidl diskontne radnje i 43 Kaufland radnje.

koji nije odobren od strane pet zemalja Latinske Amerike, kao i Kenije i Južne Afrike. U izvješta-ju se još navodi da bi prodaja u navedenim zemljama obezbije-dila značajan dio sredstava, kao i da postoji velika šansa da Nestlé proda dio svoje imovine u Mek-siku, Venecueli i Kolumbiji.

on. Akvizicija će biti finalizovana do kraja marta.Supervalu će zadržati 1.950 radnji koje posluju pod bane-rima Save-A-Lot, Cub, Farm Fresh, Shoppers, Shop ‘n Save i Hornbacher’s. Očekuje se da će oni grupi donijeti godišnji pri-hod od oko 17 milijardi dolara.

dolara. U 2012. godini, otvorene su 263 radnje, pa je Biedronka godinu završila sa ukupno 2,125 radnji. U Portugalu, format Pin-go Doce odolio je nepovoljnom ekonomskom okruženju i zabi-lježio rast prodaje od 2,4 posto.

Prodaja brendova Nivea, Eu-cerin i La Prairie “dostigla je ohrabrujuće brojke,“ rekli su iz kompanije. Prodaja u Njemač-koj ostala je na nivou iz 2011. godine. U toku je gradnja istra-živačkog centra u Meksiku, koji će sa radom početi 2014. godine.

memorandum o razumijevanju sa potencijalnim kupcem, pa postoji mogućnost da će fabri-ka, u funkciji dobavljača, i dalje funkcionisati. Kako je saopšte-no, kompanija planira da se fo-kusira na proizvodne procese u Mátészalka pogonu. Logističke usluge bit će izmještene u glavni distributivni centar u Budimpe-šti.

radnji Chronovillage, ali proje-kat nije do kraja razvijen.


ITM lansira „click & collect“

Rekordan broj radnji P&G povećao prognozu prodaje u 2013. godini

Casino se širi u Europi i Aziji

Coca-Cola Femsa preuzima lokalnu punionicu

Spar ulazi na Bliski istok

Rast Unilevera veći od očekivanog

Od sada i u Hoferu Austrija - Kupcima u ovom diskontnom lancu sada su na raspo-laganju Procter&Gamble brendovi Head & Shoulders šampo-ni, Gillette gelovi za brijanje, Mach 3 brijači, kao i Oral B and Blend-a-med proizvodi za oralnu higijenu. Aldi već neko vrijeme u svojoj ponudi ima neke od vodećih brendova svjetskih kompa-nijama, među kojima su Coca-Cola, Red Bull, M&M čokoladni program i Starbucks gotove kafe. Mađarski ogranak Aldija počeo je da prodaje P&G proizvode još prošle godine.

Poljska – Intermarché će usko-ro prvi put lansirati click&collect uslugu u marketima u Poljskoj. Potrošači će biti u mogućnosti da preuzmu svoje online na-rudžbe u deset radnji ili da oda-beru opciju dostave na kućnu

Rusija – Magnit je u 2012. ostvario neto prodaju od 14,3 milijarde dolara, što je rast od 33,6 posto u odnosu na 2011., čime se trgovac svrstao među najuspješnije maloprodajne lan-ce u Europi. Za razliku od 2011., hipermarketi su bolje poslovali od supermarketa i malih radnji. Trgovac je u prethodnoj godini otvorio rekordnih 1.575 radnji, uključujući 1.057 supermarketa i malih radnji, 36 hipermarketa

SAD - Procter & Gamble u 2013. očekuje uvećanje profita. Kompanija je povećala tržišni udio zahvaljujući novim proi-zvodima poput Tide Pods (de-terdžent i odstranjivač fleka), a izvršni direktor Bob McDonald sprovodi program smanjena troškova kroz smanjenje broja radnih mjesta i konsolidovanje lokalnih dobavljača. „Poslovanje je sve bolje kako na razvijenim tr-žištima, tako i na onim u razvoju“, izjavio je McDonald.

Francuska – Casino je obja-vio da su u toku pregovori sa njemačkim diskontnim lancem Norma o preuzimanju 38 rad-nji na jugoistoku Francuske, u Lionu i duž mediteranske obale. Radnje će biti rebrendirane pod Leader Price i Franprix banere. „Zahtjev će biti podnijet francu-skim nadležnim organima i zeleno svjetlo očekujemo polovinom ove go-dine“, saopšteno je iz lanca.

Tajland - Do 2016., trgovac će upravljati sa 1.250 prodajnih

Meksiko – Jedna od najvećih svjetskih punionica Coce-Cole, Femsa, potpisala je ugovor o preuzimanju meksičke punioni-ce Yoli za oko 700 miliona dola-ra. Iz dva Yoli pogona je prošle godine izašlo 99 miliona paketa ovog popularnog pića, a prodaja

Bliski istok – Spar In-ternational najavio je planove o ulasku na pet tržišta Bliskog istoka, i to otvaranjem 30 pro-dajnih jedinica u regiji do 2015. Osam obje-kata bit će otvoreno u Abu Dabiju, dva u Ka-taru i jedan u Libianu do kra-ja ove godine, a u naredne tri i u UAE, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Generalni direktor kompanije Gordon Campbell

UK, Holandija – Jedan od naj-većih svjetskih proizvođača u FMCG sektoru zabilježila je u posljednjem tromjesečju 2012. rast od 7,8 posto, podstaknut prodajom u Sjevernoj i Južnoj Americi i povećanom potra-žnjom proizvoda za ličnu njegu. Britansko-holandska kompanija nadoknadila je slabiji rast na ne-kim tržištima, poput europskog, agresivnijim plasmanom Ma-gnum sladoleda na tržišta u ra-zvoju, poput Indonezije i Brazila,

adresu. Na domaćem terenu, u Francuskoj, Intermarché već ima oko 500 jedinica koje nude uslugu e-trgovine, od kojih je gotovo trećina smještena uz same radnje. Kako je ranije na-javljeno, u ovoj godini trgovac planira da lansira drive formate koji neće biti smješteni nepo-sredno uz markete.

i 482 farmacije i 482 drogerije. Godinu je završio sa ukupno 6,884 prodajne jedinice.

Na domaćem terenu, kompanija sa sjedištem u Sinsinatiju (Oha-jo, SAD) zabilježila je rast pro-daje detedženata za veš i suđe, a povećala ili zadržala udio u kategorijama koje predstavljaju gotovo 50 posto ukupne global-ne prodaje koju ova kompanija ostvaruje.

jedinica svih formata, što je tri puta više nego u ovom trenut-ku. Casino se na ovakav potez odlučio nakon oporavka Taj-landa od poplava 2011. godine, ali i zahvaljujući mjerama vlade koje su doprinijele povećanju minimalne dnevnice. Trgovac će pažnju usmjeriti i na baner Pure, za prodaju proizvoda za njegu i uljepšavanje, a razma-tra i otvaranje Big C radnji za prodaju optike, u saradnji sa kompanijom Better Vision. Rezultati koje ostvaruje Big C Jumbo cash & carry format više su nego zadovoljavajući, poru-čuju iz lanca.

je rekao: „Spar će poslovati kroz male radnje i supermarkete povr-šine oko 1.800 m2. Drugi trgovci u regiji otvaraju hipermarkete čija je površina oko 10.000 m2“.

kao i lansiranjem Clear šampona protiv peruti. U Južnoj Americi, zahvaljujući prodaji u Argentini i Brazilu, zabilježen je rast od 12 posto.

Prodaja u kategorijama proizvo-da za ličnu njegu, koja godišnje donosi prihod od 18,1 milijar-di eura, porasla je za 12 posto, zahvaljujući prodaji šampona i proizvoda za njegu kože, poput Dove Damage Therapy i Dove Nutrium Moisture. Kompani-ja je dosta sredstava uložila u marketing i promociju brendova Sunsilk i Dove Men+Care.

Prodaja u Europi predstavalja 27 posto ukupnog poslovanja kom-panije, koja je u Grčkoj ponudila proizvode po sniženim cijenama, kako bi izašla u susret oslablje-nom ekonomskom okruženju.

se odvija kroz 20 distribucionih centara.

20 februar 2013 www.instore.ba

veliki trgovci

SAD – Najveći svjetski trgo-vački lanac najavio je planove o povećanju upotrebe domaćih sirovina i proizvoda u narednoj deceniji, ukupne vrijednosti oko 50 milijardi dolara.

Kompanija planira da koristi još više proizvoda koje već ku-

UK – Trgovac, koji je imeno-vao Chrisa Busha za direkto-ra svog domaćeg poslovanja, nadmašio je prognozu prodaje za 1,8 posto, za period od šest sedmica, zaključno sa 05. janu-arom. Ove praznične sezone zabilježena je najveća prodaja u posljednje tri godine.

„Zadovoljan sam ostvarenim rezultatima, koji su prije svega postignuti zahvaljujući bogati-

puje na domaćem tržištu, a u koje spadaju sportska oprema, asesoari, igre i proizvodi od pa-pira, ali i da podstakne domaću proizvodnju u segmentima koji pokazuju veliki potencijal za rast, poput tekstila, namještaja i aparata za domaćinstvo.

joj prehrambenoj ponudi i online prodajom“, izjavio je izvršni di-rektor kompanije Phillip Clar-ke.

Strateško pozicioniranje kroz program Build a better Tesco (Stvorimo bolji Tesco), kojim je veći fokus stavljen prije sve-ga na svježe proizvode, najviše je doprinio poboljšanju proda-je, kao i Finest i Everyday va-lue akcijske ponude.

Kanada – Walmart je najavio planove o širenju svoje kanadske divizije u ovoj godini. Prošle go-dine trgovac je otvorio rekordan broj radnji u zemlji gdje posluje već 18 godina, a tokom 2013. godine planira nova ulaganja u iznosu od 450 miliona dolara.

Prema planu širenja prodajne mreže, Walmart će otvoriti naj-manje 37 supercentara, a prvi put

UK – Trgovac će svojim store managerima dati veću slobodu u vođenju radnji i donošenju odluka o nabavci i upravljanju, kroz strategiju koja podrazumi-jeva lokalizovan pristup i perso-nalizovan odnos sa zaposlenima.

„Način vođenja radnji drastično će se promijeniti. U budućnosti ćemo veću količinu podataka usmjeravati ka radnjama i dozvoljavati store managerima da sami procijene šta je najbolje za njihove potrošače. Centralizovanim upravljanjem, store managerima nismo ostavljali

Mađarska - Tesco će najvje-rovatnije pokrenuti uslugu e-kupovine prehrambenih proizvoda do kraja mar-ta 2013. Trgovac je uslugu naručivanja putem interne-ta prošle godine lansirao u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Najnoviji najavljen potez ne iznenađuje, s obzirom na to da je Phillip Clarke, izvršni direk-tor kompanije, u više navrata

Na čelo međunarodnih operacija u vezi sa formatom trgovina po-stavljen je Leva Khasis. Khasis se Walmartu pridružio u ljeto 2011. godine, a na novoj poziciji bit će odgovoran za razvoj novog kon-cepta radnji koje trgovac planira da otvara na svojim međunarod-nim tržištima. Khasis je prethod-no doprinio razvoju najvećeg

SAD - Trgovac planira da za-posli više od 100.000 ratnih veterana u narednih pet godina. Na ovaj program zvanično će se obavezati počev od prazni-ka Memorial day (slavi se po-sljednjeg ponedjeljka u maju, a posvećen je svima koji su dali život za domovinu služeći u voj-sci SAD), a radna mjesta bit će ponuđena svim muškarcima i ženama koji su u posljednjih 12 mjeseci napustili aktivnu vojnu službu. Većina pozicija bit će otvorena u Walmart ili Sam’s club radnjama, dok je ostatak

Više domaćih sirovina

Posao za 100.000 ratnih veterana

Veća uloga store menadžera

E-poslovanje

Najveći rast u posljednje tri godineEkspanzija na sjeveru

Kadrovske promjene

predviđen za distributivne cen-tre.

Predstavnici Walmarta već su o ovome razgovarali sa čelnicima iz Bijele kuće, a Michelle Oba-ma, supruga američkog pred-sjednika Baraka Obame, poka-zala je veliko interesovanje za ovu inicijativu.

će prodrijeti i u regije u kojima do sada nije bio prisutan, poput pokrajine Maritime. Dio investi-cije bit će usmjeren i na jačanje distributivne mreže.

Tokom prošle godine, kanadski ogranak Walmarta pripojio je 39 Zeller radnji. Ekspanzija je dije-lom odgovor na najavljeni ulazak rivala Target na tržište Kanade ovog proljeća.

prostora da stiču dodatne vještine“, objasnili su iz lanca.

Tesco u ovom trenutku, u sarad-nji sa Miscrosoftom, implemen-tira internu društvenu mrežu koja će olakšati komunikaciju između individualnih radnji i sjedišta lanca. Ipak, iz Tesca po-ručuju da je riječ o procesu ko-jem će trebati nekoliko godina da zaživi. „Želimo da damo rad-njama veću slobodu, ali istovremeno ne želimo da izgubimo efikasnost u poslovanju koju smo uspjeli da iz-gradimo“.

najavio plan o razvoju online ponude na međunarodnim tr-žištima.

ruskog prehrambenog lanca X5.

Enrique Ostalé, dosadašnji predsjednik i CEO čileanskog odjeljka lanca, imenovan je za predsjednika i izvršnog direkto-ra Walmarta za čitavu Latinsku Ameriku. Ostalé novu funkciju preuzima od 01. marta, sa sjedi-štem u Meksiko Sitiju.

Tesco UK najavio je lansiranje nove privatne robne marke u kategoriji proizvoda za bebe, pod nazivom Tesco loves baby (Tesco voli bebu). Trgovac kaže da je dosta napora uloženo u razvoj asortimana prepo-znatljivog po znaku „crveno srce.“


Italija – Tokom akcije koja je počela 18. januara, a trajat će do 31. marta, trgovac će plaćanja PDV-a na kupljene proizvode osloboditi višečlane porodice i građane starije od 65 godina koji učestvuju u programima lo-jalnosti. U inicijativu je uključe-no 4.500 artikala na koje porez iznosi od 4-10%.

„Ukoliko bude očekivanih rezulta-ta, u martu ćemo odlučiti da li ćemo kampanju sprovesti i u ostalom dijelu godine“, rekla je Giusep-

Njemačka - Veleprodajni lanac objavio je preliminarne rezulta-te poslovanja za 2012., godinu, zaključno sa 31. decembrom, prema kojima je ostvarena pro-daja od 66,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 1,2 posto. U posljednjem tromjesečju prošle godine, neto prodaja je porasla za 0,5 posto, na 19,4 milijarde eura. Otvoreno je 97 prodajnih objekata u 17 zemalja, od kojih 57 u četvrtom tromjesečju.

Prodaja banera Metro Cash &

Španija - U Madridu je otvo-rena prva radnja koja pripada „gradskom konceptu“, manje prodajne površine i užeg asorti-mana. Riječ je o formatu Makro Cash & Carry za profesionalce u HoReCa sektoru.

Rumunija - Belgijski trgovac će od sada u svojim Mega-Ima-ge radnjama prodavati privatne robne marke trgovačkog lanca Casino, pišu lokalni mediji, a prenosi Planet Retail.

U ponudu je uključen komple-

Španija - Trgovac u Sevilji i drugim gradovima na jugu zemlje testira diskontni baner Supeco. U svaku radnju, pro-sječne kvadrature oko 2.000 m2, uloženo je oko milion eura.

„U radnjama ovog formata glav-ni akcenat stavljamo na cijene. Imamo najagresivniju diskontnu ponudu na domaćem malopro-

Srednji istok – Carrefouro-va franšiza Majid al Futtaim zabilježila je rast prodaje od osam posto u 2012. godini, vrijednosti 4,85 milijardi do-lara.

Tokom prošle godine, tr-govački lanac sa sjedištem u Dubaiju otvorio je sedam hipermarketa i sedam super-marketa i time ukupan broj objekata u prodajnoj mreži povećao na 90.

Iyad Malas, izvršni direktor Majid al Futtaim Holdinga, re-kao je da kompanija u ovoj godi-ni planira otvaranje 11 Carrefour hipermarketa i 27 supermarketa.

Malas je na pitanje o eventual-

Francuska - Gérard Dorey, di-rektor segmenta manjih forma-ta, rekao je da trgovac tokom ove godine planira da otvori oko 80 radnji, takozvanih „kutija“ (small boxes), koje će poslovati pod banerima Carrefour City, Carrefour Contact, Carrefour Express i Carrefour Montagne.

Trgovac će za sprovođenje ovog

pe Brambilla di Civesio, izvršni direktor italijanskog ogranka lanca.

Procijenjeno je da će ovaj potez Carrefour koštati oko 12 mi-liona eura godišnje. Međutim, kampanja je odgovor na inten-zivne akcijske aktivnosti rivala Esselunga, koji trenutno nudi popust od osam eura za potro-šen iznos u visini od 40 eura. Carrefour je slične kampanje lansirao u Španiji u januaru i aprilu prošle godine.

Carry povećana je za 1,6 posto, na 31,6 milijardi dolara. Segment online ponude i dostave, na čijem razvoju je grupa intenzivno radi-la, bio je jedan od ključnih fakto-ra rasta i ostvario je prodaju od 2,2 milijarde dolara.

Grupacija je odlučila da zatvori radnje sa elektronskom opre-mom Media markt u Kini, dvije godine poslije lansiranja. Kom-pletan finansijski izvještaj za 2012. godinu bit će objavljen 20. marta.

U objekat je uloženo 22 miliona eura, a na 1.600 m2 u ponudi je 5.500 artikala, od kojih 500 ne-prehrambenih. Trgovac vjeruje da ovaj asortiman pokriva oko 90 posto dnevnih potreba njiho-vih mušterija.

tan portfolio privatnih marki - Tous les jours, Casino, Casino Bio, Casino Family i Casino De-lices. Oko 50 proizvoda sada se može kupiti u 117 supermarketa po cijenama koje su na istom ni-vou kao u Francuskoj.

dajnom tržištu, rekao je Igna-cio Cobo, direktor banera. Cobo o konceptu supermarketa kaže: „Radnje su poput cash & carry formata, ali B2C (business–to-customer) umjesto B2B (business-to-business) orijentacije“.

Enterijer je jednostavan, baš kao i displej proizvoda, sa po-sebnim akcentom na smrznu-tom programu, mesu i voću.

nom ulasku na tržište Egipta za Reuters rekao sljedeće: „Još smo u fazi procjene tržišta, koja će trajati narednih mjesec dana, a onda ćemo donijeti odluku o ponudi i mogućem zaključenju ugovora. Čvrsto vjeru-jemo da je baza potrošača u Egiptu za nas vrlo atraktivna“.

plana angažovati oko 200 fran-šizanata. U okviru ova četiri formata trenutno posluje 1.755 objekata, od kojih je 450 integri-sano, dok ostatak posluje kroz franšize. Carrefour planira i da većinu svojih radnji, njih 650, koje su do sada poslovale pod banerima Shopi, 8 à Huit i Mar-ché Plus, rebrendira u „kutija” banere.

Bez PDV-a

Rast prodaje od 1,2%

Novi format u Madridu

Casino privatne robne marke u Delhaize radnjama

Novi diskontni baner

Uskoro i u Egiptu

Stižu male radnje

Olaf Koch, CEO Metro grupe: „Bez obzira na teške uslove poslovanja, prije svega u Juž-noj Europi, uspjeli smo da po-većamo prodaju u posljednjem tromjesečju. Naš cilj je da kon-tinuirano budemo atraktivni našim potrošačima i time pove-ćavamo svoju konkurentnost. U tom pogledu, u 2012. smo već ostvarili značajan napredak“.


top trgovci u svijetu

Auchan je među-narodni trgovački lanac sa sjedištem u Francuskoj i ope-racijama u Europi i

Aziji. U privatnom je vlasniš-tvu porodice Mulliez. Poznat je po svom konceptu velikih hipemarketa. Auchan teži da se širi na međunarodnom trži-štu upravo kroz ovaj koncept. Kada uspostavi prisustvo na nekom tržištu, sljedeći korak je otvaranje supermarketa. Inače, na većini tržišta, ovi supermar-keti su rebrendirani u Simply markete. Svi supermarketi Atac u Francuskoj, Sma u Ita-liji, Elea u Poljskoj i Sabeco u Španiji, rebrendirani su u Sim-ply markete krajem 2009.

Auchanovi hipermarketi nude veoma širok izbor prehram-bene i robe široke potrošnje uopšte. Akcenat je stavljen na promocije i rinfuznu robu, tako da je Auchan postao po-znat kao baner koji nudi najširi asortiman proizvoda u čitavoj Francuskoj. Mnoge radnje ta-kođer imaju u svom sklopu i specijalne odjeljke koji sadrže proizvode po diskontnim cije-nama pod nazivom “samo-dis-kontne zone”. Auchan posluje kroz RT Mart hipermakete na Tajvanu i u Kini.

auChan: vOdeći hiPeRMaRKet na tRžištiMa CentRaLne i iStOčne euROPe

U Poljskoj, sa 54 Realova hipermarketa, Auchan je završio godinu sa oko 80 hipermarketa sa kombinovanim predviđenim prihodom od tri milijarde eura. Ovo ga čini najvećim operatorom hipermarketima u zemlji, jer je preuzeo vodeću poziciju od Schwarz grupe Kaufland. Akvi-zicijom Realovih hipermarketa Auchan će upotpuniti geo-grafsku pokrivenost. Na primjer, u Varšavi, Auchan vodi samo tri radnje locirane na periferiji grada. Ali, poslije akvizicije, Auchan je dobio pet atraktivnih lokacija u gradu. Realova mreža, koja uključuje i bivše Geant hipermarkete koji su preuzeti od Casina, locirane u tržnim centrima, dat će Auchanu šansu da rebrendira te radnje u svoje Auchan hipermarkete ili u kocept koji je više orijentisan ka prehram-benom programu - Auchan city format.

Najviše koristi od preuzimanja Auchan ima u Rusiji, tržištu sa najvećim potencijalom u CEE regiji. Auchan, koji drži veoma čvrstu poziciju u sferi hipermarketa u Moskvi i samo je djelimično zastupljen u centralnoj Rusiji, Uralu i Novo-sibirsku, poboljšat će svoj geografski domet u centralnoj i južnoj Rusiji kroz nove radnje.

Akvizicijom do liderstvanakon preuzimanja Realovih radnji u Cee, postao je lider na tržištu hipermarketa u Poljskoj, utrostručio broj radnji u Rumuniji, ušao na nova područja u Rusiji… Postao je jak konkurent Carrefouru u Poljskoj i Rumuniji, a u Rusiji stekao ogromnu prednost nad Walmartom

Nakon potpisivanja ugovo-ra sa Metro grupom, grupa Auchan je preuzela operativ-ne aktivnosti i nekeretnine Metroovih kćerki-kompanija, odnosno Real hipermarketa, u Poljskoj, Rumuniji, Rusi-ji i Ukrajini, po cijeni od 1,1 milijardu eura (1,4 milijarde dolara).

Milos Ryba, analitičar Planet Retaila analizirao je kako će ova akvizicija utjecati na dalji položaj i poslovanje Auchana na tržištu Centralne i Istočne Europe. Evo do kakvih je za-ključaka došao…

učvršćen liderski položaj

Prosječna prodajna površina Realovih radnji od oko 10.000 kvadratnih metara, kao i nji-hov koncept, sa hipermar-ketima lociranim u tržnim centrima, podudara se sa Au-chanovim konceptom velikih hipermaketa. Auchan, koji je interes za tržištem Centralno-Istočne Europe pokazao akvi-zicijom Louis Delhaize’s Cora hipermarketa u Mađarskoj, sada je učvrstio svoj liderski položaj u sektoru hipermar-keta u Centralnoj i Istočnoj Europi i udvostručio broj rad-nji na više od 200 objekata.


Kao i u Poljskoj i Rusiji, akvizicija u Rumuniji će značajno poboljšati Auchanovu tržišnu poziciju. Utrostručit će broj radnji na 36, dok je prognozirana kombinovana dobit oko 1,3 milijarde eura. Međutim, i Rumunija će biti vrlo iza-zovno tržište za Auchan.

Auchan u Ukrajini obnavlja ekspanziju i planira da otvori još radnji, za razliku od Re-ala koji je otvorio samo dva objekta. Ova dva hipermarketa neće biti tako veliki imetak kao u Poljskoj i Rumuniji.

Ne čudi što ovaj posao preuzimanja nije obuhvatio Tursku. Vjerovatno da Auchan nema interesovanje za poslovanje na ovom tržištu, pošto uopšte nije prisutan na njemu. Također, francuski trgovac očigledno ne vidi potencijal za rast sektora hipermarketa u ovoj zemlji, s obzirom na pad prodaje od dva posto koji je Real imao u 2011. U stvari, turska trgovačka scena sve više se orijentiše ka diskontnim lancima.

Posljedice:• Auchan će obezbijediti znatan tržišni udio na ruskom malo-

prodajnom tržištu, što može da znači propuštenu šansu za Walmart ili Kesko, igrače koji su bili zainteresovani za ovo tržište.

• Mogućnosti za velike snabdijevače će porasti, s obzirom na to da će Auchan pogurati svoju strategiju razvoja privatne robne marke, sa težnjom da dostigne određeni nivo sinergije na tržištima CEE.

• Auchan je povećao tržišni udio u Rumuniji i Poljskoj, što predstavlja prijetnju Carrefourovim hipermarketima.

• Metro grupa sada može se fokusirati na svoje osnovno po-slovanje. Jedno od njih je ulaganje u formate cash&carry i Media Markt u Rusiji.

Auchan u brojkamaukupna prodaja svih banera 2012.Globalno: 63,8 milijardi eura

Francuska: 22,5 milijardi eura

Broj radnji 2012.Globalno: 3.289

Francuska: 653

Koje korake će auchan preduzeti?

Zahvaljujući svojoj velikoj kupovnoj moći, naročito u Rumuniji i Rusiji, i sveu-kupnom podstreku razvoju proizvodnje privatnih robnih marki na tržištu CEE, Auchan će tražiti one proizvođače koji imaju kapacitete da snabdije-vaju tržišta Poljske, Mađarske i Rumunije - kada su u pitan-ju proizvodi private robne marke. Auchan bi mogao taj sinergijski proces čak i produ-biti, tako što bi uvozio pri-vatne robne marke iz Rusije na centralnoeuropska tržišta, s obzirom na to da je nedavni pristup Rusije Svjetskoj trgo-vinskoj organizaciji pojed-nostavio izvozne procedure.

Auchan će vjerovatno revi-

dirati ugovore koje ima sa mnogim od svojih dobavljača, a kao rezultat toga bit će u poziciji da ponudi proizvode po veoma konkurentnim ci-jenama. U Rumuniji, gdje su hipermarketi najznačajniji kanali kupovine, konkurencija između cjenovno orijentisan-ih trgovaca, kao što su Kauf-land, Carrefour i Auchan, bit će sve intezivnija. Auchanova jača pozicija bit će prijetnja već oslabljenom Carrefouru, i to ne samo u Rumuniji, već i u Poljskoj.

Moguća prepreka u budućnosti

Iako su Auchanovi veliki hi-permarketi veoma popularni među potrošačima upravo zbog veličine asortimana, ci-jena i cjelokupnog iskustva

kupovine, Auchan mogao bi se suočiti s problemom slabe efi-kasnosti radnji i malog prof-ita u budućnosti, u trenutku kada trgovačka scena postane zasićena i kada se e-trgovina čvršće utemelji. Međutim, ne izgleda da je Auchan zabrinut za budućnost svog koncepta. Šta više, planira da u ovoj go-dini u Krakovu otvori radnju na površini od 15.000 metara kvadratnih i još jedan objekat površine 16.000 kvadrata u Varšavi do 2015. Vjerovatno je da Auchan želi da zadrži rast prihoda od e-trgovine u hipermarketima, kroz ponude poput click & collect. Zaista, Auchan je pokrenuo online baner u Poljskoj i planira da testira svoj Drive store con-cept u Moskvi, format koji je veoma popularan u Fran-cuskoj. Kao najveći opera-tor velikim hipermarketima u CEE, Auchan će morati da obezbijedi atraktivnost svo-jih radnji i tržnih centara na duži rok, naročito u Poljskoj i Mađarskoj gdje male radnje igraju glavnu ulogu.

velike mogućnosti, sa određenim rizikom

Akvizicija Real hipermar-keta u CEE je veliki posao za Auchan, s obzirom na to da je postao vodeći operator hipermarketima u Poljskoj, da je utrostručio broj rad-nji u Rumuniji, i da je ušao na nova područja u Rusiji.

Zahvaljujući svojoj velikoj kupovnoj moći, Auchan je postao jak konkurent drugim igračima, kao što su Carrefour u Poljskoi i Rumuniji, dok mu akvizicija Reala u Rusiji daje šansu da ojača svoju poziciju prije nego što na to tržište uđe njegov konkurent Walmart. U svakom slučaju, Rumunija i Poljska će biti najizazovnija tržišta u narednih nekoliko godina. U Rumuniji, ni Au-chan ni Real nisu ostvarivali profit, dok su u Poljskoj pri-hodi Reala bili u padu još od 2009. Pored toga, akvizicija u Poljskoj uključuje i određen rizik s obzirom na to da Pol-jaci vole da kupuju u malim radnjama.


svjetske vijesti - istraživanje

Ukupni prihodi 250 najvećih trgo-vačkih lanaca na svijetu u prošloj fiskalnoj godini su dostigli četiri

milijarde dolara, pokazuje izvještaj kon-sultantsko-revizorske kompanije Delo-itte, pod nazivom Globalna snaga malopro-daje u 2013.

Petopostotni rast prihoda

Uprkos globalnoj ekonomskoj krizi, najveći trgovački lanci su zabilježili rast prihoda od pet posto, u najvećoj mjeri zahvaljujući tržištima zemalja u razvoju. Najveći doprinos rastu dale su zemlje Bliskog istoka, Južna Amerika i zemlje pacifičkog dijela Azije (bez Japana).

najzaslužnija tržišta u razvoju

Gotovo polovina najbržerastućih trgo-vačkih lanaca dolazi s tržišta zemalja u razvoju. Rast na ovim tržištima predstav-lja posljedicu jačanja srednje klase, mla-dih i porasta direktnih stranih ulaganja. Čak 24 od 50 najbržerastućih trgovačkih lanaca dolazi s tržišta zemalja u razvo-ju. Prihodi najbrže rastućih kompanija prosječno su rasli 22 posto u periodu od 2006. do 2011. godine, odnosno čak četiri puta brže od prihoda 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu u cjelini.

FMCG ispred ostalih sektora

Sektor roba široke potrošnje pretekao je trgovine odjećom, obućom i modnim dodacima, kao i tehničkim proizvodima. Za razliku od prethodnih godina, FMCG sektor je rastao šest posto, nadmašivši time ostale trgovine. U ovom periodu su trgovci odjećom, obućom i modnim do-dacima zabilježili nižu stopu rasta, koja je, umjesto nekadašnjih sedam posto, iznosila pet posto. S druge strane, trgov-

Rast uprkos krizinajnovije istraživanje kompanije deloitte pokazalo je da su najveći trgovački lanci zabilježili rast prihoda, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi. Kao i prethodnih godina, vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Wal-Mart, francuski Carrefour, britanski tesco i njemački trgovački lanac Metro

Priredila: una Milićević

GLOBaLna SnaGa MaLOPROdaje u 2013. GOdini

ci tehničkim proizvodima bilježe dobru profitabilnost i značajan rast prihoda.

