SREDNJOROČNI PLAN - OIV...SREDNJOROČNI PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2020. DO -2022. GODINE OB-O-60/0/2020-2022 stranica 5/30 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. Do sredine 2020. planira se osnivanje

SREDNJOROČNI PLAN za razdoblje od 2020. do 2022. godine

Zagreb, prosinac 2019.

SREDNJOROČNI PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2020. DO -2022. GODINE

OB-O-60/0/2020-2022 stranica 2/30 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o.

SADRŽAJ

1. Uvod .................................................................................................................................................. 4

2. Djelatnost – stanje i ciljevi ................................................................................................................ 6

2.1. Odašiljanje televizijskih i radijskih signala ................................................................................ 7

Digitalna zemaljska televizija – javno dostupni programi – „free-to-air“ ......................... 7

Digitalna zemaljska televizija – programi zaštićeni sustavom uvjetovanog pristupa (CAS)

– „pay-TV“ ......................................................................................................................................... 9

Zemaljsko odašiljanje radijskih programa.......................................................................10

Digitalno odašiljanje radijskih programa (DAB+) ............................................................11

Satelitsko odašiljanje.......................................................................................................12

2.2. Multimedija .............................................................................................................................12

IPTV/OTT .........................................................................................................................12

Playout ............................................................................................................................13

HbbTV ..............................................................................................................................13

Ostale usluge ...................................................................................................................13

2.3. Prijenosne mreže ....................................................................................................................15

Sustav svjetlovodnih veza ...............................................................................................15

Sustav mikrovalnih veza ..................................................................................................17

Više-uslužna mreža (IP/MPLS) ........................................................................................18

2.4. Usluge u profesionalnoj pokretnoj mreži (PMR) ....................................................................19

2.5. Nove usluge .............................................................................................................................20

IOT – Internet of Things (Internet stvari) - OIV Smartino usluga ....................................20

ITS (inteligentni transportni sustavi) ...............................................................................21

VF mjerni laboratorij .......................................................................................................22

OVM Technology Alliance ...............................................................................................22

2.6. Potporne djelatnosti i ostale aktivnosti ..................................................................................24

Kolokacija – zakup elektroničke komunikacijske infrastrukture.....................................24

Projektiranje, montaža, održavanje ................................................................................24

Kontakt centar .................................................................................................................25

3. Društvena odgovornost i upravljanje..............................................................................................26

3.1. Društvena odgovornost ..........................................................................................................26



Pomoć zajednici ..............................................................................................................26

Etičnost u poslovanju ......................................................................................................26

Kodeks korporativnog upravljanja ..................................................................................26

Društveno odgovorno poslovanje ...................................................................................26

3.2. Sustav unutarnjih kontrola i upravljanje rizicima ...................................................................27

4. Financijski plan ................................................................................................................................28

4.1. Račun dobiti i gubitka ..........................................................................................................28

4.2. Bilanca ....................................................................................................................................29

5. Zaposlenici.......................................................................................................................................30

6. Investicijski projekti ........................................................................................................................30



1. UVOD Odašiljači i veze d.o.o. svoje će poslovanje u narednim godinama nastaviti u skladu s predviđanjima i procjenama kretanja na tržištu elektroničkih komunikacija i u gospodarstvu Republike Hrvatske, uz očuvanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja. Najvažniji strateški cilj OIV je ostvario u srpnju 2019. godine kada je odlukom HAKOM-a izdana dozvola za uporabu RF spektra za zemaljsku digitalnu televiziju za multiplekse M1, M2 i L1 na području Republike Hrvatske. Odašiljanje u novom DVB-T2/HEVC sustavu započelo je 6. rujna ove godine s odašiljača Sljeme, 29. listopada u rad je pušten i signal s odašiljača Sveta Nedelja i Zagreb – Prisavlje 3, a od 12. studenog u radu su svi odašiljači u multipleksu M2 s pokrivanjem više od 97% stanovništva RH. Odlukom HAKOM-a od 18. listopada 2019. godine, početak potpunog prelaska na novi sustav odašiljanja pomaknut je s 1. srpnja na 25. svibanj 2020. godine. Ostatak aktivnosti bit će usmjeren na uvođenje novih tehnologija te razvoj novih usluga iz dijela multimedije, proširenje ponude HbbTV i daljnji razvoj OTT (over the-top) usluga, te cjelovitih usluga iz područja nadzora okoliša, upravljanja prometom (ITS-Inteligentni transportni sustavi), nastavak izgradnje paketski bazirane više-uslužne prijenosne mreže (IP/MPLS) kao i nastavak razvoja vlastite svjetlovodne mreže s povezivanjem na veće gradove te na mreže telekom operatora susjednih zemalja što će dugoročno osigurati nove izvore prihode. U planu su nastavak obnove objekata i dodatna ulaganja u izgradnju novih antenskih stupova i objekata, posebice nove poslovne zgrade na Žitnjaku. U 2020. godini planira se nastavak aktivnosti na pripremi projekta izgradnje svjetlovodne agregacijske mreže, koja će se kroz Nacionalni program1 financirati sredstvima EU fondova, kao i nastavak razvoja vlastite svjetlovodne mreže s povezivanjem na veće gradove te na mreže telekom operatora susjednih zemalja. U narednom razdoblju očekuju se izgradnja agregacijske mreže. Ovaj projekt jedan je od važnijih srednjoročnih projekata OIV-a. Krajem 2019. godine produljena je testna faza emitiranja digitalnog radija (DAB+) u Republici Hrvatskoj za još jednu godinu, a od 2021. godine očekuje se početak komercijalnog rada DAB+ mreže kao dodatne platforme. Jedan od ciljeva poslovne politike ostaje ustrajnost na mjerama koje se kontinuirano provode u svrhu smanjenja rashoda te racionalizacije poslovanja u svim segmentima. Poglavito je to važno u uvjetima trajnog pritiska za smanjenjem cijena usluga i rastuće konkurencije na tržištu. Uz navedeno, Društvo će i nadalje osobito voditi računa o preuzetim obvezama prema zaposlenicima i dobavljačima. U narednom razdoblju planira se širenje poslovanja na strana tržišta te povećanje broja usluga djelomično kroz razvoj neosnovnih djelatnosti te komercijaliziranje nedovoljno iskorištene imovine i resursa OIV-a. Uzimajući u obzir širok spektar mogućnosti te značajno odstupanje od osnovne djelatnosti Društva, u cilju postizanja većeg stupnja agilnosti te poslovne, operativne i tržišne samostalnosti, planira se osnivanje nekoliko tvrtki kćeri koje će se baviti neosnovnim djelatnostima. Upravljačka radna mjesta i nadzorna tijela novoosnovanih tvrtki kćeri planiraju se popuniti postojećim kadrom matičnog Društva dok će se izvršiteljska radna mjesta popunjavati s tržišta rada.

