BOSNA I HERCEGOVINA HERCEGOVAČKO NERETVANSKI …mfhnk.ba/uploads/DZsEbA.pdf · 2018-11-28 · 3 Lista skraćenica Skraćenice Puni naziv 2018.-20. Srednjoročni period od 2018. do

BOSNA I HERCEGOVINA

HERCEGOVAČKO NERETVANSKI KANTON

Ministarstvo finansija

DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA

ZA PERIOD 2018.- 2020. GODINA

2

SADRŽAJ

Lista skraćenica......................................................................................................................................................... 3

1. UVOD U DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA ZA PERIOD 2018.-2020. GODINU ................................ 4 Uvod .............................................................................................................................................. 4

2. SREDNJOROČNE MAKROEKONOMSKE PRETPOSTAVKE I PROGNOZE .................................... 6 UVOD ............................................................................................................................................ 6 2.1. Ekonomski rast 2017.-2020. godina ....................................................................................... 6 2.2. Državni nivo ........................................................................................................................... 8

3. STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE ........................................................................................................................... 13

4.OSNOVNI POKAZATELJI U PROTEKLOM PERIODU ZA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON ......... 15 4.1. Industrijska proizvodnja ....................................................................................................... 15 4.2. Stanje preduzetničke infrastrukture na području HNK ......................................................... 16 4.3. Šumarstvo ............................................................................................................................. 16 4.4. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem .......................................................................... 17 4.5. Turizam ................................................................................................................................. 18 4.6. Saobraćaj .............................................................................................................................. 21 4.7. Tržište radne snage ............................................................................................................... 21

Zaposlenost .................................................................................................................................................... 21 Nezaposlenost ................................................................................................................................................. 22 Prosječna neto plaća ...................................................................................................................................... 23

Vanjskotrgovinska razmjena ....................................................................................................... 23 Stanje preduzetništva i obrta u HNK ........................................................................................... 24

4.10. Rizici za ostvarenje makroekonomskih ciljeva i prioriteta ............................................. 26

5. SREDNJOROČNA FISKALNA STRATEGIJA .............................................................................. 27 Uvod ............................................................................................................................................ 27 5.1.PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2018.-2020.GODINA ............................................... 30 5.2. Rizici po projekcije prihoda .................................................................................................. 37

6. UPRAVLJANJE POTROŠNJOM JAVNOG SEKTORA ................................................................... 38 6.1. Plaće u javnom sektoru ........................................................................................................ 44 6.2. Naknade troškova zaposlenih ............................................................................................... 45 6.3. Izdatci za materijal i usluge .................................................................................................. 45 6.4. Transferi ............................................................................................................................... 46 6.5. Drugi tekući transferi ........................................................................................................... 47 6.6. Kapitalni izdaci ..................................................................................................................... 47 6.7. Rashodi po osnovu otplate duga i kamata ............................................................................ 47

7. PREGLED OBAVEZA PO OSNOVU UNUTRAŠNJEG I VANJSKOG DUGA I IZDANIH GARANCIJA U

HNK ............................................................................................................................................ 52 7.1. Podaci o obavezama na osnovu unutrašnjeg duga ................................................................ 52 7.2. Podaci o obavezama na osnovu vanjskog duga ................................................................... 52 7.3. Podaci o obavezama na osnovu izdanih garancija ............................................................... 53

8.BUDŽETSKI PRIORITETI ZA PERIOD

2018.- 2020.G ................................................................................................................................ 54 8.1. Pregled prioriteta budžetskih korisnika ................................................................................ 54

9. ANALIZA BUDŽETSKIH PRIORITETE ...................................................................................... 63 9.1. Osnovni prioriteti i politike (2018.-2020.) ............................................................................ 66 PRILOZI ...................................................................................................................................... 67

3

Lista skraćenica

Skraćenice Puni naziv 2018.-20.

Srednjoročni period od 2018. do 2020. godine

EBRD/ IBRD Evropska banka za obnovu i razvoj/ Međunarodna banka za obnovu i razvoj

BDP Bruto društveni proizvod

BiH Bosna i Hercegovina

BHAS Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine

CPI Consumer price index (indeks potrošačkih cijena)

DOB Dokument okvirnog budžeta

FMF Federalno ministarstvo finansija

HNK Hercegovačko-neretvanski kanton

UINO Uprava za indirektno oporezivanje

OMA Odjeljenje za makroekonomsku analizu

DEP Directorate of Economic Planning (Direkcija za ekonomsko planiranje)

EU Europska unija

SB Svjetska banka

FBiH (ili Federacija) Federacija Bosne i Hercegovine

EPBiH Elektroprivreda Bosne i Hercegovine

KM Konvertibilna marka

Mil Milion

MMF Međunarodni monetarni fond

PDV Porez na dodanu vrijednost

SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

RS Republika Srpska

SOR Srednjoročni okvir rashoda

SRS Srednjoročna razvojna strategija

USD Američki dolari

SDU Strana direktna ulaganja

g/g Stopa rasta koja podrazumijeva promjenu u odnosu na isti period prethodne god.

DG-ECFIN Opća uprava za ekonomska i monetarna pitanja

UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu

UNWTO Svjetska turistička organizacija

KD Klasifikacija djelatnosti

EAF-SME Projekt poboljšanja pristupa malih i srednjih poduzeća financijskim sredstvima

EK Europska komisija

4

1. UVOD U DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA ZA PERIOD 2018.-

2020. GODINU

Uvod

U skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH (Sl.novine F BiH, broj: 102/13 ,9/14,

13/14,8/15,91/15 i 102/15) pripremljen je Dokument okvirnog budžeta Hercegovačko-

neretvanskog kantona za period 2018.-2020.godina ( u daljnjem tekstu DOB).

Izrada DOB-a za trogodišnji period je postala uobičajena praksa na svim nivoima vlasti

u Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina. Ovaj dokument je ključni rezultat izrade i

planiranja srednjoročnog budžeta po metodologiji „10 koraka“, koja je zasnovana na najboljim

međunarodnim iskustvima.

Moderni proces srednjoročnog planiranja budžeta je proces koji:

1) ima jasno definisan budžetski kalendar i raspodjelu odgovornosti;

2) ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih vladinih resursa;

3) utvrđivanje prioritetne raspodjele ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne

prioritetne politike Vlade;

4 )unaprjeđenje predvidivosti budžetskih politika i finansiranje;

5) osigurava efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa;

6) unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja

odluka i

7) osigurava razmatranje finasijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u

vezi sa politikama.

DOB predstavlja ukupan fiskalni okvir budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za

2018. godinu, te preliminarne projekcije za 2019. i 2020. godinu, također, DOB je akt koji

sadrži makroekonomske projekcije i prognoze budžetskih sredstava i izdataka za naredne tri

godine na kojem se temelji priprema i izrada budžeta.

Višegodišnje planiranje i priprema DOB-a u kantonu Hercegovačko-neretvanskom,

započeta je 2006. godine u okviru Ministarstva finansija, uz podršku Odjela za međunarodni

razvoj Vlade Velike Britanije (DFID), tehničku pomoć Ministarstvu finansija pružala je

konzultantska kuća PKF, uz čiju se pomoć nastojalo ojačati upravljanje javnim finansijama u

HNK.

Još jedan bitan cilj DOB-a je i da osigura sveobuhvatan i konsolidiran okvir planiranja rashoda

na nivou cijelog kantona, objedinjujući podatke o fiskalnom stanju kantona, općina kantona i

vanbudžetskih fondova kantona.

DOB HNK 2018.-2020. god. pokriva slijedeće oblasti:

*srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze,

*prognoze direktnih i indirektnih prihoda,

*ukupan fiskalni okvir i finansiranje,

*projekcije tekućih rashoda,

*pregled obaveza po temelju unutrašnjeg i vanjskog duga kantona,

* budžetski prioriteti za period 2018.-2020.god. i

*gornje granice rashoda budžetskih korisnika u naredne tri godine.

Srednjoročne makroekonomske prognoze su bazirane na prognozama Direkcije za

ekonomsko planiranje BiH (DEP). Srednjoročne projekcije prihoda od direktnih i indirektnih

5

poreza preuzete su od Federalnog ministarstva finansija, a projekcije neporeznih prihoda

izradilo je Ministarstava finansija na osnovu izvršenja u prethodnom periodu,očekivanog

privrednog razvoja za naredne godine, a na osnovu važećih zakonskih propisa.

Srednjoročni budžetski rashodi u DOB-u, pripremljeni od strane kantonalnog Ministarstva

finansija, sastoje se od tri osnovne tabele koje sadrže:

*Ukupne procjene budžeta po osnovnim ekonomskim kategorijama;

*Planove potrošnje i budžetske gornje granice rashoda po sektorima;

*Početne budžetske gornje granice rashoda za pojedinačne budžetske korisnike.

U DOB-u HNK za period 2018.-2020. godine su navedene gornje granice rashoda za 2018.

godinu za svakog budžetskog korisnika budžeta HNK. Ove granice će se tokom jula

distribuirati budžetskim korisnicima u sklopu budžetskih instrukcija broj 2. Od budžetskih

korisnika se očekuje da pripreme svoje detaljne zahtjeve za budžet 2018. godine u skladu sa

ovim granicama. Treba naglasiti da će se ove godine budžetske instrukcije broj 2., poslati u

istom formatu kao i prošle godine. Od budžetskih korisnika se očekuje da pripreme svoje

zahtjeve po ekonomskoj klasifikaciji, ali i u programskom formatu, odnosno po programima.

Za svakog budžetskog korisnika, programski format budžeta treba da prikaže:

-strateški cilj institucije;

-opis svakog programa i operativne ciljeve;

-sredstva alocirana na svaki program i

-rezultate koje planiraju ostvariti sa sredstvima dodijeljenim budžetom.

Cilj koji se želi postići, jeste izrada programskog budžeta i odgovornosti za postignute

rezultate, te unaprijediti transparentnost u potrošnji javnih sredstava, što predstavlja novi korak

ka punoj implementaciji programskih budžeta u budućnosti.

Ministarstvo finansija predlaže Vladi HNK:

-Usvajanje ovog dokumenta, što predstavlja prvu fazu u budžetskom procesu za posmatrani

period;

-Odobravanje predložene ukupne gornje granice ukupnog budžeta za narednu godinu i okvirne

iznose za naredne dvije godine;

-Odobravanje pojedinačnih gornjih granica budžetskih korisnika, kako je navedeno u

dokumentu.

6

2. SREDNJOROČNE MAKROEKONOMSKE PRETPOSTAVKE I

PROGNOZE

UVOD

U ovom poglavlju dati su osnovni srednjoročni makroekonomski pokazatelji i prognoze na

kojima se zasnivaju procjene unutar DOB-a za razdoblje 2018.-2020. godina. Prezentovani

pokazatelji o trenutnoj ekonomskoj situaciji i makroekonomskim trendovima i procjenama za

razdoblje 2018.-2020. godina u okviru poglavlja 2. predmetnog dokumenta preuzeti su iz

dokumenta „Outlook- Perspektive 2018.-2020., proljeće 2017. godine“ Direkcije za

ekonomsko planiranje BiH – Sektor za ekonomsko istraživanje (DEP). To je analitički

dokument koji je napravljen za potrebe rada Vijeća ministara BiH i zasnovan je na zvaničnim

podacima statističkih sistema i agencija u Bosni i Hercegovini.

2.1. Ekonomski rast 2017.-2020. godina

Prema projekcijama DEP-a, ekonomska aktivnost BiH u 2017. godini bi trebala porasti za

3,3%, nakon čega se projicira nešto viša realna stopa od 3,6% u 2018. godini. Ovo je približno

na nivou projekcija iz novembra 2016. godine obzirom da u međuvremenu nije došlo do

značajnijih promjena pretpostavki ekonomskog rasta. Očekuje se da bi nosioci ekonomskih

kretanja u ovom razdoblju trebali biti realni rast izvoza od preko 5% godišnje, te povećanje

privatne potrošnje od 3,2% i investicija od 7,4-9%. S druge strane, očekivani porast domaće

potražnje bi trebao rezultirati realnim povećanjem uvoza sa stopama nešto nižim u odnosu na

izvoz. Ovo bi obzirom na dvostruko veći uvoz od izvoza trebalo dovesti do realnog povećanja

vanjskotrgovinskog deficita od 3,9% u 2017., te 4,6% u 2018. godini. Pogoršanje trgovinskog

bilansa je ujedno i osnovni uzrok projiciranog pogoršanja deficita na tekućem računu sa 4,4%

BDP-a u 2016., na 5% u 2017., te 5,5% BDP-a 2018. godine. Ovo je rezultat porasta investicija

na nivou od 18,2% BDP-a u 2017., te 19% BDP-a u 2018. godini uz približno nepromijenjen

nivo bruto nacionalne štednje.

Osnovna pretpostavka projiciranog rasta u BiH se tiče ekonomskih kretanja u okruženju i to

prije svega u smislu promjena izvozne potražnje, te inostranog finansiranja finalne potrošnje i

investicija. Unutrašnje pretpostavke podrazumijevaju uobičajan nivo političke stabilnosti, uz

postupno poboljšanje poslovnog okruženja. Osnovni scenarij podrazumijeva aranžman sa

MMF-om koji bi pored direktnog utjecaja na budžete trebao otvoriti vrata drugih

međunarodnih finansijskih institucija u cilju finansiranja povećanja javnih radova. S druge

strane, uspješna realizacija tog aranžmana u velikoj mjeri ograničava projicirani rast javne

potrošnje i javnih rashoda uopće. Rast je također projiciran uz pretpostavku odsustva

elementarnih nepogoda u smislu poplava ili suša koje bi mogle značajno utjecati na

poljoprivrednu proizvodnju, te proizvodnju električne energije. Konačno, projekcija

podrazumijeva povećanje svjetskih cijena hrane i energenata koje bi pored porasta cijena bh

izvoza i uvoza trebalo zaustaviti deflaciju iz prethodnog perioda.

7

Prema posljednjim (zimskim) projekcijama DG ECFIN-a (Opća uprava za privredne i

finansijske poslove Evropske komisije), očekuje se ekonomski rast EU od 1,8% u toku 2017.-

18. godine, što je neznatno sporije u odnosu na stopu iz 2016. godine. Pri tome se kod važnih

trgovinskih partnera iz neposrednog okruženja očekuje ubrzanje rasta.

Tako se u Srbiji očekuje povećanje stope realnog rasta sa 2,8% u 2016. na 3% 2017., te 3,3% u

2018. godini. U Sloveniji bi ekonomski rast trebao ojačati sa 2,5% u 2016. na 3% u toku 2017.-

18. U isto vrijeme, u Hrvatskoj bi stopa trebala porasti sa 2,8% u 2016. na 3,2% u 2017. godini

nakon čega se ponovno projicira usporavanje u 2018. na stopu od 2,5%. S druge strane, u

Njemačkoj, kao jednoj od najvažnijih zemalja okruženja, se očekuje blago usporavanje rasta u

toku 2017.-18. godine. Spomenuti porast izvozne potražnje uz blago poboljšanje poslovnog

okruženja (prije svega u 2018. godini), bi u narednom razdoblju trebali rezultirati realnim

rastom izvoza od 5,3% u 2017., te 5,6% u 2018. godini. Ovo bi prije svega značilo rast

proizvodnje prije svega u industriji, ali i drugim granama vezanim za izvoz što bi u razdoblju

2017.-18. moglo dovesti do godišnjeg povećanja broja zaposlenih od približno 2%, te

povećanja realnih plaća od maksimalno 1%. Očekuje se da bi ovo, uz tekuće neto prilive novca

iz inostranstva od približno 12% BDP-a godišnje, moglo dovesti do realnog rasta privatne

potrošnje od 3,2% tokom 2017.-18. godine. S druge strane, javna potrošnja bi zbog aranžmana

sa MMF-om i ograničenog rasta prihoda trebala biti ograničena na skroman realni rast od 0,5-

0,8%.

Nasuprot tome, postojanje spomenutog aranžmana bi moglo potaknuti ne samo javne, nego i

privatne investicije. Time bi primarno bili omogućeni novi zajmovi ostalih međunarodnih

institucija u cilju finansiranja javnih radova, prije svega u razvoj cestovne infrastrukture. Pored

toga, postojanjem aranžmana sa MMF-om se ujedno šalje pozitivan signal privatnim

investitorima da zemlja čini pozitivne korake u kontekstu odgovorne ekonomske politike. Ipak,

ovo bi teško moglo biti dovoljno za značajnije poboljšanje direktnih stranih ulaganja za koja se

projicira skroman nivo od svega 1,6-1,9% BDP-a.

Uzimajući u obzir spomenute faktore, očekuje se realni rast bruto investicija od 7,4% u 2017.,

te 9,2% u 2018. godini. Iako na prvi pogled tako ne izgleda, ovdje se radi o dosta skromnim

stopama obzirom da se nominalan nivo investicija iz 2008. godine prema postojećim

projekcijama dostiže tek u 2019. godini. S druge strane, posmatrano u % BDP-a, projicirane

investicije od skoro 21% u 2020. godini su daleko ispod razine od 26% BDP-a iz 2008. godine.

U svakom slučaju, očekivano povećanje investicija bi trebalo biti posljedica rasta privatnih

ulaganja u stalna sredstva od 7,9% i 6,9% u razdoblju 2017.-18., te značajnog rasta javnih

radova potaknutih stranim finansiranjem od 23% i 33%. Visok projicirani porast javnih

investicija je, pored dodatnih izvora finansiranja, također rezultat snažnog baznog efekta na

nisku osnovicu, obzirom na njihov nagli pad od preko 50% u 2015. godini.

Projekcije za razdoblje 2019.-2020. godine su zasnovane na pretpostavkama dodatnog jačanja

eksternog okruženja uz blago poboljšanje poslovne klime za investiranje. Pretpostavlja se sve

veća dostupnost povoljnih međunarodnih izvora finansiranja za razvoj infrastrukture. S tim u

vezi bi očekivano daljnje jačanje investicija do nivoa od 21% BDP-a u 2020. godini, trebalo

biti glavni izvor postupnog jačanja ekonomskog rasta na realne stope od 3,8% i 4,1% u 2019. i

2020. godini. Ovo bi bez obzira na očekivano postupno povećanje bruto nacionalne štednje

trebalo rezultirati daljnjim pogoršanjem deficita tekućeg računa do nivoa od 6,2% BDP-a u

8

2020. godini. Očekuje se da bi struktura projiciranog rasta ostala uglavnom nepromijenjena u

odnosu na prethodni period gdje se i dalje očekuje dominacija domaće potražnje uz skoro

neutralan (blago negativan) doprinos vanjskog sektora.

2.2. Državni nivo

2.2.1. Industrijska proizvodnja

Prema podacima Agencije za statistiku BiH (u daljnjem tekstu BHAS) u Bosni i Hercegovini je

u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu registrovan rast fizičkog obima industrijske

proizvodnje od 4,3%, a koji je bio praćen i povećanjem broja zaposlenih. Sektorski

posomatrano može se konstatovati da su svi sektori pozitivno doprinosili rastu, pri čemu je

nosilac rasta u prvom polugodištu bila prerađivačka industrija, dok je u toku drugog

polugodišta, kada je došlo do blagog slabljenja iste, energetski sektor nadomjestio nastale

gubitke.

Već početkom 2017. godine vidljiv je nastavak trenda rasta industrijske proizvodnje u BiH.

Naime, prema podacima BHAS-a u razdoblju januar-april 2017. godine ostvareno je povećanje

industrijske proizvodnje od 2,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Posmatrano po

sektorima, povećanja proizvodnje su iznosila: rudarstvo 4,5%, prerađivačka industrija 2,2% i

sektor za proizvodnju električne energije 2,2%. S druge strane, posljednje raspoložive

projekcije DG ECFIN-a iz februara 2017. godine u svim zemljama EU nagovještavaju

nastavak trenda ekonomskog rasta, što će sigurno imati implikacije i na proizvodne procese u

BiH. Ovo se posebno odnosi na industrijsku proizvodnju u BiH, a ponajviše na prerađivačku

industriju i njene izvozno orjentisane grane koje skoro u potpunosti zavise od kretanja

inostrane potražnje. Tako se u navedenom razdoblju očekuje pozitivan trend rasta proizvodnje

u bh. prerađivačkoj industriji koji bi trebao biti popraćen postupnim povećanjem broja

zaposlenih. Pored prerađivačke industrije, u toku 2017. godine očekuje se i značajniji doprinos

energetskog sektora koji čini 1/3 ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Naime, pokretanje

proizvodnje u okviru novih termoenergetskih postrojenja značajno će popraviti energetski

bilans i ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH. Pod pretpostavkom nastavka pozitivnog trenda

u eksternom okruženju uz dodatni doprinos internih zbivanja tokom 2017. godine u BiH se

može očekivati nešto viši rast industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu.

U periodu 2018.-2020. godine u zemljama Eurozone se očekuje oporavak privatne potrošnje,

porast investicija, te povećanje ukupnog izvoza i uvoza, što će rezultirati intenziviranjem

vanjskotrgovinske razmjene zemalja EU. Pored nastavaka ovih pozitivnih eksternih dinamika

očekuje se i sve utjecajniji značaj internih dinamika kroz strukruralne reforme koje bi trebale

biti u funkciji jačanja ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Ova pozitivna zbivanja u

neposrednom okruženju uz pravovremenu i dosljednu implementaciju strukturalnih reformi

trebale bi rezultirati povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH koje se ogleda

kroz povećani obim proizvodnje, veći nivo investicija kako kroz strana tako i domaća ulaganja,

što bi u konačnici trebalo rezultirati osjetnijim povećanjem zaposlenosti u BiH. Također se

očekuje da energetski sektor, koji je u prethodnom razdoblju bio jedan od nosilaca industrijske

9

proizvodnje, nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku

proizvodnju u BiH u navedenom periodu. Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultirati

godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje od preko 5% u odnosu na prethodnu

godinu.

2.2.2. Tržište rada

Pozitivna dešavanja u realnom sektoru u 2016. godini, odnosno povećanje obima industrijske

proizvodnje i trgovine imali su utjecaja na tržište rada u BiH. Tokom 2016. godine u

djelatnostima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo zaposleno je najviše lica u

BiH. Stopa registrovane nezaposlenosti, iako i dalje izrazito visoka (41,7%), smanjena je u

odnosu na prethodnu godinu i rezultat je smanjenje broja nezaposlenih lica (-3,8% g/g) uz

povećanja broja zaposlenih lica (2,2% g/g). U analizi osnovnih indikatora na tržištu rada tokom

2016. godine primjećuje se da je primat bilo povećanje broja zaposlenih lica, dok se prosječna

neto plaća nominalno nije mnogo povećala u odnosu na prethodnu godinu (0,9% g/g). Ipak,

zahvaljujući smanjenju ukupnog nivoa cijena u BiH, odnosno deflaciji, realni rast prosječne

neto plaće bio je nešto brži.