Kao i prethodnih godina, vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Wal-Mart, francuski Carrefour, britanski Tesco i njemački trgovački lanac Metro.

top 10 trgovačkih lanaca:

Rang Kompanija Zemlja Prihodi 2011. u mil. uSd1 Wal-Mart Stores, Inc. SAD 446.9502 Carrefour S.A. Francuska 113.1973 Tesco PLC United Kingdom 101.5744 Metro AG Njemačka 92.9055 The Kroger Co. SAD 90.3746 Costco Wholesale Corporation SAD 88.9157 Schwarz Unternehmens Treuhand KG Njemačka 87.8418 Aldi Einkauf GmbH & Co. Njemačka 73.3759 Walgreen Co. SAD 72.18410 The Home Depot, Inc. SAD 70.395

Ovo 16. godišnje Deloitteovo istraživanje sprovedeno je u sa-radnji s američkim časopisom Stores. Istraživanje se temelji na podacima koje su trgovački lanci objavili za fiskalnu godi-nu 2011. (zaključno s junom 2012. godine).

O istraživanju


26

osvrt stručnjakafebruar 2013 www.instore.ba

osvrt stručnjaka

Poslovna očekivanja za 2013.Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste da povećaju tržišne udjele te da nastave graditi brendove. Kriza će proći, kao i sve krize do sada i one kompanije koje u ovakvim uslovima povećaju tržišne udjele će biti pravi srednjeročni i dugoročni pobjednici na ovim tržištima

ekskluzivno iz Beča Piše: nenad Pacek, predsjednik GSa [email protected]

je do tri godine. Centralna i Jugoistočna Europa će i dalje biti u problemima. Bit će dobro ako bude ikakvog ekonom-skog rasta u Češkoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji ili Bugarskoj. Blagog rasta će biti u Turskoj, Poljskoj, Rumuniji te baltičkim zemljama (koje se i dalje oporavljaju od depresije). A bilo bi pravo pravcato čudo da bude bilo kakvog pozitivnog rasta u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Jugoistočna Europa će i dalje biti najslabija regija na svijetu bez izglednih pomaka prema naprijed u 2013. godini.

Rast će ostati solidan u zemljama koje izvoze sirovine, posebno one koje izvo-ze naftu, plin, određene metale. Cijene takvih sirovina su još uvijek previsoke (zahvaljujući valu spekulativnih kupovi-na koje još ne jenjavaju), a visoke cijene takvih sirovina drže ekonomski rast viso-kim. Od ljeta 2012. godine pa do danas to se jasno vidi i u korporativnim rezultati-ma. Najbolji rast prodaje i profita je i da-lje na tržištima poput Rusije, Kazahstana, Azerbejdžana, Saudijske Arabije, Ujedi-njenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvaj-ta, Alžira, Iraka, Nigerije te još nekih 20-ak zemalja takozvane “crne” Afrike. Sve su to izvoznice nekih sirovina, posebno nafte. Dakle, za tipičnu korporaciju, sta-nje prodaje trenutno izgleda ovako. Bez rasta u eurozoni, blagi rast u SAD, bez rasta u Japanu, slabiji nego očekivani rast prodaje u Aziji, Latinskoj Americi te Centralno/Jugoistočnoj Europi. A ako dođe do pada cijena nafte i ostalih siro-vina (što je lako moguće idućih mjeseci i kvartala), usporit će se rast prodaje i u gore navedenim izvoznicama sirovina.

Očekujem da će se vrlo sličan scenario nastaviti barem u prvom dijelu 2013. godine, a vrlo lako se može produžiti i na cijelu godinu. Dok nema oporavka u eurozoni, neće biti pozitivnijih pomaka ovih trendova.

U takvom okruženju dobro je znati što to može promijeniti ovakav zabrinjavajući

Većina korporacija ulazi s odre-đenom brigom i zebnjom u ovu godinu. To se posebno od-nosi na korporacije u Europi, a posebno u Jugoistočnoj Euro-

pi. Kriza u eurozoni, o kojoj sam već prije opširno pisao, (pogledajte također moje dvije nove knjige The Future of Business in Emerging markets i The Global Economy) još nije gotova i trenutno je rak rana globalne ekonomije. Bojim se da 2013. neće biti ništa bolja nego što je zadnji kvartal prošle godine. Pametne i likvidne kompanije će krizu iskoristiti da pove-ćaju tržišne udjele. “Never miss a good crisis” će biti njihov moto. Nažalost, još više, korporacije će se naći u ozbiljnim problemima, a to se posebno odnosi na regiju Jugoistočne Europe o kojoj sam opširno pisao u prošlim brojevima.

Pošto eurozona predstavlja nekih 30 po-sto globalnog BDP-a, nije ni čudno da se čitav svijet usporio još od ljeta 2012. Zbog ozbiljnih problema u eurozoni, izvoz iz Azije, Latinske Amerike i Cen-tralne Europe u Zapadnu Europu se znatno smanjio u posljednjih nekoliko mjeseci. A kad izvoznici iz tih regija vide manje prihode, moraju početi otpuštati radnu snagu te manje investirati. Ta ista radna snaga, pošto ulazi u fazu straha, više štedi nego troši. Tako dolazi do pada ili usporavanja domaće potrošnje u tim zemljama u razvoju. Trenutno se prak-tički sve regije nalaze u tom začaranom krugu slabije potrošnje i slabijih korpo-rativnih ulaganja.

U ovoj godini azijske zemlje u razvoju će rasti nešto sporije nego 2012. Slično će biti i u Latinskoj Americi. A upravo te dvije regije su bile najbolje što se tiče rasta prodaje i profita za tipičnu multi-nacionalnu korporaciju u posljednje dvi-

Nenad Pacek je osnivač i predsjednik

kompanije Global Success Advisors

GmbH i suosnivač korporativnog ser-

visa CEEMEA Business Group. Kom-

panija GSA je fokusirana na savje-

tovanje internacionalnih kompanija

kako bi im pomogla da nadjačaju

konkurenciju na globalnim tržištima,

sa posebnim naglaskom na tržištima

u razvoju. Priznat je i najprodavaniji

autor knjige ’Tržišta u razvoju: Le-

kcije za poslovni uspjeh i prikaz za

različita tržišta’, koja je doživjela

drugo izdanje. Kao suosnivač kor-

porativnog servisa CEEMEA Business

Group, Nenad pomaže regionalnim

menadžerima multinacionalnih kor-

poracija u poslovanju u Centralnoj i

Istočnoj Europi, na Bliskom Istoku i

u Africi.


scenario. Preporučujem direktorima kompanija da prate slje-deće:

a) Hoće li Europska Centralna Banka početi kupovati državne obveznice onih zemalja u eurozoni koje su u najvećim proble-mima (bez da postavlja uslove nove i radikalnije štednje)? Ako ne bude ništa od toga, onda se problemi nastavljaju.

b) Hoće li se i do koje mjere smanjiti/oprostiti dugovi najugro-ženijih zemalja u eurozoni?

c) Može li euro opstati u ovakvom obliku ako ne dođe do du-blje fiskalne i političke integracije (teško je vidjeti kako se takvo što može progurati na duže staze)?

d) Ako dođe to još dublje krize u Grčkoj ili Španiji (što je lako moguće), hoće li eventualna politička smjena donijeti unilate-ralni izlaz iz eurozone tih zemalja? Ako se to dogodi, imat ćemo kratkoročnu globalnu oluju, ali više stabilnosti u srednjeroč-nom razdoblju.

U svakom slučaju priča oko eurozone nije gotova. A s tim nije niti gotova priča oko sporog rasta u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi.

Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste da povećaju tržišne udjele te da nastave graditi brendove. Kriza će proći, kao i sve krize do sada i one kompanije koje u ovakvim uslovima povećaju tržišne udjele će biti pravi srednjeročni i du-goročni pobjednici na ovim tržištima.

Moja preporuka srednje velikim i malim poduzećima koje poti-ču iz Jugoistočne Europe je da što brže i proaktivnije traže nova tržišta te da u isto vrijeme svojom brzinom i fleksibilnošću po-pune rupe na domaćem tržištu koje mogu ostaviti neke velike multinacionalke (primjerice ako odluče smanjiti broj ljudi regiji te se vrate na model rada samo preko lokalnih distributera, a bez lokalnih ureda). Sve više je velikih kompanija koje razmi-šljaju u tom pravcu kako bi srezale troškove i zadržale kratko-ročnu profitabilnost.

Sretno svima u 2013. godini!

28

mišljenja i komentarifebruar 2013 www.instore.ba

Problemi se gomilaju u iščekivanju reformi javne politike Bosnu i hercegovinu u 2013. očekuje skroman ekonomski rast od 0,5 posto, što je bolje nego 2012. (nula posto), a lošije nego 2011. (1,3 posto), navedeno je u novom izvještaju Svjetske banke Jugoistočna Europa: Redovni ekonomski izvještaj br. 3 koji je prezentiran sredinom decembra u Sarajevu putem videolinka iz Washingtona. naši sagovornici su skeptični kad se radi o rastu BdP-a u Bih i poboljšanju investicijske klime u 2013. godini

SKROMan eKOnOMSKi RaSt Za Bih u 2013.

Izvještaj Jugoistočna Eu-ropa: Redovni ekonomski izvještaj br. 3 predviđa da

će ekonomije šest zemalja Jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija - SEE6), gledano u cjelini, zabilježiti pad od 0,6 posto u 2012. te se napomi-nje da se suočavaju s velikim rizicima na pragu 2013., s očekivanim rastom od 1,6 posto u narednoj godini.

Prednosti Bosne i Herce-govine u odnosu na zemlje regije su: definiran makroe-konomski plan do 2014., koji osigurava makrostabilnost, vanjski dug manji od prosje-ka i stabilan financijski (ban-karski) sektor. Nedostaci su najniži rast BDP-a u 2010. i 2011. i najniže direktne stra-ne investicije te slab poslovni ambijent i najniže rangiranje suverenog rejtinga. Kao po-seban problem u 2013. ističu

se rizici po pitanju oporav-ka eurozone i visoke cijene standardiziranih proizvoda na međunarodnim tržištima, na što su sve zemlje SEE6 veoma osjetljive. Rizik novog „šoka“ cijena hrane, također, mogao bi da poveća siromaštvo i izvr-ši dodatni pritisak na srednju klasu.

U ovakvom okruženju, po-trebno je da vlade na za-padnom Balkanu provodu reforme koje doprinose du-goročnom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.Najpotrebnija je što hitnija i intenzivnija reforma javne politike da bi se smanjio javni dug i ubrzale strukturne re-forme, posebno u upravljanju javnim sektorom, investicij-skoj klimi i tržištima rada. Za Bosnu i Hercegovinu to znači nastojanje održavanja fiskalnediscipline, unapređenje ko-ordinacije fiskalne politike te provođenje mjera usmjerenih

na smanjenje opterećenja pri-vatnog sektora u cilju podrške stvaranju novih radnih mjesta.

Od kratkoročnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu ista-knuto je održavanje fiskalne discipline i unapređenje ko-ordinacije fiskalne politike, povećanje efikasnosti javne potrošnje, smanjenje potroš-nje na plate i usmjeravanje socijalne pomoći najsiro-

mašnijim domaćinstvima, te unapređenje poslovnog am-bijenta.

Dugoročno je neophodno smanjiti javni dug, raditi na fiskalnim i demografskim izazovima (održivost zdrav-stvenog i penzionog sistema, veća izdvajanja za javne inve-sticije) i poboljšanje poslov-nog ambijenta za promociju domaćih i stranih investicija.

željko Bogetić, ekonomist Svjetske banke

Pripremila: Katarina Sulić


Protekla 2012. godina je karakteristična po pro-dubljivanju Europske

financijske krize, koja je kao posljedicu imala pad zapo-slenosti i pad plata, posebno u javnom sektoru. Krajnja

Ekonomija BiH u 2012. godini se može okarak-terisati stagnacionom, ili

pak depresivnom, s obzirom

Stopa nezaposlenosti mla-dih je porasla s 57.9 na 63.1 posto. To je ubjed-

ljivo najveća stopa među 56 zemalja koje prati Ekonomska komisija za Europu Ujedinje-nih naroda. Odraz je rasta hi-pertrofiranosti javnog sektora i hipotrofiranosti privatnog sektora. Vanjskotrgovinski i fi-skalni deficiti se nisu uklanjali,

posljedica svemu je smanje-nje potrošnje. Pošto je naša zemlja izvozno orijentisana na europske zemlje i zemlje u okruženju, koje također ima-ju budžetskih problema kao i pad BDP, naših 0,5posto ra-

na realne pokazatelje. Klima za investiciona ulaganja će biti lošija u odnosu na raniji period, iz razloga opšte op-

jer je konkurentnost ekono-mije slabila dok su administra-tivno-socijalni budžeti pove-ćavali. Kao rezultat upućen je SOS signal MMFu, čiji krediti tek održavaju našu zemlju na površini. Na ruku im idu bh. političari koji se hvale tim naj-jeftinijim novcem. Dakle, ne razlikuju financijske od eko-nomskih, socijalnih itd. troš-

sta GDP-a je najmanja šteta koja nas je mogla zadesiti.

No, ono što nam se desilo u sektoru investicija domaćih i stranih, te pad zaposlenosti je problem koji se bez oz-biljnih intervencija u oblasti ekonomskih mjera ne može riješiti. Bez privlačenja stra-nih investicija i stvaranja ambijenta za domaća ulaga-nja i otvaranja novih radnih mjesta, na način da svaki od nivoa vlasti u saradnji sa po-duzetnicima da svoj doprinos u stvaranju povoljnijeg ambi-jenta, ne možemo računati na izlazak iz krize za duži vre-menski period.

terećenosti zemlje kreditima i dospjelošću njihova servi-siranja. Time se umanjuje faktička sposobnost zemlje za investiciona ulaganja, a ne stvaraju se poželjni uslovi (politička stabilnost, a time i redukcija političkih i raznih drugih rizika, kao valjana podloga za privlačenje kapita-la, nerazvijenost finansijskog tržišta, rigidna monetarna politika itd.) za privlačenje investitora, posebno onih iz inostranstva. Direktne strane investicije bi trebale biti oko-

kova. Ono što je (naizgled) jeftino za državu, skupo je za kompanije i građane. Investi-cijska klima se neće poboljšati, jer nema ekonomskih politika za 2013. koje pokazuju da se to želi, ako se već ne planira. Put spasa je stvaranje ambijenta za dolazak inostranih kompanija. Ako ništa, potrebna je pomoć domaćim kompanijama da se uključe u internacionalne lan-ce vrijednosti.

Ne vjerujem ni u značajan oporavak ekonomije, jer pro-grama koji bi se zvao „inova-tivna i kreativna BiH“, koji bi podupirao razvoj tehnologije i kulture kao stubova blagosta-nja, nema ni na vidiku, kamoli utvrđenih blokova politike i njihovih instrumenata.

Dakle, u 2013. godini kada na naplatu dospijevaju ot-plate kredita međunarodnim financijskim institucijama, otvara se pitanje pokretanja ozbiljnih aktivnosti u eko-nomskoj i socijalnoj politici, bez kojih se ne može ozbilj-no niti razmišljati o oporavku bh. ekonomije.

Prognoze o stopama rasta GDP-a za sljedeću godinu prije svega zavise od mjera koje će vlade na svim nivoima vlasti usvojiti, te koliko će se ozbiljnosti posvetiti ekono-miji, ali ne na način kako su to u prethodnim godinama radile.

Neki ekonomisti su najavlji-vali i mogući rast BDP-a, što ja u narednoj godini ne oče-kujem. Štoviše, glavni stupovi bh. ekonomije se urušavaju, na primjer proizvodnja gli-nice i aluminija. U BiH više nije pitanje kako osnovati, nego kako ugasiti kompaniju. Eventualne investicije u javni sektor (energiju i cestovnu in-frastrukturu) kao potencijalno najsvjetliju stvar, neće imati velik izravan utjecaj na bh. ekonomiju. S druge strane, krediti MMF dolaze na napla-tu većom brzinom od brzine rasta dohotka. Pri tome se ne zna ko vlada Federacijom BiH, ključnim dijelom zemlje. Problemi se gomilaju, a ne zna se ni ko, a kamoli kako da ih rješava.

alija Remzo Bakšić, direktor asocijacije poslodavaca Bih

armina Memić hubana, finansijski menadžer

vjekoslav domljan, ekonomski analitičar

snica mobilizacije kapitala u zemlji i pokretač razvoja. Vje-rujem u oporavak ekonomije naše zemlje, samo uz radi-kalne promjene, prvenstveno političke, a nakon toga i pro-mjena i primjena sveukupnog seta raspoloživih ekonomskih mjera ka poboljšanju opšteg ekonomskog stanja. Po meni su prognoze preoptimistične, obzirom na trenutno stanje. Možda bi bile moguće tek nakon provedenih promjena o kojima sam prethodno go-vorila.

30

poslovanjefebruar 2013 www.instore.ba

Sarajevska mljekara osnovana je 1953 godine, i najstariji je proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH. Mljekara je izgrađena donacijom UNICEF-

a i bila je predviđena kao pomoć djeci Sarajeva u poslijeratnim danima izgrad-nje zemlje. U septembru 2004., kompa-nija Teloptic kupila je 67 posto dionica Milkosa koje su bile u vlasništvu države i tako postala većinski vlasnik. Kompanija je zadržala radnike i zapošljavala nove, od 2005. do danas.

Milkos će ove godine preraditi oko 25 miliona litara mlijeka iz vlastitog otkupa. Međutim, ni te količine nisu dovoljne da bi farma radila punom parom. Mljekara je jedna od najmodernijih u regiji i ras-polaže sa novim i modernim kapaciteti-ma. Posjeduje ISO 22000:2005 i Halal certifikat. Razlozi neiskorištenosti su u nedostatku kvalitetnog svježeg mlijeka i turbulentnim dešavanjima u proizvodnji mlijeka, od loših vremenskih uslova, po-većanja cijena sirovine i repromaterijala za sjetvu i ishranu stoke, do nekontinu-iranog doticaja subvencija od strane dr-žave. Sve to potiče nesigurnost u oblasti proizvodnje mlijeka u kojem farmeri kao izlaz vide klanje stoke i uništavanje ma-tičnih stada. Tu leže i razlozi Milkosa da uđe u jednu veliku investiciju u okviru agrobiznisa i u posljednje četiri godine napravi odlične rezultate na farmi mu-znih krava Spreča, objasnio je direktor Milkosa Adin Fakić.

Farma Spreča planira u 2013. dostići puni kapacitet Mljekara Milkos je jedna od najmodernijih u regiji i raspolaže sa novim i modernim kapacitetima. Posjeduje iSO 22000:2005 i halal certifikat, a u 2013. planiraju preraditi oko 25 miliona litara mlijeka iz vlastitog otkupa. u posljednje četiri godine napravili su odlične rezultate na farmi muznih krava Spreča

Pripremila: Katarina Sulić

MiLKOS naStavLja S inveStiCijaMa

Spreča je farma muznih, visokokvalitet-nih krava pasmine Holstein. Kapacitet je 3.000 grla. Na farmi je trenutno popu-njenost kapaciteta 50 posto. Početkom godine planiran je početak uvoza novih 400 grla čime bi do kraja 2013. dostigli puni kapacitet. Na farmi je zaposleno 64 radnika svih profila i struka. Godišnja proizvodnja mlijeka iznosit će oko 12 miliona litara.

veliki planovi za budućnost

Osnova svake rentabilne proizvodnje, jeste proizvodnja vlastite kvalitetne hrane u dovoljnim količinama. Kukuruzna silaža je glavna prehrambena namirnica i od nje zavisi količina i kvalitet proiz-

vedenog mlijeka. Proizvodnja jednog kilograma iste je, zbog suše ove godine, skuplja za 100 posto. „Proizvodnja jednog kilograma sijena je skuplja za 100 posto u odnosu na prošlu godinu, a cijene koncen-tratnih smjesa za ishranu krava su također skuplje zbog globalnih kretanja cijena pšenice i kukuruza izazvanih nevremenom u Rusiji i Americi. Tako je jedan litar mlijeka sku-plji minimalno 50 posto i postavlja se pitanje kako opstati, a zadržati proizvodnju sa min-imalnim troškovima? U mljekarstvu su tol-erancije minimalne i nema mnogo prostora za manevar. Međutim, ovo povećanje cijena u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koje iznosi i po 100 posto ne odražava se na policu ili se odražava neznatno“, ističe Fakić. Ci-

Spreča je farma muznih, visokokvalitetnih krava pasmine Holstein. Kapa-citet je 3.000 grla. Na farmi je trenutno popunjenost kapaciteta 50 posto. Početkom godine planiran je početak uvoza novih 400 grla čime bi do kraja 2013. dostigli puni kapacitet.


jene mliječnih proizvoda se u posljednjih nekoliko godina nisu drastično mijenjale, unatoč sve težim uslovima.

Asortiman proizvoda podijeljen je u tri grupe: fermentirani, UHT mlijeko i si-revi. Proizvod svjetskog kvaliteta je bi-jeli meki sir tipa feta. “I ostali proizvodi su odličnog kvaliteta, a prepoznatljivi smo po tradicionalno proizvedenom sarajevskom ke-firu. Svakako da razvoj novih proizvoda ni-kada ne prestaje i svake godine se na tržištu pojavi novi proizvod iz sarajevske mljekare Milkos“, istaknuo je Fakić. Proizvode distribuiraju u cijeloj BiH, a trenutno iz-voze na tržište zemalja CEFTA od kojih su najznačajnije Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo. Ciljevi su izvoz u Tursku i zemlje Kavkaza, gdje vjeruju imaju veće šanse za uspjeh nego u EU, što ne znači da neće izvoziti i na EU tržište.

Spreča namjerava izgraditi postrojenje za proizvodnju biogasa, a kao sirovine će koristiti stajsko đubrivo. Kapacitet će biti ukupno 1,2 MW. Projekat je trenutno na čekanju, jer prije žele popuniti 100 posto kapacitet farme muznim kravama. Drugi razlog su male poticajne mjere

za ovu vrste proizvodnje električne en-ergije pa se postavlja pitanje isplativosti ulaganja: „Smatramo da je ovo neopravda-no, jer izgradnja biogas postrojenja koji kao sirovinu koristi životinjski stajnjak ima izuzetno pozitivan efekat na zaštitu ljudske sredine i riječnih tokova. Proizvodnja biogasa je značajna sa aspekta smanjenja emisije štetnih gasova. U današnjem vremenu se tome svugdje posvećuje velika pažnja pa se nadamo da će i kod nas doći do ovih promjena koje će rezultirati većim poticajima u ovu vrstu biogas postrojenja“.

Potrebna dugoročna strategija države

Ove godine se kasnilo sa isplatom sub-vencija za proizvodnju mlijeka pa se tek u osmom mjesecu izvršila isplata prvih šest mjeseci i naknadno je isplaćen još jedan mjesec. Problem nekontinuiranih isplata subvencija je težak zbog ogromne suše i slabe likvidnosti poljoprivrednih proizvođača koji nisu bili u mogućnosti kupiti sirovine i repromaterijal za sjetvu. „Smatram da je za razvoj poljoprivrede u BiH, neophodna dugoročna poljoprivredna strategija. Farmeru treba sigurnost i kon-tinuitet isplate novčanih podrški, smanjenje

ulaznih troškova u proizvodnji mlijeka, sigu-ran i garantovan otkup viškova mlijeka, raz-voj koji će mu omogućiti samoodrživost. Ovo se može omogućiti kroz smanjenje akciza za naftu i uvođenje takozvanog plavog dizela za poljoprivrednike, sufinansiranje troškova nabavke đubriva, sjemenskog materijala itd.“

Farma Spreča i Milkos radit će na okrupnjavanju farmera, zajednički s njima u sjetvi i nabavci repromaterijala te im omogućiti da preko farme dobiju kvalitetna grla za proizvodnju mlijeka, stručne savjete i edukaciju. Cilj je dobiti jakog i kvalitetnog proizvođača koji je samoodrživ i likvidan.

32

investicijefebruar 2013 www.instore.ba

Dvomilionska finansijska injekcija u izolski Barcaffè

atLantiC GRuPa OdOBRiLa OBnOvu FaBRiKe u iZOLi

uprava atlantic Grupe, vlasnice droge Kolinske pa tim i brenda Barcaffè, je u svoje investicijske planove uključila obnovu mašinske opreme u fabrici za proizvodnju kafe u izoli

Hrvatski vlasnik je odobrio promjenu postojećih pakirnih mašina sa novim i moćnijim, a fabrika će dobiti i potpuno novi sistem automatske pale-tizacije za sve proizvode. “Investicija je procijenjena na 1.385.000 eura, završava se krajem ove godine, a

izračunali smo, da će se ulog vrati za šest godina,” potvrdio je za InStore direktor Strateško-poslovnog programa Kafa, Andrej Bele i dodao, da je modernizacija bila nužna jer je oprema stara već 10 godina, a tehnologija na tom području se po njegovim riječima brzo razvija. “Kapacitet novih uređaja bit će za 20 posto veći od starih, još bitnije je, da su uređaji fleksibilniji, više automati-zirani i da omogućavaju pakovanje novih proizvoda. Naime, tržište robe široke potrošnje se dinamično razvija i da bi ispunili očekivanja potrošača, konstantno razvijamo nove ukuse, nove tipove proizvoda i nova pakovanja. U konkurentnom okruženju najbitniji su kvalitet i ukus proizvoda, ali kvalitet ambalaže i pakovanja su također mnogo važni”, kaže gospodin Bele.

Vođa spomenute trgovačke marke Jelena Milinković je ovom prigodom poručila sljedeće: “Barcaffè je kod kupaca iznimno po-pularan jer već nekoliko godina ima najsnažnije marke među pro-izvodima u FMCG sektoru, nekoliko uzastupnih godina za redom nosi titulu Trusted brand - šta znači da je daleko najpouzdanija marka kafe u Sloveniji. Najviše Barcaffè, naravno, popije se u Slo-veniji (turska, esspreso i instant kafa), a slijedi Hrvatska. Svoj li-derski položaj Barcaffè održava konstantnim naporima da zadovolji svoje potrošače, kako kvalitetom i raznovrsnosti proizvoda, a tako i brojnim aktivnostima i nagradnim igrama. Najnovije marke u familiji Barcaffè su: Barcaffè Selection - od najkvalitetnijih granula kafe sorte arabika, Barcaffè Bio - kafa iz organske proizvodnje i Barcaffè Capuccino Choco Orange, novi proizvod ukusa čokolade i narandže”.

Barcaffè je renomirana slovenska marka, koja je na

tržištu prisutna već od 1970. godine, kad su u ta-

dašnjoj Drogi proizvodili 30 tona kafe na mjesec.

Danas se ova količina proizvede za jedan dan. Kafa

Barcaffè predstavlja 70 posto ukupnog tržišta ovog

crnog aromatičnog napitka.

U Strateškom poslovnom programu Kafa je u Slove-

niji zaposleno je 49 radnika, od toga 34 u proizvod-

nji, a zbog novih mašina niko neće izgubiti posao,

još javljaju iz kompanije.



inLiflet

anaLiZa LiFLeta tOKOM GOdine KOju SMO iSPRatiLi

Osvrt na akcije u 2012.najveći udio, ako posmatramo Srbiju, Sloveniju, Bosnu i hercegovinu i hrvatsku, po bro-ju promocija u kategoriji robe široke potrošnje su imali henkel sa 3,3%, Procter&Gamble sa 2,9%, Podravka 2,1%, vindija 1,5%, Kraš 1,3%, unilever 1,3%, nestlé 1,3% i Saponia 1,0%. Sve više je lifleta na internetu, i to sa sve više različitih artikala, u sve više ukusa, boja, veličina i sa sve više privatnih robnih marki

autor: ernest Gergely, Project Coordinator, hiper Com

U ovom broju pravimo anali-zu učinka lifleta u 2012. godi-ni - kako su rasle promocije, da li ih je bilo više ili manje, ko je imao najveći promo pri-tisak. Opšti zaključak je da je lifleta sve više, ali je primjetno i izvjesno smanjivanje ili op-timizacija učešća u lifletima određenih proizvođača. Naša baza podataka raste iz mjeseca u mjesec, pa je u njoj sve više trgovaca i proizvođača.

Analizirajući više od 9.000 lifleta iz Adria regije (Srbi-

U Srbiji je Maxi sma-njio promo operacije za 12% u odnosu na 2011. godinu, kao i Univerexport - za 18%, dok je Tem-po ostao na istom nivou. Metro ih je povećao za 29,8%, Mercator za 43,5%, Roda za 27,2 %, dok ih je DIS povećao za čak 75,6 (napomena: lifleti za Beograd i neke trgovine u unu-trašnjosti se pokala-paju po prikazanim artiklima, ali ne i po cijenama).

Privatne robne marke povećale su promo operacije za 0,6%, a nacionalne robne marke su povećale promo pritisak za 18,4%, dok su promocije za nebrendiranu robu smanjene za 2,9% (uključeno ukupno tržište). Najveći proizvođači po-većali su broj promocija - Procter&Gamble za 16%, Henkel za 20,9%, Nestlé za 13,6%, Coca Cola za 17,5%, Frikom za 32,3%, Beohemija za 33,5%, Centroproizvod za 40,1%, dok ih je Unilever smanjio za 6,3%.

U Sloveniji, najveći udio u promo opera-cijama (cijelo tržište) ima Lidl sa 7,9%, a prate ga Interspar sa 6,2%, Spar sa 4,9%, Hofer sa 4%, Mercator sa 3,6%. Ali, brojke su različite kada uzmemo u obzir broj promocija - Eleclerc ima čak 17,6% od svih promocija, dok Lidl ima udio od 3,2%, Interspar 6,3%, Mercator 4,1%...

Privatne robne marke imaju 11% udjela u svim promoci-jama, dok roba bez brenda ima 28,3%, a nacionalne robne marke imaju udio od 60,7% sa rastućim trendom. Najveći proizvođači imaju sljedeće udjele u FMCG kategorijama: Procter&Gamble 2,8%, Henkel 2,8%, Unilever 2,5%, Nestlé 1%, Podravka 1,2%, Žito 1,2%.

ja, Hrvatska, Slovenija, Bo-sna i Hercegovina) sa više od 70.000 stranica i više od 800.000 SKU, možemo reći da je bilo materijala za prav-ljenje analize. Kako u ovom tekstu ne možemo prikazati baš sve podatke, navodim za-bilježene trendove u 2012.

Ako posmatramo sve četiri ze-mlje zajedno, najveći udio po broju promocija u kategoriji robe široke potrošnje su imali Henkel sa 3,3% (rast od 0,1 procentnih poena u odnosu na

2011.), Procter&Gamble sa 2,9% (-0,4), Podravka 2,1% (+0,1), Vindija 1,5% (-0,1), Kraš 1,3 (0,0), Unilever 1,3% (+0,1), Nestlé 1,3% (+0,1), Saponia 1,0% (-0,2). Sve više je lifleta na internetu, i to sa sve više različitih artikala, u sve više ukusa, boja, veličina. I sve više privatnih robnih mar-ki je na stranama lifleta.

U ovom broju posmatrali smo sve kategorije. Kad se sa-gleda situacija po određenim kategorijima ili formatima,


dobijamo još više podataka i mogućnosti za upoređivanje - proizvođač vs proizvođač, brend vs brend u istoj kate-goriji, supermarket vs su-permarket, SKU vs SKU. Sa svim dodatnim informacija-ma, pretvorenim u razumljivi podatak, može se lakše plani-

rati i oblikovati strategija. Kad znamo učinak naših brendova i kategorija, kad poznajemo tržište možemo i brže reago-vati.

Da li su vam potrebni ovi po-daci? Ili podaci vaše kategori-je? Siguran sam da jesu!

