Broj 60/12. ožujka 2014

��

��

�� Č��

Predsjednik AK Rijeka

dr. Marijan Ćurković

je duhovito primijetio

da je otvorenje

poslovnice korak ka

otvaranju drive-in

članstva, ali i naglasio

činjenicu da u kriznim

vremenima AK Rijeka

zapošljava 51 radnika

2

Prometnim elaboratom

do sigurnijih cesta

7

Broj 60/12. ožujka 2014.

PGŽ

Primorsko-goranska

županija uzor je

Hrvatskoj u sigurnosti

prometa

4/5

1987AK Rijeka ima 16tisuća članova

paketa članstva naraspolaganju vozačima3

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*2

kultura i sigurnost u prometu

AUTOKLUB RIJEKA JOŠ BLIŽI ČLANOVIMA I VOZAČIMA

ATRAKTIVNA POSLOVNICA

zove nove članove

Autoklub Rijeka još jebliži vozačima. U pri-zemlju svoje zgrade na

adresi Dolac 11 svečano jeotvorena poslovnica član-stva i touring poslova. Otvo-renje poslovnice dekoriraneu prepoznatljivim žuto-pla-vim bojama omogućit će lak-ši kontakt s 16 tisuća člano-

va, ali i s ostalim riječkim vo-začima koji već 68 godina nemogu zamisliti svakodnevi-cu na cesti bez Autokluba Ri-jeka. Pri otvaranju poslovni-ce u prizemlju, nasuprot Te-tara Fenice, razmišljalo se i očinjenici da velik broj člano-va Autokluba Rijeka i koris-nika usluga čine osobe stari-

je životne dobi i osobe kojese teže kreću.

Prepoznati u državi

Na svečanosti AK Rijeka jeistaknuto da je u moru sivihvijesti, kupnja prostora i ot-varanje atraktivne poslovnicejedna od lijepih vijesti iz Au-tokluba koji djeluje od 1946.godine i po brojnosti u susta-vu HAK-a drži drugo mjestona ljestvici. Na otvaranju pos-lovnice je istaknuto da se Au-

toklub Rijeka prepoznat popreventivi, ne samo u Rijeci iu Primorsko-goranskoj župa -niji već i širom Hrvatske.

Predsjednik Autokluba Ri-jeka dr. Marijan Ćurković jeduhovito primijetio da je ot-vorenje poslovnice korak kaotvaranju drive-in članstva,ali i ozbiljnim tonom nagla-sio činjenicu da u kriznim go-spodarskim vremenima Au-toklub Rijeka zapošljava 51radnika. Predsjednik HAK-aSlavko Tušek je naglasio daAutoklub Rijeka drži desetposto ukupnog članstvaHAK-a. Prostor u centru Rije-ke svečano su otvorili tajnik

Autokluba Rijeka Mile Perić itajnik HAK-a Zvonko Šmukuz asistenciju voditeljicečlanstva i touring poslova AKRijeka Zorke Ćubelić koja već35 godina prima vozače u Au-toklub Rijeka.

Članstvo 200 kuna

Podsjetimo da vozači mo-gu birati između tri članskapaketa. Paket Start stoji 200kuna, paket Optimum 300kuna, a paket Europa 500 ku-na. Ukoliko planirate puto-vanje izvan Hrvatske, član-stvo jamči pomoć na cestikroz razvijenu mrežu partne-ra po cijeloj Europi. Bitno je

naglasiti da se članstvo vežeuz vozača, a ne uz vozilo. Da-kle, članska prava mogu se is-koristiti u bilo kojem vozilu ukojem se zateknete. Pozivomna broj 1987 na raspolaganjuVam je Služba pomoći nacesti 24 sata dnevno 365 danau godini.

Autoklub šalju godinamaistu poruku: Nemojte čekatida vam se dogodi kvar na vo-zilu ili prometna nesreća dabi shvatili čemu služi članskaiskaznica HAK/AK Rijeka.Dođite u Dolac 11 ili staniceza tehnički pregled na Prelu-ku i Pagu i učlanite se uHAK/AK Rijeka.

Predsjednik AK Rijeka dr. Marijan Ćurković je duhovito primijetio da je otvo re n j eposlovnice korak ka otvaranju drive-in članstva, ali i naglasio činjenicu da u kriznim

vremenima AK Rijeka zapošljava 51 radnika

krenulo se s 2.300 članova1989. godine

Profesionalnaboljka

AKrijeka

Poznata je priča o posto-

laru koji ima najlošije cipele

i zubaru koji ima najlošije

zube. I Zorka Ćubelić ima

jednu epizodu koja bi se

mogla svrstati pod isti na-

zivnik.

- Ostavila sam jednom če-

tiri žmigavca na autu na

placi na Brajdi. I još sret-

nem poznanika. Odem na

kavu i vratim se do auta. Po-

ku šam ga upaliti, ali aku-

mulator je dao svoje. I um-

jesto da mi je normalno da

zovem 1987, ja zovem svoje

kući. Eto, događa se, smije

se Zorka Ćubelić.

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*


3

ZORKA ĆUBELIĆ VEĆ JE 25 GODINA VODITELJICA SLUŽBE ČLANSTVA

LJUDI SU MI

NOSILI NOVAC

za članarinu u more

AK Rijeka ima 200 članovastarijih od 84 godine

�� Ć

Koje su prve asocijacijena članstvo u Autoklu-bu Rijeka? Sigurnost,

povjerenje i Zorka Ćubelić.Voditeljica službe članstva itouring poslova u AutoklubuRijeka već 35 godina dolazina posao na Dolac, a četvrtstoljeća vodi brigu o članovi-ma kluba.

Zorka Ćubelić prisjeća se1989. godine kada su dvijekolegice koje su radile načlanstvu otišle iz AK Rijeka.Tada je tajnik AK Rijeka bioVladimir Bebić, klub je imaotek 2.300 članova.