Stopa registrovane nezaposlenosti u BiH u 2017. godini mogla bi se smanjiti u odnosu na nivo

prije krize. Međutim, hronično visoka stopa nezaposlenosti nije samo rezultat minule krize

nego i dugoročne, strukturne nezaposlenosti koja uveliko određuje dinamiku smanjenja stope

nezaposlenosti. S obzirom na to da se struktura potražnje za radnom snagom posljednjih

godina mijenja, to podrazumijeva da se radna snaga u BiH u narednim godinama mora

prilagođavati potrebama tržišta rada. Prvi pokazatelji na tržištu rada u 2017. godini ukazuju na

nastavak smanjenja broja nezaposlenih lica (-5% g/g u januaru).

U razdoblju 2017.-2020. godine rast broja zaposlenih lica odnosno kreiranje radnih mjesta

zavisit će od nivoa investicija, ali i obima trgovine i industrijske proizvodnje. Bitno je

napomenuti da najveći broj zaposlenih lica radi u području djelatnosti prerađivačke industrije i

trgovine na veliko i malo (oko 38%), što ukazuje koliki značaj za tržište rada imaju zbivanja u

navedenim djelatnostima. Prema predviđanjima DEP-a, u razdoblju 2017.-2020. godine

očekuje se rast investicija, trgovine i obima industrijske proizvodnje, što bi se pozitivno

odrazilo na povećanje broja zaposlenih lica (2,2% 2017. godine, i oko 2,3% 2018.-2020.

godine).

Prosječne neto plaće bi mogle zadržati umjeren rast u posmatranom periodu (1,9% 2017.

godine, 2,2%-2,4%% 2018.-2020. godine). Generalno, bolji poslovni ambijent u BiH, ali i šire,

stvorio bi uslove za kreiranje radnih mjesta i postupni porast broja zaposlenih lica.

2.2.3. Cijene

U Bosni i Hercegovini je četvrtu godinu zaredom registrovano smanjenje ukupnog nivoa

cijena (deflacija -1,1% g/g). Međutim, ohrabrujući podatak govori da je intenzitet deflacije, u

2016. godini posmatrano po kvartalima slabio od prvog do trećeg kvartala godine. Rast cijena

u odjeljku alkoholnih pića i duhana od 7,4% samo je djelomično usporio intenzitet deflacije.

Navedeni rast bio je posljedica usklađivanja akciza sa EU zakonodavstvom. Kao i prethodnu

godinu, među glavnim odjeljcima CPI indeksa (indeks potrošačkih cijena), najveći utjecaj na

10

deflaciju su imale niže cijene prijevoza, hrane i bezalkoholnih pića, te odjeće i obuće. Cijena

sirove nafte na svjetskom tržištu u 2016. godini je u prosjeku smanjena oko 16% g/g, što je

najviše doprinijelo razvoju deflacije. Nakon što je u 2016. godini u prva tri kvartala zabilježeno

smanjenje cijena sirove nafte (poređenje g/g), u posljednjem kvartalu cijena nafte na svjetskom

tržištu energenata je povećana. U februaru 2017. godine cijena sirove nafte (brent) veća je za

67% g/g (55 $/barelu) zbog izrazito niske cijene u istom mjesecu prethodne godine.

Time se u EU u 2017. godini predviđa nešto brži rast inflacije u odnosu na prethodnu godinu

(1,8%). Prema predviđanjima Evropske centralne banke kretanje cijena nafte u periodu 2018.-

2020. godine u skladu je sa pretpostavljenim umjerenim oporavkom potražnje za naftom, koji

bi mogao biti posljedica intenziviranja svjetske ekonomske aktivnosti. Pored cijena ovog

energenta, EU inflaciju determiniraju i cijene hrane na svjetskom tržištu koje bi prema ocjeni

Evropske komisije mogle biti niže do 1% u poređenju sa 2016. godinom. Zbog slabljenja

nepovoljnog utjecaja pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, u BiH u 2017. godini može

se očekivati rast ukupnog nivoa cijena. Uzimajući u obzir bazni efekat iz 2016. godine i

pretpostavku da neće doći do značajnijih oscilacija cijena hrane, kao najveće komponente CPI

indeksa, u BiH se u 2017. godini može očekivati inflacija od 0,9%. Nakon 2017. godine koja bi

bila prekretnica u kretanju cijena, očekuje se da će stopa inflacije u BiH kretati od 1,2% u

2018. godini do 1,5% i 1,4% u 2019. i 2020. godini.

2.2.4. Bankarski sektor

Ukupan iznos kredita u januaru 2017. godine je iznosio 17,18 mlrd KM sa stopom rasta od

2,4% g/g. Primjetan je rast kredita stanovništvu i nefinansijskim preduzećima, koji čine 93%

ukupnih kredita. Krediti stanovništvu su učestvovali sa 46,9% uz stopu rasta 4,0% g/g., dok su

krediti nefinansijskim preduzećima učestvovali sa 46,8% uz ostvarenu stopu rasta 3,2% g/g.

Umjerene stope privrednog rasta i stope rasta zaposlenosti uz ove stope rasta kredita

predstavljaju realnu pretpostavku da će se i u narednom periodu nastaviti kreditna ekspanzija.

Procjena je da će ukupni krediti u periodu 2017.-2020. godine dostići iznos od preko 18 mlrd.

KM uz stopu rasta od 4,5% g/g u 2020. godini. U pogoršanoj situaciji uslijed poremećaja na

tržištu, smanjenje stope privrednog rasta i nezaposlenosti došlo bi i do manje stope rasta (oko

2% g/g).

Ukupni depoziti evidentirani u januaru 2017. godine su iznosili 17,91 mlrd KM uz stopu rasta

od 8,9% g/g. Od ovoga iznosa 14,8 mlrd KM se odnosilo na depozite stanovništvu i

nefinansijskim preduzećima (83% ukupnih depozita). Depoziti stanovništva su iznosili 10,7

mlrd KM uz stopu rasta 8,1% g/g dok se na depozite nefinansijskih preduzeća odnosilo oko 4,1

mlrd KM uz stopu rasta od 10,4% g/g. Rast depozita uz umjerene stope privrednog rasta,

povoljnijih uslova na tržištu rada, stabilnijeg rada bankarskog sektora (praćen konstantnim

poboljšanjem naplativosti kredita), predstavljaju realnu pretpostavku za nastavak rasta ukupne

količine i stope rasta depozita u razdoblju 2017.-2020. godine po predviđenoj stopi od 8% g/g.

Uz pogoršanje uslova na tržištu rada, slabije gospodarske aktivnosti i nestabilnosti i općih

uvjeta rada u bankarskom sektoru, došlo bi do slabije stope rasta od 6% g/g i i smanjenja

ukupnih depozita.

11

2.2.5. Pretpostavke vanjskotrgovinske robne razmjene za razdoblje 2017.-

2020. godine

U prethodnoj 2016. godini povećanje industrijske proizvodnje i jačanje kako izvozne tako i

domaće potražnje je rezultiralo intenziviranjem vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom.

Tako je došlo do povećanja obima vanjskotrgovinske razmjene od 1,7%, izvoza za 4,7% i u

manjoj mjeri uvoza za 2,2%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit smanjen za 2,1% u odnosu

na prethodnu godinu. Bitna karakteristika kretanja vanjskotrgovinske robne razmjene u 2016.

godini bio je i pad svjetskih cijena (ponajviše energenata, hrane i metala). Pored ovoga

potrebno je istaknuti da je ovo povećanje izvoza roba ostvareno ponajviše zahvaljujući

povećanju izvoza u okviru hemijskih, metalnih, prehrambenih proizvoda, dok je doprinos

tradicionalnih grana kao što su bazni metali i energenti bio znatno skromniji.

U tekućoj 2017. godini prvi pokazatelji kretanja bh. vanjskotrgovinske robne razmjene sa

svijetom ukazuju na dodatno intenziviranje trenda rasta iste. Tako je u razdoblju januar-april

2017. godine došlo do povećanja ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene za 12,7%, izvoza

i uvoza za 16,5% odnosno 10,5%, dok je deficit blago povećan za 1,8% a ukupna pokrivenost

uvoza izvozom je poboljšana. Potpomognuti izvoznom potražnjom, povećanjem proizvodnje u

prerađivačkoj industriji, te aktivnom vanjskotrgovinskom politikom u 2017. godini u BiH se

očekuje nastavak trenda rasta izvoza roba sa očekivanom stopom rasta od oko 5,4%. S druge

strane, uz ovaj rast izvoza očekivano povećanje ekonomske aktivnosti i domaće potražnje

trebalo bi rezultirati i realnim povećanjem uvoza roba od 4,9%, što će rezultirati blagim

povećanjem vanjskotrgovinskog deficita.

U razdoblju 2018.-2020.godine veći nivo ekonomskog rasta u BiH od preko 3%, uz veći nivo

ulaganja (inostranih i domaćih), povećanje zaposlenosti i proizvodnje trebala bi rezultirati

intenziviranjem i većom diverzifikacijom vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom.

Tokom ovog razdoblja očekuje se da bi trend rasta izvoza trebao biti nešto viši u odnosu na

uvoz. Nosilac bh. izvoza u ovom periodu trebala bi biti prerađivačka industrija u okviru koje bi

uz tradicionalne izvozne grane dodatni doprinos trebale biti i ostale djelatnosti koje mogu

realizovati svoj izvozni potencijal. Osim toga, reformski procesi i unaprijeđenje poslovnog

okruženja, te veća diverzifikacija izvoznih tržišta trebali bi u značajnoj mjeri osnažiti bh. izvoz.

Imajući u vidu i značaj sektora za proizvodnju električne energije u strukturi bh. izvoza

očekuje se kontinuirani pozitivan doprinos i sa strane ovog sektora. U periodu 2018. – 2020.

godine mogu se očekivati godišnje realne stope rasta izvoza roba od 5,9%, 5,7% i 4,7% u

2020. godini. S druge strane, očekuje se da bi se stopa rasta uvoza roba kretala od 4,9% u

2018., 5,4% u 2019., i 4,4% u 2020. godini. Ovako kretanje uvoza i izvoza će dovesti do

blagog povećanja vanjskotrgovinskog deficita. Međutim, ipak se tokom posmatranog

razdoblja 2018.-2020. godina uslijed nešto bržeg rasta izvoza i povećanja njegovog udjela u

BDP-u u odnosu na uvoz može očekivati stabilizacija vanjskotrgovinskog bilansa i nešto bolja

pokrivenost uvoza izvozom na duži rok.

12

2.2.6. Strana direktna ulaganja (SDU), perspektive 2017.-2020. godine

Globalni pad stranih direktnih ulaganja u 2016. godini prema UNCTAD-ovim (Konferencija

Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) preliminarnim podacima iznosi oko 1.525 mlrd. USD

ostvarujući pad od 13% g/g . Ovaj pad nije podjednako rapoređen ni regionalno ni prema

razvijenosti pojedinih grupa zemalja. Prema podacima Centralne banke BiH za 2016. godinu

strana direktna ulaganja su iznosila 460,6 mil. KM (smanjenje od 10,8% g/g) nastavljajući

trend pada ulaganja iz prethodne godine. Treba napomenuti i činjenicu da se 31,8% od toga

iznosa odnosi na reinvestirane zarade iz već postojećih projekata. Do pada je došlo dijelom

zbog trenutne situacije u svijetu ali i slabe konkurentske pozicije BiH u regiji (prema indeksu

konkurentnosti World Bank BiH je u regiji nisko rangirana). Došlo je i do zastoja u izgradnji

najavljenih novih velikih objekata iz oblasti energetike i infrastrukture. Donešena je i odluka

da se dio objekata koji su u planu ( „TE Tuzla“ Blok 7), gradi na drugi način tj. putem kredita

koji je osiguran od strane kineskih banaka uz učešće u izgradnji kineskih kompanija. Ohrabruje

činjenica da je došlo do povećanja ulaganja u oblasti usluga i turizma, najavljena su ulaganja u

obnovljive izvore energije i uspješno je završena privatizacija dijela „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo

i „Fabrika duhana Sarajevo“ d.d. koja je dobila stranog vlasnika.

Strana direktna ulaganja bi u 2017. godini mogla iznositi oko 1,6% BDP. Uz nastavak

privatizacije učešća državnog kapitala u firmama iz prethodne godine, u kojoj je su

najinteresantniji „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo, „Energoinvest“ d.d. Sarajevo i

„Aluminij“ d.d. Mostar, najavljena je i izgradnja više projekata iz oblasti elektroenergetike kao

što su izgradnja vjetroelektrana VE "Gradina", VE “Kupres 1“ i „VE Trusina“ sa ulaganjem iz

UK („Kermas“ i „Eol Prvi“) kao i nastavak izgradnje rezidencijalnih naselja u okolini Sarajeva

„Green Valley City“ i „Compact Invest“ u naselju Otes, koji bi također trebali doprinijeti

povećanju SIU.

Strana direktna ulaganja u 2018. godini bi se mogla kretati oko 1,9% BDP. Ako bi došlo do

promjene cijena na tržištu i povoljnijih uslova moguć je početak realizacije više projekata iz

oblasti elektroenergetike koji su ranije odgođeni kao što su „TE Ugljevik 3 “ te „HE Ulog“ i

„HE Mrsovo“.

Učešće stranih direktnih ulaganja u 2019. godini bi se povećala do 2,1% od BDP dok bi u

2020. godini iznosila 2,3% od BDP. Uz nastavak ulaganja u elektroenergetske projekte

značajnija strana sredstva bi mogla donijeti i ulaganja u autoceste na principu privatnog javnog

partnerstva uz početak izgradnje autoceste (u dužini 80 km Banja Luka- Prijedor-Novi Grad),

sa kineskom kompanijom „China Shadong Int. Economic & technical cooperation Group Ltd“.

Potrebno je napomenuti da u izradu projekcije nije uzeta u obzir moguća privatizacija dijela

„BH Telekoma“ d.d. Sarajevo i „HT Telekom“d.d. Mostar za koje još uvijek nije donešena

odluka. Opasnosti od daljnjeg smanjenja ulaganja se najviše ogledaju u vidu odustajanja od

izgradnje velikih elektroenergetskih objekata kao i odsustvo stranih ulagača u procesu

privatizacije državnog kapitala. Jedan od značajnijih utjecaja na smanjenje bi svakako imao

očekivani pad privrednog rasta NR Kine, koji bi se odrazio kroz smanjeno učešće u

kreditiranju infrastrukturnih i energetskih objekata.

13

3. STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Vlada FBiH je usvojila Strategiju razvoja FBIH za period od 2010. do 2020. godine koja je

kompatibilna sa strategijama na nivou države BiH gdje je utvrđeno šest strateških ciljeva za

FBiH unutar kojih se razvijaju prioritetni strateški ciljevi i mjere za njihovo ispunjenje.

Strateški ciljevi za Federaciju BiH uključuju:

1) Makroekonomski okvir

2) Konkurentnost i output (proizvodnja, dohodak)

3) Javni sektor i javna uprava

4) Zaposlenost

5) Održivi rast i razvoj

6) Socijalna uključenost

U nastavku slijede pojedinačni prioritetni strateško-razvojni ciljevi:

1. Održivost javne potrošnje i eliminacija budžetskih deficita

2. Povećanje efikasnosti prikupljanja i trošenja sredstava

3. Jačanje razvojne komponente budžeta

4. Harmoniziranje procesa budžetiranja

5. Usklađivanje fiskalne statistike s međunarodnim standardima

6. Jačanje kapaciteta poreznih uprava (u skladu sa standardima EU)

7. Eliminirati dvostruko oporezivanje u transakcijama sa članicama EU

8. Reforma boračko-socijalnog sektora

9. Reforma penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i

zapošljavanja

10. Revizija sistema finansiranja obrazovanja

14

Makroekonomski pokazatelji za period 2015-2020. godina

Indikator Zvanični podaci

Projekcije

2015 2016 2017 2018 2019 2020

Nominalni BDP u mil KM 29.462 30.389 31.709 33.245 34.962 36.925

Nominalni rast u % 4,5 3,1 4,3 4,8 5,2 5,6

BDP deflator (prethodna godina = 100) 100,8 100,2 101 101,2 101,4 101,5

Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100) 29.229 30.334 31.391 32.844 34.494 36.379

Realni rast u % 3,7 3 3,3 3,6 3,8 4,1

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u

% -1 -1,1 0,9 1,2 1,5 1,4

Potrošnja u mil KM 29.619 30.231 31.385 32.631 33.981 35.382

Realni rast u % 1,5 2,4 2,7 2,7 2,7 2,7

Vladina potrošnja u mil KM 6.160 6.283 6.409 6.537 6.668 6.801

Realni rast u % 0,8 1,2 0,5 0,8 0,5 0,5

Privatna potrošnja u mil KM 23.459 23.947 24.975 26.094 27.313 28.580

Realni rast u % 1,7 2,7 3,2 3,2 3,3 3,2

Investicije (bruto) u stalna sredstva u mil KM 5.024 5.087 5.580 6.149 6.786 7.441

Realni rast u % -3,5 0,7 9,4 9,9 10 9,3

Vladine investicije u mil KM 535 508 635 857 1.097 1.382

Realni rast u % -53,5 -5,8 23,2 33,4 26,1 24,1

Privatne investicije u mil KM 4.489 4.579 4.945 5.292 5.688 6.058

Realni rast u % 10,6 1,5 7,9 6,9 7,4 6,4

Uvoz u mil KM 15.281 15.327 16.301 17.415 18.678 19.875

Nominalni rast u % -1,5 0,3 6,4 6,8 7,3 6,4

Realni rast u % 0,9 2,3 4,8 5,3 5,2 4,2

Izvoz u mil KM 9.863 10.139 10.863 11.716 12.694 13.691

Nominalni rast u % 5,8 2,8 7,1 7,9 8,3 7,9

Realni rast u % 6,3 4,7 5,3 5,6 5,5 4,4

Nacionalna bruto štednja u % BDP-a 12,5 13,2 13,2 13,5 13,9 14,7

Bilans tekućeg računa u mil KM -1.589 -1.333 -1.571 -1.832 -2.108 -2.300

Rast u % -22 -16,1 17,8 16,6 15,1 9,1

Bilans tekućeg računa u % BDP-a -5,4 -4,4 -5 -5,5 -6 -6,2

IZVOR: Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), mart 2017. godine

15

4.OSNOVNI POKAZATELJI U PROTEKLOM PERIODU ZA

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON

Na osnovu statističkih podataka objavljenih u Mjesečnom statističkom pregledu Federacije

Bosne i Hercegovine po kantonima, koje donosi Federalni zavod za statistiku, te ostalih izvora,

u razdoblju od I – XII 2016. godine, na području HNK ostvareni su sljedeći rezultati:

4.1. Industrijska proizvodnja

Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje Hercegovačko-neretvanskog kantona

sa Federacijom BiH, prikazani su u donjoj tabeli:

Tabela: Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje HNK sa F BiH

2007

2006

2008

2007

2009

2008

2010

2009

2011

2010

2012

2011

2013

2012

2014

2013

2015

2014

2016

2015

FBiH 108,6 107,9 88,4 104,2 102,5 95,6 107,4 100,1 102,2 102,6

HNK 85,6 112,8 102,6 118,9 73,0 86,7 115,7 82,5 101,3 96,5

U Federaciji BiH, na području industrijske prozvodnje, u 2016. godini zabilježen je rast od

2,6% u odnosu na 2015. godinu, dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu industrijska

proizvodnja u periodu I-XII 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine ostvarila pad od

3,5%. U okviru glavnih industrijskih grupacija na području Hercegovačko-neretvanskog

kantona, u 2016. godini u odnosu na godinu prije, pad je primjetan kod proizvodnje energije

(manja za 7,9%), kao i kod proizvodnje netrajnih prozvoda za široku potrošnju (manja za

2,1%), dok je kod proizvodnje kapitalnih proizvoda zabilježen rast od 18,8%, a kod trajnih

proizvoda za široku potrošnju rast od čak 20,1%.

U oblasti energetike, važno je istaknuti "Projekat izgradnje vjetroparka Podveležje". Projekat

izgradnje vjetroparka Podveležje predstavlja najveću poslijeratnu investiciju u HNK-u. Naime,

predstavnici Grada Mostara, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Elektroprivrede BiH

potpisali su 8. maja 2016. godine sporazum o početku izgradnje vjetroparka Podveležje na

mikrolokacijama Mali Grad i Sveta Gora. Radi se o investiciji vrijednoj oko 160 miliona

maraka, a Elektroprivreda BiH ta je sredstva osigurala iz kredita njemačke razvojne KfW

Banke. Prvi kilovati električne energije iz mostarske vjetroelektrane trebali bi poteći do kraja

2018. godine.

Također, u toku je izgradnja Vjetroelektrane Pločno, za čiju izgradnju Vlada HNK dala je

koncesiju na zemljište firmi Energy 3, partnerskoj firmi Nordic Power Partnersa u projektu

izgradnje VE Pločno. BiH je još uvijek na samom početku kada je riječ o obnovljivim

izvorima energije, stoga je opredjeljenje Vlade HNK dati puni doprinos povećanju udjela

obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije u BiH, te dostizanju postavljenog

cilja od najmanje 40% ovih izvora u ukupnoj proizvodnji energije u BiH do 2020. godine.

Dugoročno gledano cilj je koristiti komparativne prednosti u sektoru obnovljivih izvora

energije, a kroz uvođenje okolišno prihvatljivih tehnologija i promovisanjem energetske

efikasnosti osigurati održiv razvitak.

16

4.2. Stanje preduzetničke infrastrukture na području HNK

Hercegovačko-neretvanski kanton uz geostratešku poziciju, prometnu povezanost i činjenicu

da je središte srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, potrebno je za poticanje novih

preduzetničkih poduhvata i privlačenje investicija dalje izgrađivati i uvezivati postojeću

preduzetničku infrastrukturu kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje.

U Gradu Mostaru i svim općinama HNK uspostavljene su slobodne zone (Poslovna zona

"Rimeko" Mostar, Slobodna zona „Hercegovina“, Poljoprivredno-industrijska zona „Gajevi“;

Poslovna zona “Šljunkara” Jablanica; Poslovna zona “Unis” lokalitet Igman, „Šipad“ i

„Dreacelj“ Konjic; Poslovna zona „Grad Prozor“; Poslovna zona "Tromeđa-Međugorje"

Međugorje, Poslovna zona „Hodovo“ Stolac; Poslovna zona „Zavala“ Ravno; Poslovne zone

„Klepci“, „Naklo“, „Zgoni“ i „Tasovčići“ Čapljina. Na području HNK prisutno je više od 14

poslovnih zona sa površinom od 960.250 m2 bez preduzeća lociranih u njima. Preduzetnički

inkubator „Spark“ jedini je u HNK i smješten je u Mostaru površine 420 m2

bez poslovnih

subjekata koji trenutno obavlja poslovne aktivnosti u okviru inkubatora. Tehnološki park

„Intera“ nalazi se u Mostaru na 2.088,75m2, i u njemu trenutno posluje 15 kompanija.

Uz unaprjeđenje i povezivanje preduzetničke infrastrukture kako bi se iskoristili postojeći

kapaciteti potrebno je razvijati društvene usluge kako bi se barijere koje priječe preduzetništvo

uklonile i na taj način unaprijedila konkurentnost. Prema podacima iz Izvještaja o problemima

privrednika HNK1 vidljivo je kako je potrebno olakšati put i skratiti vrijeme registracije

privrednih društava, unaprijediti pristup finansijskim sredstvima, unaprijediti kvalitetu pravnog

okvira i povezanost obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada.