U Hrvatskoj, Lidl je povećao promo operacije za 41,7%, In-terspar za 19,5%, Metro za 3,8%, Mercator za 30,4%, Spar za 8,6%. Billa ih je smanjila za 37,7%, a Konzum za 19,3%. Privatne robne marke su povećale broj promocija za 16,3%, dok su nacionalne robne marke povećale promo pritisak za čak 20,4%, kao i proizvodi bez brenda za 9,8%. To znači da je bilo više promo proizvoda u 2012. nego u 2011. Najveći proizvođači su imali povećanje - Vindija za 24,9%, Podravka za 24,4%, Procter&Gamble za 1,9%, Kraš za 38%, Henkel za 20%, Dukat za 32,4% i Ledo za 17,2%.

U Bosni i Hercegovini, Tempo je povećao promo operacije za 10,7%, kao i Maxi za 83%, Bingo za 16,7%, Tuš za 36,4%, a Mercator ih je smanjio za 1,9% i Konzum za 8,2%. Privatne robne marke su povećale broj promoci-ja za 16,2%, nacionalne robne marke za 41%, dok proizvodi bez robne mar-ke bilježe povećanje od 28,2%.

Najveći proizvođači su imali sljedeća povećanja: Procter&Gamble 15,8%, Henkel 55,7%, Dukat 62,4%, Unilever 31,9%, Nestlé 64,4%.


intervju

Siniša SKendeRija, iZvRšni diReKtOR KOMPanije veneRa

Recite nam nešto o kompaniji Venera?

Venera je osnovana 1995. godine, kao kompanija za distribuciju roba široke potrošnje na tržištu BiH. Opsežno po-znavanje tržišta, višegodišnja partner-ska saradnja sa renomiranim svjetskim principalima, te velika prisutnost na tr-žištu cijele BiH, osigurale su dominaciju brendova koje zastupamo kao i poziciju jednog od vodećih distributera u BIH. Distributivna mreža pokriva cijelo trži-šte BiH, preko distributivnih centara u Banja Luci, Tuzli i Sarajevu sa preko 200 zaposlenih.

Koje brendove trenutno distribuirate u BiH?

Venera je ekskluzivni uvoznik i ditributer za BiH renomiranih kompanija, a to su: KraftFoods, od nedavno dio Mondelez Internationala, zatim Nectar Bačka Pa-lanka, 13. Jul Plantaže, Podgorica i De Cecco Italija. Naša distribucija je podi-jeljena u dvije divizije: hrana i piće. Svi brendovi su lideri u svojim kategorijama. U portfoliu kompanije KraftFoods, to su poznati brendovi Milka, Jacobs, Toble-rone i Barni. Prvi distributivni ugovor sa kompanijom KraftFoods je sklopljen još davne 1998. godine i jedan smo od rijetkih distributera na bh. tržištu koji se može pohvaliti dugogodišnjom distribu-cijom ovih brendova (preko 14 godina), a možda je konačna potvrda kvaliteta rada upravo dugoročna saradnja i kontinuitet. U segmentu pića imamo Nectar sokove Family i Life Premium (koji je ove go-dine osvojio i svjetsku nagradu Superior taste award 2012 za vrhunski kvalitet i ukus) sa poznatim sloganom Nije svejed-no, zatim Voćne kapi itd. U segmentu vina to je poznati brend vrhunskih vina 13. Jul Plantaže sa vinima kao što je Cr-nogorski Vranac, Vranac Reserve, Vranac Pro Corde, Vrhunsko bijelo Vino Char-

Razgovarao: Mario trojer donnay Barique, zatim Vrhunsko crno Vino Vranac Barique Barique itd. De Cecco je italijanska kompanija koja se bavi proizvodnjom tjestenina, maslina i maslinovog ulja više od 120 godina i si-nonim je za vrhunski kvalitet. To su pre-mium brendovi koji su prisutni u cijelom svijetu.

Kakve su tržišne pozicije brendova koje distribuirate?

Divizija hrane posluje u tri kategorije: čokolada, biskviti i kafa. Milka je vode-ći brend u regiji i proizvod koji potro-šači najčešće kupuju. Tržišni smo lideri sa brendovima Milka i Toblerone. To su prepoznali i trgovci koji se fokusiraju na proizvode koji se najviše prodaju i daju im prostor na polici. U kategoriji biskvita smo postigli odlične rezultate, a lansira-njem biskvita Barni u 2012. kao Užina za vaše mališane, učinili smo ovaj izuzetan proizvod dostupnim svakom potrošaču. Veoma smo zadovoljni dosadašnjim ra-zvojem. U kategoriji kafe glavni konku-rent nam je Nescafé. Mi imamo brend Jacobs u instantima sa proizvodima Ja-cobs Cronat Gold i Monarch, te mikse-vi 3u1, 2u1, kapućina itd. Diviziju pića čine brendovi proizvođača Nectar Bač-ka Palanka i 13. Jul Plantaže Podgorica. Nectar u porfoliu ima brendove Family, Life, Voćne kapi, Tomatello, energetsko piće Booster itd. Filozofija Nije svejedno utječe na životni stav ljudi: ništa u životu nije svejedno, pa ni sok koji pijete. Imate izbor koji zapravo nije težak: Nectar je najveći prerađivač voća u Jugoistočnoj Europi, najveći proizvođač voćnih soko-va u regiji, posjeduje najvažnije međuna-rodne certifikate kvaliteta i potpuno zao-kružen proces proizvodnje - od uzgajanja do finalnog proizvoda. Tržišni je lider u segmentu nektara. Proizvodi kompani-je 13. Jul Plantaže su već dugo prisutni na svim tržištima i izvoze se u preko 25 država - od zemalja regije, preko Europ-ske unije, Rusije, Kine i Australije, do

Prvo prave stvari! Komunikacija i pravovremena reakcija na promjene je ključ napretka u nekoj kompaniji, bez obzira u kojem dijelu te kompanije zaposleni radi. nikada nismo željeli biti najveći, samo najbolji. Ono što kažemo, trudimo se i napraviti.

Kanade i SAD. Pod sloganom U vinu je istina, nama se vjeruje, sa vinogradom od preko 2.310 hektara, 11 miliona čokota i godišnjim plasmanom od preko 17 mili-ona flaša, 13. Jul Plantaže je tržišni lider u regiji Balkana. Na vrhu vinskih karata je Vranac, crnogorski super brend koji predstavlja robnu marku i konkuriše naj-boljim svjetskim vinima.

Šta biste rekli da je glavna kompeti-tivna prednost Venere u odnosu na ostale distributerske kompanije na bh. tržištu?

Teško je nešto izdvojiti, jer su predno-sti višestruke. Vjerujemo u naporan rad i otvorenu komunikaciju. Komunikaci-ja i pravovremena reakcija na promje-


njoj partnerskoj saradnji sa kompanijom KraftFoods, zajednički razvijamo našu organizaciju i gradimo kvalitetne kadro-ve. Naš profesionalni menadžerski tim upravo ima za cilj da unaprijedi svaki se-gment koji utječe na poboljšanje kvaliteta usluga.

Koji je najveći izazov za domaće kom-panije danas i koliko je kriza utjecala na vaše poslovanje i na stanje u tom segmentu tržišta?

Jedan od najvećih izazova sa kojima se naša privreda danas suočava, a koji je posebno naglašen posljednjih nekoliko godina, predstavlja rastuća nezaposle-nost, koja je direktna posljedica pada privredne aktivnosti. U takvim uslovima poslovanja umjetnost je održati likvid-nost i solventnost jedne kompanije, a po-trebno je i očuvati broj radnih mjesta i ulagati u svoje zaposlene, njihovu obuku itd. Sa druge strane, tačno je da je svaka kriza prilika koja otvara nove poslovne mogućnosti za kompanije koje svojim kvalitetom osiguravaju vodeće pozicije na tržištu. Imajući u vidu upravo krizu, mi smo u saradnji sa našim partnerima tokom cijele godine provodili aktivnosti koje su naše proizvode činile dostupnijim našim kupcima, odnosno krajnjim potro-šačima. Jedna od njih je svakako i ključna aktivnost koja se odnosi na izmjenu port-folia Milka čokolada što se odražava kroz atraktivne ponude za potrošače. Rezulta-ti ohrabruju, ali je pred nama još puno posla i izazova ka putu do cilja koji smo postavili.

Koliko je Venera kao kompanija druš-tveno odgovorna?

Društveno odgovorno ponašanje sma-tramo veoma važnim za poslovanje svake kompanije, bilo da je riječ o malim ili ve-likim poslovnim subjektima. S obzirom na dinamiku našeg poslovanja, fokusira-mo se prije svega na svoje zaposlene koji su zaslužni za sve rezultate koje ostvaru-jemo. Nastojimo osigurati podsticajnu radnu okolinu i uslove poslovanja zapo-slenim u Veneri. Konstantna edukacija, ulaganje u ljudske resurse je nešto što nam omogućava da se prilagodimo pro-mjenama u poslovanju i na tržištu, a koje su sve češće. Posredno smo uključeni u sve aktivnosti koje naši principali provo-de vezano uz tu temu i smatramo da je etično i transparentno poslovanje nado-puna društveno odgovornom ponašanju.

Kakvi su vaši planovi za budućnost?

Trenutno distribuiramo brendove četiri

renomirane kompanije. Mislimo da po-stoji limit u smislu broja principala, gdje je u jednom trenutku organizaciono vrlo teško pružiti svima jednak kvalitet uslu-ge. Rast treba da prati i razvoj. Sa druge strane, proizvođačima je isplativost lo-kalne organizacije (distribucije) direktno vezana za obim poslovanja, pogotovo na manjim tržištima. Mi im pružamo obje-dinjena znanja nekoliko globalnih kom-panija. Konstantno radimo sa svojim za-poslenima na tome kako da se adaptiraju na promjene i sigurno imamo prostora za rast. Svakako planiramo prije svega šire-nje portfolia naših trenutnih principala, jer u svojoj širokoj paleti imaju još dosta proizvoda za bh. tržište. Nastojat ćemo da proizvode koji su dostupni potroša-čima na europskom tržištu učinimo do-stupnim i bh. potrošačima. Naši poslovni potezi će i dalje biti usmjereni ka zadovo-ljenju potreba naših kupaca i potrošača. Kranji cilj je jedna profitabilna kompa-nija koja posluje po najvišim svjetskim standardima i koja predstavlja pouzda-nog partnera i dobrog poslodavca.

Venera je osnovana 1995. godine, kao kompanija za distribuciju roba široke potrošnje na tržištu BiH. Opse-žno poznavanje tržišta, višegodišnja partnerska saradnja sa renomiranim svjetskim principalima, te velika prisutnost na tržištu cijele BiH, osi-gurale su dominaciju brandova koje zastupamo kao i poziciju jednog od vodećih distributera u BIH. Distri-butivna mreža pokriva cijelu našu državu preko distributivnih centara u Banja Luci, Tuzli i Sarajevu sa preko 200 zaposlenih.

ne je ključ napretka u nekoj kompaniji, bez obzira u kojem dijelu te kompanije zaposleni radi. Nikada nismo željeli biti najveći, samo najbolji. Ono što kažemo, trudimo se i napraviti. Konkurencija nas održava u formi. Naša strateška orijenta-cija jeste apsolutna posvećenost kupcima, jer smo svakodnevno upućeni upravo na njih. Radimo sa globalnim kompanijama i možemo ponuditi potrošačima konku-rentne cijene i kvalitetne proizvode. Naš rast je baziran na pažljivom odabiru re-nomiranih principala, garantujući time vrhunski kvalitet usluge i superiornost njihovih brendova na bh. tržištu. Naš rad je baziran na razvoju sopstvenih kadrova kroz lokalnu primjenu internacionalnog “know-how”. Zahvaljujući dugogodiš-

38

slovo zakonafebruar 2013 www.instore.ba

slovo zakona

Prednosti Arbitražnog suda

aRBitRažni Sud PRi vtK Bih

Arbitraža (izabrano suđenje) je alternativni način rješavanja sporova pred trećim, nezavisnim i nepristranim tijelom (Arbitražni sud) čija se nadležnost izvodi iz volje stranaka i koje je ovlašteno donijeti za stranke obavezujuću od-luku. Arbitraža se temelji na volji stranaka, a ne na ovlasti države.

ne objavljuju. Postupak je brz

i efikasan, a dužina trajanja postupka je maksimalno do godinu dana od momenta konstituiranja Arbitražnog vijeća ili izbora arbitra pojedinca. Arbi-tražna presuda je konačna i na nju se ne

u kojem barem jedna strana ima sjedište, odnosno boravište na području druge dr-žave;

– Listu arbitara Arbitražnog suda u ko-jem obje strane imaju sjedište, odnosno

(www.komorabih.ba).

Više informacija o Arbitražnom sudu zainteresirani mogu dobiti u Službi za pravne poslove VTK BiH putem e-maila: [email protected] i/ili [email protected].

Izvor: Informacije preuzete od INFOKOM-a VTK BiH

U odnosu na redovni sudski po-stupak, postupak pred Arbitraž-nim sudom je jeftiniji, brži, ne-posredniji, manje formalan i kao

takav preporučljiv. Arbitražni sud, nadle-žan za arbitražno rješavanje sporova u privrednim i drugim imovinsko-pravnim stvarima postoji pri VTK BiH.

arbitraža

Arbitraža (izabrano suđenje) je alternativ-ni način rješavanja sporova pred trećim, nezavisnim i nepristranim tijelom (Ar-bitražni sud) čija se nadležnost izvodi iz volje stranaka i koje je ovlašteno donijeti za stranke obavezujuću odluku. Arbitraža se temelji na volji stranaka, a ne na ovlasti države. Stranke imaju široka ovlaštenja u izboru arbitara. Lista arbitara na kojoj se nalaze domaći i strani arbitri sa specijalizi-ranim znanjima iz određene oblasti prava i poslovnih odnosa, predstavlja garanciju kvaliteta arbitriranja. Postupak je fleksibi-lan, neformalan i jednostepen. Postupak nije javan. Bez pristanka stranaka ne može se otkriti njihov identitet, rasprave se odr-

žavaju samo uz prisustvo stranaka i od njih ovlaštenih lica, a arbi-

tražne odluke se

može žaliti. Ona ima snagu pravosnažne presude redovnog suda.

arbitražni sud

Arbitražni sud je nezavisan organ, samo-stalan u svom radu i odlučivanju. Arbitra-ža je nadležna za rješavanje sporova koji ispunjavaju sljedeće uslove:

- da se radi o trgovačkom sporu u kojem stranke mogu slobodno disponirati pred-metom spora, gdje Arbitraža može, na zahtjev jedne ili obje stranke, da posre-duje radi mirenja;

- da za tu vrstu spora nije predviđena is-ključiva nadležnost redovnog suda;

- da su se stranke sporazumjele o nadlež-nosti Arbitraže.

arbitri

Arbitri mogu biti domaći i strani držav-ljani. Lista arbitara se usvaja na period od četiri godine, sa mogućnošću izmjena i obnovom mandata. Prilikom utvrđivanja listi arbitara vodi se računa da to budu visokostručne osobe koje posjeduju speci-jalizirana znanja iz određene oblasti pra-va i poslovnih odnosa. Arbitražni sud pri VTK BiH ima dvije liste arbitara, i to:

– Listu arbitara Arbitražnog suda

boravište na teritoriji BiH.

Na trenutno važećoj listi arbitara Arbi-tražnog suda pri Komori u kojem barem jedna strana ima sjedište, odnosno bora-vište na području druge države, zastu-pljeno je 75 posto arbitara sa područja BiH i 25 posto arbitara sa područja druge države.

Arbitar mora biti nezavisan i nepristra-san u odnosu na svaku od stranaka. Lice koje bi moglo biti imenovano za arbitra pismeno izjavljuje da se prihvata dužno-sti i treba da saopšti svaku okolnost koja bi mogla izazvati opravdanu sumnju u njegovu nepristrasnost i nezavisnost.

akti arbitražnog suda

Sporove koji su mu povjereni, Arbitraž-ni sud rješava u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i radu Arbitražnog suda, Tarifama troškova arbitraže, Listom ar-bitara Arbitražnog suda pri VTK-u BiH u kojem barem jedna strana ima sjedište, odnosno boravište na području druge države, te Listom arbitara Arbitražnog suda pri VTK-u BiH u kojem obje strane imaju sjedište, odnosno boravište na teri-toriji BiH. Svi akti Suda dostupni su na zvaničnoj stranici VTK BiH

39januar 2013 www.instore.ba

40

analizafebruar 2013 www.instore.ba

nOvi StandaRdi na GLOBaLnOM nivOu u 2012. GOdini

Svake godine naš opsežan pro-gram posjeta trgovinama vodi nas u maloprodajne objekte koji predstavljaju nove standarde na globalnom nivou. Ove trgovi-

ne postavljaju trendove na našoj malo-prodajnoj listi koju odlikuje izvrsnost. Predstavljamo četiri omiljene trgovine u prošloj godini, dizajnirane da ugode sva-kom kupcu

Najbolje male radnjeautor: nick Miles, Senior Retail analyst

Inspirativan ambijentedeka (dortmund, njemačka) - ova trgovina, koju je pokrenuo nezavisni trgovac Uwe Osterhoff, kombinuje jedin-stven dizajn, toplo okruženje i svježu hranu, a to je ono što je izdvaja od lokalnih rivala.

Znak Dobrodošli u raj pozdravlja kupce na ulazu u trgovinu. Vizuelni koncept i sistem oznaka doprinosi jedinstvenom i prijatnom iskustvu kupovine. Kategori-zacija zona, kao što su Raj svježih proizvo-da i Kobasice iz raja, savršeni su putokazi za kupce.

Radnja je ovalnog oblika, a dizajnirao ju je nagrađivani arhitekta Frank De-gener. Edeka koristi ambijent kako bi dodatno ugodila kupcu. Enterijer je nekonvencionalan, sa policama i ostr-vima koji prostor čine dinamičnijim.

Unutar trgovine, kupci se susreću sa prostranim planom, gdje police i ostali elementi prate oblik zgrade. Posebnu pažnju privlače kategorije svježih pro-izvoda i pultovi za posluživanje svježe hrane, dok merchandising, oznake i rasvjeta doprinose sveukupnom vizuel-nom utisku.

Redefinisana praktičnostah to go (holandija) - Novi format radnji usmjeren na proizvode koji se konzumiraju odmah (food for now). Integracija novih tehnologija, društvenih medija, vrijednosti za novac, svježih i zdravih proizvoda, ključni su elementi koji ih izdvajaju u odnosu na konkurenciju.

Iznad vitrine sa hranom za ponijeti nalazi se digitalni ekran koji prikazuje ponudu jela. Ponuda se mijenja tri puta dnevno, baš kao i in-store muzika i ra-svjeta, kako bi doprinijela raspoloženju kupaca.

Još jedna komparativna prednost ove trgovine jeste način na koji su u ponudu in-tegrisane društvene mreže i mobilne aplikacije. Preko Facebook stranice, trgovac redovno obavještava o aktuelnim ponudama i drugim inicijativama.

Kupcima su na raspolaganju samousluž-ne kase, koje su pozicionirane u sredini radnje. Albert Hein se udružio sa kom-panijom Rabobank, pa sada potrošači-ma omogućuje plaćanje ‘na dodir’, tj. uz pomoć prepaid naljepnica koje mogu zalijepiti na poleđinu svojih telefona.


Inovativni vizuelni merchandisingSobeys Kitchener (Ontario, Kanada) - Jedinstvena konceptualna trgovina sa brojnim inovativnim pristupima vizu-elnom merchandisingu i sistemu oznaka, posebno u segmentu svježe hrane i usluge na prodajnom pultu.

Nov način izlaganja sušenih gljiva uz dostupnost i standardnih pakovanja.

Već isječeno i oprano povrće za pripre-mu salata i toplih priloga koji se pri-premaju na glavnom prodajnom pultu.

Frižider uz sto za degustaciju podstiče kupce da isprobaju nove proizvode i im-pulsivno ih kupe.

Izvrsnost u segmentu svježe hraneMorrisons St. albans (uK) - Jedan od nekoliko novih formata prodavnica sa ponudom pretežno svježih proizvoda, uz snažan „to go“ (za ponijeti) segment i racionalizaciju prodajnog prostora. Šira implementacija „fresh“ formata je u toku.

Proizvodi su izloženi tako da privuku pažnju - povrće je smješteno na ‘kre-vet od leda’, a sistem prskalica održava svježinu i doprinosi sveukupnom isku-stvu kupovine.

„Svježa hrana za ponijeti“ novi je se-gment smješten u prostoru koji je ranije služio za izlaganje zabavnih sadržaja. Kao rezultat, zabilježen je rast prodaje „hrane za ponijeti“.

Na novim in-store kioscima (ima ih oko 30), kupci mogu poručiti Kiddica-re proizvode, koji će im sutradan biti dostavljeni na kućnu adresu. Morri-sons je ovog online trgovca specijali-zovanog za prodaju beby programa u svoju ponudu uvrstio u februaru 2011.

42

na mjestu prodajefebruar 2013 www.instore.ba

KORištenje MOBiLne tehnOLOGije u PROdaji/unaPReđenju PROdaje u KOMBinaCiji S aPLiKaCijOM SaLeSPOd

Da bude lakše na terenu

autor: Patrik Zupančič, vlasnik i direktor, Promo.Fil

njenom upotrebom i pravim informacijskim uslugama zaista je moguće, bez značajnijih troškova, u stvarnom vremenu, pratiti terensku prodaju i efikasno je koordinisati s poslovanjem u sjedištu kompanije

U prethodnom broju pisali smo o tome koliko informacij-ske usluge nami-jenjene terenskoj

prodaji posljednjih godina postaju nužan alat. Naveli smo jednu od aplikacija – Sa-lespod, koja je korisna za:

- prodajne predstavnike na

Kada se putem pametnog te-lefona prijavi u Salespod apli-kaciju, otvori mu se početna stranica Danas (Main), na ko-joj je vidljivo:

- datum i kada je bila posljed-nja napravljena sinhroniza-cija sa „back-officom“;

- lista sprovedenih aktivnosti i događaja tokom tekućeg dana.

Osim početne strane Danas (Main) vidljive su još preosta-le četiri stranice, a to su:

- stranica Clients - Kupci (tr-govine, klijenti...);

- stranica Office – Kancelari-ja;

terenu, koji aplikaciju upo-trebljavaju pomoću svojih pa-metnih telefona ili tableta;

- kao i za sve rukovodioce prodajnih timova na tere-nu, regionalne menadžere i slično, koji mogu koristiti aplikaciju preko svojih pamet-nih telefona ili tableta, kao i na svojim računarima. - stranica Diary – Dnevnik;

- stranica System - Informa-cije o sistemu, sinhronizaci-ji.

Jedna od glavnih prednosti korištenja mobilne tehnolo-gije u prodaji ili unapređe-nju prodaje u kombinaciji s aplikacijom Salespod je u tome da je rješenje prvenstve-no prilagođeno prodajnim predstavnicima na terenu. Cijeli koncept Salespod apli-kacije je izgrađen sa ciljem da se pojednostavi što je više moguće rad ljudi na terenu, a ne da se stvori dodatno opte-rećenje.

Detaljniji uvid u ovu aplikaci-ju pokazat će nam kako pred-stavnik prodaje na terenu pomoću Salespod aplikacije može na svom pametnom telefonu da olakša svoj rad i bude efikasniji.

1. strana "Clients"- Kupci:

a. na ovoj stranici je moguće pronaći sve trgovine koje posje-ćuje prodajni predstavnik;

b. vidi se samo popis trgovina koje su mu na ruting planu danas (tj. dnevni ruting plan) - a uz pomoć funkcije Pronađi može se pronaći bilo koja trgovina, iako je možda tog dana nema na ruting pla-nu;

c. pod svakom trgovinom je napisan Ko-mentar, gdje rukovodilac može da zapi-še prodajnom predstavniku, šta mora da uradi u određenoj trgovini za vrijeme posjete;

d. klikom na određenu trgovinu otvaraju se nove stranice, gdje su informacije u vezi sa tom određenom trgovinom.

e. Activities - Aktivnosti, gde su sekcije:

1. Fotografiši, gdje se samo jednim klikom otvara kamera, napravi sli-ka, i doda željeni tekst - s prvom sinhronizacijom slika se prenosi u back-office.

2. Zapiši napomenu, gdje prodajni predstavnik može da zabilježi bilo šta što bi mu koristilo u budućnosti

Pogledajmo detaljnije pojedine strane:


Vrijedno je napomenuti i to da se podaci koje prodajni predstavnici na terenu uno-se u Salespod aplikaciju na svojim pametnim telefonima, uvijek bilježe u realnom vre-menu, kada su bili napravljeni, bez obzira na to kada su oni zapravo sinhronizovani s back-office.Salespod aplikacija je pogod-na za sve vrste prodajnih predstavnika na terenu, ta-

(podaci, dogovori, komentari...) ili kao podsjetnik kod budućih posjeta. A na taj način, također, obavješta-va svoje nadređene, jer se sa prvom sinhronizacijom napomene preno-se u back-office.

3. Dodaj u kalendar, gdje može kao podsjetnik da isplanira sljedeću po-sjetu.

4. Narudžba, gdje prodajni predstavnik može da napra-vi narudžbu pojedinih proizvoda, gratis robe, POS materijala i tome slično - s prvom sinhronizacijom se ova narudžba prenosi u back-office, a može se i pravo u ERP sistem naručivanja u njegovoj kompaniji, pa na taj način se ostvaruje vrlo brza obrada narudžbi, a time i brza isporuka robe, i bez grešaka u prepisivanju narudžbi.

5. Obrasci i ankete, gdje prodajni predstavnik ima pristup svim obras-cima i anketama, koje mu na vrlo jednostavan način kreira njegov na-dređeni u back-office - takvi obras-ci i ankete mogu biti na primjer: popis cijena, distribucije, reklama-cije, izvještaj o implementaciji pla-nograma, izvještaj o postavljenim sekundarnim pozicijama, izvještaj o postavljenom POS materijalu, klasične ankete, in-formacije o prodajnim mjestima, kao npr. kvadratura, broj blagajni...

f. Extra info - Dodatno, gdje se može dodati još više raznih informacija za prodajne predstavnike, ili dodatne ankete za prikupljanje dodatnih informacija.

g. History - Ranije, gdje prodajni predstav-nik može da vidi sve prethodne posjete u određenoj trgovini, pa šta je za vrijeme tih posjeta učinio - da li je napravio neki izvještaj, fotografiju, napome-nu, itd.

h. Data sheet - Kartica kupca, gdje su iste stvari kao u Hi-story sortirane po segmentima Izvještaji, Fotografije, Na-pomene i Prilozi.

2. stranica " Office" - Kancelarija:

a. ova stranica je namijenjena prvenstveno za komunikaciju s nadređenima;

b. podstranice su:

1. Billboard - Oglasna ploča, kroz koju nadređeni obavještavaju sve svoje prodajne predstavnike na terenu.

2. Messages - Poruke, kroz koje na-dređeni komuniciraju s određenim

3. stranica "Diary"- Dnevnik:

Na toj stranici:

1. prodajnom predstavniku su dostu-pni svi prethodni Dnevni izvještaji (Daily reports) - klikom na Dnevni izvještaj određenog dana, njemu se otvara lista svih trgovina posjećenih tog dana, kao i šta je za vrijeme tih posjeta uradio (da li je napravio neki izvještaj, fotografiju, napomenu itd.) - a klikom na posjećenu trgovinu do-lazi do svih izvještaja, fotografija, napomena...

2. prodajni predstavnik bilježi Radno vrijeme (Working time) - zapiše vrijeme i kilometražu na početku i na kra-ju rada.

prodajnim predstavnikom na terenu - razgovori (primljene i poslane po-ruke) su raspoređeni slično kao kod elektronske pošte, posljednja poruka na vrhu.

3. Sales Rep Card - Kartica putni-ka, gdje predstavnik prodaje može da pogleda statistiku svog rada (broj posjeta, izvještaja, anketa, fotografija, vrijednost prodaje...) za različita vre-menska razdoblja.

4. Pregled asortimana, gdje ima pristup asortimanu svih proizvoda, cjenovniku i slično.

5. Mogu se dodati nove stranice kroz koje nadređeni mogu da obavještavaju prodajne predstavnike o npr. zaliha-ma, prezentacijama proizvoda, planogramima...

kođer i za različite starosne grupe, jer je:- vrlo jednostavna za korište-

nje,- prevedena na razne jezike,

među ostalima i hrvatski, slovenski i srpski jezik.

Podaci s terena, prikupljeni u Salespod back-office, mogu se vrlo jednostavno obraditi i analizirati na razne načine, o kojima ćemo govoriti u sljede-ćem broju InStore magazina.

44

inPromocijefebruar 2013 www.instore.ba

Multivita

President

Solia

Pivovarna Laško

Povezanost ishrane i medicine nije bila nikad tako izražena kao zadnjih godina. Činjenica da su mnoge bolesti posljedica loše ishrane nametnula je i novi pristup u liječenju. Konzerva-tivni ili uzročni način liječenja ima svoju izrazito visoku cije-nu. Zato ljekari i nutricionisti nekoliko godina nastoje na-metnuti novi stil - odložiti na-stanak bolesti vlastitom brigom o zdravlju. Multivita proizvodi idealni su kao dodatak u sva-

Kompanija Dukat je u no-vembru i decembru organi-zovala degustaciju u velikim tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine i time kupcima predstavila fenomenalne uku-se sireva President Sombor-ske fete i President Domaćeg

Kompanija Bimal d.d. u no-vembru i decembru je predsta-vila svog najmlađeg člana ulje Solia. Bez obzira za koje dvije vrste Solia ulja su se kupci od-lučili: SMILE, STYLE, FIT ili AROMA, bili su nagrađeni gra-tisom. Gratisi su bili raznoliki:

Pivovarna Laško Grupa vo-deći je regionalni proizvođač piva i bezalkoholnih osvježa-vajućih pića. Ova kompanija sa dugom tradicijom, zna-njem, iskustvom i kvalite-tom proizvoda još jednom je pokazala kako brine o svojim potrošačima. Tokom pretpra-zničnih vikenda u objektima Konzuma, Pivovarna Laško Grupa omogućila je svim po-sjetiocima degustaciju vrhun-

kodnevnoj ishrani, jer obezbje-đuju dnevne potrebe organiz-ma za vitaminima i mineralima, a koje je u redovnoj ishrani vrlo teško zadovoljiti.

U mjesecu decembru u svim većim tržnim centrima organi-zovana je i promocija i degusta-cija Multivita proizvoda, te su vjerni potrošači bili i nagrađeni prigodnim poklonima.

Tako je lako biti zdrav!

Mladog sira. Svi posjetioci koji su probali President si-reve imali su priliku uvjeriti se u kvalitet pomenutih sire-va. Promocija je rađena u 45 objekata, a komentari potroša-ča na kvalitet sira su više nego pozitivni.

ceker, rusak ili treći proizvod Solia kako bi fanovi ovog port-folia, svaki put mogli uživati u svojoj kupovini. Posjetite Solia veb stranicu www.mysolia.com, povežite mySOLIA sa vašim Facebook profilom i uživajte u prednostima.

skog Laško Radlera - premi-um piva sa prirodnim sokom. Svi oni koji su degustirali Laško Radler bili su odušev-ljeni osvježavajućim okusom Laško Radler Lemon i Laško Radler Orange. Već poznati i omiljeni brendovi Pivovarna Laško Grupe - Laško, Uni-on i Sola sve kupce koji su se odlučili za kupovinu nagradili su sa mnoštvom svojih proi-zvoda.


Vinarija Čoka

Nescafé dani u Mercatoru

Solia Plantago

Prestigio

Ždrepčeva krv je čuveno vino Vinarije Čoka. Svoj jedinstveni ukus duguje originalnoj kupaži pažljivo odabranih sorti vina. Ovo poluslatko, muskatno vino je intenzivno tamno, rubin boje, koje podsjeća na boju ždrijepče-ve krvi. Ono plijeni istinske lju-bitelje vina. Služi se uz jela od divljači, pečenja i dinstana jela, na temperaturi od 12-15°C.