– Trebalo je kadrovski kre-nuti ispočetka. Sama sam tra-žila da odem na radno mjestočlanstva, željela sam dokazatida mogu nešto napraviti odnule. Kad je počeo Domovin-ski rat u AK Rijeku je kao taj-nik došao Željko Tomac i daomi je punu slobodu da orga-niziram službu članstva i tou-ring poslova. Usprkos ratu,počeli smo povećavati član-stvo. Prvi kompjuter koji jedošao u klub 1993. godine bioje namijenjen članstvu. Bila jeto ustvari prva prava godinakako je članstvo profunkcio-niralo. Još agresivnije smokrenuli prikupljati članstvo1995. i 1996. godine. U drugojpolovici devedesetih se udar-nički radilo na članstvu, ali jebilo i rezultata, prisjeća se vo-diteljica službe članstva i tou-ring poslova.

Mogu na kavu s vama?

Jedna od tajni uspjehačlanstva je i pristup starimčlanovima i ljudima koji sežele učlaniti.

– Sl o žila sam sebi u glavida služba članstva nije šalterpred kojim ljudi ipak osjeća-ju neku vrstu distance.Željela sam postići obitelj-sku atmosferu i mislim dasu se ljudi osjećali ugodnokad bi došli. Znalo se dogo-diti da dođu ljudi s proble-mima, da dođu u nekoj trci ida me pitaju mogu li sjestipet minuta da dođu sebi. Tomi je značilo da se ljudi kodnas osjećaju opušteno. Čla-novi me na cesti doživljava -ju kao prijatelja. Članovi skojima se znam 20 godiname znaju pozvati na ljeto-vanje, toliko je naš odnospostao blizak. Jednom par-kiram na obali i pozdravi mečovjek koji mi je bio poznat.Pita me kako sam i gdje

idem. Kažem mu na kavu, aon pita može li sa mnom.Sjednemo i čovjek mi kažeda bi mi morao platiti član-stvo. I dan-danas sam dobras tim liječnikom. Čestoznam u šali reći da bi voljelaskinuti etiketu HAK-a s leđakad šećem gradom. Znajume ljudi sresti na ulici i pita-ti da li mi mogu dati novacza članstvo. Jednom mi ječovjek u Uvali Scott doslov-ce u moru dao novac začlanstvo. Ja bi mogla nasta-vljati kupiti novac za član-stvo i kad odem u penziju,šali se Zorka Ćubelić nagla-šavajući važnost povjerenja.

– Znalo se dogoditi da se za-pričamo pa da zaboravim na-platiti članarinu ili vratiti no-vac. I sve bi riješili naknadno,priča voditeljica u AK Rijeka.

Tehnologija je od velikepomoći u svakodnevici Auto-kluba Rijeka.

- U odnosu na prve godine,nezadovoljstva se mjere pro-milima. Gotovo da nemaprimjedbi, a pohvala je puno.Mobiteli su izuzetno olakšaliposao. Nema više nesporazu-ma i praznih vožnji. Meni senikad nije dogodilo da pro-blem s kojim je došao čovjekgurnem kroz tepih. I osjećalasam zadovoljstvo kad bi rije-šila problem. Nema neriješi-vih slučajeva. Ja volim uspje-ti, moje radno mjesto je menipomoglo, formiralo me kaoosobu, kaže Zorka Ćubelić.

Trebamo mlade

Kako bi izgledao foto-robotčlana Autokluba Rijeka, pita-mo najupućeniju osobu uklubu.

– Zrele dobi, negdje oko 50godina. U početku smo imalimuškarce, a sada je podjed-nak broj muškaraca i žena.Imamo više od 200 članovastarijih od 84 godine. I to susve aktivni vozači. I zbog njihmi je drago da smo preselili unovu poslovnicu u prizemlje.Stariji članovi se ne žele odre-ći navike da dođu u klub pro-dužiti članarinu. Trebamomlade učlanjivati u klub. Pu-no mladih bi se učlanilo kadse već dogodi nesreća. Trebara z m i šljati prije i kod njihprobuditi svijest o potrebiučlanjenja. Nama još uvijekfali vozačka kultura. U Nje-mačkoj je svaki vozač članADAC-a. I onda nam kažu daADAC može sve. Kako ne bimogao kad ima toliko člano-va, ističe šefica članstva.

Članovi se najčešće odlu-čuju na paket Start od 200 ku-na, a slijedi paket Europa od500 kuna.

– Što znači paket Europaprije nekoliko se dana uvjeriovozač koji bi platio 130 eurašlepanje da nije imao član-stvo. Jedna od prednostičlanstva je jednostavnost. Netrebate razmišljati koji ćetebroj zvati. Uvijek 1987. Bezobzira da li ste u Hrvatskoj ilivani gdje imamo mrežu par-tnera, objašnjava Zorka Ću-belić.

Nismo zaboravili spome-nuti još jednu "sitnicu". Da-nas Autoklub Rijeka ima 16tisuća članova. Trebamo lispominjati tko je među naj-zaslužnijima za vojsku člano-va. Od 2.300 članova 1989. do16 tisuća članova 2014. godi-n e.

Često znam u šali reći da bivoljela skinuti etiketu HAK-as leđa kad šećem gradom.Znaju me ljudi sresti na ulicii pitati da li mi mogu datinovac za članstvo. Ja bi

mogla nastavljati kupiti

novac za članstvo i kad

odem u penziju, smije se

Zorka Ćubelić

Tajnik Autokluba

Rijeka Mile Perić i

Zorka Ćubelić

karnevaltrasa maškaranog relija dugaje 21 kilometar izdanje23.



4

SJEDNICA Ž

Prim

U sedam godinarazloga za zad

UZO

�� Ć

Druga sjednica Županij-skog savjeta za sigurno-st prometa na cestama

Primorsko-goranske županijebila je prilika za dolazak župa-na primorsko-goranskog Zlat-ka Komadinu na sjednicu sav-jeta, prvu nakon usvajanjaplana za 2014. godinu. ŽupanKomadina je istaknuo da jeSavjet jedna od potpornih in-stitucija Primorsko-goranskežupanije koji je prepoznat ponizu aktivnosti te dao potporuradu Savjeta. Bitno je naglasi-ti, poručio je Komadina, daSavjet nije zakonska obavezažupanije te je iz tog razloganjegova važnost i njegov do-prinos sigurnosti prometa užupaniji još značajniji.