U skladu sa navedenim Ministarstvo finansija će pokrenuti proceduru za značajno smanjenje

iznosa sudskih taksi koje se plaćaju u procesu osnivanja novih preduzeća na području HNK.

4.3. Šumarstvo

Šumsko zemljište i resursi šuma u HNK zauzimaju površinu od 217.856 ha. Oblast

šumarstva postaje fokus problema u upravljanju. Glavna slabost na području ovog prirodnog

resursa odnosi se na neodgovarajuće upravljanje i izostanak zakonske regulative. Nedosljedna

primjena Zakona o šumama iz 2002. godine i njegovo stavljanje van snage, te kasnije

donošenje Uredbe o šumama, ima za posljedicu neefikasnu organizaciju šumarstva. Ovakav

odnos prema šumskim resursima unazadio je šumarstvo. Iako je upravljanje šumama djelatnost

od posebnog društvenog interesa trenutno ne postoji Zakon u F BiH koji reguliše ovu oblast.

Stoga je usvajanje Zakona o šumama na federalnojm nivou posebno potrebno kako bi se

omogućio razvoj ovog značajnog privrednog sektora, ali je to također zakonska obaveza kako

bi se implementovala odluka Ustavnog suda FBiH donesena 2009. godine. Zbog toga su

šumama nanesene i još uvijek se nanose ogromne štete. Nekontrolisano, neplansko i

nezakonito iskorištavanje šuma izaziva teške posljedice. Prekoračena količina sječe i to

1 HNK, Vijeće za konkurentnosti i razvoj, Izvještaj o problemima privrednika HNK, Mostar, 2013.

17

uglavnom u kategoriji visokih šuma koje imaju bolju otvorenost te veću i kvalitetniju drvnu

zalihu, negativno utiče na uravnoteženo upravljanje šumskim resursima.

Navedeni nedostatak vezan uz upravljanje šumskim resursima ograničava ponovno

pošumljavanje, te predstavlja prijetnju za očuvanje biološke raznolikosti šuma. Takvo je stanje

zasigurno nanijelo štetu većem broju zaštićenih stabala i šumskim staništima, u vidu

nekontrolisane izgradnje građevina, odlaganje smeća i dr. Da bi se spriječila ilegalna sječa

šuma, bilo bi neophodno uspostaviti zakonsku legislativu i brzu i efikasnu implementaciju

donesenih propisa.

Što se tiče namjenskih prihoda od korištenja šuma u budžetu HNK, oni se smanjuju iz

godine u godinu, zbog, kako je već navedeno, neusvajanja zakonske regulative za ovu oblast.

Tabela : Iznos namjenskih prihoda u budžetu HNK od korištenja šuma

Naknade

od

korištenja

šuma

(KM)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1.182.726,00

1.010.426,00

103.300,00

114.739,00 39.793,54 32.915,46

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, na području Hercegovačko-neretvanskog

kantona u periodu I-XII 2016. godine proizvedeno je ukupno 81 hiljada m³ šumskih

sortimenata, što je u poređenju sa istim periodom 2015. godine manje za 7.000 m3. Ukupna

prodaja šumskih sortimenata u periodu I -XII 2016. godine u odnosu na isti period 2015. je

manja za 6.000 m³ i iznosila je 80.000 m³. Stanje na zalihama, koje je evidentirano krajem

mjeseca decembra 2016. godine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, iznosila je

6 hiljada m³ šumskih sortimenata.

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu I -XII 2016. godine je

iznosila 2.068.000 m³ i u odnosu na isti period 2015. godine veća je za 91.000 m³ ili 4%.

U postotcima, 4% ukupne proizvodnje šumskih sortimenata u Federaciji BiH odnosi se na

proizvodnju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a u ukupnoj prodaji Federacije BiH,

Hercegovačko-neretvanski kanton učestvuje sa 4,2%.

4.4. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, zbog prirodnih odlika, ali i

neadekvatnog korištenja i upravljanja zemljištem HNK je suočena s fizičkim gubicima

poljoprivrednog zemljišta s oko 9.268 ha (2,10% od ukupne površine), te uništavanjem

strukture zemljišta i smanjenjem mogućnosti korištenja zemljišta za razvojne potrebe privrede

ili za unaprjeđenje kvaliteta života stanovništva. Najveće degradacije terena i okoline su

nastale eksploatacijom kamena, deponijima smeća, ali i gradnjom hidroakumulacija.

18

Tabela : Indeksi gubitka obradivoga poljoprivrednog zemljišta

Godine 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno obradivo zemljište-HNK 27.187 22.020 17.919 17.919 17.919 18.570

Indeks (2010.=100) 1,00 0,81 0,66 0,66 0,66 0,68

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja (publikacije 2009. - 2015.)

Prema podacima prikupljenim iz publikacija Federalnog zavoda za programiranje razvoja

vidljivo je da se stepen gubitka zemljišta kreće u rasponu od 19% (2011.) do 34% (2014.). U

navedenom razdoblju izgubljeno je 9.268 ha što čini smanjenje od 34,09% (2014.) ili nešto

manje 31,70% u 2015. godini. U zadnje dvije godine rekultiviraju se šumska zemljišta za

proizvodnju smilja (Helycrhrisum italicum ssp. italicum).

Najveće smanjenje obradivoga poljoprivrednog zemljišta zabilježeno je 2014./2015. u gradu

Mostaru – gubitak od 948 ha, dalje u općini Prozor/Rama 225 ha, Čitluku 94 ha i Jablanici 74

ha, a povećanja su zabilježena u općini Ravno od 1.392 ha melioracije i komasacija, Čitluku

(120 ha – smilje), Neum (440 ha – smilje, masline i dr.) i Stolac (39 ha- smilje). Ukupno

povećanje obradivih površina iznosi 651 ha u zadnje dvije godine. Što se tiče „prenamjene

poljoprivrednog u građevinsko zemljište“ potrebno je prikupljena sredstva vratiti ponovo u

poljoprivredu.

Institucionalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem smješteno je u Upravi za

poljoprivredno zemljište pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK.

Međutim, potrebno je osnažiti Upravu putem uspostave Informacijskog sistema.

Dva sistema (katastar i gruntovnicu) treba prevesti u jedinstveni registar, što je posao koji će

vjerojatno imati dugoročniji karakter.2 Zajedno sa praćenjem pedoloških sadržaja u njemu, iz

tog registra bi trebao nastati - Jedinstveni Zemljišni Informacijski Sistem na nivou BiH (ZIS)

koji bi obuhvatio sve informacije o poljoprivednom zemljištu (vlasništvo, površine, status,

bonitetna klasa, lokacija i drugo).

4.5. Turizam

U 2016.godini, prema priopštenju UNWTO3, predviđa se da će svjetski turizam nastaviti

rasti, međutim nešto nižim stopama nego u proteklim godinama, te je za Europu prognozirana

stopa rasta turističkog prometa (mjerena dolascima) u rasponu od 3,5 do 4,5 %.

Optimistične prognoze dijelom su umanjene nakon što su na turističkom sajmu ITB u

Berlinu (mart 2016.) predstavljeni rezultati istraživanja tržišta koji govore o tome kako 15 %

ispitanika u 2016. turističkoj sezoni neće putovati, dok će njih 25% putovati, ali će pokušati

potražiti sigurnije destinacije. U takvim okolnostima početak godine, kao i cijelo prvo

tromjesečje, obilježile su intenzivne promotivne aktivnosti na bitnim tradicionalnim tržištima

na kojima se nalazi veća koncentracija turističke potražnje. Zajedničke aktivnosti promocije

turističke ponude HNK provela je Turistička zajednica HNK prezentacijom turističke ponude

2 Korak prema ovomu već je učinjen sa donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (SN

FBiH, br. 58/2002). 3 World Tourisam Organisation UN

19

na specijalizovanim sajmovima, kako domaćim tako i inostranim (sajam GASTRO Split, BIT u

Milanu, FREE u Münchenu, HOLIDAY WORLD u Pragu, ITB u Berlinu, FERIEN-MESSE u

Beču), ali i putem službene web stranice Turističke zajednice HNK, štampanih medija i

elektronskih medija.

Među brojnim turističkim atrakcijama na području HNK, kao posebno vrijedni izdvajaju se:

(1) Međugorje kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta koje je u trideset pet

godina posjetilo više od 40 miliona hodočasnika iz cijelog svijeta;

(2) područje Starog mosta i stare gradske jezgre grada Mostara koji se nalaze na UNESCO-

ovoj listi zaštićene kulturne baštine i predstavljaju drugi po posjećenosti pojedinačni turistički

resurs na području HNK;

(3) jadranska obala i more na području općine Neum;

(4) prirodne, historijske i urbane cjeline Blidinje, Počitelj, Stolac i Blagaj koje se nalaze na

Tentativnoj listi UNESCO-ove svjetske baštine;

(5) nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica)

nedavno uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske baštine;

(6) spomenik prirode špilja Vjetrenica s arhitektonskom cjelinom sela Zavala;

(7) zaštićena prirodna područja parkova prirode Hutovo Blato i Blidinje;

(8) rijeka Neretva i njezine pritoke (Radobolja, Trebižat, Bregava itd.),

(9) općina Konjic sa svojim znamenitostima Eko selo Boračko jezero, stari dio grada i

obnovljena Kamena ćuprija te Titov bunker ARK D0,

(10) u općini Jablanica izdvaja se spomen kompleks "Bitka na Neretvi" sa muzejom i četiri

nekropole stećaka, a od prirodnih resursa izdvajaju se Jablaničko i Grabovičko jezero.

Aktivnostima Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, a na osnovu Zakona o

ugostiteljskoj djelatnosti, gotovo da je iskorijenjen neregistrovani turistički smještaj u

kategorijama ugostiteljskih objekata koji se označavaju sa dvije i tri zvjezdice te je u sistem

uvedeno 369 ugostiteljskih objekta odnosno 8.780 smještajnih jedinica sa 15.359 postelja

(podaci iz Registra izdanih rješenja o odobrenju za rad ugostiteljskih objekata za smještaj za

koje su utvrđeni minimalni uvjeti i kategorija).

Ako se tome dodaju kapaciteti u objektima vrste "Hoteli sa četiri i pet zvjezdica", čiju

kategorizaciju provodi te vodi registar Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao i objekti

tipa "Sobe za iznajmljivanje u domaćinstvu i seoskom domaćinstvu" koji su u nadležnosti

općinskih tijela uprave dolazi se do brojke od nešto više od 20 hiljada postelja u smještajnim

objektima različitog tipa i kategorije.

Od ukupnog broja registrovanih postelja, najveći broj nalazi se na području općina Čitluk

(oko 70%) i Neum (oko 18%) te grada Mostara (9%) dok se na području šest preostalih

jedinica lokalne samouprave nalazi samo 3% raspoloživih postelja u kategoriziranim

smještajnim objektima.

Za potrebe informacije o broju turističkih dolazaka i noćenja koriste se isključivo službeni

podaci Federalnog zavoda za statistiku, na žalost statistički podaci predstavljaju tek 20-30% od

ukupno ostvarenog broja dolazaka i noćenja turista na području HNK.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u periodu od I–XII 2016. godine HNK je

posjetilo ukupno 233.637 turista, što je za 15,6 % više u odnosu na usporedni period 2015.

godine. Broj ostvarenih noćenja u HNK u periodu I–XII 2016. godine iznosio je 492.418, što

20

je 6,8 % više u odnosu na isti period 2015. godine. Stranih turista u odnosu na 2015. godinu je

bilo više za 14%.

Na nivou Federacije, u periodu I–XII 2016. godine, zabilježeno je ukupno 811.055 dolazaka

i 1.613.567 ostvarenih noćenja. Broj dolazaka je u odnosu na usporedni period 2015. veći za

12,2 %, a broj noćenja za 8,9%. Strani turisti su činili 75,5 % ukupnog broja posjeta i 78,6 %

ukupnog broja ostvarenih noćenja.

U posmatranim godinama primjetan je stalni trend rasta broja turista u HNK-u, što vidimo i u

tabeli ispod:

Tabela : Trend rasta broja turista u HNK u periodu 2010.-2016. godina

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Dolasci

turista 94.728 103.651 111.676 123.715 135.538 201.969 233.637

Najvažnijih deset inostranih emitivnih turističkih tržišta, prema broju dolazaka i noćenja u

prva tri kvartala 2016. godine, bila su tržišta Južne Koreje (17.596 dolazaka, 20.250 noćenja),

Poljske (16.385 dolazaka, 41.497 noćenja), Italije (15.604 dolaska, 48.278 noćenja), Hrvatske

(10.928 dolazaka, 19.466 noćenja), Turske (6.730 dolazaka, 7.773 noćenja), Slovenije (5.127

dolazaka, 18.729 noćenja), Francuske (4.526 dolazaka, 17.639 noćenja); Njemačke (3.991

dolazak, 9.907 noćenja), Narodne Republike Kine (3.753 dolaska, 4.023 noćenja), SAD (2.182

dolaska, 3.822 noćenja). Najveća prosječna dužina boravka zabilježena je kod gostiju iz

Francuske (3,9 dana), Slovenije (3,7 dana), Italije (3,1 dan) te Poljske i Njemačke (2,5 dana).

Kada je riječ o finansijskim pokazateljima jedini egzaktan podatak u ovom trenutku je podatak

o naplaćenim prihodima po osnovu boravišne takse. Od 1. januara do 30. septembra 2016. taj

vanbudžetski prihod, koji je direktni prihod Turističke zajednice HNK, iznosio je 455.877,83

KM što je još uvijek skromno. Ipak valja napomenuti kako taj prihod ima stalnu tendenciju

porasta. Najveći dio prihoda od boravišne takse, više od 50%, naplaćen je na području

Turističkog ureda Čitluk (255.413,45 KM), slijede Turistički ured Neum-Ravno (89.410,80

KM), Turistički ured Mostar (63.141,13 KM), Turistički ureda Konjic-Jablanica (17.046,26

KM) i Turistički ured Čapljina-Stolac (16.357,99 KM) dok s područja Turističkog ureda

Prozor-Rama nije bilo uplaćenih boravišnih taksi.

Po svemu navedenom zaključujemo da prostora za napredak svakako ima. Mogućnosti za to

jesu u: koordiniranom djelovanju i umrežavanju turizma s prometom, poljoprivredom,

industrijskom proizvodnjom, kulturom, podizanju kvalitete usluga kako u turizmu tako i u

pratećim djelatnostima – centar kompetencije u turizmu i ugostiteljstvu; produženju sezone

odnosno razvijanju cjelogodišnjeg turizma stvaranjem destinacijskih i multidestinacijskih

proizvoda i povezivanjem destinacija u HNK s destinacijama u okruženju, čime se osigurava

duže zadržavanje gostiju, te daljim razvojem marketinga i marketinškog komuniciranja u

turizmu.

Osnovni cilj u predstojećem periodu je smanjenje disproporcije između stvarnog broja

korisnika usluga iz oblasti turizma i broja registrovanih turista koji su posjetili HNK.

21

4.6. Saobraćaj

Prema "Okvirnoj strategiji saobraćaja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2016.-2030. godine",

postojeće ceste u FBiH imaju sljedeće značajke:

ukupna dužina autoceste u upotrebi je 92 km,

ukupna dužina cestove mreže sa dvije trake je 4.684 km:

- magistralna mreža sa dvije trake je duga 2.137 km i

- regionalna mreža sa dvije trake je duga 2.547 km.

Planirane investicije su:

autoceste: 100 km brzih cesta će se nadograditi u autocestu (s procijenjim ukupnim troškom od

oko 472 miliona eura). Glavni problem za razvitak autocesta je postojeći model finansiranja;

magistralne ceste: glavne planirane intervencije se sastoje od "Programa modernizacije" koji će

se razvijati u kratkom i srednjem roku:

a) kratkoročne investicije (2016. – 2022.) s procijenjenim ukupnim troškovima od oko

165,72 miliona eura,

b) srednjoročne investicije s procijenjenim ukupnim troškom od oko 126,45 miliona eura.

Važno je naglasiti da je Vlada FBiH, kada je u pitanju lista prioriteta gradnje autocesta i brzih cesta,

pripremila 11 projekata, čija je ukupna vrijednost 7,2 milijarde KM (3,6 milijardi eura). U našem

kantonu uskoro će početi radovi na autocesti na Koridoru 5C Tarčin - Ovčari (Konjic) čija je ukupna

vrijednost 365 miliona eura i Ovčari (Konjic) – Mostar sjeverna sekcija, što će koštati 536

miliona eura. Među prioritetima je i gradnja autoceste Mostar sjever - Mostar jug sekcija, što

će koštati 316 miliona eura i Mostar jug - Buna sekcija vrijednosti 168 miliona eura.

Od velike važnosti je i završetak magistralne ceste Stolac-Neum, čime će se Neum povezati sa

ostatkom HNK bez prelaženja državne granice sa R Hrvatskom

U sferi zračnog prevoza u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, važno je naglasiti da

Međunarodna zračna luka Mostar djeluje unutar svih međunarodnih standarda. Putnici sve više

počinju gravitirati mostarskoj zračnoj luci, pa je tako prošle i pretprošle godine zabilježen

rekordan poslijeratni broj putnika od oko 80.000 i tako dostignuta brojka od prije rata. Sve je

više putnika koji zračnim putem dolaze u Mostar, a dalje kopnenim nastavljaju put prema

jadranskoj obali. Mostarska zračna luka ključ je razvoja turizma u Hercegovini. Potpuna

afirmacije Zračne luke Mostar će dovesti i do poboljšanja ekonomske, privredne i turističke

konkurentnosti cjelokupne hercegovačke regije. U tom cilju je i Vlada FBiH u 2016. godini

preko kapitalnih transfera osigurala 1.570.000,00 KM Zračnoj luci Mostar.

4.7. Tržište radne snage

Zaposlenost

U narednoj tabeli prikazan je ukupan broj zaposlenih u HNK u 2015. i 2016. godini po

općinama i njihov uporedni prikaz.

22

Tabela : Ukupan broj zaposlenih po općinama u HNK u 2015. i 2016. godini

Općina

Broj stanovnika

Broj zaposlenih

2015 2016 16/15

Čapljina 22.483 3.341 3.325 99,5

Čitluk 15.857 5.971 6.113 102,2

Jablanica 11.493 1.847 1.873 101,4

Konjic 27.141 4.714 4.948 104,9

Neum 4.335 1.051 1.074 102,1

Prozor-Rama 15.498 1.166 1.184 101,5

Ravno 1.419 75 81 108

Mostar 112.347 29.489 28.354 96,15

Stolac 12.898 1.006 1.116 109,3

HNK 223.471 48.660 48.068 98,7

F BiH 2.334.348 450.121 457.974 117,4

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini zabilježeno je 48.068

zaposlenih lica, što je u poređenju sa 2015. godinom manje za 592 lica, odnosno 1,3%.

Broj zaposlenih u HNK u ukupnom broju zaposlenih u FBiH učestvuje sa 10,5 %. Gledajući po

općinama, najveći broj zaposlenih osoba je u Gradu Mostaru (58%), Čitluk (12,7%), Konjic

(10,2%), Čapljina (6,9%), Jablanica (3,8 %), Prozor-Rama (2,4 %), Neum (2,2 %), Stolac

(2,3%), te Ravno (0,16 %).

Posmatrajući broj zaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo može se uočiti da je najveći

stepen zaposlenosti u općinama: Čitluk (75,9 %), Neum (73,8%), Ravno (74,3 %), Mostar

(63,1 %), Konjic (53,6 %), Čapljina (49,9 %), Jablanica (43,3 %), Prozor-Rama (37,1 %) i sa

najmanjom stopom zaposlenosti je Stolac (33,4 %).

Nezaposlenost

U donjoj tabeli je prikazan ukupan broj nezaposlenih u HNK u 2015. i 2016. godini po

općinama i njihov uporedni prikaz.

Tabela : Ukupan broj nezaposlenih po općinama u HNK u 2015. i 2016. godini

Općina

Broj stanovnika

Broj nezaposlenih

2015 2016 16/15

Čapljina 22.483 3.487 3.339 97,4

Čitluk 15.857 2.682 2.574 95,9

Jablanica 11.493 2.367 2.286 96,5

Konjic 27.141 4.088 4.058 99,2

Neum 4.335 429 385 89,7

Prozor-Rama 15.498 1.981 1.952 98,5

Ravno 1.419 37 37 100,0

Mostar 112.347 17.232 16.597 96,3

Stolac 12.898 2.150 2.083 96,8

UKUPNO HNK: 223.471 34.453 33.311 96,7

F BiH: 2.334.348 389.865 372.297 95,4

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini registrovano je 33.311

nezaposlenih lica, što je u poređenju sa 2015. godinom manje za 1.142 lica, odnosno 3,4%.

Gledano po općinama, najveći broj nezaposlenih lica u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u

23

HNK, nalazi se u Gradu Mostaru (49,0%), zatim u općini Konjic (13%), slijedi Čapljina (10%),

Čitluk (8%), Jablanica (7%), Stolac (6%), Prozor-Rama (6%) i Neum (1%).

Prosječna neto plaća

U narednoj tabeli prikazan je komparativni pregled vrijednosti prosječne neto plaće za

2014., 2015. i 2016. godinu po općinama u HNK.

Tabela : Prosječna neto plaća u 2016. godini, po općinama HNK

Općina Prosječna neto plaća (KM)

Indeks

prosječne neto plaće

2014 2015 2016 2015/2014 2016/2015

Čapljina 818 805 809 98,4 104,9

Čitluk 605 580 582 95,8 103,4

Jablanica 943 957 942 101,5 98,4

Konjic 720 755 766 104,5 114,5

Neum 772 776 784 100,5 101,3

Prozor-Rama 862 845 880 98,0 104,1

Ravno 1.097 1.126 1.161 102,6 103,1

Mostar 929 976 1.402 105,0 106,7

Stolac 804 775 769 96,4 99,2

F BiH: 833 830 839 99,6 101,8

Prosječna neto-plaća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u 2016. godini je iznosila 928

KM i viša je 4,2% u odnosu na prosjek iz 2015. godine, kada je prosječna plaća iznosila 890

KM. Najviša prosječna neto plaća u mjesecu decembru je bila u Općini Ravno i iznosila je

1.161 KM, dok je najniža u Općini Čitluk i iznosila je 582 KM.

Prosječna neto-plaća u 2016. godini, u Federaciji BiH, iznosila je 839 KM, dok je bruto

plaća iznosila 1.283 KM

Vanjskotrgovinska razmjena

Komparativni podaci vanjskotrgovinske razmjene HNK za posljednjih sedam godina

prikazani su u sljedećoj tabeli.