1 Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA)



Do sredine 2020. planira se osnivanje MBT udruge sa sjedištem u Zagrebu, a čiji će osnivači uz OIV biti regionalne broadcasting tvrtke. Ključni ciljevi udruge biti će organiziranje godišnje međunarodne stručne konferencije MBT kao vodećeg međunarodnog skupa za područje radiodifuzije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, podrška i pomoć u organizaciji MBT konferencije i razmjena informacija, prezentacija primjene novih tehnologija, uređaja i opreme iz područja radiokomunikacija i telekomunikacija, unapređenje i razmjena znanja i vještina među članovima te organiziranje i suorganiziranje drugih međunarodnih stručnih skupova (simpozija, radionica, predavanja) u Europi u suradnji sa srodnim udrugama i institucijama. Budući da je u 2019. godini društvo OIV BH d.o.o. likvidirano, planira se osnivanje predstavništva OIV-a u Bosni i Hercegovini. Kao trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske, OIV će odgovorno i u potpunosti i nadalje izvršavati obveze koje proizlaze iz usvojenih propisa i odluka Vlade Republike Hrvatske i ostalih tijela i institucija Republike Hrvatske, a koje se referiraju na djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.



2. DJELATNOST – STANJE I CILJEVI Opći ciljevi OIV-a jesu jačanje tržišne pozicije razvojem novih usluga te održavanje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njome povezane opreme. Jačanje pozicije u temeljnim djelatnostima i razvoj novih usluga

Zadržati položaj vodećega mrežnog operatora u RH na području zemaljske radiodifuzije Nastaviti proširivati telekomunikacijske usluge, posebice preko povećanja telekomunikacijskih

kapaciteta u svjetlovodnoj mreži Nastaviti širenje multimedijskih usluga Razvoj novih usluga Pratiti potrebe i očekivanja kupaca i sukladno tomu promptno reagirati na svim područjima,

osobito u telekomunikacijskim uslugama, digitalnoj televiziji, profesionalnim komunikacijama i novim multimedijskim uslugama

Kontinuirano raditi na poboljšanju kvalitete svih usluga. Održavanje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njome povezane opreme

Održati položaj među vodećim infrastrukturnim operatorima u RH Kontinuirano raditi na održavanju i razvoju infrastrukture i unaprjeđenju usluga Povećati opseg usluga održavanja infrastrukture za druge Kontinuirano skrbiti o svim aspektima zaštite okoliša.

Temeljne smjernice razvoja su inoviranje i prilagođavanje poslovne ponude u skladu s razvojem tehnologije, zahtjevima tržišta i potrebama korisnika, jačanje prepoznatljivosti OIV-a kao inovativnog mrežnog i servisnog operatora na području elektroničkih komunikacija. Težište je na pružanju usluga visoke kakvoće radi održanja i daljnjeg razvoja prepoznatljivosti OIV-a kao pouzdanog partnera i na zadovoljstvo korisnika. Djelatnosti OIV-a možemo podijeliti na:

Odašiljanje televizijskih i radijskih signala Multimediju Svjetlovodne i mikrovalne veze Profesionalnu pokretnu radijsku mrežu (PMR) Nove usluge Potporne djelatnosti i ostale aktivnosti.



