Ood. IV.

C!J)d)la)a pretplata .aa 10.-.. ID~O dYo*alo.~

AdRia Urcdal,ltYI l

•• rave: beDik. p. p.17

• Kitollk' la.lultvakl tjcdla.

Sibenik, 30. travnja 1!33.

Fr~masunskl "Rotary Klub" Krešimfrov građ je zabilježio ovo-

godišnje Jurjevo kao crni, porazni dan a svoj6j vjerskoj povijesti. Zelena sekta brate . •• nastoji brzim tempom, da o-b pira sva uvsfenija mjesta u Jugosla-"Viji. Zato se i svuda širi, pa i kod nas, u jednoć katoJičkoj Dalmsdji. U nedjelju 23. t. mj. ona se ugnijezdila 1 u ~ibeniku pod firmom .Rotary Kl u b•.

Fra m asu nstvo" je u svijetu ozlogla-!eno. Treba iste ideje širiti pod dru-gom firmom. Tako se počelo s osni-~anjem .Rotary Kluba•, koji je naj-mlade tedo te pre tubtolicke i protu-vjerske organizacije. Lukavost je fra-masunuije, da se sakrije pod ovim na r rvi lJOgled naivnim društvom i pod ovom novom krinkom. Rotarijan· ua je organizacija samo vanjska ek-

stanove otvt reno rekao: .N s š p J s n lskljućuje svaki Credo'. Uostalom tome se nije ni luditi, ktd je poznato, da su Harris i njegovi drugovi bili framasuni.

Samo glasilo španjolskih frsmasuna tu nedavno je pisalo, kako fran:asuni osnivaju .Rotary Klubove• te da zato Rotarijao ci srna tn ju frsmasune svojom stari}om braćom. Frsmssun protestant Robert Greenfield u svojoj knjizi • Vjersko pitanje u Meks/Au• otvoreno pi~e, ,da s~ framasunstvu u bo1bi protiv katoličke Crkve izvrsno sredstvo meksikanski .Rotary klubovi•. J oni sudjeluju s krvnikom Callt>S· om pri uni~tavsnju katoličke Crkve u Meksiku.

Da je to nova taktika framasuneri· je, uvjerili smo se i u Šibeniku. Split· ska Jo!a •• •• Jadran• poslala je svu

Br. 9. Cijena 1.· Din

Vlasnik l odgovorni urednik; Svet. Joso P e ll e l n o v l t Sibeni k ulica sv. Martina

Stam pa: P u ćka Tiskari (Brača Matatlč pk. Petra) ~edstavnlk Vjek. Matač.lć .

Oglasi po naročitoj tarifi

svoju najodl č niju elitnu braću : , da sudjeluju pri osnutku .R(J tary Kluba• u Šibeniku. l sudjelovali su zajedno i nazdravljali jedni drugima u bratskom :. zagrljaju u Hotelu .Krka•. Tako se i najsljepiji osvjedočiše o uskim vezama iz:medu framasunske lože . ·. i .Rotury Kluba •. Inače tko usporedi • Moralni rotsrijanski kodeks• i frsmasunske ,Dekluacije', poprimljene na međunarodnom framasunskom kongresu g. 1921., naći Ce isti naturalizam, što gs je veliki Papa Lav XIII. tako odlućno osudio u enciklici protiv fra-masunerije.

Dalet o dakle, katolic i, od ovih tzv. ,.neovisnih društava •, koja ne prizna-vaju Krista ni Njegove zakone kao ugaoni kamen svoga djelovsnja u j)ri-vatnom i javnom životu! Naš .Katolik•

~

kao vjera n i poslušan sto katoličke Crkve, kliče l u ovom teSkom času našega grada: Da živi xrist ·Kralj/ Katolici, pazite i ne nasjedajtel :JJPOzitura tajne masonerije i priprava

profanih, da se upute u masonerija i 'da se posvete muonskCJm hamanitar-

. .nom rađu. Osnivač .Rotary Kluba• je Pavao

ZapuAtena mlađež P. Harris, koji je prvi takav klub O·

Siovao u Chicagu 23. Il. 1905. Harris je tako pozvao kJab, jer mu je znak: koJo sa §est zraka. Ova je ustanova medunarodna, jer broji na svijetu oko 3.000 klubova i oko četvrt milijana Banova. Raširena je i po svim većim erađovima naše otađ!bine.