Vino koje je kroz decenije mi-jenjalo svoje identitete, a da nije izgubilo svoju prisutnost.

Najomiljenija kafa na svijetu! Možete je pronaći u skoro sva-koj zemlji na planeti. Nescafé proizvodi nude mnoge različite vrste kafe. Da li ste znali da se u svijetu popije oko 3.000 Nesca-fe šoljica kafe u sekundi?

Opčinjen ritualima i kultu-rom ispijanja čaja, svjestan njegove blagodeti na duh i tijelo, te zaljubljen u užitak kojeg čaj pruža, Plantago se posvetio tome da u godinama koje su pred nama, bude vaš put u svijet čaja. Plantago svo-jim proizvodima i uslugama

Kompaniju Prestigio dobro po-znajemo po njihovim tabletima i drugim gadgetima, ali i veoma dobrom odnosu cijena/kvali-tet. Danas je Prestigio dokazan internacionalni brend koji se najbrže razvija i koji se prodaje u više od 25 zemalja širom svi-jeta i koji se konstantno rangira među 10 najcjenjenijih bren-dova na brzorastućim tržištima širom EMEA regije. U nekim zemljama, npr. Ukrajina, Bu-garska, Slovačka i Bjelorusija, brend je osigurao pozicionira-nje među prvih pet kompanija.

Prestigio teži da postane top

Prepoznatljivost ovog vina je i danas karakteristična.

U mjesecu decembru Vinarija Čoka je za sve ljubitelje vina organizovala i promociju u svim većim tržnim centrima. Lju-bazne promoterke su za svaku kupovinu, kupca iznenadile i prigodnim poklonom.

Rasplamsaj vatru, probudi za-boravljene čežnje, izazovi osje-ćanja u sebi...

U toku mjeseca decembra u Mercatorovim i DP marketima počastite se uz omiljene pro-izvode: pokloni za kupovinu iznad 10 KM, degustacije i ak-cijske cijene određenih Nescafé proizvoda.

želi da stvara povod za druže-nje i užitak ljubiteljima čaja i ljekovitog bilja.

U decembru 2012. godine u Sarajevu organizovana je pro-mocija Plantago čajeva. Uz kupovinu tri čaja, kupci su do-bili šolju na poklon.

pan-europski brend za hi-tech proizvode u Centralnoj i Istoč-noj Europi, te jedan od vodećih brendova u EMEA regiji. Pre-stigio vjeruje u tržišni uspjeh koji se bazira na inovativnom proizvodnom pristupu, napred-nim tehnologijama i rigoroznoj kontroli kvaliteta. Prestigio je posvećen pružanju maksimalne podrške svojim korisnicima u regijama koje se stalno šire.

U mjesecu decembru u svim većim gradovima Bosne i Her-cegovine, kompanija Prestigio je organizovala promocije svo-jih Multipad uređaja.

46

regijafebruar 2013 www.instore.ba

PROGnOZe RaZvOja tRžišta CentRaLnOiStOčne euROPe

Ne treba odustatiKontakt: [email protected]

imajući u vidu nivo ekonomske razvijenosti, akumulirano bogatstvo, ekonomske osnove, mnogobrojne mogućnosti, procjene su da bi regija Cee u narednoj dekadi mogao održivo da raste po stopi od 4 posto

Kompanije moraju da budu svjesne činjenice da će trži-šte Centralnoistočne Europe (CEE) i dalje slabije napredo-vati u poređenju sa tržištima

u razvoju do kraja 2013., a vjerovatno i u 2014. Ovo se naročito odnosi na rast prodaje. (tabela 1)

Rast neće biti isti u svim zemljama regije. Bit će slabiji u zemljama koje imaju visok strani dug i potrebu za smanjenjem zadu-ženja. S druge strane, rast će biti veći u zemljama koje su manje zadužene. Promi-jenjeni izgledi za eurozonu ili cijene robe mogli bi da utječu na prognoze date u ta-beli 2. Scenario zasnovan na ovim činje-nicama podrazumijeva da kriza eurozone barem djelimično bude riješena i da se tokom 2013. oporavi rast izvoza. Trebalo bi da budete svjesni da bi visokozadužena tržišta vrlo lako mogla da skliznu u rece-siju, ako bi kriza eurozone ostala na istom nivou do proljeća 2013.

Potrošnja domaćinstva

Tabela 3. pokazuje da je potrošnja do-maćinstva bila pod velikim pritiskom na mnogim tržištima. Potrošači su u velikoj mjeri zaduženi u mnogim zemljama, a mnogi od njih imaju kredite obračunate u švajcarskim francima. Pošto su nivoi ne-

2010 2011 2012 2013 2014

Centralnoistočna Europa (CEE) 3,5 3,8 2,4 2,6 3,0

CEE sa Turskom 4,5 4,7 2,9 3,3 3,8

CIS (bivše Sovjetske države) 4,7 4,5 3,8 4,3 4,6

Jugoistočna Europa -0,6 1,8 0,3 1,7 0,8

Centralna Europa 3,1 3,1 1,3 2,0 3,0

Rastuća Azija 9,2 7,8 7,0 7,2 7,5

Latinska Amerika 6,0 4,4 3,3 4,1 4,4

Bliski istok i Sjeverna Afrika 5,0 3,5 4,4 4,5 4,6

Podsaharska Afrika 5,3 5,2 5,2 5,4 5,6

Tabela 1: CEE vs ostala tržišta u razvoju, realni rast BDP, 2012-2014, u %

Tabela 2: Realan rast BDP-a na CEE tržištu, po zemljama, 2010-2014, u %, osnovna procjena

2010 2011 2012 2013 2014

Češka 2,7 1,7 -0,6 1,0 2,0

Mađarska 1,3 1,7 -1,0 0,8 2,0

Poljska 3,8 4,3 2,7 2,6 3,7

Slovačka 4,2 3,3 1,9 2,0 3,0

Slovenija 1,4 -0,2 -0,8 0,0 1,0

Estonija 3,1 7,6 2,0 3,0 3,7

Letonija -0,3 5,5 2,7 2,9 3,5

Litvanija 1,2 5,9 2,8 3,1 3,8

Albanija 3,5 3,1 1,0 2,0 2,5

Bosna i Hercegovina 0,7 1,1 -0,7 1,0 2,5

Bugarska 0,4 1,7 0,8 1,9 2,8

Hrvatska -1,2 0,0 -1,4 0,9 2,4

Makedonija 1,5 3,0 1,2 2,0 2,8

Rumunija -1,7 2,5 1,0 2,0 3,2

Srbija 1,0 1,6 -1,5 0,0 1,8

Turska 9,0 8,4 3,2 4,4 5,3

Jermenija 2,2 4,5 3,9 4,3 4,4

Azerbejdžan 5,2 0,1 3,8 5,1 5,6

Bjelorusija 7,6 5,3 2,0 3,6 3,8

Gruzija 6,3 6,8 5,5 5,4 6,0

Kazahstan 7,3 7,5 6,0 6,2 6,8

Moldavija 6,9 6,4 2,4 3,7 3,9

Rusija 4,3 4,3 3,8 4,2 4,5

Ukrajina 4,2 5,2 2,3 3,5 4,6

zaposlenosti veoma visoki na svim tržišti-ma CEE, vjera potrošača da će biti bolje je veoma slaba. Potražnja za kreditima je

sve manja, a i banke, sa druge strane, nisu baš entuzijastične u pogledu odobravanja kredita “ranjivim” domaćinstvima. Zbog toga se potrošnja domaćinstva slabo opo-ravljala u 2011., a po svemu sudeći ništa bolji nisu izgledi ni za period 2013-2014.

Bruto fiksne investicije

Poslije katastrofalnog kolapsa korporativ-nih investicionih ulaganja u 2009., stvari su se poboljšale na nekoliko tržišta, dok se mnoga oporavljaju na slabim polaznim osnovama. Nedostatak kredita na mnogim tržištima, visoki kompanijski dugovi, slabi-ji priliv direktnih stranih investicija (DSI) i nedostatak vjere u izvoznu mašineriju, sve to pogađa prodaju u B2B sektoru.


državna potrošnja

Iako je opterećenje javnim dugom pri-lično malo i prihvatljivo u većini zemalja Centralnoistočne Europe (sa izuzetkom Mađarske), mnoge vlade su reagovale na nedostatak rasta uvođenjem strogih pro-grama koji su istorijski pogrešno vođeni. Ono što je potrebno najvećem broju ze-malja su privremeni paketi fiskalnih mje-ra, ali to se u stvarnosti ne dešava.

direktne strane investicije (trenutna situacija)

Priliv direktnih stranih investicija je znat-no manji nego 2007., kada je došlo do pot-punog procvata, ali su “dotakle dno”. Ipak,

može da traje i do šest, a nekada čak i do osam godina.

Smanjenje zaduženosti uvijek podrazumi-jeva dvije stvari:

a. Slabiji rast;

b. Manju domaću potražnju.

Zašto je tržište Cee i dalje važno?

Sve gore navedeno može da dovede do prenagljenog zaključka da od pojedinih tržišta regije Centralnoistočne Europe treba potpuno odustati. Međutim, imajući u vidu nivo ekonomske razvijenosti, aku-mulirano bogatstvo, ekonomske osnove, mnogobrojne mogućnosti, naše procjene su da bi regija CEE u narednoj dekadi mogla održivo da raste po stopi od četiri posto. Ovo jeste znatno manje od rekor-dnih 7+% u 2006-2007, ali po stopi od četiri posto, rast kompanija bi bio znatno održiviji i predvidljiviji. Neophodno je reći da će tržišta bliža Zapadnoj Europi (u kojima je nivo BDP-a po glavi stanovnika već dostigao, pa čak i premašio 10.000 do-lara) da rastu po stopi od tri do 3,5 posto, a da će ona siromašnija, prema istoku, lako da dostignu stopu rasta od 5+% u sred-njem roku.

I za kraj, treba ponoviti da sve kompanije koje pripremaju kratkoročne i srednjo-ročne strategije za tržišta Centralnoistoč-ne Europe moraju da isključe mogućnost da će ova regija ponovo ostvariti rekordni rast od sedam posto. Taj rezultat je bio direktno u vezi sa globalnim kreditnim balonom, i nikada ne može da bude po-novljen.

Tabela 3: Potrošnja domaćinstva/privatna, u %, osnovna procjena

strana ulaganja se sada prelivaju na rastuća tržišta Azije i Južne Amerike.

Opterećenje vanjskim dugom je prava prepreka bržem rastu

Tabela 5. je naročito važna, jer su u njoj boldom označene zemlje koje će biti pod sve većim pritiskom smanjenja zaduženja u godinama koje dolaze. Tržišta koja nisu naznačena nude bolje mogućnosti za pro-daju u naredne dve-tri godine.

Sve u svemu, očigledno je da regija CEE neće ponuditi značajnije prodajne moguć-nosti u 2013. Godina 2014. bi trebalo da bude bolja, s obzirom na to da se u 2013. očekuju neke rezolucije u vezi sa krizom eurozone.

Treba imati u vidu da vanjski dug neke dr-žave ne treba da prelazi 70 posto BDP-a. Istorijski gledano, državama je potrebna pomoć spolja kada se dug približi ili pređe tu granicu. Ovaj procenat nije zacementi-ran, ali to je neki koristan istorijski prosjek koji ukazuje na to da će se povećani dug odraziti na domaćinstva, korporacije i ve-oma često i na državni nivo.

Iz tabele se vidi da samo pet država, od najvažnijih tržišta CEE regije, nisu viso-kozadužene, kada je u pitanju strani dug. Ovih pet zemalja bi trebalo da u nared-ne tri-četiri godine rastu brže od ostalih u regiji.

Smanjenje visokog procenta vanjskog duga, u boljim slučajevima, traje najma-nje dvije godine, dok u onim ekstremnim, gdje vanjski dug prelazi 100 posto BDP-a,

2010 2011 2012 2013 2014

Češka 0,6 -0,7 -1,6 0,6 1,7

Mađarska -2,4 0,0 -2,0 0,0 0,7

Poljska 3,2 3,1 2,0 2,2 3,0

Slovačka -0,8 -0,4 0,2 1,2 2,6

Slovenija -0,6 -0,2 -1,4 -1,0 0,0

Estonija -2,1 4,1 2,6 3,0 3,2

Letonija 0,3 4,4 3,0 3,0 3,2

Litvanija -4,1 6,0 3,0 3,0 3,4

Bugarska 0,6 -0,2 0,8 1,8 2,0

Hrvatska -0,9 0,2 -0,9 0,4 1,2

Rumunija -0,3 1,4 1,8 2,5 2,9

Srbija 0,0 -2,5 -2,0 -0,6 1,0

Turska 6,7 7,7 3,0 4,4 5,2

Bjelorusija 7,6 2,8 -3,3 1,9 3,8

Kazahstan 11,0 8,0 6,7 6,5 6,7

Rusija 4,0 3,8 4,2 4,6 4,8

Ukrajina 7,0 14,5 7,0 4,0 4,2

2007 2009 2011

CEE 161 100 126

CEE sa Turskom 183 108 141

Rusija 55 36,5 52,8

Rastuća Azija 350 315 423

Latinska Amerika 172 149 216

Bliski istok i Sjeverna Afrika

81 76 40

Podsaharska Afrika (bez najnerazvijenijih nacija)

27 34 35

Kina 83 95 123

Indija 25 35 32

Brazil 34 25 66

Tabela 6: Prilivi direktnih stranih investicija u CEE u poređenju sa drugim rastućim tržištima, u milijardama dolara

2010 2011

Poljska 65 62

Mađarska 141 132

Češka 40 49

Slovačka 76 79

Rusija 33 29

Ukrajina 85 77

Rumunija 60 72

Bugarska 102 89

Kazahstan 78 67

Hrvatska 101 102

Srbija 83 75

Slovenija 115 116

Estonija 114 106

Letonija 156 154

Litvanija 84 80

Turska 40 42

Tabela 5: Vanjski dug kao % BDP-a

48

inPoslovifebruar 2013 www.instore.ba

Fleksibilni, motivisani, uvijek prisutni i nasmijani. Drže sve pod kontro-lom. Onoliko koliko ima različitih

trgovina, toliko ima i različitih tipova po-slovođa, sa različitim zaduženjima, stepe-nom autonomije i odgovornosti. Svakoj trgovini je potreban poslovođa, a njegova zaduženja zavise od specifičnosti proi-zvoda koji su kupcima na raspolaganju u trgovini. Naročito u trgovačkim lancima, ali i u multinacionalnim kompanijama, biti poslovođa znači imati važnu funkciju u preduzeću. Ovo i nije iznenađenje s ob-zirom na to da većina kupaca preduzeće procjenjuje isključivo na bazi ocjene po-nude i sređenosti trgovine.

Zadaci poslovođe: vođenje svih proce-sa u trgovini radi postizanja maksimalne prodaje, profita i naravno zadovoljstva kupaca. Zato može biti uključen i u pri-premu asortimana i prodajnih planova. Odgovoran je za postizanje prodajnih rezultata, brine o optimalnim zalihama u skladu sa politikom trgovine i poručuje nove zalihe. Fokusira se na sređenost tr-govine, odgovarajuću ponudu proizvoda, upravljanje zalihama, sprečavanje minu-sa, nadziranje svakodnevnih troškova, vođenje i motivisanje zaposlenih u trgo-vini. Ponegdje poslovođa učestvuje i pri izboru kadra.

Potrebna znanja i vještine: poslovođa mora da zna da vodi poslovne procese i ljude. Zato mora da ima vrlo dobre or-ganizatorske i liderske sposobnosti. Po-slovođa je onaj koji brine o rješavanju konflikata između zaposlenih, kao i o rješavanju težih reklamacija. Zato mora imati odlične komunikativne sposobno-sti. Obično se traži da poznaje bar jedan

Upoznajte dobrog poslovođu trgovina je „tačka istine“, gdje kupac dolazi u kontakt sa ponudom i dolazi do zaključka da li obećanja trgovca vrijede. izgled, sređenost, ponuda i pozitivan doživljaj trgovine ključni su za zadovoljstvo kupca. Za sve to brine se poslovođa, odnosno store manager, kako se to zanimanje danas sve popularnije zove u svijetu trgovine

autori: tjaša Snoj i viviana žorž, adecco h.R. strani jezik, a koji - zavisi od trgovine, odnosno države u kojoj je sjedište pre-duzeća. Obavezno mora znati upotre-bljavati MS Office, jer mora redovno da prosljeđuje poruke. Pošto je zadužen za organizaciju radnog procesa, raspored posla po smjenama, delegiranje zadataka, mora da posjeduje i odlične organizator-ske sposobnosti. Mora biti spreman i na izvođenje operativnih zadataka: da puni police, pravi inventure, radi na blagajni…

Lične karakteristike: poslovođa je od-govoran za uspješnost cjelokupne trgovi-ne, mora da zna šta se događa u svakom kutku trgovine, i zato obično prvi dolazi i zadnji odlazi. Mora da ima snažan osjećaj lične odgovornosti, da bude fleksibilan i spreman da uradi sve što je potrebno za krajnji uspjeh trgovine. Trebalo bi da bude raspoložen i ljubazan dok radi sa strankama, kao i da ima sposobnost dobre komunikacije na svim nivoima i to bi trebalo da bude njegova ključna karakteristika. Mora da bude energičan i proaktivan. Idiličnu sliku besprijekorne sređenosti trgovine, popunjene police i izazovne akcije, samo u jednom jedinom trenutku može da sruši neprimjerena opaska nezadovoljnog zaposlenika u tr-govini. Da li vam se nekad desilo da vam prodavci u trgovini sa luksuznim pro-izvodima nisu pridali dovoljno pažnje, iako ste imali namjeru da kupite nešto? Poslovođa mora znati motivisati zapo-slene, da budu maksimalno angažovani u svom radu, da ih poduči o značaju profe-sionalnog i ljubaznog razgovora s kupci-ma, a prije svega toga - da ih vodi svojim primjerom.

izazovi u traženju pravog kadra

Kandidati očekuju da do određene mje-re imaju slobodne ruke prilikom stva-

ranja trgovine, mogućnost učešća u od-lučivanju i izboru drugih kadrova, kao i mogućnost stručnog razvoja. Dobre i lojalne kadrove preduzeća motivišu, u njih ulažu i, ako je ikako moguće, omo-gućavaju napredovanje. Kad traže nove kadrove, preduzeća se odlučuju za sarad-nju sa agencijom za zapošljavanje, jer je-dino ona može dobro provjeriti i ocijeniti kandidate. Naći pravu osobu za slobodno radno mjesto poslovođe je težak zadatak zbog specifičnih zahtijeva samog radnog mjesta. U procesu traženja i selekcije pri-mjećujemo da kod profila poslovođe na kraju odlučuje „hemija“ između poslo-davca i kandidata. To nije iznenađujuće, jer radna pozicija poslovođe podrazumi-jeva sposobnosti za rad sa ljudima, što je odlučujuće.

da li postoji tipični poslovođa?

Profil poslovođe je raznolik. Približno podjednako su zastupljeni i muškarci i žene. Poslovođa je zaposleni koji već ima radno iskustvo. Mnogo puta se desi da poslovođa napreduje na tu poziciju sa mjesta prodavača. Takva vrsta iskustva često je vrlo korisna, jer je potrebno da poslovođa poznaje sve procese u trgovi-ni. Po stručnoj spremi su uglavnom eko-nomski tehničari, trgovački tehničari ili trgovačke poslovođe.

iZ uGLa KadROvSKOG RadniKa


DIVLJE SVJEŽANOVA COCKTA ROSSA

Distributer za BIH:

Ataco d.o.o. Mostar,

Ulica kralja Tomislava L4,

88000 Mostar, BiH,

tel.: + 387 39 702 333,

fax: + 387 39 702 441,

[email protected]

BiH_oglas_COCTA ROSSA_210x297_v2.indd 1 14/01/2013 16:18

50

istorija brendafebruar 2013 www.instore.ba

COCKta

Cockta je piće koje je ušlo u živote različitih generacija. Svako ko ju je pio, pamti je po karakterističnom obliku flašice, specifičnom ukusu, reklamnim sloganima i vremenu u kojem ju je pio

Priredila: una Milićević

Centralna planska privreda u Slo-veniji počela je, barem simbo-lično, da se liberalizuje od 1953. godine, nakon registracije brenda Cockta. Cockta je prvi primjer

maštovitog imena za proizvod široke po-trošnje i za njenu promociju su, već od samog početka, bile korištene različite ko-munikacijske tehnike. Ovaj brend je skoro deceniju oblikovao oglašivačke standarde na slovenskom tržištu. Pionirski koraci, ne samo na tržištu pića, nego i u sferi oglaša-vanja, bili su presudan faktor njegove du-goročne tržišne konkurentnosti.

Priča o Cockti…

… počela je 1952. godine, kada je Ivan Deu, direktor kompanije Slovenija vino, u koferu sa naljepnicom broda Queen Mary, kojim je doputovao iz SAD, donio boči-cu Coca-Cole. U toj i u narednoj godini, u kompaniji su razvijali tajnu formulu za slično, prvo gazirano bezalkoholno piće na domaćem tržištu. Samo ime nastalo je od riječi koktel (cocktail), jer je u pita-nju mješavina nara, limuna i raznovrsnih ljekovitih biljaka. Porijeklo riječi Cockta treba tražiti i u njenom uzoru, Coca-Coli.

U kompaniji Slovenija vino tada je bio zaposlen Emerik Zelinka, koji je zna-nje stjecao radeći u kompaniji svog oca,

zajedno sa mlađim bratom Leom. Pred Drugi svjetski rat, imali su malu labora-toriju, gdje su proučavali voće, destilaciju, fermentaciju i proizvodili likere, desertna vina, voćne sirupe i sokove. Poslije rata, kompanija je nacionalizovana. Emerik se zaposlio u Slovenija vinu, a Leo na Insti-tutu za alkoholnu industriju u Generalnoj direkciji za prehrambenu industriju LRS. Braća su i dalje sarađivala i zato je vrlo vje-rovatno da je u pravljenu recepta za Cock-tu učestvovao i Leo. Ali, sigurno je da je u tome glavnu ulogu imao Emerik, koji se opravdano smatra ocem Cockte.

Piće naše i vaše mladosti

nastanak imidža

Studentu arhitekture Sergeju Pavlinu 1952. godine direktor kompanije Sloveni-ja vino, Ivan Deu dao je zadatak da osmisli imidž Cockte, odnosno da izradi etiketu i flašu za Jugocolu, koja se kasnije zvala i Yugocockta, a oglašavali su je i kao Cock-ta Cockta. Izgled slova za natpis Cockta Cockta, Pavlin je pozajmio iz novina Slo-venski narod, koje su izlazile pred Drugi svjetski rat.

On je također osmislio i prvu bočicu Cockte i aktivno učestvovao u njenoj izra-


di u staklari Straža, u Rogatecu. Bočica je bila reljefna, i izgledala je kao da je pre-krivena kapljicama rose. U nedostatku vremena, Pavlin nije mogao da osmisli i plakat, pa je pomoć zatražio od Uroša Va-gaje, koji je nacrtao poznatu preplanulu djevojčicu sa pletenicama, obučenu u žutu majicu koja pije Cocktu. Djevojčica sa pla-kata je postigla veliki uspjeh i dan-danas je jedna od najpoznatijih Cocktinih likova.

Sergej Pavlin je kreirao i druge promotiv-ne proizvode, a zanimljivo je da je on još 1952. nacrtao polarnog medvjeda koji pije Cocktu, ali je njegov prijedlog tada odba-čen. Polarni medvjed je 40 godina kasnije, tačnije 1993., postao zaštitni znak Coca-Cole.

Promotivne aktivnosti

Zaposleni u kompaniji Slovenija vino 08. marta 1953. pripremili su veliku promoci-ju Cockta Cockte na skijaškim skokovima na Planici. Gledaoci skokova na 120-me-tarskoj skakaonici dolazili su vozovima iz Zagreba, Rijeke, Maribora, Novog Mesta i Ljubljane, tako da je oglašavanje poče-lo još na željezničkoj stanici. Panoi su bili postavljeni od stanice do skakaonice, za-tim na mjestu gdje su se spuštali skakači, kao i ispod mosta skakaonice. Djevojke iz kolektiva Slovenija vina su šetale među gledaocima i dijelile im Cocktu, koju su nosile u drvenim kutijama sa kaišem oko vrata, što je bilo veoma inovativno za to vrijeme, a i praktično.

Poslije ove uspješne promocije Cockte na Planici, nastavili su sa reklamnim aktiv-nostima. Jedna od njih bila je i oglas na kojem su bili prodavačica sa metalnom korpom za prodaju Cockte na peronima sa djecom koja piju Cocktu. Ovaj oglas je objavljen 1953. u biltenu koji je izda-vala kompanija Slovenija vino, u kojem su obavještavali kupce o novostima i poziva-li ih na kupovinu proizvoda Yugocockte. Bilten je bio namijenjen ugostiteljskim objektima, hotelima, restoranima, kafa-nama, bifeima, organizatorima sportskih događaja, slastičarnama i slično. Iz Slo-venija vina kupcima su naročito isticali da

čuvaju i redovno mijenjaju prazne bočice za pune.

Rast, pa pad prodaje

Od samog nastanka, Cockta je imala veo-ma dobru prodaju, a značajno povećanje uslijedilo je od ljeta 1963., kada je u Beo-gradu otvorena prva punionica za bezal-koholna pića. Tri godine kasnije na Paliću je otvorena druga. Tako je u ljeto 1967., na području tadašnje Jugoslavije, bilo 90 licencnih proizvođača, koji su godišnje na tržište plasirali 75 miliona bočica. Tada je postao sporan kvalitet Cockte, pošto je ona bila generički pojam za sva cola pića. Mnogo drugih proizvođača sode, bez li-cence, počelo je puniti boce svojim pićem, na koje su stavljali etikete sa nazivima Extra Cockta, Super Cockta i slično. Slo-vin, nekadašnja kompanija Slovenija vino, da bi zadržala kvalitet, oduzela je licence kooperantima i usmjerila se u razvoj sop-stvenih punionica, čiji je broj znatno sma-njen. Posljedica toga bio je ukupni pad proizvodnje, a samim tim i prodaje.

Razlozi za manju prodaju su povezani i sa činjenicom da su na jugoslovensko tr-žište došli Coca-Cola i Schweppes. Do 1968. Cockta je bila jedino gazirano be-zalkoholno piće, ali dolaskom Coca-Cole i otvaranjem Jugoslavije, ljudi su se okre-nuli novostima sa zapada. Slovin je 1969. pripremio veliku promotivnu akciju, ali uprkos uloženom trudu prodaja je i dalje padala. Cockta je bila u slabijem položa-ju još samo 1993., poslije osamostaljenja Slovenije.

Piće više generacija

Kompanija Droga Kolinska ponovo je spojila proizvodnju Cockte pod jednim krovom. Ona se pravi na isti način, po strogo čuvanom receptu, koji zna samo nekoliko ljudi.

Ovog ljeta Cockta je počela da se puni u limenke sa pokazivačem temperature. U kompaniji prate najnovije trendove što potvrđuje činjenica da uvode stalno nove ukuse, kao što su Cockta narandža, Cock-ta limeta, Cockta light…

• Cockta je 1953. prijavljena i upisana u knjigu Saveznog patentnog biroa u Beogradu, kao i u knjigu patentnog biroa u Bernu.

• Flašice su postale predmet opšte potražnje i zanimanja, i, po nekim pisanjima, veoma brzo je došlo do nestašice. Inače, godine 2005. Cock-ta je dobila nagradu za dizajn bočice u Sloveniji.

• Cijena za bočicu od 0,25l bila je 30 dinara, što je bilo dosta jeftinije od flaše piva.

• Stručnjaci koji su radili marketing morali su da prilagode flašicu europ-skim standardima, odnosno takozva-noj eurofašici od 0,25l. Ovaj standard je važio za sva pića u Jugoslaviji, osim za Coca-Colu koja je mogla da zadrži svoju veću flašicu.

• Na Planici je uspješno promovisa-na parola Cockta i sport!, koju su proizvođači nastavili da njeguju i u budućnosti, pa je tako Cockta nas-tavila da se oglašava na svim većim priredbama u Ljubljani, Sloveniji i kasnije u cijeloj Jugoslaviji. Cockta je i danas prisutna na skokovima na Planici.

• Cockta je 1970. počela da se prodaje i u Poljskoj pod imenom Polo Cockta, gdje su je proizvodili u devet većih pivara i prodavali je godišnje više nego u cijeloj Jugoslaviji (80 mil-iona flašica). Dvije godine su sirup za Cocktu izvozili i u Holandiju.

• Zbog pada prodaje, 1974. godine proizvođač je krenuo u potragu za novim vidovima promocije na tržištu. Uslijedila je promjena vizuelnog identiteta i Cockta je ponovo osvojila potrošače. U tom periodu je nastao i jedan od najboljih reklamnih sloga-na: Cockta, piće vaše i naše mladosti. Pored ovog, uveden je još jedan: Piće koje pije već treća generacija.

• Uz 30. godišnjicu Cockte prvi su put na tržište poslali PET flašicu i promi-jenili izgled Cockte.

• Već na 35. godišnjici Cockte, 1988., predstavili su Cocktu u novom ruhu i to baš u Planici. Do tada se Cockta pila iz flašica, plastenki i čaša, a poslije i iz konzervi.

52

category managementfebruar 2013 www.instore.ba

Zadnji KORaK MenadžMenta KateGORije

Cilj kontrole i revizije menadžmenta kategorije je unapređenje poslovnog planiranja i donošenja odluka o kategoriji, te kreiranje nove osnove ocjene i nagrađivanja organizacije koja realizuje menadžment kategorije

Kontrola i revizijaautor: darko vaselić, Business development Manager, Bih, Makedonija, albanija i Kosovo, johnson & johnson

Kontrola kao funk-cija menadžmenta, predstavlja mjerenje i korekciju aktiv-nosti u namjeri da

se realizuju ciljevi i planovi. Kontrola je tijesno povezana sa revizijom. Pri tome, revizija predstavlja provjeru i preispi-tivanje cjelokupnih aktivnosti neke kompanije, koja treba da obuhvati: ciljeve, planove, organizovanje, tehnike i me-tode, kadrove, itd.

Informaciona tehnologija je bitan faktor efikasne i efektiv-ne kontrole i revizije u procesu menadžmenta kategorije. Na-ime, kao što je omogućila ra-zvoj menadžmenta kategorije proizvoda, tako je razvoj infor-macione tehnologije omogućio razvoj i usavršavanje kontrole i revizije. Razvoj kontrole, kao sistema mjerenja rezultata me-nadžmenta kategorije proizvo-da, može se obavljati u sljede-ćim koracima:

•Definisanje principa obliko-vanja novog sistema za mje-renje rezultata;

•Odabirodgovarajućihmjerarezultata;

•Oblikovanje informacionogsistema koji će omogućiti mjerenje rezultata;

•Vezivanjemotivacije(ocjenei nagrađivanja) za novi si-stem mjerenja rezultata.

Novi sistem mjerenja rezul-tata čini skup metoda i ala-ta koji se koriste za praćenje progresa cjelokupnog procesa menadžmenta kategorije, kao

i individualnih planova kate-gorija u odnosu na postavlje-ne ciljeve, na nivou kategorije i kompanije. Cilj je unapre-đenje poslovnog planiranja i donošenja odluka o kategoriji, te kreiranje nove osnove ocje-ne i nagrađivanja organizacije koja realizuje menadžment kategorije.

Set mjera za ocjenu rezultata menadžmenta kategorije proizvoda Bogetić navodi da se u balan-sirani sistem mjerenja rezulta-ta uvrštavaju ostvarenja ciljeva menadžmenta kategorije pro-izvoda u četiri oblasti: mjere potrošača, tržišne mjere, mje-re snabdijevanja i finansijske mjere.