2.1. Odašiljanje televizijskih i radijskih signala

Digitalna zemaljska televizija – javno dostupni programi – „free-to-air“

U proteklih desetak godina Odašiljači i veze uložili su značajna vlastita sredstva u izgradnju mreža digitalne zemaljske televizije (DVB-T). Izgrađene su tri nacionalne i jedna lokalna mreža (multipleks - MUX) zemaljske digitalne televizije u DVB-T standardu s MPEG-2 sustavom kodiranja video sadržaja. Pouzdanost odašiljanja je na visokoj razini uz dovoljnu zalihost do ugovorenih uvjeta pouzdanosti od 99.5% u tromjesečnom razdoblju:

MUX A

− Dozvola vrijedi do 30.6.2020.

− Nacionalno pokrivanje – više od 98.5 % stanovništva

− Iskorišten cijeli kapacitet multipleksa, odašilju se 4 nacionalna programa, od toga 2 opća programa HRT-a prema Zakonu o HRT-u.

MUX B

− Dozvola vrijedi do 30.6.2020.

− Nacionalno pokrivanje – više od 96 % stanovništva

− U multipleksu se odašilju 4 specijalizirana programa, a peto programsko mjesto je i dalje prazno.

MUX D

− Dozvola na 10 godina – vrijedi do 21.7.2020.

− Nacionalno pokrivanje – više od 90 % stanovništva. Odašilju se 3 programa na nacionalnoj razini

− Regionalno pokrivanje (D1-D9) – pokrivenost ovisi od regije do regije, a iznosi najmanje 70 % stanovništva. Odašilje se 19 programa na regionalnoj razini

− Lokalno pokrivanje (izgrađene mreže za regije d71, d72 i objedinjenu regiju d44-d45-d46). Odašilju se 3 programa na lokalnoj razini

− U regijama D5, D6, te d72 postoji po jedno slobodno programsko mjesto, a u regijid71 postoje dva slobodna programska mjesta.

MUX L

− Dozvola od 12.9.2014. do 21.7.2020.

− Pokrivanje područja digitalne regije L-ZA (općine Zaprešić, Bistra, Luka, Jakovlje, Dubravica, Pušća, Marija Gorica i Brdovec)

− Odašilje se jedan televizijski program. Zbog nepopunjenosti kapaciteta multipleksa MUX B i MUX D ne ostvaruje se moguća razina prihoda dok su troškovi i ulaganja u mreže jednaki bez obzira na popunjenost. Smetnje iz Italije koje su na analognom sustavu zemaljske televizije trajale desetljećima nastavile su se i u sustavu digitalne zemaljske televizije od samog prelaska 2011. godine te i nadalje predstavljaju značajan problem u prijmu hrvatskih TV i radijskih programa na cijelom priobalnom području od Istre do Dubrovnika te na otocima. Uz napore HAKOM-a i diplomacije došlo je do određenih pomaka i dio ometajućih odašiljača je ugašen te su smetnje smanjene unatrag dvije godine. Međutim, smetnje još uvijek nisu u potpunosti prestale što dakako kvari kakvoću signala duž Jadrana, posebice u ljetnim mjesecima, i to je jedan od glavnih uzroka što zemaljska platforma svakim novim ljetom gubi udio u zastupljenosti platformi u tom dijelu RH. Prema OIV-ovim mjerenjima, značajne smetnje iz Italije



prisutne su na kanalu 51 (multipleks A) u digitalnoj regiji D7 (područje Zadarske i Šibensko-kninske županije) te na kanalu 57 (multipleks C - evotv) u digitalnoj regiji D5 (područje Istarske i Primorsko-goranske županije).

Iako je HAKOM s Italijom ostvario određene pomake i na području koordinacije frekvencije za nove DVB-T2 mreže, te u sklopu SEDDIF-a2 krajem 2017. godine sklopio regionalne sporazume sa svim zemljama uz Jadransko i Jonsko more, mogućnost pojave novih smetnji iz Italije ipak se ne može sa sigurnošću isključiti, posebno na novim, do sada ne korištenim kanalima, što predstavlja također rizik koji utječe na opstojnost zemaljske odašiljačke TV platforme.

Smetnje od novih LTE mreža mobilnih operatora HT i A1 koje rade na frekvencijskom području 791-862 MHz (1. Digitalna dividenda) i nadalje su učestale kako operatori puštaju u rad nove LTE bazne postaje u tom frekvencijskom pojasu. Otklanjanje smetnji od LTE mreža obveza je mobilnih operatora u skladu s HAKOM-ovim rješenjem. Nakon oslobađanja frekvencijskog pojasa 694-790 MHz (tzv. 700 MHz band ili 2. digitalna dividenda) i dodjele mobilnim operatorima očekuje se s puštanjem prvih baznih stanica u tom području i pojava smetnji prema digitalnoj zemaljskoj televiziji u DVB-T2/HEVC sustavu, a od strane HAKOM-a donošenje istovjetnog rješenja i obveze mobilnih operatora za otklanjanje smetnji.