Tabela : Vanjskotrgovinska razmjena u HNK u periodu 2010.-2016. godine

Godina Izvoz

(tis. KM)

Uvoz

(tis. KM)

Ukupna

vanjskotrgovinska

razmjena

(tis. KM)

Saldo robne

razmjene

(tis. KM)

Pokrivenost

uvoza izvozom

(%)

2010. 650.528 919.658 1.570.186 -269.130 70,70

2011. 751.500 1.102.774 1.854.274 -351.273 68.15

2012. 718.418 1.199.094 1.917.512 -480.676 59,91

2013. 664.122 1.109.244 1.773.366 -445.122 59,87

2014. 552.268 996.709 1.548.977 -444.441 55,40

2015. 587.176 1.068.146 1.655.322 -480.970 54,97

2016. 651.641 1.098.128 1.749.769 -446.487 59,34

24

Ukupan izvoz Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini iznosio je

651.641.000,00 KM i za 10,9% je veći od izvoza iz 2015. godine. Ukupan uvoz je veći za

5,7% i iznosio je 1.749.769.000,00 KM. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Hercegovačko-

neretvanskog kantona u 2016.godini ostvarena je u iznosu od 1.749.769.000,00 KM, što je za

oko 5,7% više nego u 2015.godini i što predstavlja oko 10,1% ukupne vanjsko-trgovinske

razmjene Federacije BiH.

Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hercegovačko-neretvanskog kantona i dalje

su Hrvatska (16,3%), Njemačka (12,5%) i Italija (10,1%).

Najveći postotak u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvaruje se u prerađivačkoj industriji

(91,3%). Posmatrano po sektorima i odsjecima najviše se izveze obojenog metala. Obojeni

metal čini čak 38,6% ukupnog izvoza naše kantona, ali se nažalost izvoz smanjuje iz godine u

godinu.

Ostvareni deficit u HNK-u, u 2016. godini, iznosio je oko 446 miliona KM, a pokrivenost

uvoza izvozom iznosi 59,34%.

Stanje preduzetništva i obrta u HNK

U ovom poglavlju predstavljena je struktura poslovnih subjekata (pravna i fizička lica) u

HNK, razvrstana po djelatnostima i općinama za 2015. godinu, sa osvrtom na 2013. i 2014.

godinu. Broj registrovanih pravnih lica u HNK u 2015. godini iznosio je 6.456, što je u odnosu

na 2014. godinu, više za 146 subjekta ili 2,3%, dok je broj fizičkih lica (obrta) uvećan za 101

subjekata ili 1,4%. Također je došlo do povećanja broja registrovanih jedinica u sastavu

pravnih lica za 90 ili 3,0% u odnosu na 2014. godinu. Evidentno je da se u 2015. godini, kao i

u 2014. godini, najveći broj pravnih lica nalazi u djelatnostima trgovine na veliko i malo (1.512

ili 23,4%), ostale uslužne djelatnosti (1.497 ili 23,2%), dok je prerađivačka industrija

zastupljena sa 9,4 % odnosno 605 subjekta.

Broj registrovanih pravnih lica u HNK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih lica

u Federaciji BiH sa 13,2%. Tabela : Poslovni subjekti-pravna lica (MSP), po općinama HNK u 2015. godini

STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U HNK u 2015. godini

Pravna lica

Jedinice u

sastavu

pravnih lica

Fizička lica

(obrti)

A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 151 17 339

B- Vađenje ruda i kamena 45 0 4

C - Prerađivačka industrija 605 61 706

D - Snabdjevanje el. energ., plinom, parom i klimatiz. 64 30 10

E - Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda,

upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 35 2

5

F – Građevinarstvo 353 19 250

G -Trgov. na veliko i malo; popravak motor. vozila i

motocikla 1.512 1.354

2.095

H -Prevoz i skladištenje 194 104 431

I - Djelat. pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane 192 266 2.026

J - Informacije i komunikacije 134 25 61

K –Finansijke djelatnosti i djelatnosti osiguranja 32 156 6

L - Poslovanje nekretninama 63 4 19

25

M - Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 319 46 339

N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 161 51 120

O - Javna uprava i odbrana ; obavezno socijalno osiguranje 154 59 0

P - Obrazovanje 169 104 50

Q - Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 229 21 80

R - Umjetnost, zabava i rekreacija 546 479 72

S - Ostale uslužne djelatnosti 1.497 259 510

T - Djelatnosti domaćinstva kao poslodavca; djelatnosti

domaćinstva koja prozvode različita dobra i obavljaju

različite usluge za vlastite potrebe

1 0

0

U - Djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa 0 3 0

Ukupno HNK: 6.456 3.060 7.123

Federacija BiH: 53.436 28.225 49.630

Tabela : Broj pravnih lica u HNK koji se bave privrednom djelatnošću u periodu 2013.-2015.

Općina Broj stanovnika

Pravna lica

Indeks pravnih lica

2013 2014 2015 2013 2014 2015 2014/2013 2015/2014

Čapljina 22.661 22.583 22.483 321 326 333 101,5 102,1

Čitluk 15.853 15.843 15.857 589 599 605 101,7 101,0

Jablanica 11.642 11.585 11.493 90 97 102 107,8 105,1

Konjic 27.573 27.347 27.141 250 253 260 101,2 102,7

Neum 4.407 4.364 4.335 89 88 84 98,9 95,4

Prozor-

Rama 15.734 15.646 15.498 158 157 160 99,4 101,9

Ravno 1.438 1.433 1.419 25 25 27 100,0 108,0

Grad

Mostar 112.073 112.240 112.347 2.138 2.156 2.183 100,8 101,2

Stolac 13.007 12.988 12.898 108 109 106 100,9 97,2

Ukupno

HNK: 224.338 224.029 223.471 3.768 3.810 3.860 101,1 101,3

U 2015. godini, broj pravnih lica u HNK koji se bave privrednom djelatnošću iznosi 3.860 i u odnosu

na 2014. godinu predstavlja povećanje za 50 pravnih lica, odnosno 1,3 %.

Posmatrajući povećanje broja pravnih lica po općinama, zaključujemo da u 2015.godini, u

odnosu na prethodnu godinu, općine Neum i Stolac bilježe smanjenje broja pravnih lica, dok

ostale općine bilježe porast broja pravnih lica.

Možemo zaključiti da unatoč činjenici da je ostvaren relativno pozitivan trend u privredi,

stanje nije zadovoljavajuće. Neophodno je poduzeti sve raspoložive mjere da bi se stvorio

pozitivan ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća, te stvoriti uslove za privlačenje

investicija, s ciljem poboljšanja sposobnosti privrede HNK da odgovori potrebama tržišta.

Da bi se uspostavila samoodrživa ekonomija potrebno je značajno povećati ekonomsku

aktivnost putem uspostave i jačanja infrastrukture za podršku razvoja poslovanja, te na taj

26

način unaprijediti konkurentnost malih i srednjih preduzeća i time generisati ekonomski rast i

rast zaposlenosti u HNK.

U cilju poboljšanja postojećeg stanja u privredi, Ministarstvo privrede HNK će i ubuduće

nastaviti insistirati na realizaciji projekta poticaja, shodno Zakonu o poticaju razvoja male

privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) na području HNK („Službene novine HNK“,

broj: 4/10, 1/13), Programu razvoja malog privrede HNK za period 2016.-2020. g. („Službene

novine HNK“, broj:3/16), kao i Godišnjim planovima provođenja Programa razvoja male

privrede HNK i Strategije razvoja malog i srednjeg preduzetništva HNK za period 2012.-

2020.godine.

Realizacija navedenih planova zavisit će od raspoloživih sredstava poticaja koja budu

osigurana od strane Vlade Kantona.

4.10. Rizici za ostvarenje makroekonomskih ciljeva i prioriteta

Evidentno je da u teoriji i praksi ispunjenje definiranih ciljeva nosi sa sobom i određene

prepreke i rizike, koji se moraju jasno detektirati i učiniti sve potrebne radnje i donijeti

odgovarajuće mjere na svođenje tih rizika na što je moguće manju mjeru.

Naravno, postoje rizici kao što su poboljšanje privredne situacije u okruženju, rast

cijena hrane i nafte na svjetskom tržištu, rast investicija i stranih ulaganja, rast vanjske

trgovine, rast domaće potražnje, restrukturiranje bh. privrede i provedba Reformske agende i

drugo. Svi oni u najvećoj mjeri su mimo konkretnih ingerencija i mogućnosti djelovanja Vlade

kantonalne nivoa organiziranja, ali postoji i čitav niz rizika kao što su inertnost,

neodgovornost, nestručnost, upravljanje procesima unutar Vladinih službi, koji zahtijevaju

punu mobilnost i adekvatnu aktivnost svih službi i uposlenika na ostvarenju Vladinih mjera i

ciljeva u narednom srednjoročnom periodu.

U tom smislu, a u cilju da spomenuti rizici zauzimaju što je moguće manji uticaj, čini se

opravdanim i neophodnim da sve aktivnosti koje se planiraju provesti moraju imati jasno

utvrđene i definirane rokove i kontrolne mehanizme sa definiranim odgovornostima kako za

neizvršenje postavljenih zadataka tako i samih efekata koji su postignuti provođenjem Vladinih

mjera i programa.

27

5. SREDNJOROČNA FISKALNA STRATEGIJA

Uvod

Ovo poglavlje sadrži projekcije prihoda za period 2018.-2020.godina, koji se očekuje da

će biti na raspolaganju organima vlasti na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, za

finansiranje javnih potrebe kantona, a koji su najvećim dijelom determinisani prilikama i

situacijama navedenim u prethodnom poglavlju i koji su odraz ukupnih makroekonomskih

kretanja u Bosni i Hercegovini kao i važećih fiskalnih propisa na prostoru Federacije Bosne i

Hercegovine. Primarna funkcija fiskalnog sistema je da osigura javne prihode za finansiranje

javnih rashoda, a sastoji se iz porezne politike i politike javnih rashoda. Osnovni ciljevi

fiskalne politike su:objezbjeđenje javnih prihoda; trošenje javnih rashoda u skladu sa ciljevima

opšte ekonomske politike; stabilan privredni rast; zaposlenost; stabilnost cijena i uravnoteženje

platnog bilansa.

Hercegovačko- neretvanski kanton kao niži nivo vlasti rijetko može direktno koristiti

mjere fiskalne politike u poboljšanju ukupnog fiskalnog stanja samog Kantona. Najčešće se to

događa indirektno od viših nivoa vlasti ka nižim. Tako na primjer, HNK rijetko može utjecati

na promjenu poreznih stopa jer se one najčešće donose na nivou Federacije za sve kantone. Isto

tako javni radovi često ne mogu biti predmet javnih rashoda Budžeta HNK-a koji je već

opterećen cjelokupnim sistemom obrazovanja (od osnovnog do visokog obrazovanja), kao i

sistemom unutrašnjih poslova i sistemom pravosuđa. Stoga, potrebno je fiskalni sistem HNK-a

sagledati u okvirima realnog i mogućeg, a to podrazumijeva dobro informisanje viših nivoa

vlasti o sučeljavanju ukupnog prihodovnog potencijala HNK-a sa rashodovnim opterećenjima

ovog nivoa vlasti, kako bi viši nivoi vlasti imali realnu sliku cjelokupnog stanja i mogli

poduzeti gore navedene mjere fiskalne politike. Isto tako, zadaci viših nivoa vlasti i ostvareni

rezultati direktno i indirektno utječu na rad i zadatke nižih nivoa vlasti.

U tom smislu nameće se kao imperativ organima vlasti u HNK u narednom periodu da

učine sve u okviru svojih nadležnosti na poboljšanju fiskalnih kapaciteta i jačanju fiskalne

održivosti prije svega kantonalnog budžeta, a i budžeta drugih nivoa vlasti koji participiraju u

Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Programom rada Vlade, planiran je rad na fiskalnoj stabilnosti i održivosti javnih finansija

kao nastavak aktivnosti iz 2016. godine, pri čemu će se dodatno insistirati na povećanoj

fiskalnoj odgovornosti i transparentnosti trošenja javnog novca. Vlada će posebnu pažnju

posvetiti jačanju strateškog planiranja, poboljšanju budžetskog planiranja, smanjenju rashoda

javne uprave, kontroli rashoda te razvitku sistema javne nabave, čime će biti postignut veći

nivo efikasnosti, transparentnosti i pravednosti u potrošnji javnih sredstava.

Programom rada Vlade je planirana i uspostava efikasne javne uprave usmjerene na

korisnike, razvitak ljudskih potencijala za efikasnu javnu upravu te omogućavanje kvalitetne i

informatizirane javne usluge (e-Vlada) za korisnike. Ovo podrazumijeva - kako stvaranje

kantonalnog zakonodavnog okvira u vezi s procesom reforme javne uprave - tako i analizu

poslovnih procesa, njihovo pojednostavljivanje, optimiziranje i standardiziranje, te konačno

28

informatiziranje javne uprave. Vlada planira jačanje kapaciteta, te stvaranje uslova za

kvalitetno apliciranje projekata i korištenje sredstava iz IPA fondova, posebno u oblastima

zapošljavanja, obrazovanja, preduzetništva, zaštite okoliša, turizma i poljoprivrede. Vlada će

sve svoje administrativne kapacitete usmjeriti na pripremu i provedbu projekata, kako bi svaki

raspoloživi euro iz europskih fondova iskoristila za brz i efikasan razvitak Kantona.

U sklopu Akcijskog plana Vlade HNK, za realizovanje Reformske agende za Bosnu i

Hercegovinu za razdoblje 2015.-2018., u narednom razdoblju je planirano donošenje Zakona

o izmjenama i dopunama Zakona o fondu za zaštitu okoliša HNK, sa ciljem kontrole i nadzora

potrošnje javnih sredstava.

U narednom razdoblju planirano je donošenje Programa javnih investicija po prvi put na

nivou Kantona, sa ciljem objedinjavanja i efikasnijeg planiranja investicija u javnom sektoru

HNK-a. Svrha donošenja Programa javnih investicija (u daljem tekstu: PJI) Hercegovačko-

neretvanskog kantona je da posluži Vladi HNK kao osnov za bolje planiranje i upravljanje

sredstvima razvoja. Projekti uključeni u PJI stavljaju se u funkciju ostvarivanja sektorskih

politika i strateških ciljeva koje utvrđuje Vlada HNK. PJI omogućava i bolji pristup stranim

izvorima finansiranja, s obzirom da raspoloživa budžetska sredstva nisu uvijek dovoljna za

višegodišnje finansiranje projekata. Jedan od razloga izrade PJI je umanjivanje ad hoc

odlučivanja o investicijama, odbijanje investitora, neprihvaćanje od strane šire zajednice,

odbijanje investitora i kreditora zbog dugotraje pripreme i isporuke investicijskih projekata,

prekidanje projekata koji su u realizaciji zbog promjene vlasti, i slično

Uspostava Registra parafiskalnih nameta, također je planirana u narednom periodu. Prema

dosadašnjim procjenama, privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini (pored poreza) opterećuje

preko 300 parafiskalnih odnosno neporeznih nameta. Osnovni uzrok navedenog stanja je

nepostojanje zadovoljavajuće ekonomske politike koja bi onemogućila uvođenje parafiskalnih

nameta na različitim nivoima vlasti, kao i od strane različitih državnih institucija. Ne postoje

precizni podaci o ovim nametima. Da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost nužno je da

se pridržava preko 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i oko

30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Također, preduzeće

je dužno u toku godine predati preko 150 raznih prijava i obrazaca. Nepostojanje kontrole

utroška sredstava prikupljenih po osnovu parafiskalnih nameta predstavlja problem privrednim

subjektima koji ih plaćaju. Veliki problem predstavljaju nedosljedne implementacije

zakonske regulative, te različite prakse u postupanju sudova pri čemu je proces neujednačen.

Svi parafiskalni nameti imaju svoju namjenu, ali teško je utvrditi kako se ta sredstva troše te je

zbog neusklađenosti broja i vrsta parafiskalnih nameta na različitim nivoima vlasti bilo

neophodno načiniti sveobuhvatnu mapu, a na osnovu nje i plan za smanjenje, ukidanje ili

preraspodjelu tih nameta. S druge strane ako analiza pokaže da neki od nameta u potpunosti

ispunjava svrhu svog postojanja, onda taj namet treba i podržati. Registar će pokazati i jako

velike razlike u pristupu istih nivoa vlasti počevši od različitih naziva pa do različitih načina

obračuna za iste stvari. A da bi se utvrdilo jesu li potrebni ili nisu, potrebna je i analiza utroška

sredstava prikupljenih kroz parafiskalne namete. Ukidanjem ili smanjenjem se svakako može

doprinijeti boljem poslovnom okruženju, međutim napominjemo da svrha registra nije ukidanje

nameta nego postavljanje kvalitetne osnove za analize koje će pokazati koji namete treba

podržati, a koji nemaju smisla. Pored toga, registar može dati dodatne informacije onima koji

donose odluke jer putem registra mogu provjeriti kako to rade drugi (druge općine, gradovi i

kantona) pa možda smanjenjem ili ukidanjem nameta stimulirati poslovno okruženje u svojoj

općini ili kantonu.

29

Kontinuirano će se raditi na Inicijativi za izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti

javnih prihoda F BiH. Od 2006. godine kada je na snagu stupio Zakon o pripadnosti javnih

prihoda u Federaciji BiH, pa do danas, po izračunima, Hercegovačko-neretvanski kanton, pri

raspodjeli prihoda po postojećim kriterijima raspodjele, je imao manje prihoda u iznosu

cijelog jednog godišnjeg budžeta, odnosno oko 20 mil. KM godišnje. Postojeći model, prema

izračunima Ministarstva finansija HNK, prihodi kantona godišnje su manje oko 20 miliona

KM. Dosadašnji model bi trebalo izmijeniti jer je on, kada je u pitanju naš kanton, u buduće

neodrživ. Neprihvatljiva je i raspodjela dobiti javnih preduzeća i banaka s područja Kantona,

servisiranje vanjskoga duga, ali i fiskalna odgovornost drugih nivoa vlasti. Vlada HNK-a

predložila je izmjene kriterija pri raspodjeli javnih prihoda po ugledu na federalne države kao

što su Švicarska ili Belgija, što bi u konačnici trebalo rezultovati većim prilivom sredstava u

kantonalne budžete. Prije svega, trebali bi se fokusirati na broj stanovnika i dijelom na

površinu kantona, a dva kriterija koja se odnose na broj djece u osnovnim i srednjim školama,

kao kriterij koji se gotovo nigdje u svijetu ne primjenjuje, trebalo bi ukinuti. Također bi se

potpuno trebali ukinuti i povlašteni koeficijenti koji se sada koriste, a zbog kojih dva kantona

(Sarajevski i Bosansko-podrinjski) dobivaju više od 2000 KM poreznih prihoda po glavi

stanovnika, dok ostalih osam dobivaju manje od 800 KM po glavi stanovnika. U slučaju da se

uvaže spomenuti prijedlozi, kantonalni budžet raspolagao bi sa dodatnom količinom novca koji

bi bio usmjerene na zdravstvo, obrazovanje, poticaje u poljoprivredi i turizmu te za socijalne

programe. Vlada HNK je provođenjem zacrtanih mjera i aktivnosti stabilizirala stanje u

kantonalnom budžetu, u tekućoj fiskalnoj godini redovno se servisiraju sve obaveze prema

budžetskim korisnicima, s izuzetkom sudskih presuda koje već godinama opterećuju finansije

HNK-a. Također će se kontinuirano raditi na unaprjeđenju kontrole i nadzor potrošnje

vanbudžetskih fondova i javnih preduzeća sa ciljem kontrole i nadzora javnih sredstava i

pojednostavljenje procedura.

Do 2018. godine planira se implementacija i dosljedna primjena sistema FUK-a (finansijsko

upravljanje i kontrola). Finansijsko upravljanje i kontrola je sveobuhvatan sistem unutrašnjih

kontrola u upravljanju javnim sredstvima, što podrazumijeva razvoj sistema upravljanja i

kontrole koji su u funkciji praćenja ne samo koliko se troši, nego za što i kako se troše

budžetska sredstva. Uspostavljanjem ovog sistema stvoriti će se uvjeti da se budžetska

sredstva koriste pravilno, ekonomično, učinkovito (efikasno) i efektivno.

Tokom 2017. godine započela je implementacija BPMIS sistema (e-Budget) na kantonalnom

nivou. Sistem ima za cilj značajno unaprjeđenje procesa planiranja budžeta za sve korisnike

budžeta. e-Budget je aplikacija putem koje budžetski korisnici unose svoje zahtjeve, te ih

dostavljaju Ministarstvu finansija, koje putem iste aplikacije vrši provjeru primljenih zahtjeva,

vraća ih na eventualne korekcije ili prihvata, a nakon toga vrši analizu primljenih zahtjeva i na

osnovu istih odobrava sredstva. Korištenje navedene aplikacije je posebno značajna u procesu

izrade Dokumenta okvirnog budžeta i godišnjeg budžeta ili izmjene i dopune godišnjeg

budžeta. BPMIS sistem je već implementovan na federalnom nivou, a implementacija na

kantonalnom nivou bi trebala biti okončana u 2018. godini.

http://www.mi2.ba/zakon-o-pripadnosti-javnih-prihoda/

http://www.mi2.ba/zakon-o-pripadnosti-javnih-prihoda/

http://www.mi2.ba/belgija/

http://www.mi2.ba/obrazovanje/

30

5.1.PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2018.-2020.GODINA

Dosadašnje spoznaje utemeljene na velikom broju urađenih analiza mikro i makro ekonomskog

sadržaja, nedvojbeno ukazuje na činjenice da će fiskalna situacija i dalje ostati ograničena i da

kao takva neće biti dovoljna za ostvarenje svih potreba i željenih projekata koji bi za cilj imali

poboljšanja uslova privređivanja i življenja na prostoru HNK.

U kontekstu spomenutog, a na osnovu projekcija prihoda koje je dostavilo FMF,

23.05.2017. godine, kao i analiza ostvarenja prihoda proteklih godina i trenda rasta za prvi šest

mjeseci tekuće godine, Ministarstvo finansija HNK je uradilo realnu projekciju prihoda koji

pripadaju kantonalnom budžetu za 2018. godinu u iznosu od 198,774,640,00 KM iz kojeg je

vidljivo da su projicirani prihodi veći za 2,2 mil.KM od planiranih prihoda u budžetu za 2017.

i oko 2,6 mil. KM u odnosu na ostvarene u 2016. godini. U 2019. godini ukupno očekivani

prihodi, po istim projekcijama, mogli bi biti 209,382,640,00 KM i 220,655,640,00 KM u

2020. godini.

(a) Indirektni porezi koji se prikupljaju na račun Uprave za indirektno

oporezivanje

Prihodi prikupljeni po osnovu indirektnih poreza (PDV-a, carinskih dadžbina i akciznih

dadžbina) se uplaćuju na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje (UINO), nakon

čega se raspodjeljuju slijedećim redom: (1) raspodjela na račun rezerve, (2) raspodjela za

sredstva za finansiranje Institucija BiH, (3) raspodjela prihoda između entiteta i Brčko Distrikta

i (4) otplata vanjskog duga. Nakon raspodjele sredstava za otplatu vanjskog duga, preostalo se

raspodjeljuje između entiteta i vlada nižih nivoa vlasti, u skladu sa utvrđenom formulom.

Za izradu projekcija prihoda od indirektnih poreza odgovorno je Odjeljenje za

makroekonomsku analizu (OMA) Upravnog odbora UINO. Osnova za izradu projekcija čine

procjene makroekonomskih pokazatelja od strane Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP).