Mjere potrošača su, pri mje-renju razultata menadžmenta kategorije, vrlo bitne iz razlo-ga što su potrošači ishodišna tačka napora u menadžmentu kategorije te se vrši mjerenje: nivoa satisfakcije i lojalnosti potrošača, penetracije kate-

gorije, frekvencije kupovine kategorije, itd. Mjereći ove parametre, želi se provjeriti koliko je menadžment kate-gorije prepoznat od strane potrošača i koliko utječe na pojedine parametre vezane za potrošače i njihovo ponašanje prilikom kupovine.

Tržišne mjere podrazumi-jevaju mjerenje efektivno-sti konkurentske strategije menadžmenta kategorije na tržištu. Od krucijalnog zna-čaja je ispravno definisanje konkurencije na određenom tržištu za određenu malopro-dajnu kompaniju. Navedenim mjerama se želi steći uvid o uspješnosti strategije menad-žmenta kategorije proizvoda u odnosu na konkurentske strategije menadžmenta kate-gorije proizvoda.

Mjere snabdijevanja su, ta-kođer, od značaja za ukupnu ocjenu uspješnosti menad-žmenta kategorije proizvoda. Razlog za navedeno je što snabdijevanje ima značajan utjecaj na performanse kate-

Uloga kategorije Mjere rezultata kategorije

Eksterni rezultati Eksterni uzorci Interni uzorci Interni rezultati

Odredišna Prodajno/tržišno učešće- prodaja- potrošnja

Nivo usluge- dobavljač do DC- DC do prodavnice

Troškovi nabavke Operativni troškoviTrošak zaliha

Profit (apsolutno i procentualno)Prinos na investirano

Rutinska Prodajno/tržišno učešće- prodaja- potrošnja

Nivo ulsuge- dobavljač do DC- DC do prodavnice



Sezonska Prodajno/tržišno učešće- prodaja- potrošnja




Pogodnost Prodajno/tržišno učešće- prodaja- potrošnja




Tabela 1. Korporativna očekivanja od uloge kategorije


gorije. U ovom slučaju se mje-re: dinamika snabdijevanja, servis snabdijevanja, pouz-danost dobavljača, uvođenje novih proizvoda, adekvatnost nabavnih cijena itd. Bitnost finansijskih mjera je opšte poznata. U ovom slučaj mje-re se: obrt; bruto/neto profit, obrt zaliha, GMROI (bruto marža kao povrat na investi-rana sredstva), obrt ili profit po decimetru dužine prodajne police itd.

Kao što je poznato, za različite uloge kategorija se postavljaju ciljevi, koji se onda trebaju mjeriti. Kako to može izgle-dati za četiri osnovne uloge prikazuje tabela 1. Na osnovu postavljenih jasnih brojčanih pokazatelja za pojedine ci-ljeve olakšava se utvrđivanje odstupanja i donošenja odlu-ke o potrebi korektivne ak-cije. Sama kontrola, a ako je potrebno i revizija, su u ovom slučaju, u mogućnosti da po-kažu nedvosmislena odstupa-nja, ako postoje, od zadatih ciljeva.

Da bi navedni način mjerenja bio ostvariv u praksi, potreb-no je imati implementiran zadovoljavajući informacioni sistem. Za potrebe uvođenja novog balansiranog seta mje-ra je potrebno uvesti ABC si-stem praćenja troškova i izvo-đenja profitabilnosti.

Kako bi navedeni koncept dao što optimalnije rezultate, potrebno je rezultate menad-žmenta kategorije proizvoda povezati sa motivacijom za-

poslenih u timovima menad-žmenta kategorije. Sistem mjerenja se mora zasnivati kako na mjerilima koja treti-raju rezultate kratkoročnog karaktera, tako i na mjerili-ma koja tretriraju rezultate dugoročnog karaktera. Samo balansirani spoj ova dva seta mjerila može dati objektivne pokazatelje kretanja kategori-je. Ako se partneri u procesu menadžmenta kategorije pro-izvoda saglase da im je bitnija dugoročna perspektiva, onda mogu mjerilima dugoročnog karaktera dati veći značaj/ponder. Obrnuto je u slučaju da je bitnija kratkoročna per-spektiva. U tabeli 2. je prika-zan konzistentan sistem mjera za različite nivoe maloprodaj-ne kompanije.

Revizija kategorijeCilj ovog koraka je otkriti nedosljednosti između po-stojećeg plana i trenutnog poslovnog okruženja u kojem posluje maloprodajna kompa-nija. Ako se utvrde navedena odstupanja, pristupa se pri-lagođavanju poslovnog plana novonastaloj situaciji. Revizija kategorije, kao provjera cje-lokupnih aktivnosti zahtijeva provjeru pet glavnih područja:

Kartu ciljeva: trenutni status dostignutog u odnosu na ci-ljeve postavljene u karti cilje-va;

Tržište: da li su se dogodi-le neke značajnije promjene na tržištu koje su uzrokova-le određena odstupanja koja

imaju objektivne uzroke;

Implementaciju plana: šta je do sada urađeno i da li postoje određene slabe tačke u imple-mentaciji plana;

Provjera liste aktivnosti: ovo je, također, jedna od oblasti koja zaslužuje pomnu analizu;

Implikacije: aktivnosti koje pro-izilaze kao rezultat dosadašnje analize.

Učestalost revizija kategorije je nešto što zavisi od partne-ra u procesu menadžmenta kategorije proizvoda i oko čega postoje različiti stavo-vi. Uglavnom, ova učestalost zavisi od učešća kategorije u ukupnom prometu. Tako, ka-tegorije koje spadaju u prvih 40 posto uglavnom se revi-diraju između dva i tri puta godišnje. Kategorije koje spa-daju od 40-80 posto obično se revidiraju jedan do dva puta, a zadnjih 20 posto kategorija se revidira jednom godišnje. Proces revizije kategorije se razlikuje od maloprodavca do maloprodavca.

Ovo je proces koji bi trebao obuhvatati osobe iz timova oba partnera u procesu me-nadžmenta kategorije proi-zvoda. Praktični argumenti koji podržavaju ovo su da maloprodavci uglavnom posjeduju podatke sa mje-sta prodaje, dok dobavljači posjeduju podatke o širem tržištu i konkurenciji u kate-goriji. Samo ako se u anali-zu uključe svi podaci, može se doći do kvalitetne slike

kretanja konkretne kategori-je. Obzirom na značaj ovog partnerskog odnosa, u svije-tu postoji ocjenjivanje naj-boljih kompanija po pitanju provođenja menadžmenta kategorije. Kroger, Wal-Mart and Target su zadržali svoje pozicije kao tri najbo-lja maloprodavca po pitanju praktikovanja menadžmenta kategorije, a prema anketira-nim predstavnicima proizvo-đača u okviru Kantar Retail’s 2011 Category Leadership Benchmarking study. Na strani proizvođača u istoj studiji su najbolje ocijenjeni Procter&Gamble, Kraft Fo-ods i PepsiCo. Za efikasno i efektivno sprovođenje kon-trole i revizije, od važnosti je raspolaganje primjerenim informacionim sistemom. U nedostatku informacione tehnologije koja može po-držati kvalitetno provođenje kontrole i revizije, dolazi do devijacija u samom odvijanju ovog procesa. Ovo iz prostog razloga, što kontrola i revi-zija bez adekvatnog infor-macionog sistema zahtijeva-ju mnogo uloženog napora i vremena, a na kraju daju rezultate koji su, vrlo često, upitni.

Kompanija – mjere rezultata kategorije Odeljenje – mjere rezultata kategorije Kategorija – mjere rezultata

Prodaja Prodaja Prodaja

Neto marža Neto marža Neto marža

Satisfakcija potrošača Satisfakcija potrošača Satisfakcija potrošača

Procenat privatne marke Procenat privatne marke Procenat privatne marke

GMROI GMROI

Procenat obrta prodavnice Procenat obrta prodavnice

Visina prosječne potrošačke korpe

Tabela 2. Konzistentne mjere rezultata na različitim nivoima maloprodajnog preduzeća

Literatura:

- Bogetić P. Z: “Menadžment kategorije proizvoda”, Data status, Beograd, 2007

- Fisher M, Vaidyanathan R: “Which Products Should You Stock”, Harvard Business Re-view, Decembar 2011


Logistička etiketa, kojom se označa-vaju logističke pošiljke, predstavlja univerzalni jezik između naručio-ca, dobavljača i ostalih subjekata

unutar lanca snabdijevanja. Zbog nje je preuzimanje robe u ulaznom skladištu naručioca brže, lakše i kvalitetnije.

Glavni razlog za uvođenje te usluge je povećanje protoka robe i istovremeno sa tim - smanjenje potreba po većim zali-hama. Iz ovih razloga otpremanje pošiljki

sa logističkom etiketom već neko vrijeme zahtijevaju svi veći naručioci. Sada se na tržištu primjećuje i trend - da i manji na-ručioci uz izmjenu logističkih procesa od svojih dobavljača traže logističku etiketu. Uslov, da je prijem robe na ulaznom skla-dištu moguć, je da je etiketa proizvedena u skladu sa GS1 standardom. U suprot-nom, može doći do zastoja na ulaznom skladištu i posljedično do gubitaka, za koje će glavni „krivac“ boto dobavljač zbog pogrešne logističke etikete. Cijena takvih grešaka obično zavisi od sadržaja pošiljke, a može čak premašiti i njenu vri-jednost.

Može se desiti da dobavljač pošalje pravu robu na pravo mjesto, ali roba zbog greš-ke na logističkoj etiketi nije smještena u skladište. Još veći problem nastaje kada se naručilac zbog ovakve greške nađe u “out of stock“ situaciji.

Najvažniji i obavezan podatak na logi-stičkoj etiketi je redni broj kod kontej-nera (Serial Shipping Container Code - SSCC). Taj podatak je za svaku logističku

Za LaKše, BRže i KvaLitetnije PReuZiManje ROBe u uLaZnOM SKLadištu

logistika

Logistička etiketaOva naljepnica se može predstaviti i kao registarska tablica palete. na naljepnici je unikatni registarski broj palete (SSCC) i drugi podaci o paleti i proizvodima na njoj

autor: urban Brodnik, vođa projekta za područje proizvodnje i upravljanja osnovnih sredstava, špica international

jedinicu (karton, paletu, kontejner) uni-katan i sastoji se iz broja preduzeća koji dodjeljuje organizacija GS1 i iz rednog broja pošiljke (brojač). Na početku tog

Put robe od dobavljača do kupcaPrinteri za etikete

Primjer logističke etikete (podaci su izmišljeni)


koda je proširena cifra koju odredi onaj koji je upotrebljava, a na kraju je još kon-trolni broj.

Poseben naglasak na SSCC kodu je iz ra-zloga što se njegovim očitavanjem dobi-jaju svi podaci o pošiljci (npr. sadržaj po-šiljke, količina proizvoda na paleti, serija, rok upotrebe, porijeklo robe...). Uslov za to je, da si svi partneri u lancu snabdije-vanja razmjenjujuju poruke preko RIP-a (kompjuterska izmjena podataka): na-rudžbe, potvrde narudžbi, najave isporu-ke, faktura … RIP je sistem koji omogu-ćuje izmjenu podataka između poslovnih programa (ERP) u elektronskom obliku. Kod toga su ključne dvije karakteristike:

•e-dokumentiumjestopapirnedoku-mentacije;

•e-dokumentisuzapisaniustandardi-zovanom obliku.

Sa RIP sistemom je moguće poduprije-diti cijeli postupak u lancu snabdijevanja.

Sa uvođenjem takvog sistema, preduzeća uštede dosta novca, jer izbjegnu papirno poslovanje i jer automatizacijom procesa snabdijevanja snižavaju administrativne troškove. Kad naručilac pošalje narudžbu preko RIP-a, radni nalog na strani doba-vljača se sam kreira i dolazi do skladišta bez posredovanja administratora. Pred skladište šalje paket naručiocu, opremi ga logističkom naljepicom, na kojoj je i SSCC kod. Istovremeno, dobavljač pre-ko RIP-a naručiocu šalje najavu isporu-ke i istovremeno mu šalje sve podatke o pošiljci (količina, rok upotrebe...). Na-ručilac ima tako kod sebe sve podatke o pošiljci i ona tako prije dolazi do skladi-šta. Uz preuzimanje pošiljke, zadatak je magacionera da očitavanjem SSCC koda prihvati robu. Sistem za upravljanje skla-dišta (WMS – Warehouse Management System) poslije toga samostalno veže po-datke o pošiljci sa SSCC kodom. Poslje-dica toga je da magacioner cijelu paletu preuzme čitanjem bar koda.

Druga prednost koju omogućava RIP je sniženje broja grešaka koje su posljedica administracije. Vjerovatno najvažnija ka-rakteristika RIP sistema je brzina kojom poslovni partneri razmjenju poruke.

Pošto obično neka od stavki u lancu snab-dijevanja nema dostupnost podacima pre-ko RIP-a, primjereno je da na logističku naljepnicu dodamo i najvažnije podatke (npr. GTIN-šifra proizvoda, serija, rok upotrebe, broj u logistikoj jedinici).

Sadržaj logističke etikete

Logistička etiketa GS1 je sastavljena iz tri dijela koji su sadržajno vezani, ali se razlikuju po obliku zapisa. Razdvojeni su sa horizontalnom crtom:

• Gornj dio: ovde se mogu zapisati različite informacije. Obično je to naziv i naslov dobavljača.

• Srednji dio: čitljiv je redundan-sni zapis podataka, koji je kas-nije zapisan još i u bar kodu. Preporučljiva je minimalna visina napisanog od 7 mm.

• Donji dio: bar kod je po simbologiji GS1-128 i zapisani (ponovljeni) podaci iz srednjeg dijela. Visina brojki ispod koda mora biti bar 3 mm, a visina koda bar 32 mm. Vrlo važan faktor u bar kodu je širina crnih i bijelih polja u kodu (x-modul). Lijevo i desno od koda mora biti prazan prostor za lakše čitanje koda.

Više podataka o GS1 standardima i logističkoj etiketi možete naći na: www.gs1si.org

Veći slovenski trgovci (na primjer Mercator, Spar Slovenija, Engrotuš) od

svojih dobavljača kod primanja robe traže logističku etiketu, napravljenu

GS1-128 standardu. Ako dobavljač ne šalje robu označenu logističkom

etiketom, moraju da plate penale. Dešava se čak i to, da trgovac prekine

učestvovanje sa dobavljačem, jer nije u stanju da opremi svoje pošiljke sa

GS1 logističkom etiketom. Razloga za takve radikalne poteze trgovaca (ne

samo u Sloveniji) je više. Jedan od njih je i taj, da trgovci prehrambenih

proizvoda treba tačno da slijede seriju proizvodnje i državu porijekla. To

traži Uredba komisije Europske unije br.1221/2008. Sa logističkom nalj-

epnicom omogućavamo, da dobavljači kupcu (u tom slučaju trgovcu) pre-

nose podatak o seriji i državi porijekla, te tako udovolje uredbi. Sa druge

strane, trgovci mogu uz pomoć logističke etikete da ubrzaju preuzimanje

robe u ulaznom skladištu. U nekim skladištima je postotak preuzimanja au-

tomatizovan. To pomaže tome, da je roba brže na prodajnim policama i da

su administrativni troškovi manji.

Primjer iz prakse


istraživanje

BORBa tRGOvačKih MaRKi, StRanih i dOMaćih BRendOva Za OPStanaK na tRžištu

Planetarni sukob

Kraj 2012. je obilježio veliki događaj koji je uzrokovao da su mnoge oči bile uprte pre-ma nebu. Što dignute glave, što putem YouTube-a i TV-a.

Ovog puta nismo pratili kako čovjek leti u orbitu, na mjesec ili čak dalje (nadam se da ćemo i to uskoro gledati). Ovaj put smo gledali kako čovjek leti prema Zem-lji. Da bi se letjelo, treba sav suvišni teret ostaviti na Zemlji, pripremiti se i ponije-ti samo najnužnije. Na Zemlji, posebno u našoj regiji se, ipak, teško leti. Mnoge granice i prepreke su uspostavljene. Čini se da smo previše skratili pistu za uzlije-tanje. Brendovi su se pozicionirali na ra-zličite planete i drže svoje pozicije. Plavu, crvenu i zelenu planetu uskoro čeka že-stok rat svjetova.

Kriza je kao tektonski poremećaj, još od početka se znalo da će se mnogo toga u svijetu brendova promijeniti. Najviše upozorenja je dolazilo da će se potrošači prebaciti na jeftinije proizvode pod trgo-vačkom markom, što se dobrim dijelom i obistinilo. Međutim, ne u potpunosti. Potrošači jesu postali racionalniji, ali se ipak nekih brendova nikada ne žele od-reći. Koliko god kriza utjecala na obrasce ponašanja u potrošnji, potrošnja i dalje nije tek puka konzumacija proizvoda. Niti će ikada biti. Zbog pomjeranja od-nosa snaga u svemiru brendova, neki će morati letjeti prema drugim planetama, neki će morati braniti svoju planetu. A neki, koji se ne budu pripremali, odbacili sav balast, imati priliku da kao Felix Ba-umgartner isprobaju da li slobodnim pa-dom mogu probiti zvučni zid. Naravno, njihov pad će biti konačan, ali ne probni i

autori: Zenel Batagelj i Kemal Koštrebić, valicon

sa padobranom kao Felixov.

O kakvim planetama pričamo?

Prvo ćemo o plavoj, najbrže rastućoj pla-neti. Planeta trgovačkih marki očekivano najbrže raste. Private label, trgovačka ili robna marka, kako ko naziva, su proizvo-di napravljeni pod marketinškim kišobra-nom maloprodavca - dizajnirani sa nji-hovim logom i vođeni su marketinškim strategijama maloprodavca. Njihova sna-ga je mogućnost adekvatnog pozicionira-nja, velika pregovaračka moć, a najviše od svega već spomenuti trend pomjeranja potrošača prema racionalnijem odlučiva-nju o obrascu potrošnje.

Već smo navikli da preko Slovenije i Hr-vatske promjene i trendovi iz svijeta do-laze i do BiH. Onda nije zgoreg pogleda-ti podatke kako stoji tržišni split između brendova i trgovačkih marki u Sloveniji: 66 posto je doseg trgovačkih marki na slovenskom tržištu. Skoro 20 posto trži-šta drže trgovačke marke. To bi u rani-jem okviru razumijevanja konkurencije (kada nije bilo trgovačkih marki) značilo kao da 20 posto tržišta nestane, da ti ljudi prestanu jesti (recimo da su možda po-slušali, sada na našu sreću bivšeg ministra Bahilja, i zaista počeli manje jesti) ili da odu kupovati u drugu državu (recimo da počnu percipirati da su sa ulaskom u EU, proizvodi kupljeni u Hrvatskoj kvalitet-niji).

Crvena planeta je do sada bio najopa-snija. Na toj planeti su brendovi multi-nacionalki. Većinom usko fokusirani, sa izuzetno jakom internacionalnom po-drškom. Njihova snaga ne leži samo u sveobuhvatnom insightu i dobroj komu-nikacijskoj podršci, već i u sposobnosti da taktičkim potezima ratuju kompletnim

portfoliom brendova. Komunikacije su im agresivne, usmjerene na individuali-zam i emocije.

Zelena planeta je trenutno pod najvećom prijetnjom. Tu spadaju domaći brendovi. Na njih je pritisak i sa crvene i sa pla-ve planete. Trgovačke marke povećavaju svoj udio na policama, te i u prodaji, a multinacionalni brendovi prilagođava-ju svoju taktiku širokim raspoloživim arsenalom brendova koji su spremni na borbu u novonastaloj situaciji. Brendovi sa plave planete se najčešće brane svojom

Brendovi su se pozicionirali na različite planete i drže svoje pozicije. Plavu, crvenu i zelenu planetu uskoro čeka žestoki rat


tradicijom, bliskošću sa potrošačima i ni-skim cijenama.

Kako to izgleda u bh. svemiru?

Imamo više primjera. Prvi primjer je iz svijeta medija. Skoro svi domaći privatni mediji su htjeli da budu javni servis. Da-kle, da imaju i vijesti i utakmice i muziku i filmove i jutarnji program... To je done-kle funkcionisalo, pa smo na besplatnim privatnim kanalima mogli sebi daleko povoljnije priuštiti utakmice iz Engleske, Njemačke, Italije, Španije... za što bi po-

maloprodavaca. U ovom slučaju, gdje maloprodavci nastupaju kao brendovi, brendovi sa zelene planete su domaći Bingo, Robot, Amko i DP (još uvijek se percipira i ponaša kao domaći) su cjenov-no najniže pozicionirani.

Ovdje se za regionalne i globalne bren-dove maloprodavaca može reći da su sa crvene planete. Mercator, Konzum, Del-haize, Interex imaju na drugim tržištima razrađene strategije širenja, te ih primje-njuju i u BiH.

trošač u EU potrošio solidan iznos. To je funkcionisalo dok nisu došli specijalizo-vani medijski brendovi. Jedni su pokrili sport, drugi muziku, treći vijesti. Domaći su bili nespremni, pa sada dišu na škrge. To se sve najbolje vidi na primjeru ula-ska Sport Kluba, a poslije i Arena Sporta. Skoro sva nacionalna fudbalska prvenstva iz liga petice su iz ruku bh. privatnih tele-vzija, prešle na ova dva kanala. Ovaj trend u segmentu vijesti će se nastaviti sa poja-vom Al Jazeere.

Drugi primjer se odnosi na brendove


istraživanje Ovdje su “zeleni” brendovi u latentnoj opasnosti od ulaska “plavaca” - diskon-tera iz njemačke kao što su Lidl i Aldi (Hofer). U ovom slučaju zeleni moraju osmisliti odbrambenu strategiju, jer će izgubiti svoju konkurentsku prednost.

Na FMCG tržištu imamo treći primjer. Jako zanimljive primjere možemo vidjeti u kategorijama koje odlikuju proizvodi karakteristični za lokalnu kulturu. Može-mo vidjeti da na primjer u kategorijama sudžuke i suhog mesa izrazito dominira-ju domaći brendovi (koliko god oni malo pažnje posvećivali marketingu). Razlog nije teško pronaći - brendovi sa crvene planete nemaju takve proizvode u svom portfoliu.

Violeta, Menprom, Bajra, Brajlović i drugi brendovi u ovim kategorijama su sada ugroženi od strane “plavaca”. Ne-rijetko se dešava da baš pomenuti proi-zvođači rade private label za regionalne lance maloprodaje, koji su upoznati sa lokalnim karakteristikama obrazaca po-trošnje.

Dakle, ovdje ćemo imati rat samo iz-među plave i zelene planete. Za pretpo-staviti je da će, razumijevajući ulaganja i novca i truda mesara u marketing, a i važnost ove kategorije u portfoliu re-gionalnih maloprodavaca, ipak taj rat biti više hladni (ili tihi). Ili, možda bolje rečeno, rovovska bitka, ali slabim arse-nalom marketinškog oružja.

Pivari predstavljaju najzanimljiviji pri-mjer. U ovoj kategoriji se dešava da imamo sve brže promjene u okusu i preferencijama, posebno pod naletom multinacionalki. Ovdje se šire i crvena i plava planeta. Kao pivski trbuh. Skoro svi trgovački lanci već imaju uvedenu svoju marku piva, a multinacionalke, kao što smo već naveli napadaju sa por-tfoliom brendova. U marketinškim na-porima (ne samo pivara, nego i drugih bh. kompanija) je primjetan trend da se naglašava tradicija, kvalitet i niska cije-na. To u Valiconu označavamo na na-šem brend krugu, gdje u dijelu koji se odnosi na tradiciju nastaje gužva. Ako sada saberemo sve navedeno, možemo zaključiti sljedeće:

1. Bh. kompanije ne rade na diferenci-jaciji.

2. Bh. kompanije naglašavaju vrijedno-sti koje već imaju i na kojima ih niko niti može niti želi napasti.

Multinacionalke napadaju sa više bren-dova i sa jasno razrađenom diferen-

cijacijom. Bh. kompanije uzvraćaju onim s čime su već jaki i gdje nemaju opasnosti. Potrošači vole različitosti, posebno mlađi, pa iako sada još nisu u velikoj opasnosti vremenom će imati pad. Ipak, daleko sporiji nego Felix. U svakom slučaju, u velikoj su opasnosti (može se reći mali, ali to u ovom sluča-ju ne predstavlja pozitivan opis i virtu-oznost) zeleni i od strane crvenih i od strane plavih.

Šta onda preostaje “zelenima” kao od-brambena ili strategija protiv napada? Čovjek je izašao iz pećine još u prethi-storiji. Medvjed je i dalje najjači igrač u svojoj pećini, ali čovjek je izlaskom u opasno okruženje uspio da ovlada svije-tom. Dakle, treba se isprobati u nepo-znatom okruženju, popeti se, kao Felix, visoko i vidjeti gdje su šanse na drugim tržištima, te isprobati svoju konkuren-

tnost. S druge strane, može se zadržati i lokalni brend, ali u tom slučaju se mora imati daleko bliže odnose i daleko bolje poznavati potrošače (sa svim lokalnim karakteristikama) od multinacionalnih kompanija. Uz to, treba koristiti sve te karakteristike i diferencijacijom napada-ti gdje počinju ograničenja trgovačkih marki. Kojim god putem krenuli, koju god strategiju odabrali, jedno je sigurno - potrebno je puno informacija i talenta da uđe u kompaniju, da bi kroz kvalite-tnu obradu puno kvaliteta izašlo.

Kao i umjetnici kada stvaraju svoja re-mek-djela, u istraživanju provedu daleko više vremena nego u samom stvaranju. Tako i brendovi, moraju da znaju jako puno informacija, da kontinuirano istra-žuju i razumiju odnos među planetama. Informacijama se mora raspolagati za korak kvalitetnije od konkurencije.

1. Slavni proizvod je važanSada svi znamo ko je Felix Baumgartner. Svi bismo se rado slikali sa njim (većina i posta-vili te fotografije na svoj Facebook profil). Da li bi se iko slikao sa Felixom prije oktobra 2012.? Ako niste slavan proizvod, nećete imati čvrst temelj za izgradnju dobrog brenda i teško ćete se održati na policama.

2. Posebni brendovi za niži cjenovni razredSpomenuli smo kako plavi planet raste. Imate li brend sa kojim ne znate šta ćete? Ovo zvuči kao prilika.

3. Prepoznatljivost na policamaNije bitno što vaš brend raspoznaju svuda. Ni Felixa nećemo prepoznati na ulici ako stavi naočale i kačket. A ako vas ne prepoznaju na najbitnijem mjestu - na polici - džaba ste krečili! Dakle, treba dizajnirati ne samo proizvod, nego i čitavu policu.

4. jasan identitet brendaDa li možete objasniti identitet vašeg brenda u jednoj prostoj rečenici? Često srećemo identitete brendova koji su komplikovani, čak šizofreni. Ako vi ne znate identitet svog brenda, bit će ga još teže komunicirati, a najteže će biti potrošačima da sve to razumiju. Savremeno okruženje traži jasne priče.

5. Brzina je vrlina Globalizacija ubrzava sve. Što je danas inovacija na Tajlandu, sutra je kod nas. Svi odjeli u organizaciji moraju biti pozicionirani bliže tržištu. Sa tržišta dolaze ideje i inovacije. Živite svoje brendove 24/7, jer ste na tržištu najviše u svoje slobodno vrijeme.

6. Ponuda koja je zanimljiva za druga tržištaDa li je vaša ponuda atraktivna i za druga tržišta? To ne mora biti već pomenuti slavni proizvod. Koncept mora biti integrisan i savršen da bi upalio i na drugim tržištima.

7. izvan uobičajenih okviraKako napraviti nešto novo, ako se krećemo i razmišljamo na isti način svaki dan? Izaći izvan okvira znači promijeniti način razmišljanja, ali i vidjeti koji šabloni važe na do-maćem tržištu. Oni koji izađu izvan pećine, poslije kada se vrate vladaju bolje i samom pećinom.

Sedam Valiconovih zapovijesti



u maloj radnji: predstavljamo STR

uPRKOS KRiZi i KOnKuRenCiji, uSPješnO eGZiStiRaju

Petnaest je godina iza njih... danas čuti da neka mala trgovačka radnja egistira već petnaest godina sa uspjehom, činjenica je kojusvakako vrijedi spomenuti. Samostalna trgovačka radnja Kerman, koja se nalazi u sarajevskom naselju dolac Malta je primjer toga. njezin vlasnik Samir Balić, u razgovoru za inStore, govori o svojim počecima, današnjoj situaciji u trgovini i još nekim zanimljivostima vezanim za njegovu trgovinu

ime objekta: STR Kermanvlasnik: Samir Balićadresa: Envera Šehovića 9, SarajevoKvadratura: 38 m2

Zaposlenih: 4datum otvaranja: maj 1997.Radno vrijeme: 07:30-22:00

Pripremio: Mario trojer

K ako nam je Balić na samom početku ista-kao, radnja se nalazi u

stambenom naselju gdje žive ljudi sa solidnim novčanim primanjima pa je ponuda u njegovoj radnji veoma veli-ka. Asortiman artikala iznosi preko 2.000 različitih proi-zvoda. „Upravo velika ponuda artikala na malom prostoru je omogućila da se izborimo na tr-žištu gdje veliki trgovački centri sve više preuzimaju primat. Mi smo tu, odmah na dohvat ruke potrošača. Nalazimo se u stam-benoj zgradi i kupci u svakom trenu mogu svratiti po određeni artikl“, riječi su Samira Balića

koji nam otkriva da je veliki asortiman voća i povrća adut njegove radnje.

Profil kupaca koji svakodnev-no prođu kroz STR Kerman je u dobroj mjeri profiliran. Oni svoje dnevne potrebe na-miruju upravo ovdje. Hljeb, mlijeko i cigarete su osnova svake kupovine u ovoj samo-posluzi. „U velikim tržnim centrima se najviše obavljaju velike kupovine, kupovine koje se planiraju, dok nama ovdje kupci dolaze po one stvari koje su im neophodne svakog dana“, kaže vlasnik STR Kermana.

Pitali smo našeg sagovorni-ka o tome da li je promet u njegoj radnji možda povećan za vrijeme praznika: „Mjesec decembar je inače period kad promet opada. Kraj je godine, pa ljudi manje troše. Tu situaciju popravi kraj mjeseca kad dolazi katolički Božić i Nova godina, ali ovaj period će, u usporedbi sa prošlogodišnjim, biti mnogo slabiji“, ističe Balić, te dodaje kako očekuje promet manji čak do 30 posto.

Ekspanzija velikih trgovačkih centara dovodi do masovnog zatvaranja malih radnji koje jednostavno nisu konkuren-tne velikim trgovcima. Balić nam otkriva svoj recept koji mu već dosta vremena po-maže da bude konkurentan velikima, iako se nalaze u njegovoj neposrednoj blizi-ni. „Jednostavno treba istraja-ti u svom naumu. Asortiman robe mora uvijek biti bogat, ne smije ništa da nedostaje. Svježe voće i povrće, ljubaznost osoblja, izdavanje računa kupcima su

ukratko stvari koje vam poma-žu da steknete povjerenje kupca kako bi on postao vaša redovna mušterija“, kaže Balić te do-daje kako je imao i, za naše pojmove neobičnih artikala. U pitanju je egzotično voće i povrće te začini. „Naši kupci sve više traže artikle koji su na našem tržištu neuobičajeni kao što su artičoke, avokado, mango, đumbir... Ovo pokazuje da naši potrošači prate trendove te da su veoma dobro upoznati sa ovim proizvodima“, kaže Samir.