Poslovanje u 2019. U siječnju 2019. HAKOM je OIV-u produljio pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama digitalne televizije za MUX A i MUX B na području Republike Hrvatske do 30. lipnja 2020. U srpnju 2019. godine, nakon provedenog javnog natječaja, HAKOM je OIV-u izdao dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja trima elektroničkim komunikacijskim mrežama digitalne televizije, za multiplekse M1 i M2 na području Republike Hrvatske i L1 na lokalnim područjima: Grad Zagreb, gradovi i općine Velika Gorica, Sveta Nedelja, Stupnik, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovina, Karlovac, Lasinja, Ozalj, Žakanje, Draganić, Netretić, Duga Resa, Generalski Stol, Barilovići, Krnjak, Bosiljevo, dio Samobora, dio Vojnića te grad Šibenik, s trajanjem do 31. prosinca 2030. godine, uz korištenje novog sustava odašiljanja DVB-T2/HEVC. Mreža multipleksa M2 započela je s radom 6. rujna 2019. godine puštanjem u rad odašiljača na Sljemenu, čime je počelo prijelazno razdoblje tzv. simulcast. Do 12. studenog 2019. godine mreža M2 je u potpunosti izgrađena i puštena u rad na području cijele Hrvatske s pokrivanjem više od 97% stanovništva, pri čemu se u multipleksu M2 odašilju isključivo programi u HD rezoluciji svih postojećih TV nakladnika u RH sukladno koncesijama koje nakladnici posjeduju i mogućnostima isporuke HD programa, paralelno s postojećim mrežama u DVB-T sustavu s programima u SD rezoluciji. Prijelazno razdoblje će trajati do puštanja u rad mreže M1 odnosno do trenutka gašenja MUX A i MUX B mreža.

Plan za 2020. Prelazak televizijskog emitiranja na DVB-T2 donosi ključne prednosti u odnosu na prethodni DVB-T. Novim načinom kodiranja H.265/HEVC (High Efficiency Video Coding) poboljšat će se kvaliteta slike pa će tako korisnici umjesto dosadašnje SD (standard definition) rezolucije 720 x 576 imati priliku gledati televizijski program u visokoj, Full HD (high definition) rezoluciji 1920 x 1080. Pored navedenog, signal

2 SEDDIF - South European Digital Dividend Implementation Forum



će biti jači i njime će se kvalitetnije pokriti više stanovništva (multipleks M1 više od 99%), a također će se izjednačiti kvaliteta pokrivanja 3. i 4. HRT-ovog programa, kao i programa RTL2 te Doma TV iz sadašnjeg multipleksa B s pokrivanjem kao što imaju primarni kanali HRT1, HRT2, RTL i Nova TV jer će svi biti u jednom multipleksu. Mreža multipleksa M1 bit će izgrađena najkasnije do 25. svibnja 2020. godine i u njoj će se odašiljati svi programi iz multipleksa MUX A i B nakon gašenja DVB-T mreža. U multipleksu M2 će se odašiljati programi iz multipleksa MUX D, pri čemu otprilike polovica dostupnog kapaciteta multipleksa ostaje slobodna i može se koristiti za naplatnu televiziju i/ili nove programe slobodne za prijam. Mreža multipleksa L1 bit će puštena u rad 22. srpnja 2020. godine. Odlukom HAKOM-a od 18. listopada 2019. godine, početak potpunog prelaska na novi sustav odašiljanja pomaknut je na 25. svibanj 2020. godine, a prelazak će se izvoditi postupno po regijama. Investicijska ulaganja pokrenuta u drugoj polovici 2019. godine nastavit će se i u 2020. godini u skladu s planovima izgradnje novih mreža. S obzirom na zahtjevnost projekta prelaska na DVB-T2 sustav, montažu velikog broja novih uređaja s pripadajućom građevinskom i elektroenergetskom infrastrukturom te vremensku ograničenost realizacije istog, dinamika i uspješnost izvedbe radova zahtijevat će veliku koordiniranost svih sudionika u procesu, odnosno svih organizacijskih jedinica OIV-a.

Plan za 2021.-2022. Investicijska ulaganja nastavit će se i do kraja 2022. godini u skladu s planovima izgradnje novih mreža. U narednim godinama očekuje se pad prihoda u skladu s novim cjenicima prema dobivenoj dozvoli.

Digitalna zemaljska televizija – programi zaštićeni sustavom uvjetovanog

pristupa (CAS) – „pay-TV“

OIV, HPP i HP su temeljem zajedničke ponude na javnom natječaju HAKOM-a za upravljanje MUX C i MUX E mrežama odabrani za operatora mreža. Obje mreže rade u DVB-T2 standardu sa sustavom kodiranja MPEG-4 i sustavom uvjetovanog pristupa (CAS) za sadržaj koji se odašilje, a namijenjene su pružanju usluge naplatne digitalne zemaljske televizije (PayTV) komercijalnog naziva „evotv“. U studenom 2018. godine mreža je proširena novom odašiljačkom lokacijom Psunj. Ovim proširenjem dosegnuta je pokrivenost od približno 94% stanovništva RH. Kao i kod FTA (free-to-air) DVB-T mreža postoji problem talijanskih smetnji na obalnom području uz Jadran.

Poslovanje u 2019. Početkom 2019. godine HAKOM je odobrio postupak kojim je HP prodao svoj udio u društvu HPP te je sada novi vlasnik HT (Hrvatski telekom), a novi naziv tvrtke je HT Produkcija (HTP). Cilj je s partnerima HT/HTP doseći održivost projekta i na tržištu zadržati konkurentnu ponudu Pay-TV usluge, kako radi samog evotv projekta tako i radi opstojnost javno dostupne zemaljske televizijske kroz naredno desetljeće.