Predsjednik Savjeta BorisSk e l e d žić upoznao je županaKomadinu s pozitivnim tren-dom sigurnosti prometa napodručju županije. Policijskauprava primorsko-goranskepet godina zaredom smanjujebroj poginulih na prometnica-ma. Iz današnje perspektivezvuči nevjerojatno, no 2007.godine zabilježeno je nevjero-jatnih 55 poginulih. Prošle go-dine se crni niz zaustavio nabrojci 25.

Cilj 17 poginulih

- Imamo razloga za zadovolj-stvo. Vjerujem da je i savjet svo-jim radom pridonio povećanjusigurnosti prometa, no najvećifaktor sigurno je kvalitetnija in-frastruktura, poručio je pred-sjednik Savjeta Skeledžić.

MAŠKARANI RELI PARIZ - BAKAR

Najluđi reli na svijetu okupio

48 automobila i motocikala

Po 23. put mašk a ra n ireli Pariz – Bakar jeučinio maškarani po-

četak godine zanimljivijim ioriginalnijim. Reli u organi-

zaciji Autokluba »Rijeka« ko-jem su ruku dale turističkezajednice Rijeka, Bakra i Ko-strene, bakarske maškare ikarnevalska udruga Špaži-

ćari privukao je 48 automo-bila i motocikala. Oko 150karnevalista krenulo je od»Pariza« s Krimeje i nakonvo žnje duge 21 kilometarzavršilo u Bakru. Po putu sep ro šlo Korzom gdje je reliprivukao veliki broj znati-

željnika. U Kostreni je voženprvi ispit spretnosti. Vozačisu se okrijepili uz čaj i fritu-le. U Bakru su dugu i veselukolonu dočekali baškoti idrugi ispit spretnosti.

Čar dvosatne vožnje i svihpopratnih događanja je da su

svi sudionici, sva vozila i svisuci mašk a ra n i .

Reli ne bi mogao proći bezOktanskog bala u Grand Ho-telu Bonavia koji tradicional-no organizira Autoklub Rije-ka. Oko 150 gostiju zabavlja-lo se do jutra pod maskama.

savjethitna pomoć zbrinula 743ozlijeđenih na cestama

inspektori obavili 1.000nadzora na cestama



5

cesta riječke ispostave Hrvat-skih cesta. Prošle godine zavr-šena je zaobilaznica do Križiš-ća, obnovljena dionica NoviVinodolski - Kozica, uređenasu dva rotora u Matuljima. Ovegodine je startala priprema zagradnju ceste D-403 koja ćespajati Škurinje sa Zagrebač-kom obalom.

Ravnatelj Županijske upraveza ceste Georg Žeželić podsje-tio je na prošlogodišnje aktiv-nosti ŽUC-a te se založio za

ŽUPANIJSKOG SAVJETA ZA SIGURNOST PROMETA

morsko-goranska županija

a broj poginulih je pao s 55 na 25, pet godina zaredom crna brojka sve je manja. Imamo

dovoljstvo, poručio je predsjednik Savjeta Skeledžić

OR JE HRVATSKOJ

povećanje cestarine nakon ni-za godina kako bi se dobila ne-ophodna sredstva za održa-vanje 900 kilometara županij -skih cesta. Prošle godine u re-dovno održavanje županijskihcesta uloženo je 41 milijunakuna i još 45 milijuna kuna uizvanredno održa va n j e.

Inspekcija cestovnog pro-meta prošle je godine bila izu-zetno aktivna, navedeno je uizvješću višeg inspektora IvanaVulića. Inspektor za ceste i tro-

jica inspektora cestovnog pro-meta obavili su više od tisućunadzora. Naplaćeno je 350 ti-suća kuna kazne.

U izvješću o poslovanjumedicine rada, kad je riječ opregledima kandidata za vo-zače i profesionalne vozače,iznijet je podatak o gotovosedam tisuća pregleda voza-ča amatera. Godina je zaklju-čena s 92 nesposobnih i 27trajno nesposobnih. Analizapetogodišnjeg razdoblja ot-krila je vrlo zanimljiv poda-tak iz Gorskog kotara. Godi-ne 2010. evidentirano je 36trajno nesposobnih vozača.Godinu prije i tri godina kas-nije, niti jedan. Simptomatič-no. Na sjednici je upozorenoda liječnici imaju zakonskuobavezu upozoriti policiju napacijente koji ne smiju biti zavolanom te primijećeno da jesubjektivna procjena liječni-ka vrlo rastezljiv pojam.

Čekanje na helikopter

U izvješću o intervencijama Zavoda za hitnu medicinu Primor-

sko-goranske županije Davora Vukobrata podvučen je podatak da

je prošle godine zbrinuta 743 osoba. Njih 540 prevezeno je u bolni-

cu. U raspravi o "zlatnom satu" zanimljiv je podatak da od trenut-

ka kad dispečer zatraži intervenciju helikoptera Hrvatskog ratnog

zrakoplovstva zbog hitnog prijevoza pacijenta, prođe 40 do 60 mi-

nuta do konačnog "da" Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Župan Komadina podsjetiose vremena kad je prema Zagre-bu vodila poluatocesta koja jeodnosila velik broj života. Pred-sjednik Savjeta Skeledžić je pod-sjetio da je Vlada Republike Hr-vatske 2010. godine, kroz Nacio-nalni program sigurnosti ces-tovnog prometa, postavila za ciljda se u deset godina broj pogi-nulih smanji za 50 posto. Kako jeprije četiri godine županija ima-la 35 poginulih, cilj je 17 poginu-lih u 2012. godini. Primorsko-goranska županije ide ka tom ci-lju naglasio je Skeledžić. Prvičovjek prometne policije izrazioje zadovoljstvo smanjenjembroja poginulih za četiri posto uodnosu na prethodnu godinu teiznio podatak da je prošle godi-ne broj prometnih nesreća koji-ma je kumovao alkohol prvi putsveden ispod sedam posto.