Tradicija naših malih radnji je da su one mjesto susreta ljudi iz zgrade i naselja te mjesto gdje se mogu saznati najno-vije informacije iz naselja te lijepo popričati sa komšijama i prijateljima. Kako ističe naš sagovornik, mnogo puta se desilo da se u njegovoj rad-nji ostavi određena poruka ili ključevi od stana, traže se neke informacije, a često se ljudi tu raspituju i za kupovi-nu ili prodaju stana.

Teška ekonomska situacija se itekako reflektuje na trgovini. Sve manja kupovna moć sta-

novništva uzorkuje evidentan pad prometa u trgovini. „Sad kad sagledam situaciju, mnogo veća kupovna moć stanovništva je bila u prvih nekoliko posli-jeratnih godina. Bio je mnogo veći promet, bilo je mnogo više novca u našem društvu. Danas, situacija se sve više pogoršava“, kaže naš sagovornik koji ljet-ne mjesece ističe kao one u kojima njegov promet raste. „Tada je mnogo veća fluktuacija ljudi, turista, dijaspore... Tad je povećana potrošnja vode, sokova, voća i sladoleda.“

Prognoze za iduću godinu nisu nimalo optimistične. Prema očekivanja ekonom-skih stručnjaka, trgovinu oče-kuje dalji pad prometa. Naš sagovornik, inače optimi-sta, uvjeren je da se situacija neće umnogome pogoršati. „Zimski je period doba kad je pad prometa očekivan. Bitno je preživjeti ova 2-3 mjeseca zimskog perioda, a sa proljećem se nadamo poboljšanju. Bitno je istrajati, ja se uvijek nadam najboljem“, zaključio je Samir Balić.



eRP u tRGOvačKiM PReduZećiMa

u maloj radnji: za lakše poslovanje

Pruža prednost nad konkurencijom

autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs

U prošlom broju pisao sam o ERP programima, na-mijenjenim za vođenje

svih aktivnosti preduzeća. Ovaj nastavak te priče posvećen je isključivo ERP rješenjima za trgovačka preduzeća.

Dobar ERP prvenstveno mora da omogući korisniku kontro-lu nad svim procesima u firmi, a zatim i brz i tačan rad. Uz to bi ovaj program trebalo da smanji na minimum moguć-nost ljudskih grešaka u radu. I na kraju, dobar ERP bi trebalo da korisniku omogući detaljne izvještaje o radu preduzeća, po kriterijima koje korisnik zatra-ži.

Kome je namijenjen eRP za trgovačka preduzeća:

Trgovini na malo: ako predu-zeće ima više od dva ili tri ma-loprodajna objekta, potreban mu je ovaj program. Zahva-ljujući ERP-u menadžment može da sa jedne strane lako vodi maloprodaju (nabavlja

odobrenja itd), nabavku (ula-zne fakture, kalkulacije) kao i kreiranje cjenovnika (nabavni, VP, MP..);

Rad sa finansijama – rad sa blagajnom, stranim valutama, tekućim računima...;

Izvještavanje – izvještaji o prodaji (po raznim kategori-jama artikala, po zadatim vre-menskim periodima kao i uku-pno), o trendovima prodaje (opadanje ili rast u određenom periodu), izvještaji o nabavci, o stanju zaliha, magacinskim karticama, KEPU, o statusu naših kupaca, itd.

Dobar ERP će omogućiti do-sta prednosti nad konkuren-cijom trgovačkom preduzeću koje ga koristi. Ako prilikom nabavke ERP-a za vaše predu-zeće izaberete firmu koja ima dobar program podrške, i pri-tom vodite računa da vaš ERP i maloprodajni program budu kompatibilni, imat ćete dobit-nu kombinaciju za vaš trgovin-ski biznis.

robu, određuje cijene, pre-bacuje robu iz jedne radnje u drugu itd.), a sa druge da do-bija detaljne izvještaje o proda-ji. Te izvještaje ERP automat-ski obrađuje, tako da menadžer može da ima uvid u poslovanje svake prodavnice ponaosob, a također i u rezultate ukupne maloprodaje cijelog preduze-ća.

Veletrgovcima: komercijali-sti zahvaljujući ERP-u imaju tačan uvid u stanje zaliha; au-tomatizuje se izdavanje pro-faktura, faktura i otpremnica, čime se ubrzava rad i sprečava-ju zabune sa tzv. duplom pro-dajom robe od strane dvojice komercijalista.

Distributerima: ERP distri-buterima rješava problem koji stvara veliki broj poslovnih partnera i adresa na koje se roba šalje time što je prijem i izdavanje dokumentacije veza-ne za robu automatski povezan sa šiframa ili nazivima poslov-nih partnera. Time se izbjega-va mogućnost ljudske greške pri prijemu narudžbenice ili popunjavanju otpremnice/fak-ture.

Uvoznicima (i/ili izvoznici-ma): dobar ERP će omogućiti ne samo devizno plaćanje i rad sa bescarinskim magacinom (u slučaju reeksporta), već će evi-denciju vrijednosti robe uvijek davati u dvije valute: domaćoj i izabranoj stranoj (na našim prostorima najčešće u eurima), što olakšava kasniju kalkulaci-ju i formiranje VP i MP cijena robe.

Koje procese trgovačkog preduzeća pokriva?

Nabavka: naručivanje robe, skladištenje i upravljanje zali-hama; obaveze dobavljačima - evidencija obaveza i nalozi za plaćanje;

Maloprodaja: automatski unos i obrada svih podataka iz malo-prodaje; poslovna inteligencija - izvještavanje i planiranje; po-litika cijena – kalkulacije i ni-velacije; rad sa robom - nalozi i otpremnice, povraćaji itd.;

Komercijala (veleprodaja): prodaja i fakturisanje, nalo-zi VP magacinu; evidencije - knjiga kupaca i naplata po-traživanja;

Uvoz/izvoz: kompletno de-vizno poslovanje;

Knjigovodstvo (opcionalno): automatizovano kompletno knjigovodstvo, sva dokumen-ta koja se kreiraju u ERP-u se automatski šalju u knjigovod-stvo.

Koje su tri glavne funkcije dobrog trgovinskog eRP-a:

Rad sa robom - podrazumije-va rad sa magacinima (otpre-mnice/prijemnice, nalozi za prebacivanje, reversi, povraća-ji, popisi itd.), prodaju (profak-ture, fakture, rezervacije, na-rudžbenice, nivelacije, knjižna

Ovi programi pokrivaju procese nabavke, maloprodaje, komercijale, uvoza i izvoza u trgovinskim kompanijama



PRaviLnO iZLaGanje RinFuZa u MaLOPROdajniM OBjeKtiMa

Zrno po zrno...

Rinfuzni proizvodi se najjednostavnije de-finišu kao proizvodi namijenjeni prodaji koji nisu upakovani

u pojedinačna maloprodajna pakovanja. To su proizvodi čiju kupovnu masu određuje potrošač sopstvenom potre-bom - kupovinom na kilo. Vrste poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda koji se prodaju u rinfuznom - rasu-tom stanju zavise od: društve-nog i ambijentalnog elementa prodaje i tipa prodajnog pro-stora (najnepovoljniji tip je „tip trkaće staze“).

Veliki broj faktora utječe na prodaju određene vrste rinfu-zne robe u maloj prodavnici. Potrebno je obratiti pažnju na: socijalno okruženje pro-davnice (radničke četvrti, po-slovni kavartovi, rezidencijani kvartovi...); jačinu prerađivač-kih i proizvodnih kapacite-ta prehrambene industrije u okruženju; navike potrošača i vjersku opredijeljenost...

u maloj radnji: kako opremiti radnju

Cijena je osnovna paritetna prednost prodaje rinfuznog proizvoda u odnosu na oformljena maloprodajna pakovanja. Rinfuzni proizvod je jeftiniji, upravo, za procenat učešća ambalaže u maloprodajnom pakovanju

Ambijentalni element je usko vezan za tip prodajnog pro-stora. On je svakako drugačiji za isti proizvod na zelenoj pi-jaci, specijalizovnoj prodav-nici za tu vrstu proizvoda i u našoj maloj prodavnici opšteg tipa.

Cijena je osnovna paritetna prednost prodaje rinfuznog proizvoda u odnosu na ofor-mljena maloprodajna pako-vanja. Rinfuzni proizvod je jeftiniji, upravo, za procenat učešća ambalaže u malopro-dajnom pakovanju. Postoji čvrsta korelaciona veza iz-među razvijenosti (kupovne moći) društvenog elementa sa prometom ove grupe proizvo-da. Što je kupovna moć viša, veća je prodaja rinfuznih pro-izvoda kako po širini, tako i po dubini asortimana.

Konačni finansijski interes prodavca u maloj prodavnici je neosporan za prodajom ove grupe proizvoda. On treba nizom osmišljenih postupa-ka da razbije zablude većine potrošača da se prodaje roba, koja je pred istekom roka tra-janja (ili je već istekao), da ima neku manu i zato se prodaje u rinfuznom stanju. Asortiman koji je uglavnom zastupljen na našim prostorima na odjelje-njima rinfuza je vezan za suho i zrnasto voće, poneki tip pe-lata (integralne grickalice), slatki konditoraj i tu je kraj širine asortimana. Veoma mali broj prodavnica ima odjelje-nja prodaje hladnih rinfuznih proizvoda na kilo - maslina, usoljenih fileta ribe, raznih turšija, slatka, marmelada, si-

reva... Istraživanja su pokaza-la da asortiman sa više od 30 različitih vrsta proizvoda u runfuzu obezbjeđuje višestru-ko veći promet nego istih u maloprodajnim pakovanjima.

Kako se prodaje rinfuza?

Način prodaje rinfuznih pro-izvoda je diktiran njihovom prirodom. Grupa proizvoda koja dozvoljava samousluži-vanja je smještena na zidnim ili ostrvskim samostalnim po-licama, u kontejnere koji su providni sa prednje strane - one koja je vidljiva potrošaču. Veličina kutija treba da bude određena nativnim osobina-ma proizvoda koji se izlaže te frekvencijom prodaje. Kuti-je, iz kojih se mušterije same

služe, mogu biti dvojake: tip sa kašikom - gdje kupac sam kašikom sipa u kesu željeni proizvod, ili gravitacioni tip - gdje kupac povlačenjem po-luge oslobađa zasun na kutiji i proizvod curi - upada u pod-metnutu kesu. Druga grupa prodaje rinfuznih proizvoda je uslužnog tipa, dakle zahtijeva odnos kupac-prodavac, odno-sno isporuku usluge - licem u lice. Kao i kod svježeg voća i povrća i ovdje je ambijental-ni element kupovine veoma izražen. Ovakva prodaja se vrši preko retro polica. I u ovom slučaju je neophodno obezbijediti jasnu vidljivost i providnost prednje površine kontejnera. Ona omogućava kupcu da identifikuje proizvod i procijeni sve njegove osobi-

autor: Miodrag dimić, direktor razvoja, Speccon d.o.o. Beograd, [email protected]


ne koje su mu definisne u spo-znajnoj sferi pamćenja. Uloga prodavca se ogleda u stimuli-sanju ambijentalnog elementa arome i mirisa, a bilo bi po-željno i ukusa i dodira. Tada će kupac imati kompletan ambi-jentalni doživljaj o izloženom proizvodu. Kako uslužni tip prodaje rinfuznih proizvoda sadrži praktično neograničenu paletu izlaganja, presudno je njegovo porijeklo i označava-nje - deklarisanje proizvoda. Ono mora biti veoma izraženo i upečatljivo. Ovime se razbija zabluda potrošača o porijeklu i kvalitetu proizvoda koji se prodaju u rinfuznom stanju.

Mala prodavnica svakako tre-ba da odvoji jedan dio prosto-ra za ovu grupu proizvoda. Za kakav asortiman će se opre-dijeliti, zavisi prije svega od njenog društvenog elementa. Ono što treba da se izbjegne je standardan asortiman: si-rovi proizvodi tipa kikirikija, lješnika, badema; suhih pro-izvoda tipa: grožđa, smokvi, kajsija... Razlog je jednostavan - svi ih imaju. Paletu rinfuznih proizvoda je potrebno ofor-miti tako da ona u sebi sadrži markenartikle. Potrošači tada namjenski dolaze da bi kupili neki od tih proizvoda. Ne-ophodno je opredijeliti se u izboru, tako da to budu proi-zvodi koji su u domaćinstvu u svakodnevnoj upotrebi, ali ih

obavezno treba razviti po du-bini asortimana. Recimo, po nekoliko vrsta graha, riže, su-šenog povrća (markenartikli: kesten grah i Tetovac - para-boiled i Kočanska riža - mrkva i bamija). Dubinski to mogu biti i žita i brašna, zatim ča-jevi i ljekovito bilje, gljive itd. Ovakvim izborom se izbjega-va zamka jeftinog proizvoda (komparacija sa maloprodaj-nim pakovanjima), a ispunjen je zahtijev potrošača za zado-voljenjem potrebe kupovine na kilo, odnosno mase koja mu je neophodna u datom trenut-ku, i to proizvoda kojih nema u drugim prodavnicama.

Kako se izlaže rinfuza?

Neophodno je da direktno ambijentalno okruženje rin-fuza kao „otvorenih proizvo-da“ bude prirodan materijal. Kako su kontejneri uglav-nom od plastike potrebno je da police na kojima su one pozicionirane budu drvene. Ovime se potencira prirod-nost i tradicionalnost čuva-nja i prodaje rinfuznog pro-izvoda. Kombinacija metal - plastika - staklo, potrošača asocira na idustrijsko porije-klo proizvoda. Upravo takav način izlaganja kod potrošača budi sumnju u nižerazredni kvalitet rinfuznog proizvoda. Istraživanja su pokazala da je rekcija potrošača negativni-

ne smije se zaboraviti!Dominantan - primarni razlog kupovine rinfuznih proizvoda je cijena. Sekundarni razlozi su: količine koje nisu obuhvaćene maloprodajnim pakovanjima; mogućnost kombinovanja različitih proizvoda po sopstvenim receptima i potrebama; proizvodi koji nisu asortimanski obuhvaćeni u maloprodajnim pakovanjima (prije svega se odnosi na tradicionalnu i zanatsku proizvodnju, pa sirovinske komponente prerađivačke industrije).

ja na metalno okruženje ove grupe proizvoda, nego kada su oni ostavljeni u originalnoj plastičnoj kesi ili kutiji i tako smješteni u kontejner iz koga se prodaju.

Prednost prodaje ove grupe proizvoda u maloj prodavnici su mali gabariti ovih polica. Dubina polica je uobičajeno oko 30 cm, a visina gornjeg reda kutija - kontejnera ne smije prelaziti 150 cm (visi-na pazuha ruke). Zbog bolje iskorištenosti prostora, iznad njih se može organizovati red polica koje će poslužiti za pro-daju tih istih proizvoda, ali u prodavnici upakovanih za naj-češće traženu gramažu (slika 1). Kako je rinfuz organski i tehnološki vezan za prodajni dio voća i povrća (zbog vage i prirode proizvoda) potrebno je iskoristiti u okolini sve stu-bove ili otvorene uglove zido-va za njegovo pozicioniranje (slika 2). Najmanje korišten

vid prodaje rinfuza je impul-sivna i akcijska prodaja preko promo ostrva. Upravo proda-ja markenartikala rinfuza na ovaj način korelaciono diže prodaju u cijelom prodajnom prostoru (slika 3).

Mala prodavnica treba da iskoristi sistemsku rupu sa paletom rinfuznih proizvoda nastalu u marketima velikih kompanija. Mana ovih siste-ma je ograničen asortiman, upravo zbog potreba velikih količina jednog proizvoda.

Dobro odabrana paleta rinfu-znih proizvoda male prodav-nice je suštinski jedino pravo sredstvo opstanka među si-stemima marketa, jer njihove marže su na svim ostalim pro-izvodima daleko veće. Stoga je mala serija, duboka po asorti-manu, komparativna prednost od egzistencijalne važnosti za malu prodavnicu i treba je maksimalno eksploatisati.

66

periskopfebruar 2013 www.instore.ba

Da li i menadžeri prodaju „maglu“?

Kroz više mojih članaka u proš-losti već ste mogli zaključiti ko je po meni glavni krivac za neuspjehe kompanija. S jedne strane, imamo menadžement,

dok s druge strane imamo prodavače, prodajne predstavnike, komercijaliste, odnosno, zovite ih kako god želite. Ova-ko ispada da ja uvijek branim prodavače i da mi je za sve što nije dobro, kriv me-nadžment. Međutim, ja prodavače mogu proglasiti krivim tek onda kada sam sigu-ran da imaju potpunu podršku menadže-menta, te da je kompanija za koju rade usmjerena prodaji i svojim kupcima.

Ovdje ću sada prikazati jedan regionalni trend koji ide u prilog činjenici da me-nadžment svoje prodajne funkcije zaista ne doživljava kao stubove na kojima tre-ba graditi uspjeh, već više kao čamce za spašavanje u nevremenu zvanom velika ekonomska kriza. U svrhu izrade jednog članka kratko sam analizirao ponudu po-slova na web stranicama u regiji. Analizi-rao sam četiri najposjećenije web stranice koje se bave objavljivanjem konkursa za zapošljavanje. Rezultati koje sam dobio su u najmanju ruku interesantni. Na jed-noj od ovih web stranica koja nudi po-slove u BiH, vidio sam da se čak 39 po-sto svih objavljenih konkursa odnosi na komercijalu i prodaju. U sve četiri ana-lizirane države (BiH, Hrvatska, Slove-nija i Srbija) ponuda poslova vezanih za prodaju je najveća u odnosu na sve ostale poslove. Ovaj procenat u Sloveniji iznosi 22, u Srbiji 11, čak i u Hrvatskoj gdje se u prošlosti najviše radnika tražilo u turiz-mu, danas najviše, čak 18 posto objavlje-nih konkursa, odnosi se na prodaju. Da li vi smatrate da u vrijeme ekonomske krize treba zapošljavati sve veći broj prodavača kako prodaja ne bi padala i kako bi imali realne mogućnosti za ostvarivanje zacr-tanih planova?

Po mom mišljenju, tri su osnovna razloga zašto ova strategija nije dobra:

1. Zapošljavanjem novih ljudi kompani-ja povećava svoje troškove, iako bi ih

trebala smanjivati u vrijeme recesije i ekonomske krize.

2. Novim zaposlenicima je uvijek potreb-no vrijeme kako bi se uspjeli dokazati.

3. Kompanije, pogotovo u BiH, veoma malo ulažu resursa u edukaciju svojih prodajnih zastupnika i njihovo usavrša-vanje.

Mišljenja sam da zapošljavanje novih lju-di u prodaji u vrijeme ekonomske krize predstavlja samo slamku spasa za kompa-nije koje u prošlosti nisu imale efikasan prodajni menadžment, i na ovaj način nastoje, što bi se u narodu reklo „spasiti što se spasiti da“.

Kako kriza traje i dalje, kompanije poči-nju činiti sve veće i gore greške. Sada se događa da su zaposlili nove prodavače, međutim time su povećali troškove i sada

na red dolaze otkazi. Prvo se otpušta rad-na snaga čiji posao nije specifičan i može ga obavljati većina. Oni koji ostaju dobi-jaju sve više i više posla, jer ga neko tre-ba završavati. Ljudi rade pod pritiskom, prekovremeno, nezadovoljni su stanjem. Sljedeći korak je smanjenje plata, što još više produbljuje agoniju zaposlenika koji su ostali. Oni se sada pitaju da li bi im možda bilo bolje da su oni dobili otkaz? Menadžment sada nastoji djelovati brzo, prilagođavati se trenutnoj situaciji, čitaj problemima, poduzimaju sve moguće mjere racionalizacije, iako dosta njih vje-rovatno i bespotrebno. U krajnjoj instan-ci počinju se rušiti zakonske barijere, te narušavati radnička prava. I tako kom-panija sve dublje i dublje tone u proble-me, malo plate kasne, malo se dobavljači počinju odgađati i za tren oka ime firme osvane na spisku Centralne banke u Po-pisu blokiranih računa poslovnih subje-kata u BiH.

Tu sada počinje period koji slobodno možemo nazvati konačna agonija. Kom-panija je pred zatvaranjem i samo je pita-nje dana kada će sa web stranice Central-ne banke preći na web stranicu Službenih novina, kao firma u stečaju.

Gore navedena situacija predstavlja naj-kraći i najcrnji mogući scenario kroz koji kompanije prolaze, ali složit će te sa sa mnom da je u posljednje vrijeme sve više i više baš ovakvih situacija.

Neka istraživanja rađena u Španiji po-kazuju da prodavači samo 13 posto svog vremena provode zaista prodajući. Šta to znači za menadžement? Znači da 87 po-sto plate daju zaposleniku za neke poslo-ve koji mogu raditi i drugi ljudi, vjerovat-no još i bolje. Moj je savjet da vi u svojoj kompaniji probate izračunati koliko vam vremena prodavači provedu na putu, ko-liko vremena odvajaju da završe potreb-nu administraciju, koliko u planiranju... Mislim da bi vas rezultat ovog izračuna zaista iznenadio. Zato budite hrabri pri upravljanju svojim poslovanjem. Ovdje bi citirao Petera Druckera: „Kad god vidite da neko vodi uspješan posao, budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku“.

autor: Kenan uštović

Da li vi smatrate da u vrijeme ekonomske krize treba zapo-šljavati sve veći broj prodava-ča kako prodaja ne bi padala i kako bi imali realne mogućno-sti za ostvarivanje zacrtanih planova?


68

periskop iz regije februar 2013 www.instore.ba

POGLed iZ SLOvenije POGLed iZ hRvatSKe

Japanska „bolest“ se širi

Budžet, kreditni rejting... i – Sretna nova

Ekonomske prognoze za sljedeću godinu su barem za razvijeni svijet slične majevskim proročanstvima. Šestu godinu posli-je globalne finansijske krize svjetska privreda ne pokazuje

nikakve vidljive znake oporavka. Razvijene privrede oboljevaju od japanske bolesti dugoročne stagnacije i serije plitkih rece-sija. Vraćamo se ka velikim poslovnim konglomeratima, mala preduzeća vode bitku za preživljavanje, a istovremeno je to i vrijeme proboja inovativnih. Godina 2013. je numerološki puna mističnih predskazanja i obrtaja. Svjetska privreda bi trebalo da raste 3,5 posto BDP (po metodi PPP), a razvijena tržišta samo 1,6 posto, dok će države u razvoju uvećati svoj BDP za 5,8 po-sto. Američka privreda bi trebalo da se podigne za dva posto, ali su zadnje ocjene niže, a BDP bi se trebao u eurozoni povećati samo za pola postotka. U 2013. je jasno, da će euro preživjeti i da EU ipak polako usklađuje svoja reformna usmjerenja, brže u uspostavljanju bankovne unije, sporije kod usklađivanja fiskalnih obaveza. Mario Draghi i ECB postaju središnji akteri spašavanja EU. Države i banke u ulogama davaoca kredita podupiru novčane transfere u zadužene države na račun njihove manje političko ekonomske suverenosti. Ako su u 2012. takav pristup tek testi-rali (Grčka, Španija…), u 2013. to će postati rutinski zadatak. U novoj 2013. dolazi nekakva europska konsolidacija institucija. Sredinom 2013. u klub ulazi Hrvatska. To je važna poruka za regiju, jer su i u Crnoj Gori već uveliko započeli sa pristupnim razgovorima, a Makedonija i Srbija važe za države kandidatkinje. To je posljednje širenje EU u ovoj deceniji. EBRD ocjenjuje da klub uspješnih stvaraju baltičke države, Poljska i Slovačka, a slabiji su: Slovenija, Mađarska i Balkan. Bez obzira na slabe prognoze, političari svih boja, pa i oni sa ulice, moraju da zadrže trijezne glave. Biznis faktički ne podnosi nasilje i preduzetnički duh ne podnosi katastrofičnosti. A i jednog i drugog će biti u 2013. Očigledno previše. Nasilje nisu samo ulične borbe i de-monstracije. Tu je i razgradnja socijalne države, više dadžbina, gašenja prava. Američki ekonomist Kotlikoff govori istovremeno o “histeričnoj ekonomiji”, gdje svi poprijeko slikaju ekonomsku apokalipsu i plaše investitore, poduzetnike i potrošače. Povjerenje očito postaje najveće javno dobro. Komplikovanu ekonomiju podstiče jednostavna psihologija očekivanja. Ako vas svi ubje-đuju da će 2013. biti loša i u to vjerujete, onda će stvarno biti lošije. Numerološka jednačina, da je 20 + 13 = 33, nudi baš to. Egipćani i Grci su vjerovali u čudesnost trinaestice, hrišćanima se zarekla kod zadnje večere, senzibilitet tih brojki znaju i druge mitologije. Trinaestica donosi promjene. Izvođenje promjena znači pokretanje tih istih promjena za 2013. Sretan put.

U dane praznika užurbanost raste na svim mjestima gdje se tradicionalno okupljamo. Trpeze, krizi usprkos, po-staju bogatije, a prijateljska i porodična druženja češća.

Istovremeno, otpočinju rasprave o proračunu za sljedeću go-dinu. Najprije onom državnom, a ubrzo i gradskim, kantonal-nim/županijskim i opštinskim budžetima. Veliko iščekivanje od preraspodjele prihoda od nekih poreza prema stvaranju stanja relativnog mira i sigurnosti proračunskih sredstava. Ko će koliko dobiti, koliko je dobijeno u tekućoj godini; i da li je to moguće ponoviti? Razlozi za takvu participaciju u sredstvima budžeta uvijek su jaki i manje-više opravdani; ostaje pitanje ko i kako, i u kakvim okolnostima učestvuje u stvaranju nacionalnog BDP-a iz kojih se tada izdvaja i za sredstva raznolikih budžeta.

Stručno, to se zove fiskalni ugriz, koji ako snažno raste, dovodi i do fiskalne litice, kao što su to u SAD nazvali tačkom svog ukupnog nacionalnog zaduženja. I odmah dodajmo, to nije specifično naš problem. To je pojava koja je zahvatila i veći dio europskih i svjetskih država. Kako potrošnja djeluje na rast BDP-a; koliko se (još) može zadužiti; kako deficitnim finansiranjem mala i otvorena država može da podstakne ekonomski rast ili pak povećanim uvozom održava tuđa radna mjesta, pitanja su koja imaju višeznačne odgovore.

I - tako usred te rasprave stiže još jedan sudija u toj utakmici. Njegovo veličanstvo kreditni rejting - pojam koji je prije izbijanja krize bio poznat tek užem broju bankara, finan-sijskih stručnjaka i državnih zvaničnika. Sada je to nešto poput fudbalske utakmice: o njemu se široko i demokratski raspravlja. Ocjenjuje se što je u prošloj igri bilo dobro i/ili loše; da li je rezultat pravedan, i - da li se već u sljedećoj utakmici može i promijeniti. Šta će njegova primjena značiti za svačiji život: cijena kapitala i profitabilnost investicija, cijena kredita, povećanje poreza, manje sredstava za javne namjene... ostaje tek da se vidi.

Nešto poput atipičnog izvještaja iz Casablance pred početak Drugog svjetskog rata. Svi su novinari izvještavali da je stanje ozbiljno, ali još ne i dramatično. Osim jednog koji je napisao: „Situacija je dramatična, ali ne još i ozbiljna“.

Ona će postati ozbiljna kada se shvati da duboke reforme nisu moguće uz primjenu gesla: „Ne u mom dvorištu“. Drugačije rečeno, mora se u potpunosti biti konkurentan - kako bi se roba i usluge mogli prodavati kod kuće, a još i više - izvo-ziti. I još nešto: i budžet i kreditni rejting nisu više izloženi samo sopstvenoj procijeni i sopstvenim očekivanjima. Sve se danas mjeri i upoređuje u realnom vremenu i - na potpuno otvorenoj globalnoj pozornici.

Piše: Prof. dr Bogomir Kovač Piše: Prof. dr Mladen vedriš


POGLed iZ SRBije POGLed iZ MaKedOnije

Bit će bolje

Sretna i uspješna godina?

USrbiji se stvari sporo mijenjaju. Duže od dvije decenije, ovdašnji zvaničnici svaku narednu godinu dočekuju prepuni optimizma i vjere da će biti bolja od prethodne. Tako je i

na prelazu iz 2012. u 2013. No, kako se godina bliži kraju, kod građana sve više prevladava pesimizam. Svjesni su, valjda, da im je danas bolje nego što će biti sutra.

I prije godinu dana zvaničnici su obećavali kule i gradove. Pri-vredni rast od tri-četiri posto, inflacija najviše šest posto, strane direktne investicije bar dvije i po milijarde eura, a posao, u novim tvornicama koje su samo pred majske izbore „nicale kao gljive poslije kiše“, trebalo je da dobije nekoliko desetina hiljada ljudi.

No, kada je svijetlo u „balkanskoj krčmi“ konačno upaljeno, vidjelo se da se država ponašala kao pijani milioner i da će građane to „veselje“ skupo koštati. Umjesto rasta, bruto društveni proizvod bit će za dva, a možda i više procenata manji nego 2011. Inflacija će, pak, biti bar duplo veća od maksimalno planirane i po tome Srbiji u čitavoj Europi može da parira još samo Bjelorusija. Od stranih direktnih investicija ni traga ni glasa. Umjesto toga, do kraja septembra iz Srbije je, samo po tom osnovu, iznijeto oko 20 miliona eura više nego što je u zemlju ušlo. Slaba je utjeha što bi do kraja godine taj saldo mogao, ipak, da bude u plusu za 100 do 200 miliona eura, jer je Srbiji za održivi razvoj neophodan bar 10 do 15 puta veći dotok svježeg stranog kapitala. Godišnje.

Uprkos tome, optimizam zvaničnika ne jenjava. I dalje tvrde da će 2013. biti mnogo bolja. Srbija će svoj BDP povećati za bar dva posto, a izvoz za čak 25 posto, uvjeren je ministar finansija i ekonomije Mlađan Dinkić. Još jedna hrabra procjena, nema šta.

Pri tome je mnogo pretpostavki koje se podrazumijevaju, a koje baš i nisu tako izvjesne. Zato ne bi trebalo ni da čudi ako i za 12 mjeseci konstatujemo da se zacrtani ciljevi ekonomske politike nisu ostvarili zbog „eksternih šokova“. Njemačkoj se to sigurno neće desiti. Oni, kao što je u nekoliko navrata izjavila kancelarka Angela Merkel, računaju da bi kriza mogla da traje do 2017. Za razliku od nje, zvaničnici u Beogradu su 2008. tvrdili, najprije, da će globalna kriza zaobići Srbiju, a potom da je ona naša „ra-zvojna šansa“. U međuvremenu je srpska ekonomija dovedena do prosjačkog štapa, a zemlja je dodatnim zaduživanjem privremeno izbjegla bankrot. Ostaje samo nada da su nadležni shvatili da je đavo odnio šalu i da bi 2013. morali da sprovedu brojne struk-turne reforme, koje se guraju pod tepih skoro punu deceniju. U suprotnom, samo će se odlagati suočavanje sa neminovnim. Uz obećanje da će 2014. biti sigurno bolja nego 2013.

Veći dio svijeta novu 2013. godinu čeka sa dozom skeptičnosti i straha za ono što se može očekivati na ekonomskom planu. Svjetska privreda i dalje je u krizi. Velika je vjerovatnoća da

će uskoro biti proglašena najveća kriza u istoriji čovječanstva s obzirom na njeno vrijeme trajanja, gubitke i njene pojavne forme.

Zbog njene sveobuhvatnosti, ni makedonska ekonomija ne može da ostane imuna na krizne događaje u svijetu, naročito one u Grčkoj, Srbiji, Italiji... zemljama sa kojima ima najintenzivnije vanjsko - trgovačke odnose. Dodatni problem bit će eventualno povećanje cijene energenata i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na svjetskim berzama, što bi značilo uvoznu inflaciju, više vrijednosti uvoza, povećane troškove u proizvodnju i njeno usporavanje, određeno povećanje nezaposlenost itd.