Plan za 2020. OIV nastavlja s pružanjem usluge odašiljanja i upravljanja mrežama MUX C i MUX E.

Plan za 2021.-2022. Dozvola za MUX C i E vrijedi do 26. listopada 2021. godine. Proširenje mreža ovisi isključivo o odluci HTP-a i HT-a, a preduvjet je ishođenje produljenja dozvole do 2030. godine. OIV-ov poseban interes je zajedno s partnerima HT/HTP uložiti maksimalne napore s ciljem produljenja dozvole za multiplekse MUX C i E za narednih najmanje 10 godina, te se zalagati i u najvećoj mogućoj mjeri koordinirano djelovati u cilju razvoja i unaprjeđenja platforme zemaljske digitalne televizije, koja uključuje i javno dostupnu platformu.

Zemaljsko odašiljanje radijskih programa

Odašiljači i veze izgradili su i upravljaju sljedećim UKV/FM radijskim mrežama s koncesijama na nacionalnoj razini:

HRT HR1 HRT HR2 HRT HR3 HRT HR lokalno.

Osim usluge odašiljanja radijskih programa, OIV kao infrastrukturni operator daje u zakup vlastitu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj RH gdje i drugi radijski koncesionari nacionalne i/ili regionalne razine putem vlastitih odašiljača odašilju programe bilo putem vlastitih odašiljačkih UKV antenskih sustava ili zakupljuju OIV-ove UKV odašiljačke antenske sustave. Kao i kod TV tehnologije i ovdje već dugi niz godina uz Jadransku obalu probleme u prijemu hrvatskih radijskih programa stvaraju talijanske UKV postaje. OIV u suradnji s nadležnom agencijom (HAKOM) provodi mjere za ublažavanje utjecaja talijanskih smetnji (povećanje snage UKV radijskih postaja, promjena parametara – polarizacije, odašiljačkih frekvencija, načina dovoda modulacijskog signala i sl.). Planom rješavanja smetnji prema susjednim zemljama, kojeg je tijekom 2014. godine usvojila talijanska vlada, otvoreno je ali nije obuhvaćeno rješavanje smetnji FM radija. Tek je uz posredovanje EU RSPG grupe Good offices otvoreno pitanje smetnji FM radija, ali Italija još uvijek nije poduzela konkretnije mjere kako bi smanjila smetnje koje uzrokuje na području Hrvatske (izvješće RSPG18-025 FINAL), a u Istri su se pojavile nove smetnje iz Italije na VHF frekvencijama koje su namijenjene digitalnom radiju, T-DAB.

Poslovanje u 2019. Tijekom 2019. godine obnovljen je dio UKV/FM odašiljačke opreme.

Plan za 2020. U 2020. godini cilj je nastaviti s pružanjem usluge te radi zadržavanja kvalitete usluge ovisno o starosti postojeće UKV radijske opreme ulagati u obnovu UKV/FM odašiljača.

Plan za 2021.-2022. U navedenom razdoblju cilj je nastaviti s pružanjem usluge te radi zadržavanja kvalitete usluge ovisno o starosti postojeće UKV radijske opreme ulagati u obnovu UKV/FM odašiljača. Potpuna digitalizacija radijskog odašiljanja, odnosno prestanak odašiljanja FM radija i prelazak na isključivo digitalni radio ne



očekuje se u dogledno vrijeme, iako se to pitanje sve češće otvara. OIV će posebnu pozornost posvetiti praćenju stanja na tržištu te aktivno sudjelovati u kreiranju strateških nacionalnih dokumenata o budućnosti zemaljskog radijskog odašiljanja.

Digitalno odašiljanje radijskih programa (DAB+)

Digitalno odašiljanje radijskih programa donosi više od samog radijskog audio signala u digitalnom obliku. DAB+ prenosi grafičke i tekstualne informacije koje se mogu koristiti kao dodatak na program, primjerice fotografije iz studija, dodatni podaci o programu i glazbi, vremenske prognoze u grafičkom obliku ili vijesti u tekstualnom obliku. Zbog mogućnosti prijenosa grafičkih i tekstualnih informacija DAB+ može dobro poslužiti u komunikaciji u slučaju kriznih situacija. Prometne informacije se mogu prenositi u puno širem obliku od današnjeg TMC preko RDS-a unutar FM-a. TPEG protokolom unutar DAB-a se mogu prenositi cestovne karte, stanje u prometu s prognozama prometa, cijene goriva, lokacije benzinskih postaja, informacije o parkiranju, vozne redove u javnom prijevozu i sl. Ova usluga ispunjava obvezu postavljenu direktivom Europske komisije (ITS direktiva) koja obavezuje svaku zemlju u Europi za pružanje besplatnih informacija o prometu vezanih uz sigurnost. DAB+ je u primjeni u velikom broju europskih zemalja; Belgija, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Gibraltar, Irska, Italija, Monako, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo. U Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji, Slovačkoj, Grčkoj i Ukraj ini DAB+ je trenutačno u testnom radu. Norveška, za sada jedina zemlja u svijetu, je 13. prosinca 2017. godine dovršila proces gašenja nacionalnih FM mreža koje su u potpunosti prešle na DAB+, a u FM-u su ostale raditi većina lokalnih postaja. Švicarska ima u planu ugasiti FM do 2024. godine, a Danska i Engleska će plan gašenja FM-a donijeti kada digitalna slušanost prijeđe 50 %. Što se ostatka svijeta tiče, DAB+ se odašilje u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Kuvajtu, dok je u većem broju azijskih i afričkih zemalja DAB+ u testnom radu. SAD i Kanada su se odlučili za tzv. HD radio, kojim se na FM području uvode digitalni frekventni nosioci neposredno ispod ili iznad postojeće analogne frekvencije pojedinog nakladnika. U studenom 2017. godine OIV je pustio u testni rad DAB+ mrežu s 4 odašiljačke lokacije za 16 radijskih programa prema odluci AEM-a, s pokrivanjem koje obuhvaća Grad Zagreb, Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju, dio Karlovačke i dio Sisačko-moslavačke županije, Primorsko-goransku i Istarsku županiju uz doseg od preko 2 milijuna stanovnika.