Udio prihoda sa jedinstvenog računa, koji pripada FBiH, u skladu sa Zakonom o uplatama

na jedinstven račun i raspodjeli prihoda, a prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH

raspodjeljuje se kako slijedi:

• 36,20% FBiH

• 51,23% kantonima

• 8,42% općinama

• 3,90% Direkciji za cest

• 0,25% finansiranje Grada Sarajevo

Članom 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano je

da se pojedinačni udjel kantona (51,23%) u raspodjeli prihoda s Jedinstvenog računa vrši na

osnovu formule koja se zasniva na sljedećim kriterijima:

• 57% na osnovu broja stanovnika kantona

• 6% na osnovu površine kantona

• 24% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju i

• 13% na osnovu broja učenika u srednjem obrazovanju.

31

Na osnovu ovih kriterija i formula iz čl. 21, 23 i 24 istog zakona stopa za Hercegovačko-

neretvanski kanton (HNK) se kretala:

• 8,733% - 2008. g.,

• 8,651% - 2009. g.,

• 8,607% - 2010. g.,

• 8,571 % - 2011. g.,

• 8,520 % - 2012. g.,

• 8,523%, - 2013. g.,

• 8,438% - 2014. g.,

• 8,461 % - 2015. g.,

• 8,613 % - 2016. g.

• 8,693%- 2017.g.

Iz navedenog evidentno je da je stopa učešća HNK u raspodjeli ukupnih prihoda u 2017.

godini najviša u zadnjih sedam godina (od 2010. godine).

Učešće prihoda od indirektnih poreza (PDV i zaostale uplate poreza na promet) u ukupno

ostvarenim prihodima HNK po godinama je kako slijedi:

• 78,30% - 2007 .g.

• 69,61% - 2008. g.

• 67,26% - 2009. g.

• 67,05% - 2010. g.

• 66,73 % - 2011. g.

• 65,09 % - 2012. g.

• 62,52%, - 2013. g.

• 57,40% - 2014. g.

• 58,36 % - 2015. g.

• 56,277% - 2016.g.

(b) Prihodi koji se prikupljaju od strane kantona

Pored prihoda od indirektnih poreza,kantoni participiraju u prihodima od direktnih poreza i

to: porez na dobit; porez na dohodak i porezi od imovine, te u prihodima od takse i naknada,

neporeznih prihoda i novčanih kazni po kantonalnim propisima.

Prikupljanje i raspodjela direktnih i drugih prihoda se vrši u skladu sa federalnim propisima,

te prema kantonalnom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda i Zakonu o porezima HNK.

(c) 5.1.3. Prihodi od indirektnih poreza

U narednoj tabeli prikazan je iznos ostvarenih prihoda od indirektnih poreza (zajedno sa

zaostalim uplatama) u HNK, po navedenim godinama.

32

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Iznos

mil.KM

117,6

98,4

105,4

107,5

101,00

93,7

97,39

105,8

110,54

Značajan rast prihoda od indirektnih poreza u HNK zabilježen je u 2008. godini (117,6), dok

se u ostalim godinama kretao u intervalu od 93-105 mil. KM., rast je zabilježen u 2016.godini

na 110 mil.KM, a po projekcijama FMF značajan rast ovih prihoda bi mogao biti u 2019.i

2020. godini (119 mil.KM i 130 mil.KM)

Ostvarenje ovih prihoda za period I-VI 2017. godine iznosi oko 50,6 mil. KM. Projekciju

ovih prihoda, za period 2018.-2020. kako je već istaknuto, Ministarstvo, je u cijelosti preuzelo

od Federalnog Ministarstva finansija (FMF).

Prihodi od indirektnih poreza, kao i zaostale uplate, za 2018. godinu projicirani su u iznosu od

109,77 mil. KM, što je povećanje oko 3 mil. KM ili 2,8% u odnosu na budžet za 2017. godinu,

ili 0,8 mil. KM ili 0,77% u odnosu na izvršenje istih u 2016. godini. Projekcije ovih prihoda za

2019. godinu su u iznosu od 119,7 mil. KM, a za 2020. godinu 130,24 mil. KM.

Prema navodima FMF, projekcije prihoda od indirektnih poreza rađene su u skladu sa

planom prihoda od indirektnih poreza na Jedinstvenom računu, prema osnovnom scenariju,

preuzetom od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO (OMA), u aprilu 2017.

godine, a temelji se na istorijskom trendu naplate prihoda i predviđanjma kretanja

makrekonomskih pokazatelja u navedenom periodu.

Pored prihoda sa Jedinstvenog računa, kantoni participiraju u prihodima po drugim

osnovama, što je već navedeno. Projekcije ovih prihoda Ministarstvo finansija HNK

pripremilo je prema Projekciji prihoda od strane FMF, makroekonomskih pokazatelja za

naredne godine (podatci od DEP-a) i trenda rasta za prvi šest mjeseci tekuće godine.

(d) Porez na dobit

Prihodi od poreza na dobit preduzeća, projicirani su na osnovu dostavljenih projekcija

prihoda od strane FMF. Izmjenom zakonskih rješenja u ovoj oblasti rezultiralo je povećanjem

prihoda po ovom osnovu. Za 2018. godinu ovi prihodi su projicirani zajedno sa zaostalim

uplatama poreza u iznosu oko 23,77 mil. KM, što je oko 2,27 mil. KM ili 10,7 % više nego što

je planirano u 2017.

U 2019. godini projicirani su u iznosu od 24,1 mil. KM, a u 2020. godini iznos ovih prihoda bi

mogao biti oko 24,46 mil. KM .

(e) Porez na dohodak

Porez na dohodak u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima, se dijeli između

kantona i jedinica lokalne samouprave kantona. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ovaj

omjer je 60,99:39,01 u korist kantona. Na prijedlog Vlade HNK, Skupšina je sredinom 2016.

godine, donijela Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK,po temelju

33

poreza na dohodak. Povećanjem stope učešća općina u prihodima od poreza na dohodak

(4,55%) imalo je za cilj osigurati dodatna sredstva za potrebe financiranja prijevoza učenika.

Ostvarenje ovih prihoda za period I-VI tekuće godine, zajedno sa zaostalim uplatama je oko

11,8 mil. KM. Na osnovu navedenog, kao i dobivenih projekcija od FMF procjenjuje se da bi

ovi prihodi mogli biti oko 24,71 mil. KM u 2018. godini što je oko 1,34 mil. KM više nego

ostvarenje ovih prihoda u 2016. godini. Za 2019. godinu projekcije ovih prihoda su oko 25 mil.

KM i veće su oko 0,34 mil KM ili 1,4% od projiciranih prihoda u 2018. godini. U 2020. godini

iznos ovih prihoda bi mogao biti 25,43 mil. KM što je za 0,37 mil. KM više nego u 2019.

godini ili 1,5%.

(f) Prihodi od porez na imovinu i ostalih poreza

Porez na imovinu i ostali porezi, koji pripadaju županijskom proračunu projicirani su za

2018. godinu u iznosu oko 52 hiljade KM i u narednim godinama nije mijenjan projicirani

iznos. Projekcija ovih prihoda temeljena je na postojećoj zakonskoj regulativi. Eventualna

promjena iste, o čemu je ranije bilo razmišljanja, pa čak i aktivnosti, u ovom slučaju, poreza na

nepokretnost, učešće kantona bi se znatno povećalo, a što bi rezultiralo i povećanje iznosa

prihoda u korist budžeta kantona.

(g) Naknade i takes

Ovi prihodi uključuju kantonalne administrativne, sudske, komunalne naknade i takse, te ostale

kantonalne naknade i takse po kantonalnim zakonima i propisima. Prihodi po ovom osnovu u

2018. godini projicirani su u iznosu oko 17,9 mil. KM, a u istom iznosu i u 2019. i 2020.

godini. Projekcija ovih prihoda rađena je na osnovu ostvarenja za period I-VI mjeseca tekuće

godine (oko 7,3 mil.KM) i realne procjene rasta u naredne dvije godine.

(h) Neporezni prihodi

U ovu grupu prihoda spadaju: prihodi od finansijske i nematerijalne imovine; prihodi od

dodjeljenih koncesija; povrati anuiteta od ZZO za otplatu kredita; donacije; neplanirane uplate

i tekuće potpore kao i prihodi od pružanja javnih usluga. Za 2018. godinu projicirani su u

iznosu od 10,77 mil. KM. Ovi prihodi su projicirani na osnovu očekivane privredne aktivnosti

kao i na osnovu dosadašnjih kretanja, a povrati anuiteta od ZZO,planirani su prema otplatnom

planu, otplate rate glavnice kredita sa pripadajućim kamatama, dobivenih od Republike Koreje

i Saudijskog fonda za opremanje bolnica na području HNK/Ž, koje prema ugovoru Zavod za

zdravstveno osiguranje HNK uplaćuje na depozitni račun kantona, a Ministarstvo finansija

prosljeđuje kreditoru. Za naredne dvije godine iznos ovih prihoda bi iznosio oko 10,77

mil.KM isto kao i u 2018. godini.

(i) Novčane kazne

Po osnovu novčanih kazni u 2018. godini planiran je iznos od 2,1 mil. KM. Ovi prihodi

bi i u naredne dvije godine trebali zadržati isti nivo. Projekcija je rađena na osnovu postojećih

34

zakonskih rješenja i kantonalnih propisa, kao i na osnovu ostvarenih prihoda za prvi šest

mjeseci tekuće godine.

(j) Posebne naknade

Prihodi od posebnih naknada (namjenski prihodi) uključuju vodne naknade, naknade

za ceste, naknade za korištenje šuma i posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih

nesreća. Projicirani su za 2018. godinu u iznosu oko 9,29 mil. KM. Ovi prihodi bi u naredne

dvije godine trebali zadržati isti nivo. Ove naknade projicirane su na osnovu godišnjeg priliva

prihoda, kao i na osnovu postojećih zakonskih rješenja eventualne izmjene nisu uključene.

(k) Ukupni prihodi županije/kantona

Na osnovu već navedenog, procjenjuje se da će HNK u 2018. godini imati na

raspolaganju ukupno 189.382.640,00 KM redovnih i 9.392.000,00 KM namjenskih prihoda.

U sljedećoj tabeli prikazani su ostvareni prihodi u periodu 2014.-2016., plan za 2017.

godinu i projekcije prihoda kantona za period 2018.-2020. godinu:

35

Vrsta prihoda Ostvareno

2014. g.

Ostvareno 2015.

g.

Ostvareno 2016.

g.

Budžet

2017.g.

Projekcija

2018. g.

Projekcija

2019. g.

Projekcija

2020. g.

UKUPNI

PRIHODI 182.583.886 181.286.913 196.219.911 196.573.310 198.774.640 209.382.640 220.655.640

UKUPNI

REDOVNI

PRIHODI

161.617.387 172.619.464 187.135.690 187.429.310 189.382.640 199.990.640 211.263.640

Indirektni porezi 97.393.983 105.796.298 110.544.666 106.780.000 109.773.000 119.707.000 130.244.000

Porez na dobit 12.255.494 13.222.760 20.866.655 21.504.550 23.770.000 24.100.000 24.460.000

Porez na dohodak 19.414.415 21.306.948 23.369.036 24.360.000 24.710.000 25.054.000 25.430.000

Porezi građana i

ostali 55.002 89.656 51.764 89.960 52.200 52.200 52.200

Naknade i takse 20.799.678 19.872.937 20.175.440 20.639.200 17.950.400 17.950.400 17.950.400

Neporezni prihodi 9.747.552 10.482.516 10.145.896 11.761.600 11.027.040 11.027.040 11.027.040

Novčane kazne 1.951.263 1.848.349 1.982.233 2.294.000 2.100.000 2.100.000 2.100.000

Namjenski prihodi

i akum.prih. na

trans.računima

11.591.499 8.667.449 9.084.221 9.144.000 9.392.000 9.392.000 9.392.000

PRIMITCI OD

DUG.ZADUŽ. 9.375.000

U tabeli su prikazani iznosi pojedinih prihoda u posmatranom periodu, a u slijedećim grafikonima i slikovito učešće pojedinih prihoda i trend rasta u periodu 2014.-2020. godina.

36

37

5.2. Rizici po projekcije prihoda

Prognoze prihoda su usko vezane za privredni rast. Najveći rizik po projekcije prihoda,

kako je navedeno u ranijem tekstu, je neuspjeh u ispunjavanju ciljeva privrednog rasta.

Administracija poreznog sistema također predstavlja rizik po projekcije prihoda. Porezni prihodi

zavise od unapređenja usklađenosti BiH institucija i entiteta sa jedne strane i svih nivoa vlasti

unutar Federacije pogotovo kad su u pitanju prognoze prihoda od indirektnih poreza.

Iako ovakav prikaz mogućih prihoda HNK za naredne godine, ovisi kako je već navedeno

od brzine oporavka i stope razvoja bh privrede koje je zahvaćeno nizom otežavajućih okolnosti,

kao i ostvarenjem makroekonomskih pretpostavki, te donošenja zakonskih propisa na nivou

kantona, evidentno je da projicirani prihodi za 2018. godinu nisu ni približno dovoljni za

podmirenje željenih i zahtijevanih programa u 2018. godini iskazanih u tabelama za dodatnu

potrošnju od strane kantonalnih korisnika (koji će biti detaljno obrazloženi u slijedećem

poglavlju). Nameće se pitanje kako istim udovoljiti; da li pronaći dodatna sredstva za

finansiranje (zaduživanje) ili smanjiti postojeće rashode, koji opet zahtijevaju adekvatne odluke

od strane Vlade HNK. O ovim pitanjima Vlada HNK će nakon sagledavanja ukupne situacije

sigurno donijeti strateške odluke u skorije vrijeme, a najdalje do izrade nacrta budžeta za 2018.

godinu, naravno vodeći računa o ukupnom stanju računa budžeta i mogućim reperkusijama, koje

mogu izazvati nagomilavanje sudskih izvršnih rješenja, kao i stanja akumuliranog deficita.

38

6. UPRAVLJANJE POTROŠNJOM JAVNOG SEKTORA

U ovom poglavlju su sažeta ključna pitanja iz oblasti upravljanja resursima javnog sektora

u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Analiza strukture budžeta po ekonomskoj klasifikaciji

predstavlja važan element srednjoročnog planiranja i ima za cilj ukazati na eventualne

strukturalne nejednakosti koje se moraju uzeti u obzir pri određivanju prioriteta rashoda i

definiranju ograničenja potrošnje za budžetske korisnike.

Ukupni planirani rashodi za 2017. godinu (bez namjenskih rashoda i primitaka) su

187,429,310.00 KM, što je za 7,27 % više nego izvršenje budžeta u 2016. godini. Prilikom

projekcija rashoda za naredne tri godine, uvažavajući date projekcije prihoda, Ministarstvo

finansija je planiralo rashode koji se odnose na troškove uposlenih (plaće, doprinosi, naknade

uposlenih i materijalni troškovi) i nadležnosti koje su Ustavom utvrđene da se finansiraju iz

kantonalnih budžeta. Projekcija rashoda (bez namjenskih rashoda) za 2018. godinu iznosi

189,382,640.00 KM, i više je oko 1,04 % u odnosu na planirane veličine u 2017. godini; za 2019.

godinu iznosi 199,990,640,00 KM, što je oko 6,7% više nego u 2017. godini i za 2020. godinu

iznosi 211,263,640,00 KM, što je 12,71% više nego planirane veličine u 2017.godini.

39

Tabela: Ukupni rashodi kantona 2014.-2020.

RASHODI 2014.g % 2015.g % 2016.g % 2017.g % 2018.g % 2019.g % 2020.g %

Bruto plaće i doprinosi

103.244.518 59,39 102.970.131 59,85 102.861.964 55,90 106.222.700 54,04 106.926.790 53,79 107.546.180 51,36 108.188.710 49,03

Naknade uposlenih 14.821.360 8,53 15.082.896 8,77 14.940.150 8,12 16.002.555 8,14 16.539.210 8,32 16.644.800 7,95 16.753.190 7,59

Materijalni troškovi 14.318.456 8,24 11.696.348 6,80 12.831.646 6,97 14.737.125 7,50 14.745.000 7,42 14.945.000 7,14 14.945.000 6,77

Tekući transferi 23.561.051 13,55 25.917.726 15,06 31.837.039 17,30 37.528.040 19,09 40.459.740 20,35 49.549.740 23,66 56.029.740 25,39

Nabava stalne i kapita.imovine

2.029.505 1,17 2.021.272 1,17 3.321.586 1,81 3.363.590 1,71 1.706.600 0,86 2.711.420 1,29 7.445.000 3,37

Otplata duga i kamate

3.595.080 2,07 6.189.062 3,60 8.933.821 4,85 9.575.300 4,87 9.005.300 4,53 8.593.500 4,10 7.902.000 3,58

Namjenski rashodi 12.263.250 7,05 8.175.799 4,75 9.287.149 5,05 9.144.000 4,65 9.392.000 4,72 9.392.000 4,49 9.392.000 4,26

UKUPNO 173.833.220 100,00 172.053.234 100,00 184.013.356 100,00 196.573.310 100,00 198.774.640 100,00 209.382.640 100,00 220.655.640 100,00

U navedenoj tabeli prikazani su iznosi za pojedine rashode, kao i postotak (%) učešća istih u ukupnim rashodima za period 2014.-2020., a u slijedećim grafikonima prikazan je trend rasta i učešća pojedinih rashoda u strukturi budžetske potrošnje.

40

41

42

43

44

Iz prikazanih grafikona,proizlazi da je učešće sredstava koja se izdvajaju za uposlene (bruto plaća,

naknada i materijalni troškovi) u posmatranim godinama je oko 76% u 2014.godini do 63,39% u

projekcijama za 2020.godinu. Smanjenje stope učešća ovih rashoda u ukupnoj budžetskoj potrošnji je

iz razloga što nije planirano povećanje broja uposlenih u narednom periodu , kao i povećanje baze

projiciranih prihoda. Stopa učešća tekućih transfera bilježi rast u posmatranom periodu ( od 13,55% u

2014.godini do 25,39% u 2020.godini). Učešće rashoda za otplate duga i kamate HNK, se povećava

od 2,07% u 2014. god., pa do 4,87% u 2017.godini. Namjenski rashodi u prosjeku su oko 5%

budžetske potrošnje. Stopa učešća rashoda za nabavku stalne i kapitalne imovine je u prosjeku oko

1,6% ukupne budžetske potrošnje. Planirana stopa učešća ovih rashoda u 2020.godine je oko 3,3 %,

prema prihodovnim mogućnostima.

6.1. Plaće u javnom sektoru

Projekcija potrošnje na bruto plaće i doprinose u javnom sektoru Hercegovačko-neretvanske

županije/kantona za 2018. godinu je rađena na osnovu postojećeg broja uposlenih, te važeće visine

osnovice za isplatu plaća u tekućoj godini, kao i postojeće zakonske legislative kojom je uređena

pomenuta oblast, iako postoje najave i već pokrenute procedure za izmjenu iste. Ukupan iznos za ovu

vrstu izdataka u 2018.godini je oko 106,9 mil.KM ,za naredne dvije godine projiciran je rast samo

po osnovu povećanja radnog staža i u 2019.g.planirani iznos je oko 107,5 mil.KM, a u 2020.godini

oko 108,2 mil.KM.

U slijedećim tabelama . prikazana je prosječna bruto plaća u kantonu,Gradu i općinama kantona i

vanbudžetskim fondovima u HNŽ/K. Tabela :Bruto plaće sa doprinosima i broj zaposlenih u HNK

Izvršenje Plan Projekcije

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Ukupno plaće, i

doprinosi 101.398.376 105.184.000 106.926.790 107.546.180

108.188.710

Ukupni broj zaposlenih

u javnom sektoru općina 5.511 5.525 5.580 5580

5580

Prosječna bruto plaća 1.533 1.586 1.597 1.606 1.616

Tabela : Bruto plaće sa doprinosima i broj zaposlenih u općinama HNK


2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Ukupno plaće, i doprinosi 27.191.348 28.271.278 29.591.948 29.776.480 29.831.680

Ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru općina 1.148 1.183 1.196 1.197 1.198


45

Tabela: Bruto plaće sa doprinosima i broj zaposlenih u vanbudžetskim fondovima


2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Ukupno plaće i doprinosi 8.070.882 8.321.493 8.529.582 8.705.361 8.891.479

Ukupni broj zaposlenih u

javnom sektoru vanbudžetskih

fondova 224 231 233 234 237


Podaci za Grad i općine HNK i vanbudžetske fondove korišteni su iz dostavljenih tabela od strane

istih.

Iz navedenih tabela vidljiva je neujednačenost prosječne bruto plaće po navedenim organima.

Najmanje bruto plaća su u kantonalnim organima, ali ipak je potrebno naglasiti da ovo poglavlje

iziskuje diskusiju zbog strukturalnih implikacija nivoa zaposlenosti i plaća na budžet HNK, tim prije

što je iz Ustavne nadležnosti kantona prisutna izrazito heterogena struktura uposlenih od same uprave,

zatim svih segmenata obrazovanja, javnog reda i sigurnosti do segmenta pravosudnih organa.

Spomenuta heterogenost korisnika budžeta, kao i njihova brojnost neminovno iziskuje velike

izdatke na plaće i naknade kao i brojne nedoumice i probleme prilikom utvrđivanja standarda i obima

izdvajanja za spomenutu namjenu koja bi zadovoljila sve spomenute, a u isto vrijeme omogućila i

potrebna izdvajanja za ostale namjene iz kantonalnog budžeta koje su također jako bitne i koje su

zasnovane na postojećim zakonskim rješenjima .

6.2. Naknade troškova zaposlenih

Projekciju izdataka za naknade uposlenih u kantonu Ministarstvo finansija je temeljilo na

postignutim sporazumima između Vlade i sindikata i Uredbi koje regulišu ovu oblast. Ukupna

potrošnja po ovom osnovu u 2018. godini projicirana je u iznosu oko 16,5 mil. KM; u 2019. i 2020.

godini iznosi su povećani samo za one naknade čiji iznosi ovise od iznosa federalne neto plaća, (topli

obrok i regres), planirana su u iznosu od 16,6 mil.KM u 2019.g. i 16,8 mil.KM u 2020.godini.

6.3. Izdatci za materijal i usluge

Izdaci za materijal i usluge uključuju rashode za nesmetano poslovanje budžetskih korisnika.

Neadekvatan nivo potrošnje na materijalne troškove u odnosu na potrošnju na plaće može rezultirati

manje efikasnim i djelotvornim javnim sektorom, obzirom da ograničava mogućnost pružanja

adekvatnih usluga zajednici.

Ukupna kantonalna potrošnja na materijal i usluge (bez namjenskih sredstava) u 2018.,2019. i 2020.

godini projicirana je u iznosima 14,7 mil.KM,14,9 mil.KM i 14,9 mil.KM.

Potrošnja za ovu namjenu finansirana iz namjenskih sredstava projicirana je u iznosu oko 2,1 mil.KM

u 2018.godini i u naredne dvije godine. Projekcija je rađena na osnovu trenutno važećih zakonskih

rješenja vezanih za ovu oblast, moguće izmjene nisu uobzirene.