Statuti rotarijanaca su naoko be· uzleni bo l oni framasana. Njihov r•d na to smjera, da služe ljudskom mdtvu. Oni moraju da postignu što lire osobno poznanstvo medu ljudima, bo sredstvo, da postanu korisni Jjud-

:lkom društvu. Organizuju česte prijateljske sastanke između poslovnih i uplivnih ljudi Iz raznih zemalja sv~laom, da potpomažu međusobne ma-terijalne i duhovne interese, te omo-guće što bolje odnose među narodima. Poslovi i vršenje zvanja moraju se asloniti na viša etična načela.

Koja su ta viša etićna naćela i duhovni interesi u organizaciji, koja ne priznaje Krista ni Njegov uzvišen mĐral? Harris je kao osnivač ove u-

Novine su nosile vijesti iz New-Yorka o iseljenju sa sjevera prema jagu mase mladeži, koja traži rada i sunca. Radi se o mladićima izmedu 14 i 25 godina. Sačinjavali su vojsku od _.00.000 osob•, koji, da se oslo-bode patnja i da ne umru od gladi, odlučili su, da sele od sjevera prema južnim državama. Ovo iseljenje ustra-illo je vlasti, koje su se osjećale ne-moćne, da to spriječe, a jufne države nijesu znaJe, što da rađe s ovom omla-dinom, koja sama sebe na2ivlje .di· vl jom •, jer se i kod n ]ih osjeća kriza.

Istina, da se ovo događa đanas u kapitalističkoj Americi. No nešto slićna n većem stilu dogada se i u boljše-vičkoj Rusiji. A i po našim gradovima ndaJost dosta je brojna ta .divlja• omladina, bez kaće, bez obitelji ili od obitelji zanemarena, divlja u duši, u srcu i bez odgoja. Kako to boli kato-ličko srce, a osobito one, koji su se posvetili apostolatu mladeži, koja je uzdanica naše bolje ili gore budućno· sti, kad vide ova Božja stvorenja, kako

se klatare kao čopori vukova na pe-riferiji gradova.

Treba zato da svi ljudi dobre vo-lje povfćaju apostolat oko okcpJjanja mladeži u katolička društva ili po-sebna skloništa, da se dovede na mi-nimum broj one mladeži, koja divljački živi, jer se dr.ži d~leko od spaso-nosnog upliva Crkve i svećenstva. Papa nas zove na apostolat Katoličke Akcije, a Crkva nam stavlja pred oči svete primjere apostola mladeži, kao Jerolima Emilijana. Filipa Nerl, Ivana de la Salle, Ivana Boska, Ignacija Iz Lojole. Ugledajmo se u njihov svijetli primjer da spasimo domovini i Kristu ove mlade duše, ovu mladež, koju lai-cizam i framasunerija nastoje da po-kvare i odaleče od Boga i Njegove Crkve.

Molimo se, svi se molimo, puno

s~ molimo, ·da u našoj domovini sva-

ki dan bude sve više svećenika, do-

brih pastira! Krist kroz njih djelufe/

Lijepo vjersko slavlje u Primoštenu Pastirski pohod preUD. biskupa dra J. Milete.- Svaal doček . - BroJ-

ne sv. pričesti. - Preko 600 krizmaaikL - Akademija Krilara. Oduševljeno l s puno ljubavi spre- Sutradan, 23. t. ml., preko svib sv.

mall su se Prlmoštenci i Primoštenke, Misa vjernici su a uprllv zamjernom da što bolje i srdačnije doćekaju svoga broju pristupali na sv. priče tL U 9.30 duhovnog oca i pastira, preuzv. b i- sati tajnik preuzv. biskupa dr Kreše sk u p a dra J. M il e t u. Zor ić ot;:>jevao je sv. M1sa, preko

Prije negoli je parobrod stigao u koje je preuzv. biskup održao ~ivu i luku, obala je bila puna svijeta. Staro pobudau propovijed, koju su svi s i mlado, svi bez razlike dohrlili su, da puno interesa l pobo~nosti saslušali. gs doc!ekaju i iskažu mu svoje pošto- Preko sv. Mise pjevao je mješoviti vanje. Mjesna glazba otsvirala je ne· zbor Adamićevu slaroslaven5ka Misu i koliko komada, da i time iskaže ra- time još više u veličao svečanosL Iza

dost, koju je svatko osjećao, kad je sv. Mise slijedila je sv. krizma, koja je ugledao na obali preuzv. biskupa. trajala gotovo do 3 sata poslije podne. Dječak i djevojćica sakupiše u svojim Bilo je preko 600 krizmanika, tako vatrenim i toplim pozdravnim riječima da se dijeljenjem sv. krizme moralo sve želje i osjećaje svoga mjesta i nastaviti i sutradan. svoga vrijednog i oožrtvovnog žup· D• hkežu još veću počast svo-ue nika vlč . don Srećka P a vića te su ocu, Križari su pri redili svečanu aiCa-ih iznijeli pred njega. demi1u, kojoj je prisustvovao i preuzv.