Na sjednici je ponuđeno petizvješća članica Savjeta. Predno-st je ipak dobilo izvješće Savjetakroz koje je tajnik Savjeta Zdrav-ko Lisac podsjetio na brojne ak-tivnosti Savjeta u 2013. godinikoje su prezentirane na tri sjed-nice i 21 radnom sastanku. Sav-jet se bavio sigurnošću biciklis-ta, opasnim zavojima, projek-tom obilježavanja mjesta pro-metnih nesreća GIS tehnologi-jom, organizirane su brojne ak-cije. Nažalost, prošle godine senajprepoznatljivija akcija Savje-ta Motociklom u život nije odr-žala zbog teške prometne nesre-će instruktora Lorisa Valjana.

Ceste traže više

Dr. Matija Glad je iznio iz-vješće o održavanju državnih

parking

zoniranje parkirališta krenulo1930. u SAD

milijuna parkirnihmjesta u Europi400



POČECI ORGANIZIRANE NAPLATE PARKIRANJA IMAJU KORIJENE U SAD-u

ČITAVO STOLJEĆEparkiranje traži

svoje pravo mjesto

��š�� š��ć

Gdje parkirati automo-bil? Čiji je, zapravo,problem parkiranja

automobila? Onih koji su uobvezi brinuti se o dobromfunkcioniranju grada ili onihkoji imaju potrebu za parki-ranjem? Navedeni upiti učes-tali su u današnje vrijeme, asve češće ostaju bez odgovo-ra. Intenzivan i ubrzani po-rast broja automobila stvarapotrebu za povećanjem par-kirnog prostora, kojeg objek-tivno i realno nema dovoljno.

U Europi 730 milijuna gra-đana ima 230 milijuna auto-mobila i oko 400 milijuna jav-no dostupnih parkirnih mjes-ta. Mogućnost parkiranja predvratima neke ustanove, ureda,trgovine, restorana ili hotelastekao je status »temeljnihljudskih prava«. Ne tako dav-no automobili su prometovalinajužim središtima gradova, amjesta za parkiranje bilo je udovoljnom broju u skoro sva-koj ulici i uličici, na trgu, nasvakom mjestu gdje god bi seautomobil zaustavio. No, štose standard stanovništva po-

boljšavao, to se i broj automo-bila u gradovima povećavao.Automobili su se »sjurili« ugradove pa je dostupnih par-kirnih mjesta bilo sve manje, ai pronalazila su se sve teže.

Kako je i na koji način tonetko prije nas rješavao? A,postojali su i prometovali i ko-nji, i vozi, i kočije pa je njihovsmještaj netko nekako i neka-da riješio. Zatim je došao vlakna svoju stanicu pa je došaoautobus na svoju stanicu, po-javili su se i tramvaji, zatim suautomobili polako zamijenilivećinu prijevoznih sredstava itu se stalo jer se problem par-kiranja, odnosno nedostatkaparkirnih mjesta u većini slu-čajeva prepustilo rješa va n j u»samo od sebe«. Parkiralo sepo trgovima, ulicama, pločni-cima, a tko je imao sreću udvor ištu. Automobil je nekadabio simbol prestiža pa je onajtko je imao bolji automobil,automatski imao i povlasticubiti parkiran na većem i zna-čajnijem trgu. Danas je auto-mobil uglavnom potreba dos-tižna većini stanovništva. Ste-kao je privilegiju i »povlaštenpoložaj« u društvu zauzima-jući sve slobodne površine ko-

je su pripadale čovjeku.

Kotači umjesto cipela

Za što su nekada prostori zaparkiranje bili prazni i slobodni(besplatni) za sve (malobrojnei rijetke) vozače? Početkom 20.stoljeća automobile su posje-dovali samo bogatiji. Sukladnotome, figurativno rečeno, tamogdje su se (uz rub ceste) do tadai nekada parkirali konji i kočije,počeli su se parkirati automo-bili u vlasništvu bogatijeg sta-n ov n i štva. U trenutku kada sebroj vlasnika automobila po-čeo povećavati, a to se, primje-rice u SAD-u desilo između1910. i 1920. godine, parkiranjeuz rub ulice počelo je predsta-vljati veliki problem. Ispočetkaje prostor uz rub ceste i nadaljebio besplatan, ali teško dostu-pan zbog velike potražnje. Vo-zači više nisu mogli parkirati usvako doba dana, kada su htjelii gdje su htjeli, a taj se problempovećavao sve dok nije paten-tiran i postavljen 1935. godineprvi parkirni automat.

U SAD-u su neki gradovi, već1930. godine započeli sa zoni-ranjem parkirnih lokacija. Je-dan od tadašnjih američkihgradonačelnika izjavio je da je

zoniranje parkirnih površina us re d i štu gradova bilo iznimnouspješno i da nisu očekivali ta-kav uspjeh. Do 1920. godine uSAD-u svaki veći grad ima nadesetke poduzetnika koji ek-sperimentiraju s parkiranjemkao profitabilnom djelatnošću.U Philadelphiji W.W. Smith za-počinje 1920. godine s jednomparkirnom lokacijom, brzo seširi i u idućih pet godina posje-duje 20 parkirnih lokacija iosam garažnih objekata. Za-tim, u Los Angelesu, također1920. godine, Andrew Pansinije započeo djelatnost naplateparkiranja u unajmljenomprostoru gdje je proizvodio ci-pele. U četiri godine proširio sena 24 parkirne lokacija i dva ga-ra žna objekta. Djelovao je kaosustav Savoy Auto Park, mogaoje primiti 4.000 automobiladnevno, a Pansini je sam sebenazvao »Parkirni automobilskikralj«. Nadalje, također, u LosAngelesu, Walter Briggs zapos-lio se na parkiralištu kako bi siotplaćivao studij na Universityof Southern California. Nakondiplomiranja uspio je osnovatiKoloseum parking, koji je 1932.godine organizirao parkiranjeautomobila za potrebe Olim-

pijskih igara. Godine 1961. nje-gova kompanija Saf-T-ParkCorporation djeluje na više od100 lokacija u Los Angelesu.