46

6.4. Transferi

Shodno budžetskoj klasifikaciji i kontnom planu FBiH, tekući transferi i drugi tekući rashodi

su sva nepovratna davanja za tekuće svrhe, a dijele se prema primateljima na:

-tekući transferi drugim nivoima vlasti

-tekući transferi pojedincima

-tekući transferi neprofitnim organizacijama

-subvencije javnim preduzećima

-subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima

-tekući transferi u inostranstvo

-drugi tekući transferi

Kapitalni transferi evidentiraju nepovratna davanja u svrhu nabavke kapitalne imovine.

(l) Tekući transferi drugim nivoima vlasti

Projekcija za ove namjene u naredne tri godine rađena je na osnovu planiranih veličina u

2017.godini. Za naredne tri godine planirani su transferi po Zakonu o zaštiti porodice sa djecom u

iznosu od oko 5,3 mil. KM. Transfer za poljoprivredu i privredu u 2018.godini i 2019.godini planirani

su u iznosu od 150 hiljada KM, dok u 2020.godini planirano je 350 hiljada KM za ovu namjenu.

Ostali transferi za ove namjene nisu mijenjani u odnosu na planirane iznose u 2017.godini.

(m) Tekući transferi pojedincima

Tekući transferi pojedincima u slijedeće tri godine projicirani su približno na istom nivou, kao

i u Budžetu za 2017.godinu, oko 7,8 mil. KM. U ovu vrstu izdataka uključene su: stipendije učenicima

i studentima; zdravstveno osiguranje učenika i studenata;transfer za zaštitu civilnih žrtava rata; skrb o

prognanim i raseljenim; pomoć povratnicima(Anex 7); transfer pojedincima po Zakonu o dopunskim

pravima boraca, kao i transfer za socijalnu zaštitu; grant pojedincima kao nadoknada štete-

veterinarstvo i grant pojedincima pod nazivom „dječija nedjelja“.

(n) Tekući transferi neprofitnim organizacijama

Tekući transferi neprofitnim organizacijama su procijenjeni u 2018.godini na istom nivou kao

u Budžetu za 2017.godinu, oko 11,8 mil. KM. Planirano je finansiranje svih izdataka koji su

obuhvaćeni planom za 2017.godinu, eventualno povećanje za ove namjene (kultura i sport) planirano

je u 2020.godini, prema prihodovnim mogućnostima. Najveći dio ovih troškova se odnosi na transfere

za visoko obrazovanje, kao i za transfere za kulturu i sport, sredstva za socijalnu zaštitu, te transfere

za političke stranke.

(o) Subvencije javnim preduzećima i subvencije za poticaje

Subvencije javnim preduzećima uslovljene su prihodovnim mogućnostima i planirane veličine

su u 2018.godini na približno istom nivou kao u Budžetu za 2017.godinu, jedino su povećane

subvencije na osnovu rekultivacije zemljišta, po zahtjevu korisnika.

47

U 2019.i 2020.godini, prema prihodovnim mogućnostima, iz okvira dostavljenih projekcija

Ministarstvo finansija je stava da bi bilo dobro da se rasporede značajnija sredstva za poticaj malim i

srednjim preduzećima, kao i sredstva za poticaj u poljoprivredi i turizmu, što je u skladu sa ciljevima

razvoja iz usvojene Strategije razvoja HNK za period 2017.-2020.godina.

6.5. Drugi tekući transferi

Ukupna sredstva za ove namjene u Budžetu za 2017. godinu iznose oko 3,36 mil. KM Na

osnovu već pokrenutih aktivnosti od strane Vlade HNK u rješavanju sudskih presuda , putem

vansudskih nagodbi, a prema preporukama Ureda za reviziju institucija u FBiH, planirano je u naredne

tri godine izmiriti obaveze po potpisanim ugovorima o vansudskoj nagodbi, koje prema raspoloživoj

evidenciji, iznose oko 14 mil.KM. Također, u ovu grupu rashoda su i obaveze po Zakonu o

unutrašnjem dugu HNK, koji također, značajno opterećuje budžetsku potrošnju. U 2019. I 2020.godini

planirano je značajan dio ovih obaveza izmiriti, ovisno o prihodovnim mogućnostima. Obaveze po

ovom Zakonu će se u narednom poglavlju posebno analizirati.

6.6. Kapitalni izdaci

Ukupna sredstva za nabavku stalne i kapitalne imovine, te za rekonstrukciju i investicijsko

održavanje u budžetu za 2017. godinu planirana su u iznosu oko 14,6 mil. KM, u 2018.godini planiran

je iznos od 13,4 mil.KM, u 2019.godini oko 14 mil. KM, a u 2020.godini oko 18 mil.KM.Projekcija

ovih izdataka rađena je na osnovu prihodovnih mogućnosti, kao i navedenih programa budžetskih

korisnika.

6.7. Rashodi po osnovu otplate duga i kamata

Ovi rashodi sve značajnije opterećuju budžetsku potrošnju. U 2011. godini iznosi za ove

namjene su bili oko 0,7 mil. KM, da bi u planu za 2017. godinu iznosili oko 9,6 mil. KM, a projekcije

za narednu godinu (2018.) su oko 9 mil. KM, u 2019. godini oko 8,6 mil. KM i 2020. godine 7,9 mil.

KM. Povećanje ovih rashoda uslijedilo je zbog dospijeća otplate kredita od MMF-a (IV stand-by

aranžman), kao i novog zaduživanja kantona po projektu „Energetska efikasnost“ koji je

implementiran u 2016.godini, dok novi projekt „Energetske efikasnosti“iz 2017.godine koji je

namijenjen za unaprjeđenje energetske efikasnosti na objektima javnih ustanova iz nadležnosti

Ministarstva obrazovanja, nije planiran, jer za isti nije dostavljen otplatni plan. U narednom poglavlju

će biti detaljnije obrazložene obaveze po osnovu unutrašnjeg i vanjskog duga HNK.

Rashodi po osnovu namjenskih prihoda su planirani za naredni srednjoročni period u iznosu

oko 9,4 mil.KM.

48

U narednoj tabeli iskazana je potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji, odnosno izvršenje rashoda u

2016 godini i plan za 2017. godinu, kao i projekcije za naredne tri godine.

KATEGORIJE FUNKCIONALNE KLASIFIKACIJE

IZVRŠENJE ZA 2016. god.

% BUDŽET ZA 2017. GOD.

% PROJEKCIJE ZA

2018. GOD. %

PROJEKCIJE ZA 2019. GOD.

% PROJEKCIJE ZA

2020. GOD. %

01 - OPĆE JAVNE USLUGE 23.326.341,27 12,68 25.338.845,00 12,89 22.373.240,00 11,26 29.673.640,00 14,17 30.490.290,00 13,85

03 - JAVNI RED I SIGURNOST 47.589.450,68 25,86 49.405.550,00 25,13 49.100.400,00 24,70 49.756.160,00 23,76 51.329.220,00 23,32

04 - EKONOMSKI POSLOVI 15.356.466,60 8,35 18.367.930,00 9,34 18.886.910,00 9,50 20.772.050,00 9,92 27.829.790,00 12,64

05 – ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 284.141,77 0,15 326.000,00 0,17 326.000,00 0,16 326.000,00 0,16 326.000,00 0,15

06 – STAMBENI I ZAJEDNIČKI POSLOVI 2.629.168,57 1,43 3.560.000,00 1,81 3.307.000,00 1,66 3.307.000,00 1,58 3.307.000,00 1,50

07 – ZDRAVSTVO 4.190.006,91 2,28 4.660.020,00 2,37 4.616.020,00 2,32 4.658.320,00 2,22 4.714.920,00 2,14

08 – REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 2.924.033,20 1,59 2.577.180,00 1,31 2.578.810,00 1,30 2.600.250,00 1,24 3.243.970,00 1,47

09 – OBRAZOVANJE 78.835.760,53 42,84 81.409.725,00 41,41 82.813.800,00 41,66 83.259.310,00 39,76 83.725.850,00 38,04

10 – SOCIJALNA ZAŠTITA 8.877.985,11 4,82 10.928.060,00 5,56 14.772.460,00 7,43 15.029.910,00 7,18 15.138.600,00 6,88

UKUPNO 184.013.354,64 100,00 196.573.310,00 100,00 198.774.640,00 100,00 209.382.640,00 100,00 220.105.640,00 100,00

49

50

51

U tabeli je navedena budžetska potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji, dok se preko

grafikona prikazuje slikovita potrošnja po istoj klasifikaciji. Iz navedenih grafikona, u posmatranom

periodu, vidljivo je da sektor obrazovanja (ministarstvo, osnovne i srednje škole i visoko obrazovanje)

učestvuje najviše u ukupnoj budžetskoj potrošnji u postotcima od 38%- 43%, javni red i sigurnost

(ministarstvo unutrašnjih poslova, ministarstvo pravosuđa i pravosudna tijela i uprava za civilnu

zaštitu) učestvuje sa 23%-26% od ukupne potrošnje, a zdravstvo i socijalna zaštita sa oko 7%.-10%

Na sve ostale aktivnosti odnosi se oko 30%-20% ukupne budžetske potrošnje.

52

7. PREGLED OBAVEZA PO OSNOVU UNUTRAŠNJEG I VANJSKOG DUGA I

IZDANIH GARANCIJA U HNK

7.1. Podaci o obavezama na osnovu unutrašnjeg duga

Obaveze utvrđene Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga HNK, koje su nastale

u ranijem periodu od 01.01.1997. do 31.12.2004. godine su na osnovu Izvještaja Komisije za analizu

unutrašnjeg duga HNK koja je izradila prijedlog Programa izmirenja unutrašnjeg duga, Vlada HNK je

27.09.2012. godine, donijela Odluku o otpisu dijela unutrašnjeg duga.

Struktura obaveza, po navedenom Zakonu, na dan 30.06.2017. godine je:

• Obaveze za doprinose PIO 1.113.796,61 KM,

• Obaveze prema radnicima (plaće i topli obrok) 317.860,21 KM,

• Obaveze za beneficirani staž MUP-a 1.005.798,40 KM,

• Obaveze za poreze i doprinose 3.732.625,24 KM,

• Obaveze za pozajmicu FBiH 1.500.000,00 KM.

Ukupne obaveze po Zakonu o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga HNK sa 30.06.2017. godine

iznosi 7.670.081,46 KM.

Ukupne neizmirene obaveze po osnovu sudskih presuda iz radnog odnosa, sa 31.03.2017.godine, koje

se evidentiraju u pomoćnoj evidenciji (vanbilansno) iznose oko 21,65 mil. KM. Prema Izvještaju o

finansijskoj reviziji Budžeta HNK za 2015.godinu, preporuka Ureda za reviziju institucija u FBiH, je

„dospjele obaveze po izvršnim sudskim rješenjima knjigovodstveno evidentirati u bilansnoj evidenciji,

u skladu sa članom 76. Zakona o budžetima u FBiH, članom 16. Uredbe o računovodstvu budžeta u

FBiH i članom 35. Pravilnika o knjigovodstvu budžeta u FBiH, prema kojim se rashodi i izdaci

priznaju na osnovu nastanka obaveze u izvještajnom razdoblju na koji se odnose, odnosno u kojem je

obaveza za plaćanje nastala”.

U finansijskom dijelu evidentirani su samo iznosi glavnice, dok iznos troškova parničnih postupaka i

kamata obračunavaju se na dan isplate, tako da ne postoji evidencija koliko iznose obaveze po ovom

osnovu na dnevnom nivou. Ovakav način evidentiranja obaveza onemogućava adekvatno planiranje

sredstava za izmirenje istih.

7.2. Podaci o obavezama na osnovu vanjskog duga

Obaveze na osnovu vanjskog duga utvrđene su Ugovorima o kreditima gdje se Hercegovačko-

neretvanski kanton obavezuje izmiriti obaveze po dospjelim kreditima.

Struktura obaveza po kreditima je:

• OPEC-kredit - stanje duga sa 30.06.2017. godine sa pripadajućom kamatom iznosi

1.260.050,64 KM. Servis duga sa kamatom u 2017. godini je 533.681,7 KM, u 2018. godini

512.312,00 KM, i u 2019. godini 490.943,00 KM i sa 31.12.2019. godine ovaj kredit će biti

isplaćen.

• Saudijski fond - stanje duga sa 30.06.2017. godine sa pripadajućom kamatom iznosi

173.966,06 KM. Servis duga sa kamatom u 2017. godini je 40.900,00 KM, u 2018. godini

39.827,0002 KM , u 2019. godini 38.752,00 KM i u 2020. godini iznosi 37.678,00 KM;

53

• Kredit po STAND BY aranžmanu MMF-a (III)- stanje duga sa 30.06.2017. godine sa

pripadajućom kamatom iznosi 811.329,83 KM i sa 31.12.2017. godine ovaj kredit će biti

isplaćen.

• UniCredit banka- stanje duga sa 30.06.2017. godine sa pripadajućom kamatom iznosi

10.988.804,04 KM. Servis sa kamatom u 2017. godini je 3.410.894,76 KM, u 2018. godini sa

kamatom i glavnicom 3.238.452,15 KM, u 2019. godini iznosi 3. 066.443,55 KM i u 2020.

godini 2.893.408,22 KM i do 31.12.2020. ovaj kredit će biti isplaćen.

• Kredit po STAND BY aranžmanu MMF-a (IV)-stanje duga na dan 30.06.2017. godine iznosi

3.375.000,00 KM. Servisiranje ovog duga počinje u 2017. godini sa iznosom od 421.875,00

KM,u 2018. godini iznos 1.687.500,00 KM i u 2019.godini 1.265.625,00 KM i sa 31.12.2019.

ovaj kredit će biti isplaćen.

• Projekat energetske efikasnosti- stanje duga sa 30.06.2017. godine iznosi 4.290.592,93 KM.

Grace period iznosi do 3 godine.

• Lizing MUP- stanje duga (glavnica) sa 30.06.2017. godine iznosi 2.132.432,61 KM i kamata

179.616,93 KM. Servisiranje duga u 2017 iznosi 510.250,00 KM, u 2018. godini 510.250,00

KM, u 2019. godini 510.250,00 KM i u 2020. godini 468.160,00 KM.

7.3. Podaci o obavezama na osnovu izdanih garancija

Obaveze na osnovu izdanih garancija utvrđene su Ugovorom između kreditora i Zavoda

zdravstvenog osiguranja HNK za Projekt modernizacije bolnica u Hercegovačko-neretvanskom

kantonu. Po ovim ugovorima Zavod za zdravstveno osiguranje se obavezuje da će otplatiti u cijelosti

kredit u iznosima i uslovima iz Ugovora, preko Budžeta HNK, a kanton se obavezuje uplaćene

anuitete u /Budžetu HNK, doznačiti u budžet FBiH.

Krediti za Modernizaciju bolnica su:

• Kredit od Republike Koreje u iznosu od 18.179.222,97 KM. Rok otplate u dvije godišnje rate

do 20.04.2031. godine;

• Kredit Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od 15.537.660,20 KM. Rok otplate u dvije godišnje

rate do 31.01.2034. godine.

54

8.BUDŽETSKI PRIORITETI ZA PERIOD

2018.- 2020.G

Budžet je glavni instrument za provođenje politika Vlade. On je sredstvo putem kojeg se

strateški ciljevi provode u usluge, programe i aktivnosti koje ispunjavaju socijalne i ekonomske

potrebe građana. Sve vlade se suočavaju sa problemom zahtjeva za sredstvima koji nadmašuju nivo

raspoloživih, pa samim tim i HNK nije izuzetak u tom smislu. Usvajanjem Strategije razvoja HNK,

znatno je olakšano prepoznavanje prioriteta potrošnje u narednom periodu i omogućiti budžetskim

korisnicima da svoje prioritete potrošnje usklade sa strateškim prioritetima razvoja i privrednog rasta.

Prilikom definisanja početnih gornjih granica rashoda za 2018. godinu i naredne dvije godine,

sagledavajući naprijed navedeno, nastojalo se postaviti realan okvir ukupne potrošnje, odnosno

ograničenje troškova, unutar kojeg resorna ministarstva i budžetski korisnici u kasnijim fazama

budžetskog ciklusa trebaju definisati detaljnije svoje zahtjeve za sredstvima pridržavajući se gornjih

granica rashoda u navedenoj godini.

8.1. Pregled prioriteta budžetskih korisnika

Ministarstvo finansija je 10. februara tekuće godine uputilo budžetske instrukcije broj 1. svim

budžetskim korisnicima kantona,Gradovima i Općinama HNK kao i vanbudžetskim fondovima, od

kojih se tražilo da iste popune i dostave ih Ministarstvu finansija najkasnije do 15. aprila 2017. godine.

Cilj ovih instrukcija, kao i prethodnih godina je korisnicima pružiti mogućnost da daju svoj doprinos

pri izradi DOB-a za period 2018.-2020. godina, tako što će identificirati svoje ključne prioritete pri

raspodjeli budžetskih sredstava za 2018. godinu i dvije naredne, u skladu sa svojim strateškim

ciljevima, ekonomskim i socijalnim ciljevima politika kantona.

Kao dio ovog procesa od budžetskih korisnika se tražilo da pripreme tabele koristeći jednostavnu

programsku formu za alociranje troškova po svakom programu razvrstanom po ekonomskoj

klasifikaciji i prikazanog kroz mjere učinka i očekivane rezultate. Preporuka Ministarstva finansija je

bila da se na osnovu ušteda na postojećim programima može finansirati nova potrošnja, također se

očekivalo od budžetskih korisnika da svoje zahtjeve za novom potrošnjom detaljno obrazlože i iskažu

kroz programe čiji su rezultati mjerljivi. Dakle, budžet po programima fokusiran je na rezultate

svakog programa i omogućava mjerenje rezultata, kao i mjerenje odnosa troškova i koristi programa,

te time pomaže efikasniju raspodjelu sredstava. Budžet prema rezultatima naglasak stavlja na

povezivanje raspodjele sredstava budžetskim korisnicima s rezultatima, a budžet na osnovu učinka

više je usmjeren na uspostavljanje pokazatelja učinka za svaki program i aktivnost.

Sve se veći akcenat stavlja na značaj pokazatelja uspješnosti u finansiranju javne potrošnje.

Naglasak se stavlja na uspostavljanje sistema mjerljivih pokazatelja koji bi bili s jedne strane,

pokazatelji efikasnosti za potrošena javna sredstva, a s druge strane, osnova za dodjelu sredstava kod

programiranja i planiranja budžeta za buduću potrošnju.

Svi budžetski korisnici su dostavili svoje zahtjeve. Ministarstvo finansija je izvršilo pregled i

analizu podataka dostavljenih od strane korisnika. Budući da su sredstva ograničena nije moguće

ispuniti sve zahtjeve budžetskih korisnika. Samim tim da bi se pripremile preporuke o ukupnim

rashodima,Ministarstvo finansija je na osnovu dostavljenih podataka vršilo procjenu i ocjenu

opravdanosti zahtjeva, te valorizaciju i prioritete u uslovima ograničenih sredstava.

55

Općenito se može konstatirati:

• Većina korisnika se nije pridržavalo upustava o pravilnom popunjavanju priloženih tabela. U

Tabeli br.1.“Postojeći programi“, najčešće su iskazani i zahtjevi za dodatnim sredstvima u

naredne tri godine. Instrukcijama je jasno naglašeno da se zahtjevi za dodatnom potrošnjom

iskazuju u Tabeli br.2 „Novi prijedlozi visokoprioritetne potrošnje“ i da se odvoje od

postojećih programa, kako bi se potrebe za dodatnim sredstvima, mogle iskazati kroz

očekivane rezultate, koji su mjerljivi;

• korisnici nisu dostavili svoje prijedloge obrazložene kroz programe sa jasno definisanim

ciljevima, zakonskim osnovom i iskazanim rezultatima u protekloj godini i projekcijama kroz

naredne tri godine;

• većina programa iskazana je samo kroz ekonomsku klasifikaciju, odnosno kroz potrebna

finansijska sredstva za navedene programe;

• većina korisnika nije navela pokazatelje izlaznih i krajnjih rezultata, odnosno efikasnosti, kako

postojećih programa tako i novih;

• većina korisnika je navela potrebu za upošljavanjem novih djelatnika, s tim da se nije dodatno

obrazloženo povećanje obima posla, niti zakonska regulativa, kojom bi se povećao broj

novih djelatnika.

• povećanje obima posla koji zahtjeva upošljavanje novih djelatnika.

Ukupni zahtjevi za finansijskim sredstvima u 2018. godini iznose oko 248 mil. KM, što je u

odnosu na budžet za 2017. godinu više za oko 52 mil. KM ili oko 64 mil. KM u odnosu na izvršenje

u 2016. godini. Za naredne dvije godine zahtjevi se kreću oko 235 mil. KM za 2019. godinu i oko 239

mil. KM za 2020. godinu. Zahtjevi za ukupnim sredstvima po budžetskim korisnicima, za 2018.

godinu i naredne dvije prikazani su u Tabeli 6.2.

U narednoj analizi prikazani su zahtjevi budžetskih korisnika za dodatnim sredstvima u 2018.

g. i u naredne dvije godine.

Skupština HNK, navela je naziv postojećeg programa “Izrada i usvajanje Zakonskih propisa

u svrhu poboljšanja kvalitete življenja u HNK i ispunjene Ustavnih obaveza Skupštine“ i

„Rekonstrukcija zgrade Skupštine“, a operativni ciljevi su „ispoštovati zakonsku obavezu isplate bruto

plaća i ostalih naknada iz radnog odnosa na koje zastupnici i djelatnici imaju zakonsko pravo, te

osiguranje materijalnih pretpostavki za obavljanje poslova ustavne i zakonske nadležnosti Skupštine“.

Očekivani učinci programa iskazani su kroz broj donešenih zakona i propisa u odnosu na

predviđeni plan koji je definisan programom rada Skupštine i povećanjem broja donešenih zakona i

propisa na osnovu boljih uslova rada stečenih na osnovu rekonstrukcije zgrade Skupštine i nabavke

opreme.

Prijedlog dodatne prioritetne potrošnje nije naveden.

Ured predsjednika Vlade svoje zahtjeve je iskazao kroz dva programa. Prvi program je

„Ured predsjednika Vlade“,navedeni operativni ciljevi programa su: „kvalitetne i pravodobne

pripreme za predsjednika Vlade za održavanje sjednica Vlade i drugih aktivnosti“ i drugi program je

„Zajednički materijalni troškovi“, navedeni operativni ciljevi su: izvršavanje svih zajedničkih obaveza,

uglavnom finansijskih“, a predložene aktivnosti za drugi program su:“provedba Plana prijema

pripravnika Vlade HNK“.

Očekivani učinak za prvi program iskazan je kroz mjere učinka, kao izlazni rezultati navedeni su: broj

sjednica i priopćenja, čestitke, isprike i dr.obavjesti.

U troškovnom dijelu prvog programa za 2018.godinu, iskazana je potreba za povećanjem tekućih

transfera, na ime pomoći udruženjima,neprofitnim organizacijama i pojedincima kao i za IPA projekte

u ukupnom iznosu od 1,3 mil. KM, a u 2019.g i 2020.g. iskazani iznos za ove namjene je 300

56

hilj..KM. Također, navedena je potreba u 2018.godini, za nabavkom građevine za smještaj Vlade,

ministarstava i drugih tijela uprave i nabavke automobila za potrebe predsjednika Vlade u ukupnom

iznosu od 13,33 mil.KM. Za naredne dvije godine iznos za kapitalna ulaganja iskazan je u iznosu od

100 000 KM.