Poslovanje u 2019. S regulatorima, AEM-om i HAKOM-om u listopadu 2018. godine dogovoren je nastavak testnog odašiljanja za još jednu godinu s proširenjem područja pokrivanja na Osijek i Split. Broj radijskih programa koji se odašilju je prema iskazanom interesu i odluci AEM-a smanjen na 10. Početkom studenog 2019. godine Vijeće za elektroničke medije objavilo je poziv zainteresiranim pružateljima medijskih usluga radija da iskažu interes za privremeno eksperimentalno emitiranje. Iskazani interes i broj programa je veći nego što stane u jedan multipleks pa je AEM ostavio natječaj otvorenim kako bi se omogućilo popunjavanje i drugog multipleksa. OIV nastavlja s digitalnim testnim odašiljanjem radijskog signala uz planirano proširenje mreže za još tri lokacije: Ugljan-Mala glava, Srđ i Psunj, te će do kraja 2019. godine investirati u nabavu odašiljača.



Ovisno o interesu nakladnika moguća je i izgradnja drugog multipleksa. Testno odašiljanje jednog ili dva multipleksa nastavit će se do kraja 2020. godine.

Plan za 2021-2022. OIV procjenjuje da će od 2021. godine doći do početka komercijalnog rada DAB+ nacionalne mreže.

Satelitsko odašiljanje

Odašiljači i veze pružaju uslugu satelitskog odašiljanja s uvjetovanim pristupom (CAS-Viacces) na satelitu Eutelsat E16A koji se nalazi na orbitalnoj poziciji 16°E. U 2019. godini započela je promjena standarda odašiljanja na satelitu Eutelsat 16A iz DVB-S standarda u DVB-S2. Period paralelnog odašiljanja u oba standarda trajat će do početka 2020. godine.

Plan za 2020.-2022. OIV aktivno nudi uslugu satelitskog odašiljanja a ovisno o potrebama kupaca očekuje se otprilike ista razina prihoda kao u proteklom razdoblju. Ciljevi u području satelitskog odašiljanja usmjereni su na kontinuitet postojećih preuzetih ugovornih obveza, uz praćenje stanja i potreba tržišta te promptnu reakciju na zahtjeve kojima se može udovoljiti postojećim sustavima. Svaku novu priliku i novi projekt moguće je realizirati u relativno kratkom roku, pri čemu se isplativost projekta izravno modelira prema troškovima svakog konkretnog zahtjeva.

2.2. Multimedija

IPTV/OTT

OIV posjeduje IPTV/OTT platformu za pružanje veleprodajne usluge interaktivne televizije. Korisnici su kabelski i telekom operatori te vlasnici sadržaja i programskih prava koji svojim krajnjim korisnicima pružaju uslugu payTV-a ili omogućuju pristup sadržajima, a sve bez ulaganja u vlastitu servisnu infrastrukturu. IPTV/OTT usluga dijeli se u tri grupe:

IPTV HeadEnd OTT HeadEnd OTT ključ-u-ruke

IPTV/OTT HeadEnd usluga uključuje prihvat, obradu i isporuku TV i radijskih programa putem IP tehnologije, dok usluga OTT ključ-u-ruke dodatno na OTT HeadEnd uslugu uključuje i servisnu interaktivnu platformu zajedno s platformom za zaštitu sadržaja i pripadajućim aplikacijama za krajnje korisničke uređaje. U 2018. godini sklopljen je trogodišnji ugovor sa Hrvatskom radiotelevizijom o pružanju cjelovite upravljane usluge Hrvatskoj radioteleviziji za njihovu HRTi uslugu za građane. U narednom razdoblju planira se nastavak pružanja usluga HRT-u, te aktivnosti u nalaženju novih kupaca.



Playout

Playout usluga predstavlja automatizirano emitiranje TV programa koja vlasnicima sadržaja ili programskih prava omogućuje pokretanje novih TV programa na vremensko i troškovno optimalan način. Playout OIV platforma nalazi se u Satelitskom i multimedijskom središtu Deanovec. Prednosti OIV Playout usluge za korisnika su:

Minimalna inicijalna investicija u tehničku infrastrukturu Iznimno kratko vrijeme potrebno za pokretanje novih TV kanala Fokusiranost na programski sadržaj (OIV se brine o tehničkoj infrastrukturi) Mogućnost distribucije signala kroz više kanala (zemaljsko i satelitsko odašiljanje, IPTV).