Predvođen ćetom Križara i Križa- biskup u prst 1ji · svoga svećenstva i rica, te za njima dječicom, koja su drugih vjernika. Akademija je bila na cvijećem posipala put, kud je imao da pravoj visini. O njoj više u doldućem prođe, koracao je on, Zamjenik Isu- broju. Križari su i tim pokazali svoju sov, a za njim svećenstvo, predstav- veliku odanost i ljubav prema preuzv. nici državnih i mjesnih vlasti te ostali biskupu. vjernici. Kroz okićene ulice stiglo se Sutradan nakon dovršene sv. kriz-u divno urešenu crkvu, u koju su že- me otputovao je preuzv. bi;kup za ljeli svi ući, da čuju tople riječi svoga Rogozaicu. Oduševljenje, koje je tra-oca. Preuzv. biskup je tada podijelio jalo prije njegOva dolaska i za čitavo svoj pastirski blagoslov i progovorio vrijeme njegova b·uavka, traje još i vjernicima nekoliko srdaćnib rijeći dalje. ' istaknuvši svrhu svoga dolaska. Nakon Uvjereni smo, da će ovaj pastirski toga svi su ga opet otpratili do žup· pobo d biti poćetak još boljega dub.

skoga stana. života u Primoštenu.

Patriotizam hrvatskoga svećenstva (Nastavak)

SVEĆENSTVO l SOCIJALNO PITANJE

Benediktinci i Cisterciti su u sred-njem vijeku iskrčili prsšume, osušili moćvare, podigli poljodjelstvo i ribar-stvo, tf ko da su po cijeloj Evropi, pa i kod nas, cijele krajeve pretvorili u plodne i prikladne za stanovanje. Mi možemo da imamo tek sjenu pojma o ovom gorostasnom radu Benediktinsca u srednjem vijeku, prouč imo li n. pr. dan ašnji rad Trapista kod Banjaluke u Manji Zvijezdi ili pregledamo li ostatak ostataks na otoku Mljetu, one divote bivšega benediktinskog samostana sv. Marije na Jezeru ili onoga na Lokru-mu kraj Dubrovnika. Oko pedesetak samostana toga ređa bilo ib je u sa-

moj Dalmaciji, a oko 300 u našim hrvatskim krajevima. Koliko koristi je crpio narod od njib, ako promislimo, da je svaki od ovib samostana bio središte poljodjelstva i obrta te veoma povoljno djelovao na moralno i ma-terijalno podizanje naroda, kako nam svjedoče Cuvaj, Kukuljević i drugi pisci.

Srednji vijek nije znao ni za ~apitalizam ni za beskućne proletere, još manje za grozote današnjega socijal-nog i radničkog pitanja, 1 to zato, što su se narodi drtali socijaloill nauka Crkve. Najdivnija socijalna institucija srednjega vijeka jesu radničke bratov-štine, skute ili cehovi, koji su se bri-nuli za kalfe, radnike i majstore. Ce-bovi su se brinuli za stručni, vjerski, obiteljski i političko-društveni odgoj članova; skrbili su za sve njihove tjelesne

....,J ••

Da li faklri mrm opat ollre ? Novine festo piša, kako se neil

Indijanci, orozvani fakiri. dadu zatvo-riti u mrtvački lijes i pokopati, ta o-stanu za više dana, a i sedmica, pa onda o pet ožive. Ovi ljudi, koji taka post11paju za reklama, ne uskrisaja. Uskrsnuti znači opet oživjeti iza smrti. To je č11do. Ćado bi bilo, kada.bi ovi fakiri umrli, t. j. k:ad bi pofelo rastva· ranje njibova tijela i prestanak svako-ga života, pa bi onda opet ofivjeli. No svega toga kod fakira nema. Oai nekom izvanrednom vještinom stavljaja se u kataletično stanje, L j. uspavljuj11. se, ali nijesu mrtvi. Prema tome nema tu ni fuda ni uskrsnuća. To se dogo-dilo s Lazarom i Spasiteljem iza smrti na Križu. To su !!udesna ususnuća. dok su fakiri obični šarlatani, koJI nikada ne mogu da učine ono, !tD mOže jedina svemo~ući Bog. ·

Manzoni i sv. Misa Bila je nedjelja i jako je kišilo, a

bilo je hladno. Glasoviti pisac .za-ručnika• Aleksandar Manzoni spre· mio se ds izađe, eda polle 11 crkVII na sv. Mi;u. Nećaci su ma govorili: .Djede, nemoj ići s ovim gadnim vrt!-menom. Puno sl star l boležljiv! • • - • A Manzoni će na to: .Ipak, da ml j~ došao poziv, da sam dobio lutriju l da moram iđi baš danas Učno podi-gnuti novac, svi biste me nagovaraiJ. da pođem odmah, da ne bih zaka-snio".