Procvat biznisa

Djelatnost parkirne industri-je rasla je vrlo brzo. Nije bilo nijednog grada u SAD-u koji nijebio svjedok brzog širenja dje-latnosti parkiranja. Velika veći-na komercijalnih parkirališta50-ih godina 20. stoljeća u veli-kim gradovima bila su u zaku-pu na kratkoročnoj osnovi, pričemu se najam plaćao iz mje-seca u mjesec. Zakupci parkir-nih lokacija plaćali su najamp a rk i ra l i šta, čak i do 50 postoneto zarade, pri čemu su riziciu poslovanju bili iznimno veli-ki. Pri ovakvim uvjetima ula-ganje u kvalitetu parkirne loka-cije nije dolazilo u obzir. Nakon1960. godine ugovori o najmupotpisuju se uglavnom na raz-doblje od jedne do tri godina. Suspješnim parkiralištima tadasu počeli upravljati kvalificiranimenadžeri i drugi osposobljenizaposlenici. Kompanija AP-COA, koju je osnovao Alva T.Bonda i Howard M. Metzen-baum (kasnije američki sena-tor iz Ohia), 1949. godine zapo-

čela je s parkirnim koncesija-ma za Cleveland Hopkins uzračnoj luci. Do 1960. godinekompanija je upravljala parki-ra l i štima u zračnoj luci ili u sre-dištu gradova u 39 gradova.Upravljala je s 258 lokacija u 83grada. Apcoa se proširila diljemEurope, a 1985. godine upra-vljala je s 140 parkirnih lokacijaod Beča do Londona. Godine1998. Apcoa ima oko 700 par-kirnih objekata, a njezin je vlas-nik Holberg Industries sa sje-dištem u Greenwich, Connecti-cut. Nakon kupnje kompanijeStandard Parking 1998. godine,nova APCOA ima 1.100 lokacijau 45 gradova diljem SAD-a i Ka-nade. Godine 1961. bilo je višeod 19.000 parkirnih mjesta us re d i štu grada na raznim par-kirnim lokacijama u SAD-u. Uparking-industriji zaposleno je36.000 ljudi. Godine 1990.prihodi od komercijalne napla-te parkiranja iznose više od 5milijarda dolara godišn j e.

Minusi parkirališta

Naplata parkiranja na jav-nom uličnom prostoru oduvi-jek je bila problematična jer sumnogi smatrali, kako nekadatako i danas, da imaju pravokoristiti javni (zajednički) pros-tor bez plaćanja. No, većina jegradova tijekom određenogvremena aktivno, pa čak i agre-sivno, sve raspoložive slobod-ne površine pretvarala u ko-mercijalne prostore na kojimase obavljala naplata parkiranja,čime su se u značajnoj mjeri»punili« i gradski proračuni.Komercijalni parking i naplataimali su i svoje negativne pos-ljedice, a to su prije svega pri-vlačenje automobila u gradskas re d i šta. Već 1920. godine, uSAD-u je zakonom utvrđeno iomogućeno pravo gradova danaplaćuju parkirališta. I tada sepostavljalo pitanje je li uslugapr užanja korištenja parkirnogmjesta komunalna djelatnostili nije? Je li to javna usluga kojase pruža stanovništvu ili nije?Po tadašnjim shvaćanjima pru-žanje usluge parkiranja takve jeprirode i značaja da predsta-vljaju zajedničku nužnost iliopću praktičnost, pri čemu sepr užanje usluga parkiranja nemože sa sigurnošću prepustitipoduzećima privatnih osoba.

Parkiranje je bilo unosan biznis, glavobolja za urbanesredine, predmet rasprava: prilika za privatnike ilikomunalna privilegija. Jedno je sigurno, parkiranje je

danas svakodnevna potreba

Nijemci euro pioniri

Kada je 30-ih godina prošlog stoljeća započela motorizacija

u Europi, osim u Njemačkoj, propisi koji se odnose na parkir-

nu problematiku nigdje nisu bili zabilježeni. Dana 1. travnja

1939. godine parkirni propis s nazivom »Reichsgaragenord-

nung« uveden je u Njemačkoj, a cilj je bio podrška ubrzanoj

motorizaciji. Prema propisu iz 1939. godine svi koji su željeli

izgraditi stan ili radionicu morali su osigurati dovoljan broj

parkirnih mjesta, no pravilo se nije nikada strogo primjenjiva-

lo. U nekim gradovima (primjerice u Hamburgu) naplata par-

kiranja uvedena je ranih 50-ih godina. U većini gradova par-

kiranje na javnim cestama bilo je slobodno do 70-ih, čak i 90-

ih godina prošlog stoljeća.

pravilnikčesto su promet vodili partikularniinteresi na štetu normi, principaprotočnosti i sigurnosti prometa

komora inženjera pisala jana 6 adresa tražećiadekvatno rješenje



7

INICIJATIVA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA URODILA PLODOM

Do n e šen je Pravilnik o sadržaju, namjeni i razinirazrade prometnog elaborata za ceste koji služi kaopodloga za projektiranje zahvata za koje je propisan

postupak ishođenja akata o gradnji i kao

podloga za izvođenje radova i aktivnosti na cesti

��š� �� č��ć

Posljednjih godina sloje-vitu problematiku si-gurnosti prometa na

cestama pokušava se u seg-mentu legislative riješiti do-nošenjem novih i izmjenamapostojećih propisa. Na tomzahtjevnom zadatku sudje-luju svi relevantni subjekti,od političkih struktura nasvim razinama do institucijai tvrtki kojima su prometnainfrastruktura i regulacijaprometa »u opisu posla«. Pritome treba naglasiti činjeni-cu da je relativno lakše utje-cati na izmjenu pravilnika jerih donosi resorni ministar,dok je intervencija u zakonekompliciranija i neizvjesnijaglede puno složenije sabor-ske procedure. U tom kon-tekstu su od strane Hrvatskekomore inženjera tehnologi-je prometa i transporta po-duzete brojne inicijative irealizirani mnogi kontakti srelevantnim čimbenicima usvezi navedene inicijative, zaverificiranje prometnog pro-jekta/elaborata kao obvezat-nog dijela projektne doku-mentacije pri projektiranjuobjekata prometne infras-trukture. Konkretno, zahtjevisu proteklih godina upućiva-ni prema čelnicima Minis-tarstva pomorstva, prometa iinfrastrukture, Ministarstvagraditeljstva i prostornoguređenja, Hrvatskom saborute nadležnim saborskim od-