Playout usluge OIV-a koriste vlasnici prava na sadržaje u svrhu proizvodnje i distribucije signala TV kanala za hrvatsko i regionalno tržište. S obzirom na stanje tržišta klasičnih PayTV usluga i usprkos uloženim znatnim naporima OIV-a u zadržavanje korisnika, prihodi od Playout usluga proteklih godina se smanjuju. U narednim godinama OIV će se i dalje fokusirati na akviziciju novih korisnika, prvenstveno inozemnih medijskih kuća koje žele regionalizirati postojeće TV kanale za pay TV platforme u Hrvatskoj i regiji te se u tom smislu očekuje povećanje prihoda.

HbbTV

Uz OTT, novi alternativni način prijenosa TV signala je interaktivna televizija temeljena na Hybrid Broadcast Broadband TV (HbbTV) standardu.

HbbTV odnosi se na industrijski standard i promotivnu inicijativu za harmonizaciju raznih (broadcast-broadband) načina dostave sadržaja do krajnjih korisnika. Članovi HbbTV konzorcija (koji definira i promovira HbbTV standard) su vodeći proizvođači potrošačke elektronike, proizvođači softvera, ali i TV nakladnici. Vodeći europski TV nakladnici do sada su uglavnom već pokrenuli HbbTV-temeljene usluge za krajnje korisnike (bilo kao pilot projekte ili kao komercijalne usluge). Uz postojećeg korisnika Nova TV s kojim je u 2019. godini produljen ugovor, u 2018. započet je razvoj HbbTV usluge i korisniku HRT, a produkcijski rad HRTi HbbTV aplikacije planira se početkom 2020. godine. Usluga se može koristiti na pametnim televizorima s HbbTV funkcionalnošću, koji su spojeni na internet. U narednom razdoblju u planu je razvoj dodatnih usluga vezanih uz HbbTV platformu s ciljem povećanja prihoda i pružanja dodatne vrijednosti kao što su integrirana aplikativna rješenja (npr. HRTi HbbTV), statistička platforma i HbbTV certifikacijski laboratorij.

Ostale usluge

Panoramske HD kamere OIV je u skladu sa zahtjevima tržišta tijekom 2017. godine pokrenuo novu uslugu snimanja i distribucije slika i videa u HD rezoluciji, kamerama postavljenim prvenstveno na OIV-ovim objektima gdje postoji prijenosna mreža.



Poslovanje u 2019. Sustav panoramskih kamera za HKZP se pokazao izuzetno korisnim te je dobio i društvenu potvrdu vrijednosti od pilota malih aviona, ali i drugih službi (npr. DUZS ga koristi i za nadzor meteroloških uvjeta u cijeloj RH). Nakon proširenja u 2019. godini sustav ima u funkciji 18 lokacija, a ugovor potpisan početkom 2019. godine traje 48 mjeseci. Usluga je uspostavljena i prema Tele5 d.o.o. kao stream panoramske kamere s OIV-ovog objekta Srđ.

Plan za 2020. godinu U planu je proširenje u skladu s potrebama kupaca.

Plan za 2021.-2022. U planu su proširenja tijekom 2020. i 2021. godine ali ona će uvelike ovisiti o prodajnim aktivnostima i potrebama kupaca. Kontinuirano će se raditi na optimizaciji tehničkog rješenja i promoviranju usluge za druge potencijalne korisnike (turističke zajednice, DHMZ i sl.).

Sustav videonadzora za ranu detekciju i predikciju širenja šumskih požara Uz preventivne protupožarne mjere jedini efikasni način za smanjenje šteta koje uzrokuju požari otvorenog prostora je pravodobno uočavanje požara u što ranijoj fazi nastajanja te brza i odgovarajuća reakcija. OIV je za te potrebe u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split razvio novi sustav za rano otkrivanje vatre i dima. Sustav pomoću programske podrške i video signala s nadzornih kamera u realnom vremenu može uočiti, detektirati i alarmirati odgovorne službe na pojavu dima i otvorenog plamena kao i početak požara. Sustav omogućuje i predikciju tijeka požara na temelju podataka s kamera i vremenskih uvjeta, što uvelike može povećati efikasnost borbe s požarom i ubrzati njegovo gašenje. OIV je u 2018. godini isporučio Hrvatskim šumama sustav integrirane usluge video nadzora s detekcijom dima i vatre i simulatorom širenja požara te usluge privatne radijske komunikacije u svrhu protupožarne zaštite šuma i šumskog zemljišta. Tijekom 2019. sustav je proširen sa 3 nove lokacije te je ukupan broj nadziranih lokacija 46 u četiri dalmatinske županije.

Plan za 2020. godinu Ovisno o potrebama kupca u narednom razdoblju planira se proširenje sustava za novih 5 lokacija u Dalmaciji, potencijalno proširenje na istarsku županiju te unaprjeđenje sustava u softverskom dijelu. OIV planira u 2020. godini u suradnji s partnerom (FESB) implementirati sustav i korisnicima izvan granica Hrvatske.