Opadajuća ekonomija u EU smanjit će potražnju stoke i usluge. To će pruzrokovati smanjivanje i izvoza i uvoza makedonske stoke i usluga. Trgovinski deficit bit će između 20 i 22 posto od BDP-a. Deficit na tekućem računu platnog bilansa države bit će oko 2,5 - 3 posto od BDP-a. Ovaj relativno skroman deficit bit će uslovljen visokim deviznim prilivima makedonskih građana, koji rade u inostranstvu. Makedonski denar tome duguje stabil-nost, a isto to utječe i na znatno više kamatne stope na depozite makedonskih banaka u poređenju sa ovakvim kamatnim stopama u stranim bankama.

I ako dođe do očekivanih turbulencija u privredi EU, Makedonija će zadržati svoju makroekonomsku stabilnost. Inflacija u 2013. bit će oko 3,5 posto. Devizni kurs denara će i dalje ostati vezan za vrijednost eura. Budžetski deficit u 2013. Bit će oko 3,5 posto od BDP-a. U najvećoj mjeri on treba da se finansira iz domaćih sredstava. Zaduživanje u inostranstvu je preporučljivo samo za iznose sa kojima bi se otplaćivali dospjeli strani dugovi i po ka-matnoj stopi povoljnijoj od prosječno važeće na međunarodnom finansijskom tržištu.

Kao rezultat podsticajnih mjera koje donijela NBRM na kraju 2012. u 2013. se očekuje određeni podsticaj za izvoz stoke i usluga i smanjenje uvoza zbog jeftinijeg kreditiranja preduzeća koja proizvode energente za izvoz ili domaće potrebe.

Dobra radna klima u zemlji i intenzivne agitacije vlade - očekuje se da će privući strane direktne investicije u 2013. godini.

Sve to, dopunjeno sa očekivanim zamrzavanjem domaćih kapitalnih investicija, treba da realizuje skromni, no ipak realno očekivan rast BDP u 2013. od dva posto.

Znači, 2013. godina će biti ispunjena brojnim zakonima i opasno-stima za makedonsku ekonomiju. Neće biti lako da se prevaziđu. No, sinhronizovanim djelovanjem na monetarnu i fiskalnu politiku, moguće je da se ublaži jačina tih opasnosti, što zatim može da doprinese da 2013. ipak bude sretna i uspješna godina!

Piše: Milan ćulibrk, urednik u nin-u Piše: dr. tome nenovski, bivši viceguverner nBRM

I prije godinu dana zvaničnici su obećavali kule i gradove. No, kada je svijetlo u „balkanskoj krčmi“ konačno upaljeno, vidjelo se da se država ponašala kao pijani milioner i da će građane to „veselje“ skupo koštati.


Agencija za unapređenje stranih investicija toko-ve i stanje direktnih

stranih ulaganja (DSU) prati na osnovu podataka Central-ne banke BiH. Prema preli-minarnim informacijama iz oktobra 2012. strana ulaganja u prvom polugodištu 2012. su iznosila 578 miliona KM.

Iznos tokova DSU u prvom polugodištu 2012. potvrđuje porast stranih investicija od 201 posto u odnosu na isti period prošle godine ili za dva posto u odnosu na kom-pletan prošlogodišnji iznos. To je svakako pozitivan poka-zatelj koji potvrđuje procjene o nastavku rasta DSU u 2012.

Nova ekonomska godina puna izazova Globalna kriza u 2012. godini na površinu je iznijela decenijske strukturalne probleme naše privrede i društva. negativni trendovi prisutni u 2011. godini nastavili su se i u 2012. godini. dosadašnji pokušaji vlasti u Bih da se zaduživanjem obezbijedi funkcionisanje sistema, rezultirali su dolaskom na granicu prezaduženosti i države i privrede. Stoga, nije teško zaključiti da će 2013. godina za mnoge od nas biti puna izazova

SLaviCa KORiCa, iZvRšni diReKtOR Za PROMOCiju i anaLiZe, FiPa

godini, ali tačan iznos ukup-nih DSU za 2012. godinu u ovom trenutku ne možemo precizirati. Agencija za svoje potrebe prati aktivnosti stra-nih investitora, tj. projekte koji se realiziraju. Projekti čija realizacija je u toku ili su najavljeni, daje nam prostora za optimizam da će rast DSU biti nastavljen. Projekcije UN Komisije za trgovinu i razvoj na srednji rok baziraju se na pretpostavkama kontinura-nog rasta direktnih stranih in-vesticija. Procenat rasta jeste

nizak, ali je stabilan. Dostig-nut je nivo investicija iz perio-da prije krize, ali se tek za par godina očekuje da se dostigne nivo koji je zabilježen 2007.godine. Vodeći se analizama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, kao i inter-nim analizama FIPA, zasno-vanim na najavama postojećih i potencijalnih investitora o namjerama za investiranje u BiH u 2013. godini, predviđa se ukupan priliv direktnih stranih investicija u iznosu od 540-780 miliona KM.

PRedviđanja Za 2013. GOdinu

Bosna i Hercegovina je u 2012. godini ponovo ušla u negativan trend,

što je prvenstveno rezultat pada industrije, vrijedno-sti izvoza i građevinarstva.

Tokom godine došlo je do povećanja vanjsko-trgo-vinskog deficita, stope neza-poslenosti, ali i broja penzio-nera. Što se tiče 2013. godine, vrijeme početka ekonom-

MiLOš tOdOROvić, udRuženje eKOnOMiSta RS SWOt

skog oporavka prvenstveno zavisi od razvoja događaja u EU i regiji, ali će brzina oporavka Bosne i Hercego-vine biti u velikoj zavisnosti od reformskih mjera koje

domaće vlasti budu preduze-le u međuvremenu. Potreb-no je napraviti oštre i bolne rezove. Da li će biti snage i političke volje za to, vrijeme će pokazati.

iz četiri ugla


Negativni trendovi, prisut-ni u 2011., zadržani su i u 2012. godini, a u odno-

su na isti period prethodne go-dine, došlo je do realnog pada BDP-a, industrijske proizvod-nje, smanjenja izvoza, rasta vanjsko-trgovinskog deficita, smanjenje zaposlenosti... To ukazuje da će naredna godina biti puna izazova, pa je pot-rebno sve aktivnosti usmjeriti na smanjivanje javne potrošnje, održanje makroekonomske stabilnosti i ekonomski opora-vak. Nelikvidnost u privredi Bosne i Hercegovine preds-tavlja rak-ranu koja prijeti ko-lapsom. Sada svako svakome duguje, jer kompanije redovne

platiše bez obrtnih sredstava u vidu kredita i same postaju dužnici čime se stvara lančana reakcija. Pri blokiranju računa zbog neplaćanja obavezan pri-oritet imaju banke i poreske uprave pa tek onda privred-nici. Na lošu situaciju u BiH najviše su utjecali neefikasni i visoki troškovi vlasti, loši za-koni i raširena korupcija. Odg-ovornost za ove probleme ne snosi samo globalna recesija, nego nadležne institucije vla-sti, koje su svojim greškama i inertnošću kreirale vrlo nepo-voljno poslovno okruženje i onemogućile domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranom tržištu. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, po-sebno one izvozno konkurent-ne, i loša struktura bh. izvoza, koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje goto-

duLjKO haSić, eKOnOMSKi StRučnjaK, vtK Bih

vih, finalnih proizvoda. S druge strane, problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogrom-nog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim pa-lijativnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistemski i sveo-buhvatan pristup ovom pi-tanju. Stoga je nužno nastaviti sa dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem bh. propisa sa propisima Europske unije, kao i stalno jačati institucionalni okvir BiH, kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka europskim integra-cijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup naših roba tržištu EU uz primjenu donesenih zakona i podzakonskih akata. Da bi se ublažio negativni trend, ne ulazeći u probleme koji su od ranije prisutni, a ne rješavaju

se kao što su: nedostatak jasne vizije razvoja industrije BiH, odnosno, nedostatak Strate-gije razvoja, neujednačenost poreza i doprinosa na cijelom području BiH, nedostatak ekonomske politike, nejedinst-venog ekonomskog prostora i tako dalje, neophodno je da država, odnosno Vlade svih nivoa, ponude, prije svega, jef-tinije kredite za investiranje i praćenje proizvodnje, poticaj izvoza, smanjenje poreza i dop-rinosa, izmjenu carinskih tarifa i pravila porijekla. Svijet još uvijek nije uspio naći rješenje za tešku ekonomsku krizu. Nažalost, privredu i građane Bosne i Hercegovine čekaju kompleksna i teška vremena i naredne 2013. godine. Veći rast privrede, bolje ekonom-ske prilike i nova radna mjesta možemo očekivati tek krajem 2014. godine.

nije sve do recesije ...

„na lošu situaciju u Bih najviše su utjecali i neefikasni i visoki troškovi vlasti, loši zakoni i raširena korupcija. Odgovornost za ove probleme ne snosi samo globalna recesija, nego nadležne institucije vlasti, koje su svojim greškama i inertnošću kreirale vrlo nepovoljno poslovno okruženje i onemogućile domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranom tržištu.“

Posmatrajući pokazatelje, jasno se može reći, da do očekivanog oporav-

ka ekonomskih aktivnosti u 2012. godini nije došlo. Naj-više nas može zabrinjavati stopa novog zapošljavanja, te nezaposlenosti, koja se prema statističkim podacima, mjeri u stopi od 46,55 posto. Ako posmatramo realni sektor, on trpi najveći udar, što zbog ne-povoljne ekonomske situacije uopšte, što zbog ekstremnih vremenskih uslova, koji u do-broj mjeri utječu na smanjenu proizvodnju, i ono što je nama najvažnije, obustavu ili sma-njen izvoz električne energije. Međutim, analizirajući tre-nutno ukupno stanje u BiH, dolazimo do kontradiktornih podataka. Naime, interesan-

aLMiR PaOčić, CentaR Za eduKaCiju i OBRaZOvanje tuZLa

tno je primijetiti da građani BiH, mjesečno u prosjeku troše 41,78 KM za cigarete, a 184,93 KM za prevoz. Uzi-majući u obzir prosječne plate, dolazimo do pitanja, odakle sve to finansiramo? Odgovor je, zaduženjem, koje ćemo morati redukovati, ako želimo da nam bude bolje. Što se tiče prognoza za narednu godinu, problem za BiH se može javiti u servisiranju vanjskog duga, naročito zbog novog aran-žmana sa MMF-om. Pozitiv-na je činjenica što su budžeti usvojeni još u ovoj godini, što predstavlja izvjestan napredak. Kretanje bh. ekonomije, tre-balo bi se bazirati na blagom pozitivnom rastu, uglavnom zahvaljujući stabilizaciji izvo-za roba i domaće industrijske

proizvodnje. Kako se sva deša-vanja u EU direktno reflektu-ju i na BiH, trebamo pratiti i dešavanja u eurozoni, naročito zbog ovogodišnjeg „vrućeg ljeta” u Grčkoj, Španiji i Itali-ji. Kada govorimo o mogućim poskupljenjima, građani BiH, uvijek su na „udaru” zbog pro-mjena cijena energenata. Kada dođe do poskupljenja bilo ko-jeg energenta na svjetskom tr-žištu, odmah poskupljuju robe i usluge, dovodeći do rasta ci-jena. Jedino što se u BiH može kontrolisati je cijena električne energije. Ipak, treba vjerovati da će doći do blagog porasta ekonomske aktivnosti. Tome u prilog govore najavljeni javni

radovi, kao i privatne investi-cije. To svakako nije dovoljno za dinamičniji oporavak, ali u svakom slučaju je bolje od stagnacije. Poduzetništvu i re-alnom sektoru treba pomoći, kroz smanjena poreska optere-ćenja, naročito u pogledu sto-pa poreza i doprinosa na plate. Ne treba zaboraviti ni to da Hrvatska naredne godine po-staje punopravna članica EU, te da će robe naših proizvođa-ča teže dolaziti do polica u toj zemlji. S tim u vezi, privredi treba pomoći kroz subvencije pri uvođenju standarda u pro-izvodnji, dobijanja certifikata, a sve kako bi naši proizvođači o(p)stali na tržištu.

72

nove tehnologijefebruar 2013 www.instore.ba

NEaR FiEld CommuNiCatioN (NFC): KRatKO-dOMetna tehnOLOGija Bežične KOMuniKaCije

Razmišljajte o nFC-u na isti način kao i o Bluetoothu, WiFi-u, 3G ili 4G mreži, osim što nFC koristi neku drugu frekvenciju, drugi nivo električnog napajanja i komunikacioni protokol koji drugačije izvršava slanje i primanje informacija

autor: aleksandar Petković, autor bloga www.mobilnimarketing.me

Beskontaktno plaćanje

Primjeri iz okruženjahrvatska: Nekoliko noćnih klubova u Zagrebu pruža mogućnost da njihovi posjetioci naruče taksi na ovaj način, tako što svoj telefon samo prislone posteru koji se nalazi na vidnom mjestu u klubovima. Tokom 2012. godine oko 200 zaposlenih u Hrvatskom Telekomu je uzelo učešće u pilot projektu mobilnog plaćanja putem NFC tehnologije.Srbija: Telekom Srbija je na proljeće 2012. započeo pilot projekat za NFC plaćanja u saradnji sa Bankom Intesa. Učesnici u pilot projektu su u tu svrhu koristili smart telefon BlackBerry Bold 9900, kao i MasterCard PayPass ap-likaciju preinstaliranu na SIM kartici telefona.Slovenija: Slovenačka Banka Koper je još 2010. godine lansirala pilot pro-jekat NFC plaćanja.

Prije par mjeseci, na veliko odu-ševljenje fanova Apple uređaja, pojavio se novi iPhone 5. Iako su ga mnogi hvalili zbog inovativ-nog dizajna i svog zaista sjajnog

izgleda, postoje i oni koji su ga kritikovali zbog nedostatka mogućnosti korištenja NFC-a (Near Field Communication). U trenutku kada se pojavio iPhone 5, već su postojali drugi smart telefoni novije generacije (sa Android operativnim si-stemom) koji su u sebi imali ugrađenu funkcionalnost NFC-a. Dosta prije lan-siranja popularne “petice”, NFC je po-stojao kao koncept i bili su zaista krupni nagovještaji njegove masovne upotrebe u mobilnoj telefoniji u budućnosti. Ako se uzme u obzir da je Apple uvijek težio da bude trendsetter u polju inovacija, ovaj nedostatak se može smatrati kao veoma ozbiljan, jer ovog puta iPhone 5 ne da nije smislio ništa revolucionarno novo, već nije želio ni da primijeni tehnologiju kao što je NFC.

šta je nFC i čemu služi? NFC ili Near Field Communication je kratko-dometna tehnologija bežične ko-munikacije. Razmišljajte o NFC-u na isti način kao i o Bluetoothu, WiFi-u, 3G ili 4G mreži, osim što NFC koristi neku drugu frekvenciju, drugi nivo električnog napajanja i komunikacioni protokol koji drugačije izvršava slanje i primanje infor-macija.

Postoje pasivni NFC čipovi, koji samo mogu da šalju informaciju u onom tre-nutku kada su stimulisani od strane NFC čitača, i aktivni NFC čipovi koji mogu biti programirano usmjereni da šalju i/ili primaju informacije nakon neke koman-de. Pasivni NFC čipovi šalju informaciju koja je prethodno sačuvana negdje na sa-mom čipu, dok aktivni NFC čipovi šalju informacije koje se nalaze sačuvane na

nekoj memoriji van samog NFC čipseta.

Pasivni NFC čipovi ne zahtijevaju nika-kvo eksterno napajanje, jer oni sami ge-nerišu energiju koja im je potrebna kroz elektromagnetnu indukciju koja nastaje putem radio talasa generisanih od sa-mog NFC čitača. Oni posjeduju proce-sor i unijete programerske komande koje daju instrukcije NFC čipu da počne sa slanjem sadržaja iz svoje memorije istog trenutka kada se čip aktivira i kada se iz-vrši autentifikacija. Aktivni NFC čipovi zahtijevaju eksterno napajanje i obično su integrisani u neki veći sistem kao što je npr. smart telefon. Aktivni čipovi šalju informacije samo kada su za to dobili in-strukciju od nekog eksternog programa.

Pasivni čipovi su veličine poštanske mar-ke, dok su aktivni čipovi dosta krupniji i obično su dio nekog većeg sistema koji ima procesor, memoriju, komunikacione kontrolere, antenu itd.

Pasivni nFCDanašnje beskontaktne platne kartice (one koje ne morate da provlačite kroz čitač prilikom plaćanja, već je dovolj-no da ih naslonite na čitač) zasnivaju se na ugrađenim pasivnim NFC čipovima. Funkcija čipa je da do terminala za plaća-

nje bežično i potpuno bezbjedno pošalje informacije o bankovnom računu i vla-sniku same kartice. Ovaj proces se inicira onog trenutka kada se kartica dovoljno blizu približi čitaču koji bukvalno “zatra-ži i dobije” sve one neophodne informa-cije kako bi plaćanje moglo da se izvrši.

Ostali primjeri pasivnih NFC čipova se zasnivaju na istom principu kao što je to kod beskontaktne platne kartice: prije-nos informacija se dešava onog trenutka kada se desi aktivacija od strane NFC či-tača. Postoje mnoge mobilne aplikacije za pasivne NFC čipove. Sve što je po-trebno je enkodovati sam čip sa informa-

Pasivni NFC čip


O bloguCilj bloga www.mobilnimarketing.me

je edukacija tržišta o mogućnostima

koje ovaj vid marketinga pruža, a

time i povećanje sveopšte svijesti

o važnosti ulaganja u digitalne vi-

dove oglašavanja. Ukoliko želite da

saznate više informacija ili imate

ideju koju ne znate na koji način da

realizujete, budite slobodni da kon-

taktirate autora ovog bloga, Alek-

sandra Petkovića.

Supermarket ColesOvaj supermarket omogućuje korisnicima da

preko outdoor NFC reklamnih postera preuzmu re-

cepte nekih od najpoznatijih kuhara na svoj tele-

fon. Također, postoji i mogućnost da čak i gledaju

njihova video uputstva za pripremu hrane preko

svog telefona.

australijski ski-centar Falls CreekSistem omogućuje posjetiocima ove turističke

destinacije da jednostavnim pris-

lanjanjem svog smart telefona na

bilo koju NFC naljepnicu dobiju

razne korisne informacije o ski cen-

tru, promocijama i ekskluzivnim

ponudama za turiste.

Lipton čajProizvođači Lipton čajeva su pre-

poznali mogućnost da povećaju

bazu fanova na svojoj zvaničnoj

Facebook stranici tako što će u

svoje promotivne outdoor postere

ugraditi NFC čip. Na ovaj način su

željeli da targetiraju osobe koje

imaju kupovnu moć iznad prosjeka

i privole ih uz svoj brend.

Primjeri iz svijeta

ga već koriste itd.

Postoje i mnogi drugi primjeri primjene ovog moda aktivnih NFC čipova.

Emulacija kartice

Ovaj mod se najviše koristi za podršku mobilnim plaćanjima (m-Payment), ali se često koristi i kod drugih simulacija različitih kartica (kartice za ulaz u pro-storije, loyalty kartice, zdravstveni kar-ton, kartice sa ličnim informacijama, članske kartice, sezonske karte i ulaznice itd).

Mod emulacije kartice je kreiran da po-drži bilo koju aplikaciju koja zahtijeva pasivan prijenos povjerljivih informacija sa nje.

Koji telefoni imaju nFC?Trenutno u svijetu postoji skoro 100 modela telefona koji podržavaju NFC tehnologiju i njihov broj će se neminov-no povećavati svake godine. Na žalost, nijedan iPhone nema NFC. Neki od najpopularnijih modela koji ga imaju su:

Samsung Galaxy S II, Samsung Galaxy Note, Samsung Galaxy Mini 2, Sam-sung Galaxy Ace 2, Samsung Galaxy S III, Samsung Galaxy S III Mini, Sam-sung Galaxy Note II, Sony Xperia Acro S, HTC Windows Phone 8X, HTC Desire C, HTC One X/XL, HTC Evo, ZTE Blade II, BlackBerry Curve 9380, BlackBerry Bold 9790, BlackBer-ry Bold 9900/9930, BlackBerry Curve 9350/9360/9370, Google Galaxy Nexus, Google Nexus S, Nokia N9, Nokia 808 PureView, Nokia Lumia 620/820/920, Sony Xperia S, LG Optimus LTE, Mo-torola Razr, Huawei Ascend Y20, itd. cijom koja se odnosi na određeni objekat

(URL, tekst, broj telefona, Google maps coordinate itd.), prikačiti fizički čip za taj objekat i od tog trenutka informacija je dostupna za očitavanje od strane NFC čitača (obično je to smart telefon koji podržava NFC).

aktivni nFCAktivni NFC čip podržava tri različita moda:

Peer-to-peer

Ovaj mod podržava direktnu razmje-nu informacija između dva aktivna NFC čipa. Dobar primjer je reklamna kampanja kompanije Samsung koja predstavlja ovu funkcionalnost u kojoj dvoje ljudi pomoću Samsung Galaxy S3 jednostavnim dodirom telefona raz-mjenjuju razne sadržaje (video klipovi,

muzika, kontakt informacije).

Read/write

Ovaj mod omogućuje da smart telefoni koji podržavaju NFC tehnologiju mogu i da čitaju i da upisuju informacije sa drugog ili na drugi NFC uređaj. Upravo u ovom modu leži mogućnost da sami korisnici mijenjaju način korištenja mo-bilnih uređaja u svakodnevnom životu.

Zamislite recimo da možete da dobije-te više informacija o bilo kom objektu u realnom svijetu ukoliko samo prislonite mobilni uređaj na njega. Zanimljivo, zar ne? E, pa ne morate da zamišljate ova-kve stvari, jer se one već rade na Zapadu. Prislonite NFC telefon na objekat vašeg interesovanja i dobijete opis proizvoda, tehničke specifikacije, cijenu, posebne pogodnosti marketing promocija, demo video, komentare i preporuke onih koji

Oglašavanje na mobilnim uređajima u Americi je do kraja 2012. godine dostiglo cifru od četiri milijarde dolara, što je za 180 posto više nego 2011. godine (agencija eMarketer)

74

nabavkafebruar 2013 www.instore.ba

„Sezona štrebera“, doba je godine kada high-tech kom-panije lansiraju svoje nove proizvode, nadajući se da će imati koristi od snažne

Sezona štreberaKo zna... u godinama koje dolaze, kompanije koje se bave proizvodnjom hrane, mogu da lansiraju svoje najnovije proizvode sa isto toliko pompe i uz isti veliki interes medija kao najnovije elektronske sprave

autor: james Walton, Chief economist, iGd potražnje u predbožićnom šoping talasu.

U dobrim starim vremenima, ovaj talas je bio veoma moćan. U SAD, petak nakon Dana zahvalnosti (23. novembar 2012.) zove se Crni petak. Po običaju, mnogi američki trgovci bilježe velike gubitke tokom cijele godine, a onda tog petka os-tvare veliki profit nakon dužeg vremena. Čak i u teškim periodima, kada kupci režu troškove, način na koji proizvođači i trgovci nastupaju na kraju godine, može značiti ra-zliku između opstanka i propasti.

Sezona štrebera 2012. bila je naročito plo-donosna. Novi tableti, e-book čitači, smart telefoni, usluge 4G telefonije lansirani su posljednjih nekoliko sedmica. Naravno, in-ovacije i poboljšanje proizvoda su značajne aktivnosti za kompanije u svim područjima, ne samo u industriji tehnologije. Ino-vacije otvaraju nove konkurentne fron-tove, pružaju bolje proizvode kupcima, produžavaju njihov rok korištenja.

Tehnologija, međutim, dosta zavisi od ino-

vacija, jer high-tech proizvodi su često jeftini i lako ih je kopirati, što znači da će čak i high-end proizvodi uskoro izgubiti svoju konkurentsku prednost, a cijene će početi da padaju.

Uzmite kao primjer pametne telefone. Prvi pravi pametni telefon bio je IBM Si-mon, koji je imao 16MHz procesor, 1MB memorije i 1MB prostora za čuvanje poda-taka. Ako ste željeli da kupite Simon, na dan lansiranja u augustu 1994., morali ste da izdvojite oko 1.099 dolara - to je oko 1.706 dolara, po današnjoj vrijednosti (telefon je u ponudi bio samo u SAD). Apple iPhone 5, koji je na tržište izašao tokom ovogodišnje sezone štrebera, ima 1,3GHz procesor, 1GB memorije i 16GB prostora za čuvanje podataka, a cijena prilikom izbacivanja na tržište iznosila je 649 dolara.

Očigledno je, ova tehnologija ne samo da postaje jeftinija i efikasnija, već se promjene dešavaju nevjerovatnim tempom. Nikada nije bilo bolje vrijeme da budete štreber.

Proizvod Specifikacija Cijenaaugust 1994.

(stvarna)

Cijenaaugust 1994.

(u skladu sa inflacijom)

Cijenaseptembar 2012.

Procijenjena promjena cijene

Ugalj Australijski termalni ugalj 33 51 96 + 87%

Prirodni gas Henry Hub, Luizijana 59 92 103 + 12%

Nafta Dated Brent 17 26 113 + 328%

Ječam Canadian No1 Western 66 102 260 +154%

Kakao ICO cijena za gotovinu 1,551 2,408 2,620 + 9%

Kafa Arabica, cijena u NY 198 307 180 - 41%

Riblje brašno Peru 65% protein 409 635 1,716 + 170%

Kukuruz USA No2 žuti 96 149 321 + 115%

Maslinovo ulje Extra virgin, cijena u UK 3,548 5,510 3,787 - 31%

Riža Tajland 250 388 591 + 52%

Soja SAD No2 žuta 214 332 615 + 85%

Šećer CSCE slobodno tržište 12 19 20 + 7%

Čaj Aukcijska cijena u Keniji 184 286 358 + 25%

Pšenica SAD No1 zimska crvena 146 227 353 + 56%

Fosfatna ruda Maroko 33 51 185 + 261%

Urea Cijena u zemljama na Crnom moru 123 191 385 + 102%

Izvor: Svjetska banka, novembar 2012.Sve cijene su u američkim dolarima za tonu, osim nafte (američkih dolara/barel), plina (američkih dolara/1.000m3), kafa i šećer (američkih centi/funta) i čaj (američkih centi/kg).

KaKO će Se Mane SnaBdijevanja OdRaZiti na BudućnOSt PRehRaMBene induStRije?


Od štrebera do goriva i namirnica

A šta se dešava sa više svakodnevnim, ali bitnim stvarima, kao što su gorivo i hrana?

Tabela u nastavku prikazuje procijenjene stvarne promjene cijena za izvore energije, hranu i poljoprivrednu robu, otkako je stigao pametni telefon.

Sa nekoliko izuzetaka, sva gore navedena roba, zabilježila je rast stvarnih cijena, pogotovo posljednjih pet godina.

Za razliku od elektronike, ta roba je zadržala svoje cijene tokom tog razdoblja - tona pšenice je još uvijek samo tona pšenice i nudi tačno istu vrijednost koju je imala 1994.

Nadalje, ove promjene cijena su ostale nepromijenjene uprkos katastrofalnom finansijskom neuspjehu i recesiji u većini zapadnih tržišta, što odražava rastuću snagu potražnje iz Azije i strukturalnu neusklađenost između proizvodnje i potražnje.

Slabe su naznake da će ove dve sile oslabiti u bliskoj budućnosti - ustvari, kapacitet proizvodnje može pasti u budućnosti, jer današnje zalihe fosilnog goriva presušuju i raspoloživost poljoprivrednog zemljišta je smanjena.

Preživjeti umanjenu nabavku

Jasno, nedostaci u nabavci i poskupljenja na tržištima osnovnih namirnica mogu imati katastrofalan i dugotrajan efekat u zemlja-ma u razvoju, pa čak i u razvijenim zemljama poput Velike Britanije i SAD, visoke cijene hrane stvaraju poteškoće za najranjivije kupce.

The US Special Nutrition Assistance Programme (SNAP, nekad poznat kao program Food Stamps) dobar je primjer ove pojave. Ovaj program, u koji je trenutno uključeno 47 miliona Amerikan-aca, vrijedan je oko 134 dolara po osobi, mjesečno.

U septembru 2012., Greg Stanton, gradonačelnik Feniksa, probao je da se izdržava bonovima za hranu tokom jedne sedmice - iz-gubio je više od osam kilograma za samo sedam dana.

šta uraditi?

Mnogo se još uvijek može postići kroz veću razmjenu postojećih znanja i dobre prakse, naročito na međunarodnom nivou. U Veli-koj Britaniji tako IGD igra značajnu ulogu u razvoju saradnje iz-među članova lanca nabavke u industrijama hrane i trgovinama, pa i širenju glasa o najboljoj praksi u logistici, očuvanju izvora pitke vode i upravljanju i smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Međutim, izazovi mogu značiti da postojeći pristupi više nisu do-voljni, pa će biti potrebna dalja istraživanja u sferi proizvodnje hra-ne.

Vertikalni uzgoj, poboljšanje životinjskih i biljnih vrsta i bolje skla-dištenje i rukovanje sirovinama i hranom, sve to nudi zanimljiv po-tencijal za poboljšanje dostupnosti hrane sa malo ili bez dodatnih troškova.

Ko zna... u godinama koje dolaze, kompanije koje se bave proi-zvodnjom hrane, mogu da lansiraju svoje najnovije proizvode sa isto toliko pompe i uz isti veliki interes medija - kao najnovije elek-tronske sprave.

76

inStore u razgovoru sa…februar 2013 www.instore.ba

PR managerima u ovom broju pročitajte kako odnose sa javnošću grade PR menadžeri kompanija Beidersdorf, Bambi-Banat i Strauss adriatic

Razgovorala: Milica Petrović, [email protected]

Lidija Kričković, BeideRSdORF Lidija je na poziciji PR menadžera nešto više od četiri godine. Agencije u kojima je radila prije toga donijele su joj neprocje-njivo iskustvo: „Smatram da svako ko želi da se bavi odnosima s javnošću treba da prođe ‘agencijsku školu’, jer se potvrđuje pravilo da je godinu dana iskustva u agenciji jednako isku-stvu koje se u kompaniji stekne za tri godine. Saradnja sa klijentima iz različitih industrija, dinamičnost i raznovsnost zadataka doprini-jeli su značajno mom iskustvu, ali najvrijed-nija lekcija koju sam naučila je da je u ovom poslu najvažnije koliko dobro komunicirate sa pojedincima. Ključnu razliku između dobrog i vrhunskog PR menadžera upravo donosi to ko-liko je ljudi sa kojima sarađujete spremno da sa vama popije kafu i van radnog vremena“. Konstantan izazov - kako učiniti da ono što ljudi vole zavole još više? „Sto godina truda i marljivog rada da Nivea, Eucerin, Labello ili Hansaplast postanu ono što danas jesu zaista čine da osjetite ogromnu odgovornost. Osnov-na vrijednost ovih brendova je bliska emotiv-na veza sa potrošačima, pa je to i razlog zašto mislim da će mi najveći izazov biti da naučim da govorim ‘jezikom’ generacija koje dolaze“. Stalno razmišlja kako da uradi više za ma-nje vremena i da zaista krene u 17 časova sa posla: „Mislim da istinski uspješni možete biti kada postavite balans poslovnog i privatnog, pa tome i težim“. Lidija smatra da su komuni-kacije njen poziv, a kako bi željela da una-prijedi svoje iskustvo u marketingu, jer je to oblast koja je za nju izazov, dalji razvoj ka-rijere vidi u integrisanim komunikacijama.

nemanja Brković, BaMBi-BanatPrije kompanije Bambi-Banat, Nema-nja je radio u U. S. Steel Serbia, kao i na USAID projektu reforme poreskog siste-ma Srbije u sektorima za odnose sa me-dijima, dok su mu počeci karijere vezani za novinarstvo. Od februara 2012. je me-nadžer za odnose sa javnošću u Bambi-Banatu. „CSR je jedna potpuno nova oblast u Srbiji, i nažalost, nema mnogo kompanija koje se bave društveno odgovornim projekti-ma. Imam tu sreću da je kompanija Bam-bi-Banat, zaista, jedan od lidera u oblasti CSR-a, a kao najprepoznatljiviji brend u našoj zemlji i šire, svakako da su i rezultati vidljivi. Izazov je svakako predstavljao i pre-lazak u FMCG industriju, koja je jedna od najizazovnijih u ovom trenutku globalno“, kaže Nemanja. Nedavno pokrenut pro-jekat Bambi neguje buduće šampione, koji ima cilj da obezbijedi djeci od 1. do 4. ra-zreda osnovnih škola redovno obavljanje nastave fizičke kulture, redovne sistemat-ske preglede, kao i užinu, nešto je čime je trenutno okupiran. „Ovaj projekat je prvi takve vrste pokrenut na našim prostorima, a smatramo da je dužnost korporativnog sekto-ra da uloži dodatni napor i pomogne u obe-zbjeđenju adekvatnih uslova za rast i razvoj djece“, dodaje on. Kako kaže, sebe i dalje vidi u oblasti komunikacija, a volio bi da vidi da se ideja društvene odgovornosti i solidarnosti širi i u našoj zemlji. On za-ključuje: „Ako će projekti na kojima radimo u kompaniji Bambi-Banat tome doprinijeti, bit ću više nego zadovoljan“.