borima (Odbor za pomor-stvo, promet i veze, Odbor zaprostorno uređenje i gradi-teljstvo te Odbor za zakono-davstvo). Krajem prošle go-dine došlo je do izmjene Za-kona o prostornom uređenjui gradnji, kojeg su zamijenilatri nova akta: Zakon o pros-tornom uređenju, Zakon ogradnji i Zakon o inspekciji.Prema članku 69. st. 2 Zako-na o gradnji (NN 153/13)»prometni elaborat« pretho-di izradi glavnog projektaodnosno pojedinih projekatakoje sadrži ovisno o vrsti gra-đevina odnosno radova akoje propisano posebnim za-konom. Slijedom inicijativeKomore donešen je Pravilniko sadržaju, namjeni i razinirazrade prometnog elabora-ta za ceste (NN 140/13), kojisluži kao podloga za projek-tiranje zahvata za koje jepropisan postupak isho-đenja akata o gradnji i kaopodloga za izvođenje radovai aktivnosti na cesti. Elaboratizrađuje i ovjerava ovlaštenastručna osoba po posebnomp ro p i s u .

Elaborat u detalje

Prometni elaborat, ovisnoo namjeni, ima opći i tehnič-ki dio. Posebni dio elaborata,ovisno o vrsti, sadržaju iobuhvatu zahvata predsta-vljen je vrlo detaljnim tehnič-kim opisom, kojim do punogi z ra žaja dolazi primjena no-vih tehničko-tehnološkihspoznaja, kao i rezultata

znanstvenih i stručnih istra-živanja u domeni prometnesigurnosti. U zoni zahvataprojektirane cestovne mrežedefiniraju se postojeći i plani-rani prometni tokovi te gra-fički prikazuje prometni mo-del zoniranjem područja scentroidima, koridorima snačinskom razdiobom te pri-dr uživanjem putovanja pro-metnim koridorima. Izrađujese katastar prometne signali-zacije te dimenzionira opre-ma prometno-informacij-skog sustava s algoritmimaupravljanja prometnom si-gnalizacijom (oprema, she-ma i situacija povezivanjaopreme, izračun i matricazaštitnih međuvremena, logi-ka rada, planovi izmjene radasignala, dijagrami koordina-cije i dr.). Potrebni su i prora-čuni propusne moći (analizai prognoze prometnih toko-va, određivanje prometnihelemenata prometnice i osta-lih objekata prometne infras-trukture: mostovi, tuneli, vi-jadukti, čvorišta, kolodvori,terminali, odmorišta, javnap a rk i ra l i šta i garaže, promet-ne površine trgovačkih centa-ra i dr.). U prometno-sigur-nosnoj analizi determinirajuse potencijalno opasna mjes-ta i dionica te predlažu mjerepoboljšanja. Prometna rje-šenja, osim u standardnimslučajevima, često su poželj -na i na prostorima s s ograni-čenim pristupom kao što suposlovno stambene zone sasmirenim prometom, interni

transport u skladištima iproizvodnim pogonima, ga-ra žni kompleksi i drugo.Određuju se način odvijanjaprometa tijekom izvođenjaradova, predmjeri i tehnološ-ki detalji uz specifikacijuopreme i radova. Preglednesituacije izrađuju se na geo-detskoj podlozi (PGP u mjeri-lu 1:1000 ili digitalnoj ortofo-to karti – DOF). U konačnici,uz programirana rješenja imjere za povećanje sigurnos-ti prometa predlaže se i sus-tav naplate prometnih uslu-ga.

Baza podataka

Prometni elaborat kao po-dloga za izvođenje radova iaktivnosti na cesti, za kojenije propisan postupakishođenja akata o gradnji,izrađuje se u slučajevima iz-

mjene postojećeg stanjaprometne signalizacije iopreme na cestama te uspo-stave privremene regulacijeprometa za sigurno odvi-janje prometa (u slučajuprometne nezgode i nesre-će, iznenadnih i izvanrednihokolnosti – odroni, klizišta,snježni zapusi, elementarnenepogode – lavina, potres,vjetar, bura, poplava, požar idr.) i kad to zahtijevaju ra-zlozi održavanja javnog redai mira. U navedenim sluča-jevima elaborat mora sadr-žavati detaljni tehnički opis,koji primarno sadrži pregledpostojeće i planirane pro-metne signalizacije i opremeceste i/ili ostalih objekataprometne infrastrukture:čvor išta, kolodvori, termina-li i luke, odmorišta, javnap a rk i ra l i šta i garaže, pro-

metne površine u internomtransportu i dr. Utvrđuje seizbor režima tj. regulacijeprometa, funkcije i algoritmiupravljanja u Centru za odr-žavanje i kontrolu prometate prometno-nadzorni i pro-metno-sigurnosni sustavi.Kao baza podataka služiprometno-sigurnosna anali-za tj. statistika prometnihnesreća, određivanje opas-nih mjesta, mjere i rješenjaza povećanje stupnja sigur-nosti.

Stupanjem na snagu Pra-vilnika o sadržaju, namjeni irazini razrade prometnogelaborata za ceste je učinjenje veliki korak prema ostva-renju višeg stupnja prometnesigurnosti u domeni izradeglavnog projekta objekatacestovne infrastrukture. Prak-sa će pokazati u kojoj mjeriće se primjenjivati njegoveodredbe, jer je u prošlosti bilop re v i še negativnih primjera utom segmentu prometne si-gurnosti. U planiranju, pro-jektiranju i izgradnji promet-nica i pratećih objekata ispre-pliću se mnogi interesi i kom-promisi na relaciji: društ ve n azajednica-koncesionar-in -ve s t i t o r- p ro j e k t a n t - i z vo đ a č -nadzor. Česti su slučajevii z ra ženih partikularnih inte-resa pojedinaca i grupa, koji-ma se narušavaju tehničkenorme i principi protočnosti isigurnosti prometa, kako nadržavnoj razini, tako i na po-dručju Primorsko-goranskežu p a n i j e.