Potpuno istinito, zar ne?

i duhovne potrebe, tako da radni&l svijet u ono doba nije znao ni za krizu ni za bijedu, ni za ofaj, što Sll ih protivjeli i još proživljuj11 radnici XIX. i XX. stoljeća krivnjom sebienoga bezvjerskog liberalizma. Radnici su bili dobro zaštićeni od cehova, koji nijesu trpjeli ekonomsko natjecanje ni izrabi jiva Jj e radničkih sila.

Svi naši dalmatinski građovi već od X. vijeka dalje imali Sll te cehova za svaku st[uku i za svaki zanat sa svojim zgradama, crkvama i bolnica-ma. U Hrvatskoj radništvo je dobilo ove institucije tri-fetiri vijeka kasnije. Radništvo i kod nas i u Evropi je 11 cehovima našlo svoju obranu i zaštita u pravom smislu riječi sve do pobje· de ekonomskoga liberalizma u svijeta. Kod nas je francuska okupatora& vlast uaištila sve cebove god. 1808. Onj

BroJ •.

Republika Salvad mr i Kostarika slava Otkupitelja

Parlamenat republike El Salvador ~-Gdr!ao je svečanu izvanređnu sjednicu, aa kojoj je plemenitim govorima pro-"$lavio uspomenu smrti Otkupitelja. Na · veliki petak vlada je odredila narodau .%alost, a naro~, koji je vjeran vjeri svojib otaca, sa zadovoljstvom je pri-mio ove naredbe, dostojne njihove :Slavne katoličke tradicij~. Država, koja ~e zove .Otkupitelj", nije mogla da .cJostojnije proslavi uspomenu smrti :našega Spasitelja.

Na izvanrednoj svečanoj sjednici, 'koja se održala u San Jose na uspo-menu smrti Spasitelja, svi su govori bili nadahnuli dubokom zahva! oošć u Bogu za sva dobročinstva, koja je ()tkupitelj donio čovječanstvu.

Mlada Misa u Pagu U zbornoj crkvi starodrevnoga gra·

•t:naa 8. BroJ 'J.

v

Iz katoličkoga Sibenil(a Knjifsre imaju obični popust Narudž-be prima: • U pr a v a G l a s n i k a Sr e a Isusova• - Zagreb 1./147.

SVIBANJSKA POBOŽNOST U KA· 7EDRALI pcfinje u nedjelju 30. t. mj. u 7.15 sati naveče i drži se hroz fitav mjesec sva~ e večeri u isti sat. Izl\ ruzsrija te ove godine svake vtćeri biti propovijed. Pro povije daće na iz· mjence preč, gg. don Ante Sare i don Rudolf P i a n te vlć. gg. doo Ante Rad ić. don Frane Gr a n d o v i (r Kreše Zor l ć. Iza propovijedi ,}\riZ:srice će pjevati Gospine litanije i Marijine pjesme pod vodstvom g. A. Sent:nella..

SV. KRIZMA. Saopćuje ~e vjerni~ cima, da će se ove godine dijeliti sv. krizma školskoj omladini ne za Du-bove, kao pro~l b godina, već 14. maja, četvrte nedjelje po Uskrsu, u katedrsti sv. Jakova iza svečane sv. Jv'lisr.

ZABAVA OKRUŽJA HKNSAVE-ZA. U nedjelju 23. t. mj. naši đaci Kribri prirediše uspjelu zabavu u Kat. Domu. Na programu su bila 2 §aljiva .l()mada i jedna ozbiljna drama u l finu. U drami .Ad metalia• od dra V. Deželića ml. prikazani su ~ivot, ·patnje i muke prvih kršćana. Komad je bio prilično izveden. Drugi komađ, .Ko je sluga•, šala u l finu, po-budio je mnogo smijeha, tim više, što su se diletanti uživjeli u svoje uloge. Osobito su smijeh pobudili roditelji, kad se pravdaju, fiji je sin sluga. Treći vrlo uspjeli komad bio je .u-kleti hotel•, lakrdija u l činu od .Razmastt.wskoga. Radnja je eva bila protkana bcmorom, te je kod publike naišla na ođuševl)enje i Interes. Sva su lica Jije~o izvela svoje uloge. Zato je ova lakrdi}a i bila od t' fekts.