Olivera jokić, StRauSS adRiatiC Najveći dio profesionalnog iskustva Oli-vera vezuje za kompaniju Strauss Adriatic i Doncafé Group, kako se kompanija zvala prije nego što ju je preuzela multinacional-na kompanija Strauss Group 2005. Tajne ove industrije otkriva od 2004. sa pozicije asistenta vlasnika i generalnog direktora kompanije, a zatim je 2005. postala me-nadžer za odnose sa javnošću. Najveći iza-zov za sve u kompaniji Strauss Adriatic bila je izgradnja fabrike u Šimanovcima, uvo-đenje najsavremenijeg načina proizvodnje i Aroma Expert sistema. „Ono što je za mene bio izazov, jeste da Aroma Expert sistem pro-izvodnje predstavimo na pravi način i ukaže-mo na vrhunski kvalitet i jedinstvenu svježinu kafe, koja zahvaljujući ovom sistemu proizvod-nje izlazi iz naše fabrike, ali i da ukažemo da je ovakav način proizvodnje u skladu sa eko-loškim standardima“, kaže Olivera. Kako još dodaje, s obzirom na to da veliki dio njenog posla čini komunikacija, koja se svakodnev-no mijenja, Olivera nastoji da isprati sve što je aktuelno kako bi i brend Doncafé bio iznova aktuelan. Trenutno je fokusirana na prednosti koje za proizvođače robe široke potrošnje donose društvene mreže. Ipak, ističe da ih sve u kompaniji najviše ispu-njava društveno odgovorno poslovanje, a da je njihov strateški izbor da pomoć uvi-jek pružaju mališanima, zbog čega njeguju tradicionalno prijateljstvo sa domovima za djecu bez roditeljskog staranja. Olivera vje-ruje da čime god da se u budućnosti bude bavila, odnosi sa javnošću će biti neodvojivi dio nje.


78

svijet u brojkama februar 2013 www.instore.ba

da Li je MušKaRCiMa ZaiSta StaLO dO LjePOte?

Bilo zbog ekonomske nestabilnosti ili pojačanog medijskog utjecaja, muškarci sve više spoznaju važnost fizičkog izgleda, tako da su im svakodnevne rutine za uljepšavanje sve privlačnije

Uljepšava se i jači spol izvor: euromonitor, www.euromonitor.com generisale zaradu u posljednjih godinu

dana. Uz zvijezde poput lakova za nokte, i anti-age program, muška kozmetika je ponovno došla u središte pažnje te je primjetan niz aktivnosti, kako u smislu pojačanog marketinga i oglašavanja, kao i činjenica da mnogi brendovi šire svoje linije proizvoda s više ciljanim

Kada je kozmetička industrija ušla u prazničnu sezonu imala je mala očekivanja u skladu sa rezultatima iz prošlog kvartala. Sve oči su uprte

na nove „životne“ kategorije koje su

• 51 posto ukupne kategorije proizvoda za njegu muškaraca u 2011. činili su proizvodi za brijanje.

• Predviđa se da će drugi proizvodi za mušku njegu preuzeti vodstvo u 2013. i da će se u periodu od ove do 2016. godine udvostručiti prihodi koje su ost-varili proizvodi za brijanje.

• Dezodoransi i dalje vode u ovoj kategoriji muške njege u apsolutnom smislu vrijednosti, sa najvećim tržištem u Latinskoj Americi.

• Međutim, proizvodi za njegu kože su dokazano

najdinamičniji, ostvarujući dvocifreni rast u pet uza-

stopnih godina i dodatne dvije milijarde dolara na globalnom

tržištu proizvoda za njegu od 2006.

ponudama. Muška kozmetika očigledno je imuna na recesiju. Dokaz za to je konzistentan rast tokom posljednjih godina ekonomske nestabilnosti. Globalni prihod ove industrije povećan je u prosjeku za šest posto godišnje od 2006., te je ona dostigla zaradu od 33 milijarde dolara.


Potrošnja muških dezodoransa dva puta je veća u Brazilu nego u Sjevernoj Americi (Euromonitor)

Navike muškaraca, što se tiče lične njege, nisu homogene širom svijeta. Azijski muškarci definitivno prednost daju proizvodima za njegu, dok su Brazilci na prvom mjestu u svijetu po potrošnji dezodoransa. Zajednički faktor koji određuje dinamiku kategorije je činjenica da muškarci, bilo zbog ekonomske nestabilnosti ili pojačanog medijskog utjecaja, spoznaju važnost fizičkog izgleda, tako da su im svakodnevne rutine za uljepšavanje sve privlačanije. To se podudara s lansiranjem mnogobrojnih novih proizvoda u različitim cjenovnim kategorijama, od muških šampona, tretmana za njegu područja oko očiju namijenjenih isključivo muškarcima, pa čak do balzama za izbjeljivanje područja kože sa nepravilnostima i korektora, koji su inspirisani proizvodima iz „ženskog repertoara“.

Da li će se broj muškaraca koji su spremni da traže i troše na ove proizvode u dovoljnoj mjeri povećati da ovoj kategoriji obezbijede dvocifreni rast, tek treba da se vidi. Ipak, postoje neke paralele koje mogu biti povučene u odnosu na druge povezane industrije, koje ukazuju na promjenu u strukturi potrošnje. Gledajući na kategoriju muške odjeće, ovo tržište doživljava značajan oporavak i čak nadmašuje rast svog ženskog pandana; jednako velik je i brz rast tržišta u Južnoj Koreji i Kini, po stanovniku, u kategoriji muške dizajnerske odjeće u odnosu na žensku. Možda zato i ne iznenađuje da se veće zarade ostvaruju na tržištu proizvoda za mušku njegu. Iako nisu pravi dokaz, neke jasne pretpostavke postoje - mijenjaju se kupovne navike i stavovi o modi i ljepoti među muškom populacijom širom svijeta, pogotovo u premium segmentu.

Nadalje, mogućnosti rasta prihoda u kategoriji muške njege idu daleko preko kategorije tradicionalnih proizvoda. Rezultati ankete koju je nedavno sproveo Euromonitor International, među mladim muškarcima starosti od 15 do 29 godina, sugeriše da je „ključni sastojak“ sretnog života „biti zdrav“, ali zanimljivije je to što je više od trećine ispitanika potvrdilo, da pored drugih zdravstvenih aktivnosti, barem jednom sedmično konzumiraju i dodatke ishrani. Prostor za inovacije i raznolikost u zdravstvenoj i wellness kategoriji, kako među top proizvođačima kozmetike, tako i hrane i pića, jeste ogroman i potrebno ga je dodatno istražiti. Tu je još mnogo neiskorištenog potencijala za razvoj novih proizvoda, bilo da se radi o pićima ili dodacima prehrani s atributima koji se odnose na njegu, a što je još važnije, pažnju treba posvetiti onim proizvodima koji su usmjereni na specifičnu njegu, kao što su gubitak kose, problematična koža ili gubitak

težine. Multifunkcionalnost i dokaz o visokoj efikasnosti treba da budu ključni, jer to su glavne katakteristike koje muškarci očekuju od proizvoda.

Brojna lansiranja

Promjene stavova muškaraca

neiskorišteni potencijali

80

na mjestu događaja februar 2013 www.instore.ba

inStORe PRedLaže neKe Od vOdećih SajMOva u ReGiji i Svijetu

hRana i Piće

the international Food & drink eventDatum: 17.-20. mart 2013. Mjesto: ExCeL Exhibition Centre, London, Velika BritanijaJedan od premium sajmova hrane i pića, pretežno namijenjen trgovcima i potrošači-ma. Bit će predstavljeni proizvodi sa razli-čitih strana svijeta, a događaj ima za cilj da ponudi platformu za ostvarivanje saradnje i uvećanje profita svih učesnika.

infoodmach Datum: 21.-23. mart 2013. Mjesto: National Complex - Expocenter of Ukraine, Kijev, UkrajinaDvadeseti put za redom, održava se Infood-mach, sajam na kojem će biti predstavljene različite tehnologije i oprema za proizvod-nju hrane. Tokom četiri dana, događaj će posjetiti proizvođači konditora, grickalica i dijetetskih proizvoda, kao i predstavnici pe-kara i restorana.

FoodstuffsDatum: 21.-23. mart 2013.Mjesto: Zhemchuzhina hotel, Soči, RusijaTrodnevna izložba mesa i mesnih prerađevi-na, sladoleda, paste, začina, jaja, pića i smr-znute hrane, kao i opreme za prehrambenu industriju, ambalaže i magacinskih i logistič-kih rješenja.

ProweinDatum: 24.-26. mart 2013. Mjesto: Dusseldorf Exhibition Centre, Diseldorf, NjemačkaIma reputaciju jednog od najvećih trgovač-kih sajmova alkoholnih pića u Njemačkoj. Bit će predstavljena najkvalitetnija vina i rješenja za skladištenje. Očekuje se 3.700 izlagača iz 45 zemalja, kao i 39.000 poten-cijalnih kupaca.

Meat & Fresh expoDatum: 24.-27. mart 2013. Mjesto: Kortrijk Xpo, Kortrijk, BelgijaJedan od vodećih sajmova u industriji svježe hrane ove godine bit će održan na prošire-nom izložbenom prostoru.

Wines & drinksDatum: 26.-29. mart 2013. Mjesto: Belexpo Fairground, Minsk, BjelorusijaIma reputaciju značajnog mjesta za susret svih učesnika u kategorijama vina i drugih pića. Petodnevni sajam smatra se značajnom platformom za predstavljanje inovacija u sektoru.

ethiopia Poultry expoDatum: 2.-30. mart 2013. Mjesto: Addis Ababa Exhibition Center, Adis Abeba, EtiopijaPeti put za redom događaj će promovisati živinsku industriju u regiji.

interfood St. PeterburgDatum: 3.-5. april 2013. Mjesto: Lenexpo Fairgrounds, St. Peterburg, RusijaMeđu izlagačima će se naći proizvođači hrane i pića, aditiva i začina, a bit će pred-stavljene i nove tehnologije u prehrambenoj industriji.

WorldFood uzbekistanDatum: 3.-5. april 2013. Mjesto: Uzexpocentre, Taškent, UzbekistanPruža uvid u najnoviju opremu i proces pakovanja u industriji hrane. Okuplja naj-značajnije proizvođače hrane i pića u regiji i nudi mogućnost za promovisanje tehnološ-kih inovacija.

european Seafood expositionDatum: 23.-25. april 2013. Mjesto: Brussels Exhibition Centre, Brisel, BelgijaDogađaj na kojem će biti predstavljena oprema za preradu i pakovanje morske hra-ne. Među prisutnima će se pored velikih kompanija naći i srednji i mali proizvođači iz Europe i ostatka svijeta, kao i predstavnici trgovačkih lanaca.

aMBaLaža

Pro2Pac Datum: 17.-20. mart 2013.Mjesto: ExCeL Exhibition Centre, London, Velika BritanijaNovo mjesto susreta proizvođača i dobava-ljača hrane i pića, gdje će biti predstavljene inovacije u proizvodnji, preradi i pakovanju hrane.

CCe internationalDatum: 19.-21. mart 2013.Mjesto: New Munich Trade Fair Centre, Minhen, NjemačkaMeđunarodni sajam stavlja akcenat na eko-loška i inovativna rješenja za pakovanje u sektoru robe široke potrošnje i pratećih in-dustrija.

Pack FairDatum: 10.-12. april 2013.Mjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, UkraijnaMjesto susreta za profesionalce koje pruža uvid u moderne tehnologije za opremu, pro-izvodnju materijala za pakovanje i grafički dizajn ambalaže.

Graft & Pack FairDatum: 16.-19. april 2013.Mjesto: Celje Fairground, Celje, SlovenijaČetvorodnevni sajam za predstavljanje gra-fičkih rješenja za ambalažu.

it

documationDatum: 20.-21. mart 2013.Mjesto: CNIT Paris La Defense, Pariz, FrancuskaNudi rješenja za problematiku u vezi sa me-nadžmentom elektronske dokumentacije, što je jedan od prioriteta kompanija koje ra-zvijaju e-poslovanje.

ecommerce asia expo & ConferenceDatum: 27.-28. mart 2013.Mjesto: Hong Kong, Kina (Hong Kong S.A.R.)Odlična platforma za sve kompanije koje žele da unaprijede svoje e-poslovanje. Očekuje se više od 2.500 posjetioca.

aBa teChShOWDatum: 4.-6 april 2013.Mjesto: Hilton Chicago, Čikago, SADABA TECHSHOW omogućava direktan pristup stotini izlagača iz različitih industrija. Očekuje se više od 1.500 posjetioca.

Solutions datacenter ManagementDatum: 10.-11. april 2013.Mjesto: CNIT Paris La Defense, Pariz, FrancuskaDataCenter Management objedinuje više od 150 izlagača i 5.000 posjetioca.

LogisticaDatum: 21.-23. mart 2013.Mjesto: Parma Fairground, Parma, ItalijaPlatforma za predstavljanje rješenja u svim segmentima logistike i transporta i pratećim sektorima.

eco transport & LogisticsDatum: 26.-28. mart 2013.Mjesto: Paris Nord Villepinte, Pariz, FrancuskaČetvorodnevni sajam na kojem će biti pred-stavljene „eco friendly“ tehnologije u sekto-ru transporta i logistike. Očekuje se više od 100 izlagača.

LOGiStiKa



vjerovali ili ne

ekskluzivno i skupo

Mirišite na slaninu

Paketi za apokalipsu

Pivo kao viski

Slatkiš za libido

najmanje jaje na svijetu

hot dog za bogate

Flaša luksuznog piva sa pozamašnim pro-centom alkohola koju ne može svako sebi da priušti zove se Samuel Adams Ultra Strong Uto-pia i košta 190 do-lara. Sadrži 27 posto alkohola i natočeno je u raskošno diza-jniranu flašu, kojih na svijetu ima samo 20 hiljada. Proizvo-đači se hvale da proizvode celebrity piće neponovljivog ukusa i ambalaže. Kada biste ga sipali u čašu, prvo biste po-

Novi proizvod kompa-nije J&D opisan je kao luksuzna krema sa mi-risom slanine, a prodaje se po cijeni od 11 eura. “Nema ništa snažnije od mirisa slanine. Slanina je miris šampiona. Doručak je najvažniji obrok, a sla-nina je najbolji dio njega. Zašto ne mirisati tako i biti najbolji?”, kaže tvorac Justin Esch. On je osmislio i način da njegove ruže, melem za usne i dječija

U sibirskom gradu Tomsku su se to-kom decembra u prodaji našli “pa-keti za apokalip-su,” uoči navodnog kraja svijeta koji je za 21. decembar predviđala drevna civilizacija Maja. Paketi su sadržavali bočicu votke, kon-zervu sardina, šibice, lijekove i druge potrepštine za krizne situacije. Ljudi koji su došli

Škoti su proizveli pivo koje sadrži nevjerovatnih 65 po-sto alkohola i čiji miris, kako kažu, može da pomuti um. Pivara Brewmeister pivo je nazvala Armageddon. Prodaje se u bocama od 330 mililitara po cijeni od 40 funti. Proizvo-đači savjetuju da se konzumira kao fini viski, jer mu je i „ukus prefinjen, pomalo slatkast, ali

Švajcarski proizvođač čokola-de Berry Callebaut namjerava da proizvede poslasticu koja će utjecati na libido poput vijagre. Riječ je o takozvanoj “turbo čokoladi” sa visokom koncentracijom biljne hemi-kalije pod nazivom flavonol, koja se nalazi u kakau, a do sada je bila uništavana prili-kom uobičajene proizvodnje čokolade. U kompaniji sada samo čekaju saglasnost Eu-ropskog parlamenta, kao i

Paul Rae iz Northumberlanda u Velikoj Britaniji je prona-šao maleno jaje koje je izlegla njegova kokoška i pokazao ga prijateljima u lokalnom pabu. “Moji prijatelji smatraju da treba da kontaktiram zvaničnike Gu-innessove knjige rekorda”, kaže Rae, obzirom da je jaje veličine novčanice od 20 penija, široko 2 cm, dugo 2,5 cm i teško 5

Ugledni njujorški re-storan 230 Fifth odlu-čio je da na svoj meni uvrsti i jedno radnič-ko jelo - hot dog. Još neobičnije je to što je kifla sa viršlom i sen-fom usklađena sa re-putacijom restorana. Jer, ako odlučite da baš tamo pojedete hot dog, to će vas koštati „svega“ 2.300 dolara. Zašto? U finom brioš pecivu premazanom puterom od bijelih tartufa nalazi se viršla od nemasne govedine sušene 60 dana i obogaćene crnim tartufima. Kečap je za-činjen šafranom, a neizosta-van je i najfiniji francuski senf. Umak kojim je posut zapravo je karamelizovani luk preliven

mislili da je u pitanju prvokla-sni konjak, a ne pivo koje se inače može kupiti iza ćoška za par maraka.

hrana također mirišu na sla-ninu. Za one koji vole slaninu “do smrti,” Justin je kreirao i mrtvački kovčeg koji je “ukra-šen” slaninom.

na ovu ideju kažu da su željeli da se našale na račun bojazni od apokalipse, ali i da su ima-li problem zbog prodavanja votke i lijekova bez dozvole.

i ubitačan“. Do sada je najjače pivo na svijetu bilo Start the future, holandske pivare Ko-elschip, sa 60 posto alkohola.

da će nova čokolada, kada se nađe u prodaji, moći da zami-jeni i dosadašnja, tradicional-na sredstva za potenciju. Riječ je o potpuno prirodnom pro-izvodu, bez hemijskih dodata-ka, tvrdi proizvođač.

grama. Trenutni rekorder teži 7,3 grama.

šampanjcem Dom Perignon i sto godina starim vinskim sir-ćetom. Kao dodatak se služi domaći kiseli kupus sa najfi-nijim kavijarom, također zali-ven šampanjcem, i mini kra-stavcima, ali i listićima zlata. Postoji jedna „obična“ stvar u vezi sa ovom zakuskom - sav prihod od prodaje ide za po-moć hiljadama beskućnika u Americi.


Pojeo bih ovo

Sjemenke masline stare 2.500 godina

ananas sa ukusom kokosa

Portreti slavnih od slatkišaPoznati prehrambeni brend Lay’s pokrenuo je kampanju prikupljanja recepata za svoj novi čips. Pobjednika očeku-je „simbolična“ nagrada od milion dolara, odnosno je-dan posto ukupne prodaje u narednoj godini. Za najbolji recept glasat će se putem Fa-cebook stranice, a u kampanji Izaberi ukus će se, osim novog ukusa, birati i najbolji dizajn pakovanja. “Društvene mreže najjači su alat kada se odluka o novim proizvodima prepušta potrošačima”, rekli su iz kom-panije, dodajući da će opcija Sviđa mi se biti zamijenjena

Arheološkim iskopavanjem na području antičkog grada Asosa, koji se danas nalazi na teritoriji Turske, pronađene su sjemen-ke masline stare 2.500 godi-na. Sjemenke su pronađene u jednom sarkofagu u koji su dospjele kao “hrana za mrtve”, budući da su drevne civilizacije imale specifična vjerovanja o zagrobnom životu.

Iskopavanja predvodi Nurettin Arslan. Povodom ovog otkrića on je izjavio: “Masline i maslino-

Australijski naučnici su na putu da naprave novu vrstu ananasa, koji će imati ukus kokosovog oraha. Ministar-stvo poljoprivrede države Kvinsland je saopštilo da je u toku posljednja faza pravljenja nove vrste tropskog voća, čije će ime biti Ananas AusFestival. “Degustacije su pokazale da nova vrsta ananasa može da postane omiljeno voće. Ima predivnu aro-mu kokosovog oraha koji ne mo-žete da nađete ni u jednoj drugoj

Meksički umjetnik Cristian Ramos odlučio je da portrete slavnih osoba ovjekovječi na dosta neobičan način. Kako bi ih izradio koristio je niz razli-čitih gumenih i običnih bom-bona, lizalica i žvakaćih guma.

opcijom Pojeo bih ovo. Lay’s će odabirati troje finalista, a novi čips se u prodaji očekuje početkom sljedeće godine. U drugim sličnim marketinš-kim akcijama kupci su kreirali novo Samuel Adams pivo, a i Arizona Ice Tea traži nove ukuse uz pomoć potrošača.

vo ulje spadaju u glavne prehram-bene namirnice onog vremena. Maslina je namirnica bez koje se nije moglo. Ranije smo pronalazi-li sjemenke smokve, a ovo otkriće ide u prilog tvrdnji da se na ovim prostorima čak i u davnoj prošlosti uzgajala maslina”.

vrsti ananasa u Australiji”, re-kao je australijskoj televiziji Garth Senewski. Prema nje-govim riječima, novi ananas je slatkog ukusa, blago je kiseo i veoma sočan, a u prodaji će se naći za oko dvije godine.

Među radovima su por-treti Elvisa Presleya, Beyonce, Lady Gage, Marylin Monroe, Nic-ki Minaj, i drugih. Sva-ki portret sadrži više od 5.000 komada slat-kiša, a za izradu svakog je bilo potrebno više sati posla. “Inspirišu me mnoge stvari i jedno-stavno volim da radim sa različitim materijalima. Ideju sam dobio slučajno kada sam vidio susret oca i sina u parku. Otac je sinu dao slatkiš, što mu je izmamilo osmijeh. Slat-

kiši čine ljude sretnim ili barem sretnijim”, objašnjava 32-go-dišnji Ramos. Osim portreta, napravio je i motor u prirod-noj veličini, za koji mu je bilo potrebno 20.000 različitih slatkiša.

Laskavu titulu zaštitnog lica Campari kalendara za 2013. go-dinu ponijela je prelijepa španska glumica i dobitnica Oskara, Penelope Cruz, koja je pozirala čuvenom modnom fotogra-fu, Kristianu Schulleru. Kalendar prikazuje filmsku zvijez-du sa crnim mačkama i razbijenim ogledalima, a Campari koristi ovu priliku da ljudima širom svijeta prenese poruku da samopouzdanjem mogu da pobijede sujevjerje, bezbrižno uživajući u prijatnim trenucima u životu. Direktor Campa-ri Grupe Bob Kunze-Koncevic izjavio je: “Naša misija je da ljubiteljima Camparija ponudimo prijatne momente koji slave smjelost i magičnu moć broja 13” . Kalendar se neće naći u prodaji, već je ograničeno izdanje od samo 9.999 primjeraka rezervisano za prijatelje Camparija širom svijeta.

FOtO vijeSt

McDonald's dnevno posjeti oko 62 miliona potrošača, što je više od ukupnog broja stanovnika Velike Britanije, ili jedan posto svjetskog stanovništva (Business Insider)

84

vox populifebruar 2013 www.instore.ba

Spadam u onu generaciju koja se još uvijek sjeća prvih pokretnih stepenica u plavoj robnoj kući koja se zvala Sa-rajka i koja je iz vazduha valjda izgle-dala kao olimpijska pahuljica, a sa ze-mlje bila čudo neviđeno za one koji su tu prvi put vidjeli pokretne stepe-nice ili se prvi put vozili na mehanič-kom konju ili magarcu. Nije ovo žal za prošlim vremenima. Jer pokretne stepenice posljednjih godina mog sje-ćanja na nesrušenu robnu kuću češće nisu radile nego jesu. I nisu vodile baš Bog zna u kakav svijet spektakularnog šopinga. I njena spoljašnjost je bila skromna kao i unutrašnjost i za one koji je nisu gledali samo iz vazduha, ona je dugo vremena bila obična pro-davnica mješovite robe. A ni magarac više nije radio. Dakle, neću žaliti za

prošlošću i tugovati nad tim što se danas na tom trgu uzdiglo novo zda-nje. Koje iz vazduha ne izgleda kao pahuljica, ali čije pokretne stepenice (i trake) većinom rade. Sjetila sam se robne kuće jer je to za nas koji smo se oduševljavali mehaničkim konjem bio prvi dodir sa onim što su nam pričali da ima u svijetu. Ti šoping centri u kojima na jednom mjestu možeš kupiti sve.

Ne mogu se sjetiti kada sam prvi put čula riječ butik, ali sam sigurna da se radilo o prodavnici u kojoj je radila naša komšinica i u kojoj se prodava-la ekskluzivna robna marka, nedostupna mojoj mami, pretežno potpisana imenom neke beogradske modne kreatorke sa povremenim izletima u svi-jet uvezene preskupe garderobe. Nikada nisam bila u tom butiku, ali sam uvid u njegovo carstvo imala kroz garderobu naše komšinice koja je kao prodavačica stvari nabavljala povoljno, i još na čekove. Ugašen je gospod-ski - počeo je rat. Butik je stoga u mom sjećanju stroga ekskluziva. Mjesto na koje se ne ulazi bez gomile novaca. Na kojem je sve mirisno. Skupo. Ekskluzivno. Potpisano. Nedostupno.

I već na prvu sasvim je jasno kako sam ja dijete nekog drugog vijeka. Jer danas su šoping centri posijani na svim mjestima na kojima su mogli biti uglavljeni. Blještavi, novi, dizajnirani, pa opet tako slični neuglednoj plavoj Sarajki. Jer su, suštinski, najzanimljiviji u trenutku kada se tek otvore. Tada sve funkcioniše besprijekorno. Mehanički konji i ljubaznost prodavača. Tada je sve ekskluzivno. Kao butik iz mog sjećanja. Kako vrijeme odmiče, mehanički konji se kvare, prodavnice zatvaraju, otvaraju iste kao i u onom šoping centru sto metara niže, sa istom dosadnom ponudom, a ekskluzivni butici sve više podsjećaju na pijačne tezge. I kvalitetom ponuđene robe i činjenicom da prodavačica sjedi nad deset sa lukom i jedva podigle pogled kada uđete. Od pijace se razlikuju po cijenama. Kirije. Pa samim tim i izložene robe, koja nema onih potpisa kojih se sjećam iz djetinjstva, ali ni onih koje preferira moja kćer, nego naljepnice koje govore da ponuđeno dolazi iz prijateljske Kine ili bliske nam Turske. Kako blijedi sjaj i gla-mur obećanog raja za kupovinu, tako cijene postaju sve nerealnije. Butici su sve manje butici, a sve više prodavnice mješovitom robom sumnjivog kvaliteta. Gase se preko noći tako da se izlozi oblijepe papirima na kojima piše totalna rasprodaja, a onda samo ostanu bez svjetala i prodavačica, pa samim tim i ćevapa.

Robna kuća koje se sjećam umrla je kao propala aristokratkinja iz nekog romana one Mahler. Sama, neposjećivana, oronula, tužna i hladna. Na brzinu sahranjena i zaboravljena. Savremeni šoping centri umiru u privi-du glamura. Uz muziku mehaničkih konja koja se miješa sa pop hitovima sa zvučnika. I sa pokretnim stepenicama koje rade i jedva nose one koji “samo gledaju”. I jedva čekaju novo otvorenje.

Haris Deliahmetović, predsjednik Sportskih igara mladih Pobornik kupovine u tržnim centrima

Sportske igre mladih u BiH su u protekle dvije godine oku-pile preko 5.000 djece iz raznih gradova koja su se takmičila u raznim sportovima. Predsjednik Organizacionog odbora Sportskih igara mladih u našoj zemlji Haris Deliahmetović je u razgovoru za InStore otkrio svoje kupovne navike.

Haris je odnedavno postao ponosni otac djevojčice pa je sve u životu, pa i kupovina, podređena njoj. „Dnevna kupovina u mom slučaju podrazumijeva nabavku namirnica za moju malu porodicu. Kako sam od nedavno postao otac male djevojčice, tako su na prvom mjestu, i ono što nikako ne smijem zaboraviti, potrep-štine za nju. Ostatak dnevne kupovine podrazumijeva nabavku prehrambenih artikala sa kratkim rokom trajanja, i iste kupu-jemo u našoj lokalnoj prodavnici, popularnom granapu“, kaže Deliahmetović koji kao i većina muškaraca, baš ne uživa u kupovini.

Kupovina u tržnim centrima uzima sve više udjela u kupovi-ni. Sve velike nabavke se obavljaju u tržnim centrima. Poro-dica Deliahmetović nije izuzetak. „Mogu reći da sam pobornik kupovine u tržnim centrima iz prostog razloga što redovnu ku-povinu ne volim, a u tržnim centrima mogu naći sve artikle na jednom mjestu i mogu obaviti nabavku namirnica koja će nam trajati najmanje dvije sedmice“, kaže Haris koji ističe da tržni centri preuzimaju dominaciju upravo zbog većeg asortimana i mnogo veće ponude nego mala radnja.

Prema njegovim riječima, kupovina u granapima definitivno ima svojih čari. Uz standardnu dozu razgovora i razmjene informacija, kupovina bude ugodnija. „Prodavač ili vlasnik granapa kojeg redovno posjećujete vrlo često postane i vaš dobar komšija sa kojim komentarišete dnevna događanja, rezultate uta-kmice, ali i kvalitet proizvoda koji kupujete. Jedna od prednosti kupovine u granapu je svakako i preporuka koju možete dobiti za neki novi proizvod, a u našem slučaju je to uglavnom kvalitet voća i povrća“, riječi su predsjednika Sportskih igara mladih koji u maloj radnji u svojoj ulici prvenstveno nabavlja osnovne životne namirnice te voće i povrće.

Nažalost, tokom kupovine se zna sretati i sa nekim stva-rima i situacijama koje znaju zasmetati. Tu posebno ističe neljubaznost osoblja koje tu radi. „Nažalost moram izdvojiti činjenicu da vrlo često budem izrevoltiran neuslužnošću prodava-ča u našoj zemlji. Razlog tome je nerazvijen odnos prema kupcu, odnosno aposlutno nerazvijena kultura uslužnih djelatnosti. To je definitivno jedna od stavki na kojoj bi trebale poraditi sve uslužne djelatnosti u našoj zemlji. To strašno kvari ugled našoj zemlji i to je neophodno čim prije eliminisati iz našeg društva“, završio je Haris.

U korpi poznatihRazgovarao: Mario Trojer

Šoping centri umiru pjevajući

Piše: vedrana Seksan

vox populi



Documents

Broj48(BiH)-p.66