Obavezna privremena regulacija

Semaforizacija treba biti dimenzionirana prema važećim

Smjernicama za prometnu svjetlosnu signalizaciju na cesta-

ma. Pregledne situacije i ostali profili iscrtavaju se na topo-

grafskim podlogama, a prometna signalizacija (položaj znako-

va i opreme u poprečnom profilu ceste ili objekta i oprema

ceste ili ostalih objekata prometne infrastrukture) na geodet-

skoj ili digitalnoj ortofoto karti tzv. DOF u odgovarajućem

mjerilu. Obvezatna su rješenja privremene regulacije prometa

slijedom logičkih i vremenskih uvjeta s odgovarajućim algo-

ritmima upravljačkih procedura. Temeljni princip koji se išči-

tava u tekstu Pravilnika je harmonizirani, interdisciplinarni

pristup u provođenju tehničko-tehnoloških mjera i rješenja za

povećanje stupnja sigurnosti prometa.

PROMETNIMelaboratom do

sigurnijih cesta

elaboratom do

sigurnijih cesta

PROMETNIM

pričeprvi planovi predviđali su 3metra široku cestu do Vojaka

Rijeka je bila prva u bivšoj državipo broju automobila po stanovnikuIZ RIJEČKE

PROMETNE POVIJESTI

imp

ressum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska žu p a n i j a,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac,

Nada Milošević, Mile Perić, Boris

S ke l e d žić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka



PLAN ZA GRADNJU PRVE

garaže i impresivna obala

��š� �� Ž��

Rijeka je 1960. godinebila u ekonomskomuzletu, koji bi bio teško

razumljiv današnjoj mladeži,naučenoj na krizu kao poče-tak i kraj svih stvari. Naime,te godine, naš »mići Šangaj«imao je 88.000 stanovnika izbog svoje »impresivne veli-čine« bio je podijeljen u triopćine: Zamet, Centar (Starigrad) i Sušak. Iduće 1961. uRijeci je bilo 100.989 stanov-nika. Iste godine osnovan jeMuzej Narodne revolucije, uprostoru nekadašnje zgradeobitelji Nugent ispred kašte-la na Trsatu, a u Guvernero-voj palači osnovan je Pomor-ski i povijesni muzej Hrvat-skog primorja. Tek 1. ožujka1962. općine Stari grad, Su-šak i Zamet spojene su u je-dinstvenu, veličanstvenu op-ćinu Rijeka. Ovo je zanimlji-vo jer je 30. siječnja 1960. go-dine općina Bakar pridodanaopćini Sušak, jer je zamrliBakar ostao bez ozbiljnihprihoda za svoje činovnike.Kako je Rijeka po broju auto-mobila na broj stanovnikabila vodeća u Jugoslaviji – zausporedbu Rijeka je imala5.600 motornih vozila na88.000, stanovnika, a Zagreb14.200 na 450.000 stanovnika– tako se ukazala potreba zagradnjom velikih garaža. Ba-rem na papiru. Već 3. ožujka1960. planiran je objekt izakina »Partizan« (za mladež»Teatro Fenice«) u kojem ćese moći parkirati 400 auto-mobila. Već 1. svibnja pojavi-li su se u »Novom listu« pro-jekti nešto veće garaže, za1.200 mjesta, na prostoru ta-dašnjeg »Autoservisa«, a da-našnjih garaža »Zagrad«. Da-kle, niti 55 godina poslije, ga-ra že su napravljene na izvor-noj lokaciji! No, »Zagrad II«se i dalje gradi, te je, za sada,tek duboka rupa ispod mo-numentalne secesijske kućeFa b i ć .

»Vučka gora«!?

Kako su se stvari pomicalenaprijed, tako se pojavio pro-jekt za izgradnju Jadranskogakvarija na prostoru izmeđuSpomenika oslobođenja naDelti (svečano otvorenog 3.svibnja 1955.) i mora. U tojmodernoj viskoj prizemnicitrebao je biti smješten i Po-morski muzej. Sada je 2014.godina, a Rijeka nema ni ur-banistički riješenu Deltu (ko-

ja na zaslonima računala te-tura između parka, garaže,sportskog centra, nogomet-nog stadiona, stambenogkompleksa s marinom i ko-lektora otpadnih voda), ni ak-varij, ni Pomorski muzej.

Ta d a šnji vizionari, ipak suse izdigli iznad banalnihgradskih problema i odlučilisu dosegnuti vrh... Učke. Kaoi svi vizionari bili su zauzdanifinancijskim sredstvima, pasu se odlučili, 10. svibnja1960., na gradnju ceste šir ine3 metra do samog vrha »Vuč-ke gore«! Nakon kraćih kon-zultacija došli su pameti pasu naprasno proširili cestu na6 metara, tako da se automo-bili mogu mimoići!?

»Kod gostionice »Peruć«,na koti 951, odvaja se cesta zavrh Učke od postojeće cesteRijeka - Pazin. Skrećući zatimu pravcu sjevero-istoka, da biširokim krugom počela us-pon prema sedlu, nakon 2,5km izbija na južni proplanak,vraća se zatim na sjeverni, dabi se na oko 5 km popela nasedlo i završila na samom vr-hu. Glavni dio ceste završa vanakon 5,5 km na blagoj i čis-toj uvali na sjevernoj strani,pored koje se prostire gustašuma. Na ovom mjestu, pre-ma perspektivnom projektu,izgradit će se planinarskidom i parkiralište za automo-bile. Cesta se, prvenstveno,gradi za potrebe televizije. Napodručju Istre i Hrvatskogprimorja postoji nekoliko ti-suća televizijskih aparata, ataj broj se iz dana u dan po-većava. Međutim, njihovivlasnici ne mogu pratiti jugo-slavenski program nego sa-mo emisije talijanske televizi-je.« (»Novi list«, 10. 05. 1960.)Zbog svega toga gradi se ces-ta do vrha Učke te televizijskirepetitor na samom vrhu!