DAROVI .UBOŠKOM DOMU•. Da poćastl uspomenu pk. don Ivana Prodana: Marko Jakovljević Din 20. Da počasti uspomenu pk. dra Rikarda &tito: Dr Kdimir Pasini Din 20. Da pofasti uspomenu pk. julije ud. Stallo: Aurelija Burica Din 20. Da pc.ćasti 11spomenu pk. majke suca Luke Matića: Dr Kažimir Pa~ini Din 20. Da počsste uspomenu pk. Vilka Rogića: Ivan Br· 11joki Din 30; dr Kažimir Pasini, Lu ka Šarić i Bruno Merlak po Din 20; Da-nica ud. Bumber Din 10. Da počaste uspomenu pk. Tone Paić: Obitelj Vičić Din 100; Juraj Pavković Din 50; Frano

Jstenić Din .40; Ivo Tarle i Rade Šare po Din 30; Bruno Merlak, Klonimir Sk alko, Ljubomir Montana, Bn ća Pro-tega i Blaž Bolanča · po Din 20; o. dr Gabre Cvitanović i Stjepan Marković po .Din 10. Da počaste uspomenu pk. Ton/ce Fakčevlć: Ivan Brnjoki, Blaž Bolanča, Dominik Škubonja i Podu-zeće Olivari po Dio 20; Vice Protega Din 10. Da pcčaste uspomenu pir. Silve Sunara: Obitelj Stipe Sare Din 50; Poduzeće Olivari i Battigelli te Braća Gojanović po Din 20. Da po· taste uspomenu pk. Nike Kallk'a: o. bitelj Stjepana Karkovića Din 200; Jere Oru bišić Din 30; Obite li Josipa Tarle i Buća Gojanović po Din 20; Melko Nikolić Din l O. Da poč as te uspomenu pk. Ratine ud. Bilić: Dr Božo Stambuk l Obitelj Uga Fosco po Din 200; Obitelj dra Erminija Mar · tinis Din 50; Vilim Beroš Din 30; (). bitelj dra Hektora Meixnera Din 25; Antica ud. Pasini i Ina Makale po Din 10. Da počaste uspomenu pk. Petra Bujasa : Mate Prgin i Braća Š~arica po Din 20 te dr Julije Gazzari Din 15. - Uprava barno zahvaljuje.

Dobre knjige MIHOVIL PRO, meksički mučenik

Krista Kralja. S francuskoga preveo J. Brožićević D. l. .Sto je moj ~ivot? Zu ga ne spasavam gubeći ga za braću ?• Ov& ko piše sam m učenik 19. veljače 1927., kada je jo~ iste godine mfesrca studenoga bio strijeljao. Tako }e u Meksiku zasvjedočio svoju oda-mist Kristu Kralju. Novofzdla knjiga o životu, rađu i mučeničkoj smrti O. Proa sadrfaje 96 slraolca, ima mnogo s ll k a i ukusno je opremljena. Kao do· kaz, d1 je ova knjiga dobra i zanimi va, J• m če nam stotine biljada raspa· čanih primjeraka kod raznih kulturnih naroda. Cijena je knjizi vrlo niska: u ruke Din 5, s poštom Din 6. Tko na-ru č i 1 O komada, dobije jedan na dar.

jeđlao

, SIBENIK

Oil' ELB Jer Vam nefe biU oezabvalne. Snl!eoe eljene svim cipelama! Naročito ženskim l dječJim!

SIBENIK SPUT Kralja Tomlalava Marulićeva 7.

Tko treba NAOČALA neka se obrati optičaru

VInku Vulltu - Sibenik Ulica Kralja Tomislava

(DROOERJJA)

PRVORAZREDNO VELIKO TVO!t-NIČKO SKLADISTE POKUĆSTVA koje izrađeno u raznom modernom stilu iz raznog finog drva, kao i gvof-đa, metala i t. d. nabavlja po nacrti-ma i prama ~elji tačno i brzo FRANI! KARADJOLE, trgovac Sibenik, Wll-sonov trg, kod stolne crkve sv. jakova.

PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOSTANIH SVUEĆA NA PARU

LJUBO MANOJLOVIĆ - ŠIBENIK •

b:radujem crkvene vo§tane sviJeće svake veličine. SpeciJalna Izradba svijeća sa nakitima iz najbolje vrsti .palarlna•.

• l

IMG_0057IMG_0058IMG_0059IMG_0060