Budžetski korisnik prilikom popunjavanja Tabele br.1.nije se pridržavao upustava za popunjavanje.

Nova potrošnja ili zahtjev za dodatnom potrošnjom na postojećim programima treba se iskazati kroz

Tabelu br.2, sa svim podacima koji se traže u navedenoj tabeli.

Očekivani učinci za drugi program, iskazan je broj pripravnika (100), kao izlazni rezultat, koji bi bio

primljen provedbom plana prijema istih , za 2018.g i naredne dvije. Drugi rezultati nisu navedeni za

ovaj program.

Stručne službe Vlade svoj zahtjev je iskazao kroz program „Izvršavanje stručnih poslova za

potrebe Vlade“. Očekivani učinak programa iskazan je kroz izvršavanje svih stručnih poslova,

odnosno kroz broj redovnih i vanrednih sjednica Vlade. Zahtjev za dodatnim sredstvima nije naveden.

Ured za zakonodavstvo svoje zahtjeve je iskazao kroz program „Davanje stručnih mišljenja u

skladu odredbama Poslovnika o radu Vlade HNK“, očekivani učinak programa iskazan je kroz broj

datih mišljenja i sugestije na akte.

Iskazana je potreba za povećanjem broja uposlenih (jedan djelatnik) u 2018.godini, a time i povećanje

finansijskih sredstava.

Budžetski korisnik prilikom popunjavanja Tabele br.1.nije se pridržavao upustava o popunjavanju

navedenih tabela. Zahtjev za dodatnom potrošnjom na postojećim programima treba se iskazati kroz

Tabelu br.2, sa svim podacima koje se traže u navedenoj tabeli.

Ministarstvo unutrašnjih poslova HNK, svoju djelatnost je iskazao kroz dva programa. Naziv

prvog programa je „Policijski službenici“, a drugog „Administracija i potpora“. Popunjeni su svi

podaci u tabelama po navedenim programima. Analizirajući prvi program po dostavljenim podacima,

broj kontrolisanih vozila i vozača u 2012. godini je bio 123.168; u 2013. godini 125.979 ;u 2014.

godini 112.490,u 2015.godini 108.733,a u 2016.godini 111.670. Broj saobraćajnih nezgoda u 2012.

godini je 534; u 2013.g. 549; u 2014. godini je 578; u 2015.godini 2.127,a u 2016.godini 2.325. Broj

zaposlenih po ovom programu u 2012. godini je iznosio 839; u 2013.g je 852; u 2014.g. je 798; u

2015.g. taj broj je 743,a u 2016g. to je 691 uposleni. Iz navedenog proizlazi da je broj saobraćajnih

nezgoda značajno povećan u 2015g. i 2016.godini, također je broj uposlenih na ovom programu u

stalnom padu. Sigurno je potrebno napraviti sveobuhvatnu analizu učinkovitosti navedenog programa.

Prijedlog dodatne prioritetne potrošnje za 2018.godinu i naredne dvije iskazana je kroz potrebu

upošljavanja novih djelatnika, tako da bi ukupni troškovi za ovaj program u 2018.g. bili oko 29 mil.

KM,u 2019 .g. 25 mil. KM ,a u 2020 .g. 26 mil. KM.

Za drugi program (administracija i potpora), također su navedeni svi podaci o programu. U Tabeli

br.2.2. prijedlog dodatne visoko-prioritetne potrošnje,za ovaj program iskazana je potreba za

prijemom novih djelatnika tako da bih ukupni rashodi za ovaj program u 2018.godini iznosili oko

11mil.KM kao i u naredne dvije godine.

Ministarstvo pravosuđa,uprave i lokalne samouprave, svoj zahtjev je iskazao kroz jedan

postojeći program pod nazivom „Poboljšani uslovi pružanja usluga građanima“. Rezultati ovog

programa su iskazani kroz jednu mjeru učinka „broj predmeta“. Troškovi ovog programa su identični

sa planom za 2017.godinu. U Tabeli 2.1. Prijedlog dodatne visoko-prioritetne potrošnje, naveden je

program pod nazivom „reforma javne uprave u poboljšanju usluga građana“. Očekivani učinci

programa nisu navedeni. Procjena troškova za ovaj program rađena je na osnovu povećanja broja

uposlenih (1 inspektor i 1 savjetnik za krivične sankcije u 2018.g. ), i u 2018.godini navedena je

potreba nabavka automobila za inspekcijski nadzor.

57

Ministarstvo pravosuđa,uprave i lokalne samouprave dostavilo je zahtjev za „Kantonalni zavod

za pravnu pomoć“. Zahtjev je iskazan kroz jedan program „pružanje besplatne pravne pomoći za

osobe slabijeg imovinskog stanja“,a očekivani učinci programa nisu navedene. U tabeli 2.1. prijedlog

dodatne visoko-prioritetne potrošnje naveden je program „Funkcionisanje Zavoda za pravnu pomoć“ i

iskazana potreba za povećanim sredstvima u svrhu primanja 3 nova djelatnika i nabavke automobila.

Kantonalni sud Mostar svoj zahtjev je iskazao kroz jedan program „Rješavanje sudskih

predmeta pred drugostepenim sudom“. Očekivani učinak programa i mjere učinka su iskazane kroz

rješavanje predmeta iz prethodnih godina i predmeta zaprimljenih u tekućoj godini. U tabeli 2.1.

iskazana je potreba za dodatnim sredstvima u cilju upošljavanja 7 novih djelatnika,( 2 sudca i 5

administrativnih djelatnika).Zahtjev za dodatnom potrošnjom nije obrazložen kroz očekivane učinke i

rezultate.

Kantonalno tužilaštvo Mostar svoj zahtjev je iskazao kroz jedan program „Strateški okvir rada

Tužilaštva HNK za period 2016-2020“. Očekivani učinak programa i rezultati istog nisu navedeni.

Iskazana je potreba za dodatnim finansijskim sredstvima u svrhu upošljavanja 8 novih djelatnika i

osposobljavanja za rad arhivskog prostora u prizemlju zgrade tužilaštva.

Budžetski korisnik prilikom popunjavanja Tabele br.1.nije se pridržavao upustava o popunjavanju

istih, naime,nova potrošnja ili zahtjev za dodatnom potrošnjom na postojećim programima treba

iskazati u Tabeli br.2, sa svim podacima koje se traže u navedenoj tabeli.

Kantonalno javno pravobranilaštvo Mostar svoj zahtjev je iskazao kroz jedan program

„Zastupanje HNK,zaštita imovine i imovinskih interesa kantona“. Očekivani učinak programa i mjere

učinka su iskazane samo kroz broj predmeta u radu (4.485).Iskazana je potreba za dodatnim

finansijskim sredstvima u svrhu upošljavanja 2 nova djelatnika i nabavka softvera, sa odgovarajućim

programom.

Budžetski korisnik prilikom popunjavanja Tabele br.1.nije se pridržavao instrukcija,nova potrošnja ili

zahtjev za dodatnom potrošnjom na postojećim programima trebala se iskazati kroz Tabelu br.2, sa

svim podacima koje se traže u navedenoj tabeli.

Općinski sud Čapljina svoj zahtjev je iskazao kroz jedan program pod nazivom „Zakonito

postupanje,upravljanje i suđenje po sudskim predmetima u razumnom roku po svim referatima i

vrstama predmeta““. Očekivani učinak programa i mjere učinka su iskazane kroz broj zaprimljenih i

riješenih predmeta. Iskazan je zahtjev za dodatnom potrošnjom,a kao obrazloženje za dodatnim

finansijskim sredstvima je naveden prijem jednog djelatnika,povećanje plaća za suce, prekovremeni

rad kao i sredstva za osiguranje povećanja plaća uposlenicima u radnom odnosu. Iskazana je i potreba

za nabavkom cvik sata,klima uređaja,stolica za sve uposlenike,police za arhivu,računara kao i

osposobljavanje ulaza u zgradu suda za invalide.

Općinski sud Konjic svoj zahtjev je iskazao kroz jedan program pod nazivom: „Zakonito

postupanje, upravljanje i suđenje po sudskim predmetima u razumnom roku po svim referatima i

vrstama predmeta“. Očekivani učinak programa i mjere učinka su iskazane kroz broj riješenih

predmeta te koeficijentom protoka predmeta (broj riješenih u odnosu na broj primljenih predmeta). U

tabeli 2.1. je iskazana potreba za dodatnim sredstvima unutar postojećeg programa,a kao obrazloženje

potrebe za novim finansijskim sredstvima je naveden prijem 4 nova djelatnika, kao i povećanje

sredstava za komunalne usluga, energiju ,kapitalna ulaganja u cilju rješavanja nedostatnog poslovnog

prostora izgradnjom dodatnog dijela zgrade.

Općinski sud Mostar svoj zahtjev je iskazao kroz jedan program. Naziv programa nije

naveden,a kao operativni cilj je naveden efikasniji rad suda i brže rješavanje starih predmeta.

Očekivani učinak je iskazan kroz krajnji rezultat (povećani broj predmeta i njihovo rješavanje).

58

Podaci o programu i očekivani učinci programa iskazani u tabeli br.2.1 nisu navedeni. Procjena

predloženih troškova programa je iskazana u iznosu od 771.800,00 KM u 2018.g. i 774.500,00 KM za

2019.g. i 2020.g. uz obrazloženje potrebe za prijemom 10 novih djelatnika.

Ministarstvo pravosuđa,uprave i lokalne samouprave dostavilo je zahtjev za „Općinski sud

Čitluk“, naveden je jedan program „Uspostavljanje Općinskog suda Čitluk“ .Očekivani učinak

programa nije naveden, u tabeli 2.1. prijedlog dodatne visoko-prioritetne potrošnje , navedena je

potreba uspostavljanja rada suda sa dodatnim prijemom novih 13 djelatnika.

Ministarstvo finansija je svoje zahtjeve iskazalo kroz tri postojeća programa, prvi „Planiranje

budžeta“,drugi „Finansijsko upravljanje trezorom“ i treći „Strateško rukovođenje i administracija

ministarstva“. Za sve programe navedeni su opći podaci, očekivani učinci programa i svi su iskazani

kroz rashode razvrstane po ekonomskom kodu. Prijedlozi visoko-prioritetne potrošnje u naredne tri

godine iskazani su kroz četiri nova programa. Prvi program dodatne potrošnje je pod

nazivom“Jedinica za internu reviziju“,što je i zakonska obaveza za potrebom uspostavljanja ove

jedinice . Procjena troškova za ovaj program iskazana je za minimalno upošljavanje tri djelatnika .

Drugi program dodatne potrošnje naveden je pod nazivom“Sektor za inspekcijski nadzor“ i ovaj

program ima svoje utemeljenje u Zakonu o budžetima u FBiH, rashodi su identični kao i u

prethodnom programu, minimalno upošljavanje tri djelatnika, da bi se stekli uslovi za neometan rad

sektora. Treći program pod nazivom“izmirenje obaveza po Zakonu o unutrašnjem dugu HNK“,

prikazana je potreba za izmirenjem obaveza za doprinose PIO, obaveze za beneficirani staž MUP-a,

obaveze za poreze i doprinose u narednom trogodišnjem periodu, koje su definisane navedenim

Zakonom. Četvrti program pod nazivom „Izvršavanje sudskih presuda po osnovu radnog odnosa“

naveden je kao prioritetna potrošnja u narednom periodu, iz razloga nagomilanih obaveza po ovom

osnovu iz prethodnih godina. Također, Vlada HNK je prepoznala ozbiljnost ovog problema i

pokrenula aktivnosti u 2016.godini za rješavanjem ovih obaveza. Prijedlog Ministarstva financija je

da se prispjele obaveze po ovom osnovu izmire u narednom trogodišnjem periodu i to zaključivanjem

ugovora o vansudskim nagodbama, bez uključivanja zateznih kamata koje se procjenjuju u ovom

momentu na obavezu od 22,2 mil.KM sudskih presuda.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK svoje zahtjeve je iskazalo kroz pet

postojećih programa i to: 1)strateško rukovođenje i administracija; 2)osnovno obrazovanje; 3)srednje

obrazovanje; 4)visoko obrazovanje i 5)kultura, sport i informisanje. Zahtjevi za dodatnom potrošnjom

nisu iskazani u tabelama br.2., nego su iskazani u tabelama br.1. Ukupno potrebna sredstava za

pobrojane programe u 2018 .godini je 87.613.250,00 KM, što je više u odnosu na plan 2017.godine

oko 5,6 mil.KM, a u odnosu na izvršenje u 2016.godini oko 8,5 mil.KM. i u naredne dvije godine se

povećavaju zahtjevi za budžetskim sredstvima, u 2019.g. je oko 91,6 mil.KM i u 2020.g. oko

96mil.KM.

Najviše dodatnih sredstava je iskazano za program „Osnovno obrazovanje“ (oko 1,6 mil.KM u

2018.godini više u odnosu na plan 2017.godine i oko 2,46 mil. KM više u odnosu na izvršenje u

2016.godini).

Analizom programa “Osnovno obrazovanje“ prema predočenim pokazateljima,-broj učenika

koji pohađa osnovnu školu, u 2013. godini bio je 19.101, broj učenika u 2014. godini 18.593, dok je

broj učenika u 2015.godini 18.431, a broj uposlenih koji rade na ovom programu u 2013 godini je bio

2.175, u 2014.g. 2.154, a u 2015.g. 2.197.Broj učenika koji pohađaju osnovnu školu u 2016. godini je

18.400,dok je broj nastavnika angažovan u 2016.godini iznosio 2.194. Iz navedenog proističe da se

broj učenika koji pohađaju osnovne škole smanjuje iz godine u godinu, a broj angažiranih djelatnika

je sve veći kao i potrebnih sredstava za ovaj program. Nameće se potreba za preispitivanjem

59

učinkovitosti ovog programa, znajući da je i u narednim periodu iskazana potreba za ogromnim

sredstvima i povećanjem broja uposlenih. Slična analiza bi se mogla izvesti i u ostalim programima.

U tabeli 2.1. je naveden i novi program pod nazivom “Elektronske učionice“.Očekivani učinak

ovog programa je nejasno naveden,a mjere učinka su iskazane kroz broj elektronski opremljenih

učionica (10),broj opremljenih škola (10) i trošak po školi (15.000,00KM).

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite svoju potrošnju u narednom periodu iskazalo

je kroz pet postojećih programa i to:1) socijalna zaštita; 2)zaštita civilnih žrtava rata; 3)zaštita

porodice sa djecom; 4) zdravstvena zaštita i 5)rad i radni odnosi. Opće informacije o programima, kao

i procjena troškova programa je navedena za sve pobrojane programe. Rezultati i očekivani učinci

programa su iskazani kroz jednu mjeru učinka „broj korisnika“, tako da se ne može u cijelosti

procijeniti efikasnost navedenih programa.

Prijedlozi dodatne potrošnje iskazani su kroz tabelu br.1.umjesto kroz tabelu broj 2, a to su: za

program br.1. disciplinski centar za maloljetnike; za program br.2 :upošljavanje jednog djelatnika;

program br.3):Finansiranje prava iz oblasti zaštite porodice s djecom (jednokratne pomoći za opremu

novorođene djece); program br.4: prijem novih djelatnika po Pravilniku o

sistematizaciji,sufinansiranje Zavoda za javno zdravstvo,finansiranje promocije zdravlja i prevencije

bolesti,paket zdravstvenih prava neosiguranih osoba i sufinansiranje rada bolničkih zdravstvenih

ustanova; i zaprogram br.5: smanjenje rada na crno,povećanje efikasnosti u oblasti zaštite o radu i

posredovanje u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.Prednacrt zakona o

posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba upućen je u proceduru u

iznosu od 1.200.000,00 KM.

Svaki od navedenih prijedloga dodatne potrošnje u narednom periodu nije iskazan kroz

rezultate i očekivane učinke programa i nije iskazan u tabeli 2.1. kao prijedlog dodatne visoko-

prioritetne potrošnje.Potrebna sredstva za navedene programe u 2018.godini bi iznosila oko 6 mil.

KM.

Uprava za prognanike i izbjeglice svoj zahtjev je iskazala kroz jedan postojeći program pod

nazivom „Skrb o prognanicima-raseljenim osobama i pomoć povratnicima u obnovi prijeratnog

stambenog fonda“ Rezultati ovog programa nisu iskazani. Zahtjev za dodatnom potrošnjom je iskazan

u tabeli br 2.1.,a kao obrazloženje potrebe za dodatnim sredstvima navedeno je pražnjenje

kolektivnih centara u iznosu od 100.000,00 KM,održiv povratak 600.000,00 KM i pomoć

povratnicima „anex 7“ 2.830.000,00 KM.

Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNK, svoje zahtjeve je iskazalo kroz dva

postojeća programa pod nazivom 1) izrada i sprovođenje zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti i

2) prostorni plan HNK. Zahtjevi za dodatnom potrošnjom su također iskazani kroz postojeće programe

u tabeli br.1. Obzirom da seradi o proširenju obima postojećih programa, kao i zahtjeva za ponovnom

dodjelom sredstava za kapitalne projekte, nisu precizirani ciljevi programa, kao i početne procjene

troškova za navedene programe, te ciljani učinci.

Uprava za civilnu zaštitu svoje zahtjeve je iskazala kroz četiri postojeća programa pod

nazivom:1)administrativna i tehnička podrška; 2)zaštita i spašavanje od prirodnih i dr.nesreća;

3)zaštita od požara i vatrogastvo i 4) štab civilne zaštite. U zahtjevima nisu razdvojeni prijedlozi

dodatne visokoprioritetne potrošnje, isti su iskazani kao proširenje obima postojećih programa, bez

navođenja preciznih ciljeva programa, početne procjene troškova i ciljanih učinaka .

Štab civilne zaštite nije dostavio tabelu br.1 za svoj postojeći program,nego je samo iskazana potreba

za dodatnim sredstvima u tabeli br.2 u iznosu od 35.000,00 KM.

60

Ministarstvo saobraćaja i veza/Uprava za ceste je svoje zahtjeve iskazalo kroz jedan

postojeći program pod nazivom „ciljevi utvrđeni u skladu sa strategijom razvoja javnih puteva i

srednjoročnim planom“. Opći podaci o programima su navedeni i procjene troškova programa, ali

rezultati i očekivani učinci nisu navedeni ni za jedan program. Zahtjev za dodatnom potrošnjom je

iskazan u okviru postojećeg programa, , tako da je teško odlučiti što je prioritet u finansiranju za

naredni trogodišnji period.

Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je svoje zahtjeve iskazala kroz jedan

program :“Projekat označavanja naselja,ulica,trgova i zgrada brojevima i izradu adresnog

registra“.Mjere učinka su djelimično navedene kroz izlazni rezultat i krajnji rezultat,a potreba za

dodatnom potrošnjom je iskazana u okviru postojećeg programa.

Arhiv HNK je svoje zahtjeve iskazao kroz jedan program „Osnovna djelatnost“.Mjere učinka

nisu navedene,a potreba za dodatnim sredstvima je iskazana u okviru postojećeg programa tako da je

teško donijeti odluku šta je prioritet u finansiranju.Navedena je potreba za prijemom 2 nova djelatnika.

Zavod za zaštitu kulturno istorijske baštine je svoje zahtjeve iskazao kroz jedan postojeći

program „Osnovna djelatnost“.Mjere učinka su iskazane samo kroz izlazni rezultat i to kao broj

istraživanja.Budžetski korisnik prilikom popunjavanja Tabele br.1.nije se pridržavao instrukcija,nova

potrošnja ili zahtjev za dodatnom potrošnjom na postojećim programima trebala se iskazati kroz

Tabelu br.2, sa svim podacima koje se traže u navedenoj tabeli.

Ministarstvo trgovine,turizma i zaštite okoliša HNK svoje zahtjeve je iskazalo kroz četiri

postojeća programa pod nazivom: 1)turizam i ugostiteljstvo; 2)zaštita prirode i okoliša; 3)inspekcija i

4) administracija. Za sve programe su navedene opće informacije, kao i rashodi, odnosno procjena

troškova pojedinih programe. Što se tiče mjera učinka za nabrojane programe, iste su navedene, ali

rezultati programa koji se mogu mjeriti nisu navedeni ni za jedan program. Također u sklopu

postojećih programa u troškovnom dijelu povećani su zahtjevi za sredstvima za naredni period na

osnovu povećanja broja zaposlenih , što se moglo iskazati u tabelama za dodatnu visoko-prioritetnu

potrošnju. Korisnik je naveo i jedan program za dodatnom potrošnjom u tabeli br.2. koji je nastavak

programa broj 1.(turizam i ugostiteljstvo). Osim općih informacija o programu i troškovne procjene

nisu precizirani očekivani rezultati, odnosno ciljani učinci programa iskazani kroz mjere učinka.

Ministarstvo privrede je svoju potrošnju iskazalo kroz četiri programa i to: 1)

razvoj,poduzetništvo i obrt; 2)energetika,industrija i rudarstvo; 3) osiguranje zakonitog poslovanja

putem inspekcijskih nadzora i 4) kabinet ministarstva. Za prvi,drugi i čevrti programa navedeni su

zahtjevi za dodatnom potrošnjom, koji predstavljaju proširenje obima postojećih programa. Opće

informacije o programima, procjena troškova programa kao i mjere učinka su navedeni za sve

pobrojane programe. Ukupni zahtjevi za dodatnim sredstvima u 2018.godini su veći oko 1,36 mil. KM

u odnosu na plan za 2017.godinu i u naredne dvije godine zahtjevi se povećavaju oko 0,2 mil. KM po

godini.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede svoje zahtjeve je iskazalo kroz devet

postojećih programa pod nazivom: 1)kabinet ministarstva; 2)godišnji program utroška za vode;

3)godišnji program utroška sredstava za veterinarstvo; 4) podrška za razvoj i zaštita državnih i

privatnih šuma u HNK; 5)program utroška novčanih sredstava prikupljenih prenamjenom

poljoprivrednog zemljišta; 6)inspektorat; 7) zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu

bilja ; 8)program utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj i

61

prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji; i program 9) unapređenje lovstva.Za sve programe navedeni

su opći podaci (ciljevi programa, rukovoditelj programa, pravno uporište i predložene aktivnosti),

također su navedeni rashodi za pojedine programe. Očekivani učinci programa navedeni su kroz mjere

učinka koje nisu iskazane kod svih programa, odnosno gdje rezultati nisu mjerljivi. Procjena troškova

za program pod rednim brojem osam za 2018.;2019.i 2020.godinu je znatno veća u odnosu na

2017.godinu (oko 1,37 mil.KM), iz razloga primjene Zakona o novčanim potporama u primarnoj

poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno prerađivačkoj proizvodnji. Svaki od navedenih programa,

je obrazložen u „napomenama“.