Kako bi brojni riječki voza-či mogli napojiti svoje uvijekžedne ljubimce u Rijeci se

1960. godine dovršava trećabenzinska postaja: u Zagre-bačkoj ulici, na tržnici. Prvedvije bile su podignute na Ža-bici i na Mlaci. Iz čega slijedida prosperitetna općina Su-šak nije imala niti jednu ben-zinsku postaju. Problem, pak,sa Zagrebačkom ulicom, bioje isti kao i danas: potonula biza jakog juga i visoke plimetričavih tridesetak centimeta-ra ispod razine mora. Nekestvari se nikad ne mijenjaju.

Neboder u oblacima

U vremenu »nemogućihmogućnosti« u Općini Starigrad (Centar), zaključili su dabi razuman minimum bilopodizanje jedne od najvišihzgrada u zemlji. Tako je u lip-

nju 1960. godine predstavljenprojekt nebodera od 21 katana rubu Starog grada. Izvorniprojekt imao je 12 katova, alise to direktorima riječkih fir-mi učinilo odviše skromno pasu ih dodali još n e k o l i k o,unaprijed dijeleći poslovneprostore u nepostojećoj gra-đevini. Dakle, tu neupadljivugrađevinu, koja je trebala bitivisoka 65 metara, projektiraoje Andrija Čičin-Šain na po-dručju iznad današnjeg

caffea »Ferrari«, uz pred-viđeno rušenje jedne oronu-le zgrade. Bilo je planiranoda se tunelom poveže pri-zemni restoranski prostornebodera sa starom, skrom-nom, »Bonavijom« u razininjenog prvog kata. Za kava-nu je bio predviđen i 21. kat,dok je za bistro bio predvi-đen vidikovac na krovu. Tabizarna »šangajska« građevi-na bila je, na papiru, 12 me-tara viša od Riječkog nebo-dera. Zanimljivo je da je Iz-vršno vijeće NR Hrvatskeodobrilo investiciju proši-renja hotela »Bonavia« još1959. godine, prema projek-tu tima Lučić-Frančić-Sulo-wski iz riječkog Građevno-projektnog zavoda. Iako jebilo planirano drugačije, iz-gradnja sedmerokatne »Bo-

navie« otegla se sve do 1965.godine, a nasuprotni nebo-der od 21 kata, nikad nije nizapočet.

Obala za Nasera

U Rijeci je tijekom prve po-lovice 1960. godine glavnizahvat na prometnicama bilouređenje cesta na obali. Do-vršenje velikog posla uskla-đeno je s dolaskom Tita i egi-patskog predsjednika Nasera.Dana 16. lipnja 1960. godinesvečana povorka automobilap ro šla je tek otvorenom oba-lom, koja je malom, pitores-knom, primorskom gradićudala iluziju velegrada.

Tijekom 1960. godine biloje planirano uređenje parkaispred Eksperimentalne škole(danas »Nikola Tesla«). Na ža-lost park je uređen, da bi po-tom bio posve uništen ne-davnom gradnjom bizarnepodzemne garaže i projek-tom Gradske knjižnice kojanikad neće biti sagrađena.Barem ne na tom mjestu.

Jedan od većih prometnihproblema u gradu bila je želj -eznička rampa u tadašnjojulici Borisa Kidrića (danasK re šimirova), koja je 6 satidnevno bila spuštena. To ćese riješiti tek 17. lipnja 1967.godine, nakon što je Tito jed-

nom zgodom skrenuo pažnjuna neprihvatljivost takvogprometnog rješenja.

Na Grobničkom polju odr-žan je aero-miting pred 4.000ljudi, a na Preluci motociklis-tička utrka Nagrada Jadranapred 70.000 ljudi. Kako bi tu-rizam postao nešto veseloplaniralo se obnoviti kupališ-te na riječkom lukobranu,urediti skijalište sa ži č a ro mna Platku, te organizirati plo-veću prodavonicu.

»U subotu poslijepodne 6.lipnja zaplovila je plovećaprodavaonica kontruktoraVilima Kajbe. Prodavaonicafirme »Riječanka« na motor-nom čamcu obilazit će plaže ikupališta, a prodavat će voće,voćne sokove, pivo i sendvi-če. U vrijeme pune sezoneploveća prodavaonica sao-braćat će od Gradskog kupa-lišta do Kostrene.« (»Novilist«, 06. 06. 1960.)

U Rijeci je, zbog snimanjafilma, dva tjedna boravilaprekrasna, već slavna, 25-go-dišnja, engleska glumica Be-linda Lee. Njoj je boravak ugradu na Kvarneru donio zlukob jer je vrlo brzo, već 12.ožujka 1961., poginula u pro-metnoj nesreći u Kaliforniji,vozeći se za Los Angeles pos-lije snimanja u Las Vegasu.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća otvorila se treća benzinska postaja u Rijeci,

planirala gradnja ceste za vrh Učke, na Titov mig maknula rampa u Krešimirovoj

Kostrenski aerodrom

Kako je socijalizam imao izrazito fleksibilan pogled na pri-

vatno vlasništvo, tako je 27. siječnja 1960. objavljeno u tisku

da se dio vrlo atraktivne obale nacionalizira:

»Obalni dio od Žurkova do uvale Sršćice (na ulazu u Ba-

karski zaljev, op. aut.) i to čitav teren ispod granice ceste na-

cionalizirat će se jer će se na tom terenu graditi aerodrom (da-

nas poznat kao Riječki - na Krku) i postrojenje rafinerije naf-

te. U skladu s odlukom o nacionaliziranju odsad se neće izda-

vati nikakve druge lokacijske i građevinske dozvole.« (»Novi

list«, 27. 01. 1960.). Naravno, nije sve ostalo na projektima.

Documents

Broj 60/12. ožujka 2014