U navedenim programima nije odvojeno prikazan prijedlog dodatne potrošnje za naredne

godine, već je isti prikazan u sklopu postojećih programa, tako da je teško odvojiti koji zaista program

najviše doprinosi ekonomskom i društvenom razvoju kantona.Korisnik je u tabelama br.2. naveo dva

programa kao prijedlog visoko-prioritetne potrošnje pod nazivom: 1)izrada podloge neophodnih za

planiranje i provođenje aktivnosti prema Zakonu o vodama i Strategiji upravljanja vodama FBiH

2010-2022. Ovaj program je iskazan kao zahtjev za dodjelu sredstava za kapitalna ulaganja, koji je u

sklopu postojećeg programa pod rednim brojem 2.Drugi prijedlog dodatne potrošnje u naredne tri

godine je program pod nazivom „Održavanje savjetovanja i predavanja i provođenja SIT metode“, koji

predstavlja proširenje obima usluga u sklopu postojećeg programa pod rednim brojem 7.

Ministarstvo za pitanja boraca svoje zahtjeve je iskazalo kroz tri postojeća programa pod

nazivom: 1)administracija ministarstva; 2)grant udruženjima i 3)izdaci po osnovu Zakona o

dopunskim pravima boraca. Za sve programe navedeni su opći podaci i procjena troškova dok su

mjere učinka djelimično iskazane.

Zahtjevi za dodatnom potrošnjom nisu iskazani u posebnim tabelama, nego u sklopu postojećih

programa, tako da je teško ocijeniti koji se ciljani učinci žele postići angažovanjem dodatnih sredstava.

Zavod za školstvo svoje zahtjeve je iskazalo kroz jedan postojeći programa pod nazivom:

1)strateško rukovođenje i administracija“.Opće informacije o programu su navedene,a mjere učinka su

iskazane kroz izlazni rezultat.U tabeli br.2 prijedlog dodatne visoko-prioritetne potrošnje je naveden

program „povećanje efikasnosti rada Zavoda za školstvo“ i predstavlja proširenje obima usluga

postojećeg programa.

Pedagoški zavod je svoje zahtjeve je iskazalo kroz jedan program.Opće informacije o programu

nisu navedene,kao ni mjere učinka.Tabela procjena troškova programa je popunjena. Budžetski

korisnik prilikom popunjavanja Tabele br.1.nije se pridržavao instrukcija,nova potrošnja ili zahtjev za

dodatnom potrošnjom na postojećim programima trebala se iskazati kroz Tabelu br.2, sa svim

podacima koje se traže u navedenoj tabeli.

Narodna biblioteka Mostar je svoje zahtjeve iskazala kroz jedan postojeći programa pod

nazivom „Osnovna djelatnost“ .Opće informacije o programu su navedene.Mjera učinka je iskazana

brojčano samo kroz izlazni rezultat. Budžetski korisnik prilikom popunjavanja Tabele br.1.nije se

pridržavao instrukcija,nova potrošnja ili zahtjev za dodatnom potrošnjom na postojećim programima

trebala se iskazati kroz Tabelu br.2, sa svim podacima koje se traže u navedenoj tabeli.

62

Tabela : Predloženi zahtjevi proračunskih/budžetskih korisnika za period 2018.-2020. Godina

Proračunski/budžetski korisnici

Izvršenje Budžet Zahtjevi

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Skupština HNK 1.712.169 1.976.000 1.995.000 1.995.000 1.995.000

Ured presjednika Vlade (zaj.troš)

4.635.383 3.816.030 18.615.880 4.487.880 4.429.880

Stručne službe Vlade 579.248 599.380 601.902 604.436 606.983

Ured za zakonodavstvo 178.467 191.900 230.080 230.080 230.080

Ministarstvo financija/finansija

15.099.089 17.245.095 21.506.095 20.843.020 19.449.895

Arhiv HNŽ/K 325.869 404.200 505.000 509.500 518.500

Ministarstvo za pitanja bran./boraca

2.378.138 3.101.100 3.337.760 3.622.760 3.948.760

Uprava za progna. I izbjeglice

455.253 712.300 4.246.900 4.249.000 4.251.100

Zavod za zaštitu kul.pov.baš

124.929 171.610 226.760 281.920 308.920

Ministarstvo prometa i veza 1.468.806 1.836.490 2.440.500 2.440.500 2.440.500

Min.prometa i veza-Uprava za puteve

4.908.386 5.000.000 5.500.000 5.500.000 5.500.000

Min.trgovine,turizma i zaš.ok.

1.874.160 2.495.140 2.755.940 2.816.280 2.926.820

Uprava za geod.i im-prav. 364.557 453.100 540.000 620.000 620.000

Min.gospodarstva/privrede 1.909.060 2.500.100 3.864.380 4.043.680 4.294.990

Minis.poljoprivrede,šum. I vod

6.198.362 8.029.000 10.922.138 11.496.087 11.726.087

MUP 32.233.483 34.317.160 40.333.730 36.055.600 36.336.290

Uprava za civilnu zaštitu i vatrg.

2.445.661 1.497.630 1.772.290 1.837.095 1.940.681

Min.zdravstva 11.522.403 13.367.020 19.462.240 19.709.080 19.803.000

Min.graditeljstva/građenja 1.391.011 1.778.200 1.932.200 2.087.200 2.240.200

Min.pravosuđa i pravosud.tijela 12.975.734 13.780.760 18.799.810 18.418.521 18.469.072

Min.prosvjete/obrazovanja 79.998.029 82.016.675 87.613.250 91.645.250 96.074.250

Zavodi za školstvo 477.161 498.850 646.055 707.980 773.500

Narodna knjižnica 332.928 301.370 368.785 398.622 428.459

Pedagoški zavod 425.067 484.200 500.722 500.722 500.722

UKUPNO 184.013.355 196.573.310 248.717.417 235.100.213 239.813.689

63

9. ANALIZA BUDŽETSKIH PRIORITETA

Ministarstvo finansija (MF) je napravilo sveobuhvatnu analizu tabela budžetskih instrukcija

broj 1. dostavljenih od strane korisnika, te na osnovu prihodovnih mogućnosti i kvalitete informacija

koje su sadržane u tim tabelama dalo svoje preporuke o gornjim granicama potrošnje za svakog

korisnika (naredna tabela), što predstavlja ograničenje za zahtjeve korisnika koji će biti dostavljeni

kasnije u budžetskom ciklusu. Potrebno je naglasiti da Ministarstvo finansija nije imalo realnih

mogućnosti za osiguranje sredstava za nove projekte i aktivnosti koji su bili navedeni u zahtjevima

korisnika, bar ne u 2018. godini, nego je pokušalo osigurati budžetsku potrošnju na nivou 2017.

godine po korisnicima, uvažavajući definirane prioritete potrošnje.

Analizirajući informacije u dostavljenim tabelama i uspoređujući ih sa informacijama iz

prethodnih perioda, vidljivo je da se kvaliteta istih kroz posmatrane periode smanjuje u većine

budžetskih korisnika, što nedvosmisleno ukazuje kako se spomenutim aktivnostima prilazi

nedovoljno ozbiljno i bez stvarne namjene da se uključe svi relevantni i nadležni sektorski službenici

sa jasnom namjenom da se za uloženi javni novac osiguraju optimalni rezultati i zadovolje ciljevi

ukoliko su uopće i definirani. Nijedan predloženi program nije detaljno obrazložen kroz mjere učinka

i rezultate programa, također, nije jasno razdvojena postojeća potrošnja niti novi prioriteti potrošnje.

Veliki broj korisnika nije definirao precizno ciljeve, aktivnosti i rezultate, te na osnovu toga nije bilo

moguće ocijeniti uspješnost ili učinak njihovog programa, a time ni ocijeniti bitnost finansiranja

njihovih zahtjeva, čemu će se u principu ubuduće morati posvetiti veća pažnja i ozbiljnost, kako zbog

zahtjeva zakonske prirode, tako i zbog dostignutih praksi unutar budžetskih procesa EU, kojima BiH

teži.

Važno je istaći da je navedeno niz novih projekata, kao prioritetna potrošnja u narednom

periodu, koji sigurno zaslužuju mogućnost realiziranja, bar dijelom, ako ne u ovom periodu onda

sigurno u narednom. Ovi projekti bi se trebali detaljnije obrazložiti, sa jasno postavljenim ciljevima i

učincima, kao i rezultatima programa.

U narednoj tabeli prikazana su početna ograničenja, odnosno gornje granice rashoda za

budžetsku 2018.godinu i naredne dvije , pojedinačno po budžetskim korisnicima.

64

DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA HNK 2018. – 2020. GODINA

BUDŽETSKI

KORISNIK

IZVRŠENJE

RASHODA

ZA2016. god.

BUDŽET

ZA 2017.

god.

2018.

DOB

2019. DOB 2020. DOB

SKUPŠTINA HNK

1.712.168,92 1.976.000,00 2.015.600,00 2.070.400,00 2.379.700,00

VLADA HNK

5.214.630,84 4.415.410,00 3.056.810,00 3.211.010,00 5.080.410,00

URED ZA

ZAKONODAVSTVO

HNK 178.467,34 191.900,00 190.900,00 194.850,00 200.900,00

MINISTARSTVO

UNUTRAŠNJIH

POSLOVA HNK 32.233.482,90 34.317.160,00 33.591.570,00 34.071.690,00 35.289.470,00

MINISTARSTVO

PRAVOSUĐA,

UPRAVE I LOKALNE

SAMOUPRAVE HNK 848.164,40 797.600,00 795.600,00 841.180,00 894.770,00

KANTONALNI ZAVOD

ZA PRAVNU POMOĆ 159.396,17 106.950,00 106.950,00 106.950,00 106.950,00

KANTONALNI SUD

MOSTAR 2.178.221,68 2.379.400,00 2.379.400,00 2.397.400,00 2.450.750,00

KANTONALNO

PRAVOBRANITELJST

VO MOSTAR 414.777,06 427.700,00 427.700,00 435.900,00 445.400,00

KANTONALNO

TUŽITELJSTVO

MOSTAR 2.207.942,56 2.344.550,00 2.573.390,00 2.590.460,00 2.642.890,00

KANTONALNI SUD

ČAPLJINA 1.553.854,04 1.621.500,00 1.600.900,00 1.613.780,00 1.661.700,00

KANTONALNI SUD

KONJIC 1.595.399,96 1.793.050,00 1.597.450,00 1.610.350,00 1.658.250,00

KANTONALNI SUD

MOSTAR 3.945.438,03 3.887.610,00 3.975.310,00 4.000.400,00 4.060.710,00

KANTONALNI SUD

ČITLUK 0,00 342.400,00 619.500,00 632.600,00 646.300,00

TRANSFER KAZNENO

POPRAVNIM

ZAVODIMA 72.540,00 80.000,00 80.000,00 80.000,00 80.000,00

MINISTARSTVO

FINANSIJA HNK 15.099.088,98 17.245.095,00 15.710.130,00 22.756.980,00 21.328.680,00

MINISTARSTVO

OBRAZOVANJA,

NAUKE KULTURE I

SPORTAHNK 79.998.028,13 82.016.675,00 83.437.350,00 83.864.460,00 84.930.300,00

MINISTARSTVO

ZDRAVSTVA RADA I

SOCIALNE

ZAŠTITEHNK 11.522.402,75 13.367.020,00 17.311.220,00 17.403.520,00 17.460.120,00

UPRAVA ZA

PROGNANIKE I 455.252,67 712.300,00 568.500,00 775.950,00 884.640,00

65

IZBJEGLICE HNK

MINISTARSTVO

GRADITELJSTVA I

PROSTORNOG

UREĐENJA HNK 1.391.011,01 1.778.200,00 1.728.200,00 1.775.390,00 1.833.810,00

UPRAVA ZA CIVILNU

ZAŠTITU I

VATROGASTVO 2.445.661,59 1.497.630,00 1.497.630,00 1.508.650,00 1.521.030,00

MINISTARSTVO

SAOBRAĆAJA I VEZA

HNK 6.377.192,01 6.836.490,00 7.341.490,00 7.386.570,00 7.441.830,00

UPRAVA ZA

GEODETSKE I

IMOVINSKO PRAVNE

POSLOVEHNK 364.557,20 453.100,00 453.100,00 460.500,00 469.800,00

ARHIV

HERCEGOVAČKO –

NERETVANSKOG

KANTONA 325.869,06 404.200,00 404.200,00 411.500,00 421.020,00

ZAVOD ZA ZAŠTITU

KULTURNO

ISTORIJSKE BAŠTINE 124.929,41 171.610,00 171.610,00 177.450,00 182.650,00

MINISTARSTVO

TRGOVINE,TURIZMA I

ZAŠTITE OKOLIŠA

HNK 1.874.160,30 2.495.140,00 2.450.140,00 2.888.060,00 4.456.100,00

MINISTARSTVO

PRIVREDE HNK 1.909.060,33 2.500.100,00 2.461.590,00 3.010.100,00 5.819.150,00

MINISTARSTVO

POLJOPRIVREDE,ŠUM

ARSTVA I

VODOPRIVREDE 6.198.362,29 8.029.000,00 7.923.490,00 8.729.930,00 11.296.900,00

MINISTARSTVO ZA

PITANJA BORACA 2.378.137,88 3.101.100,00 3.035.460,00 3.080.460,00 3.135.560,00

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

MOSTAR 477.161,34 498.850,00 501.250,00 510.650,00 521.450,00

PEDAGOŠKI ZAVOD

MOSTAR 425.067,46 484.200,00 465.200,00 474.200,00 484.100,00

NARODNA KNJIŽNICA 332.928,33 301.370,00 303.000,00 311.300,00 320.300,00

UKUPNO: 184.013.354,64 196.573.310 198.774.640 209.382.640 220.105.640

66

9.1. Osnovni prioriteti i politike (2018.-2020.)

Srednjoročne razvojne strategije naglašavaju potrebu da se prioriteti u raspodjeli javnih

resursa moraju strukturalno drugačije definirati sa ciljem favoriziranja razvojnih projekata, a to

istovremeno znači da je nužno ograničiti veoma visoke postojeće nivoe javne potrošnje.

Na osnovu kvalitete informacija koje su sadržane u budžetskim instrukcijama broj 1.

budžetskih korisnika i prije svega ukupnog okvira raspoloživih prihoda za 2018. godinu, uzimajući u

obzir finansijsku situaciju prethodnih i tekuće godine, potrebe za kvalitetnijim rješavanjem

akumuliranih obaveza Budžeta, Ministarstvo finansija je utvrdilo preliminarni nacrt Budžeta HNK za

2018. godinu. Preliminarnim nacrtom Budžeta određene su početne gornje granice rashoda za svakog

budžetskog korisnika za naredne tri godine, uzimajući u obzir identificirane ciljeve i predložene

prioritete potrošnje.

Ministarstvo finansija je u DOB-u 2018.-2020., uslijed postojećih zakonskih rješenja za 2018.

godinu i naredne dvije godine uključilo potrošnju kako slijedi:

Bruto plaće i doprinosi - U projekcijama ovih rashoda za 2018. godinu i naredne dvije, nije se

predvidio značajan rast, nego povećanje po osnovu radnog staža za postojeći broj uposlenih djelatnika.

Naknada uposlenih – Projekcije ovih rashoda za naredne godine su zadržane na istoj nivou kao

i u 2017. godini, izuzev onih naknada čiji je iznos vezan za iznose neto plaća u FBiH,

Materijalni troškovi - Visina sredstva za materijalne troškove korisnika Budžeta planirana je u

2018. godini i za naredne dvije godine, u skladu sa prihodovnim mogućnostima, vodeći računa da

planirane veličine omoguće minimalne potrebe funkcionisanja korisnika,

Transferi –Prilikom projekcije iznosa za tekuće transfere za 2018. godinu i naredne dvije

godine, Ministarstvo finansija,uz zadržavanje postojećih obveza, predložilo kao prioritetnu potrošnju:

1) uvođenje novih prava (povećanje broja korisnika) obuhvaćenih Zakonom o zaštiti

porodice sa djecom HNK;

2) uspostava Odjela za internu reviziju i inspekcijski nadzor ,izvršit će se naknadno u

skladu sa zakonom;

3) rješavanjem izvršnih sudskih presuda po osnovu radnog odnosa, kroz vansudske

nagodbe;

4) izvršavanje dio obaveza po Zakonu o unutrašnjem dugu HNK;

5) ovisno o prihodovnim mogućnostima, osiguranje stalnih iznosa za transfere u

poljoprivredi,privredi i turizmu.

Kapitalni izdatci i nabavka stalnih sredstava u 2018. godini i u naredne dvije godine, planirana

je u okviru neophodnih i realno potrebnih sredstava, vodeći računa o već započetim investicijama i

potpisanim ugovorima o nabavci opreme. Sredstva za ove namjene ovise o prihodovnim

mogućnostima.

67

PRILOZI

OKVIRNA FISKALNA TABELA HNK ZA PERIOD 2016.-2020.G.

Izvršenje Budžet Projekcije

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

UKUPNI PRIHODI I GRANTOVI 460.610.453,04 360.145.525,00 473.580.664,00 486.403.805,00 499.413.301,00

UKUPNI PRIHODI KANTONA 196.219.911,04 196.573.310,00 198.774.640,00 209.382.640,00 220.655.640,00

Porezni prihodi kantona 154.832.121,55 152.734.510,00 158.305.200,00 168.913.200,00 180.186.200,00

Prihodi od indirektnih poreza koji

pripadaju kantonu 110.544.666,09 106.780.000,00 109.773.000,00 119.707.000,00 130.244.000,00

Porez na dobit 20.866.655,46 21.504.550,00 23.770.000,00 24.100.000,00 24.460.000,00

Porez na dohodak 23.369.036,25 24.360.000,00 24.710.000,00 25.054.000,00 25.430.000,00

Ostali poreski prihodi 51.763,75 89.960,00 52.200,00 52.200,00 52.200,00

Neporezni prihodi kantona 32.303.568,33 34.694.800,00 31.077.440,00 31.077.440,00 31.077.440,00

Takse, naknade i kazne 22.157.672,67 22.933.200,00 20.050.400,00 20.050.400,00 20.050.400,00

Vlastiti prihodi,donacije i potpore 10.145.895,66 11.761.600,00 11.027.040,00 11.027.040,00 11.027.040,00

Posebne naknade 9.084.221,16 9.144.000,00 9.392.000,00 9.392.000,00 9.392.000,00

Prenešeni prihodi ŽUP 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Primici od dom.zaduživanja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Potpore budžetu kantona

Strani investicijski projekti (bez PJU za općine)

PRIHODI VANBUZĐETSKIH FONDOVA 139.261.644,00 16.157.456,00 136.222.174,00 136.510.415,00 137.013.030,00

Zavod zdravstvenog osiguranja 124.035.980,00 121.931,00 119.990.000,00 120.060.000,00 120.115.000,00

Fond za zaštitu okoliša 2.758.804,00 2.550.000,00 2.650.000,00 2.780.000,00 2.905.000,00

Služba za zapošljavanje 12.466.860,00 13.485.525,00 13.582.174,00 13.670.415,00 13.993.030,00

Direkcija za ceste

UKUPNI PRIHODI OPĆINA HNK 125.128.898,00 147.414.759,00 138.583.850,00 140.510.750,00 141.744.631,00

Porezni prihodi 48.277.659,00 48.729.800,00 49.328.850,00 50.140.250,00 50.804.038,00

Neporezni prihodi općina 61.089.494,00 67.554.793,00 68.527.900,00 69.603.400,00 69.798.678,00

Prihodi od grantova općinama 7.981.838,00 10.710.585,00 6.990.000,00 6.800.000,00 6.868.500,00

Primici 4.141.264,00 16.640.906,00 13.713.000,00 13.943.000,00 14.040.000,00

Višak prihoda iz prethodnih god. 3.543.349,00 3.731.175,00 0 0 210.310,00

Prihodi po osnovu zaostalih obaveza 95.294,00 47.500,00 24.100,00 24.100,00 23.105,00

Prihodi iz budžeta

UKUPNI RASHODI

RASHODI KANTONA 184.013.356 196.573.310 198.774.640 209.382.640 220.655.640

Troškovi plaća (plaće, naknade, doprinosi)

117.802.114 122.225.255 123.466.000 124.190.980 124.941.900

Troškovi materijala i usluga 12.831.646 14.737.125 14.745.000 14.945.000 14.945.000

Tekući transferi 31.837.039 37.528.040 40.459.740 49.549.740 56.029.740

Kamate i krediti 8.933.821 9.575.300 9.005.300 8.593.500 7.902.000

Kapitalni rashodi 3.321.586 3.363.590 1.706.600 2.711.420 7.445.000

Rashodi iz namjenskih prihoda 9.287.149 9.144.000 9.392.000 9.392.000

9.392.000

68

RASHODI OPĆINA 116.533.179,00 147.414.659,00 138.563.850,00 139.850.410,00 141.459.495,00

Troškovi plaća (plaće, naknade,

doprinosi) 30.290.630,00 31.580.978,00 32.925.948,00 33.144.350,00 33.427.174,00

Troškovi materijala i usluga 20.295.640,00 23.239.036,00 23.441.310,00 23.286.310,00 23.368.926,00

Tekući transferi 30.770.418,00 33.637.658,00 27.644.000,00 27.504.500,00 27.999.150,00

Kapitalni rashodi 8.607.598,00 15.297.153,00 13.209.872,00 14.483.000,00 14.779.900,00

Izdaci za kamate i kredit 856.812,00 828.236,00 1.015.900,00 1.048.300,00 1.159.880,00

Nabavka stalnih sredstava 22.048.202,00 38.417.619,00 35.655.682,00 35.836.250,00 36.112.220,00

Ostalo 3.663.879,00 4.413.979,00 4.671.138,00 4.547.700,00 4.612.245,00

RASHODI VANBUDŽET.FONDOVA 133.883.850,00 137.966.525,00 135.853.174,00 136.510.415,00 134.013.030,00

Plaće i naknade 8.805.624,00 8.966.536,00 9.207.456,00 9.416.725,00 9.625.617,00

Troškovi materijala i usluga 105.451.813,00 106.530.712,00 106.089.933,00 106.697.251,00 103.824.413,00

Tekući transferi 14.551.551,00 16.275.527,00 15.485.785,00 15.496.439,00 15.755.000,00

Kapitalni grant 2.360.761,00 3.130.000,00 2.750.000,00 2.750.000,00 2.750.000,00

Izdaci za kamate i kredit 1.929.871,00 2.223.750,00 1.500.000,00 1.380.000,00 1.338.000,00

Nabavka stalnih sredstava

Ostalo 784.230,00 840.000,00 820.000,00 770.000,00 720.000,00

= BUDŽETSKI BILANS NA

GOTOVINSKOM OSNOVU

UKUPNO FINANSIRANJE

Finansiranje - kantoni

ESCROW račun

Domaća potraživanja, zaostale isplate i ostali vidovi domaćeg finansiranja

Projekti finansirani kroz ino izvore (PJU i

ostali projekti na nivou FBiH)

Finansiranje - općine

ESCROW račun

Domaća potraživanja, zaostale isplate i

ostali vidovi domaćeg finansiranja

Projekti finansirani kroz ino izvore (PJU i

ostali projekti)

69

70

71

Documents

BOSNA I HERCEGOVINA HERCEGOVAČKO NERETVANSKI …mfhnk.ba/uploads/DZsEbA.pdf · 2018-11-28 · 3 Lista skraćenica Skraćenice Puni naziv 2018.-20. Srednjoročni period od 2018. do