Plan za 2021.-2022. Osim ulaganja u ovaj sustav u Hrvatskoj, OIV intenzivno radi na prodaji ovog unikatnog tehničkog rješenja u Crnoj Gori kao i u Albaniji i Italiji.



2.3. Prijenosne mreže

Odašiljači i veze d.o.o. jedan su od vodećih pružatelja usluga prijenosa podataka velikih brzina u Republici Hrvatskoj. Usluga podržava različite tehnološke platforme (PDH/SDH, Ethernet/GbEthernet, IP), a raspon mogućih kapaciteta/brzina prijenosa podataka kreće se od 2Mbit/s do 100Gbit/s. Usluga se pruža prijenosnim sustavima vrlo visoke pouzdanosti s visokim stupnjem redundancije:

Sustavi svjetlovodnih veza baziranih na DWDM tehnologiji Sustavi digitalnih mikrovalnih veza - mreža visokog kapaciteta bazirana na SDH tehnologiji.

Sustav svjetlovodnih veza

Odašiljači i veze su za potrebe pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga izgradili modernu svjetlovodnu mrežu baziranu na DWDM tehnologiji, koja se kontinuirano proširuje. Mreža je izgrađena korištenjem svjetlovodne infrastrukture trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH (ARZ, HAC, Plinacro, HŽI) te omogućuje pružanje širokog raspona usluga prijenosa telekomunikacijskog kapaciteta velikih brzina (od 2 Mbit/s do 100 Gbit/s) između gradova Zagreb, Rijeka, Zadar, Split, Varaždin, Osijek i dr., a koristi se i za distribuciju radijskih i TV programa te za multimedijske usluge.

Slika 2-1 DWDM mreža – postojeće stanje



Cilj je izgraditi prijenosne mreže bazirane na DWDM tehnologiji do svih važnijih centara u RH koji su trenutačno povezani radijskim vezama te osigurati povezanost sa svim susjednim zemljama. Pored pružanja usluge prijenosa podataka, OIV daje u zakup i svjetlovodnu infrastrukturu, vlastitu kao i infrastrukturu trgovačkih društava iz Projekta objedinjavanja3, što obuhvaća svjetlovodne niti (dark-fiber) i kabelsku kanalizaciju (DTK).

Poslovanje u 2019. Do kraja 2019. godine planira se nastavak optimizacije mreže za distribuciju i kontribuciju TV i radijskih signala u skladu s planiranim proširenjima sustava svjetlovodnih veza, što ujedno predstavlja i pripremu za novu mrežu za prijenos DVB-T2 signala.

Plan za 2020. U skladu s potrebama tržišta i razvoja gospodarstva, OIV planira u 2020. godini uložiti u nadogradnju i proširenje svjetlovodne mreže. Prema trenutačnom stanju mreže i poznatim zahtjevima, određene su prioritetne dionice za izgradnju prijenosne mreže s ciljem povećanja prihoda te jačanja položaja OIV-a na tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga, uz ispunjavanje svih preuzetih obveza, povećanje kvalitete usluga, te povećanje zadovoljstva korisnika usluga.

Plan za 2021.-2022. Povezivanjem većih gradova i graničnih pravaca prema Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji koristeći svjetlovodne mreže stvorila bi se okosnica prijenosnog sustava i bitne pretpostavke za daljnje širenje mreže na cijelom prostoru RH, te izgradnju međunarodnih pravaca prema susjednim zemljama. Uz tako izgrađenu mrežu otvara se mogućnost povezivanja niza manjih gradova i naselja, uz minimalna ulaganja, a koja također mogu biti zanimljiva operatorima fiksnih i pokretnih komunikacija. Ovisno o razvoju i potrebama tržišta, razvoja gospodarstva, provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu, globalnih pokazatelja razvoja medija u smislu načina prijenosa sadržaja te niza drugih čimbenika, OIV će kroz godišnje poslovne planove detaljnije ocijeniti isplativost realizacije pojedinih pravaca i tome prilagoditi dinamiku ulaganja.

Nacionalni program NP-BBI Vlada Republike Hrvatske je na 92. sjednici održanoj 19. travnja 2018. godine donijela Odluku o donošenju Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA), NN 37/2018 (dalje u tekstu: NP-BBI program). Temeljem te odluke, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (dalje u tekstu: MMPI) i OIV sklopili su Sporazum o suradnji u provođenju NP-BBI programa. MMPI je nositelj NP-BBI programa, a OIV je zadužen u ime i za račun Vlade RH kao Korisnik državne potpore za provedbu NP-BBI Programa i to izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa. Program predviđa izgradnju svjetlovodne infrastrukture u ciljanim naseljima u ruralnim i suburbanim područjima, uz financiranje sredstvima potpora iz EU fondova prema javnom DBO investicijskom modelu.

3 Projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (NN 159/13)



Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project notification). Tek potom će se pristupiti projektiranju, ishođenju dozvola i u konačnici gradnji agregacijske infrastrukture.

Poslovanje u 2019. U studenom 2019. godine dobiven je JASPERS ACN – potvrda o pripremljenosti programa. Slijedi prijava velikog projekta MPA te javni poziv MRRFEU-a za dodjelu sredstava. Potpis Grant ugovora očekuje se početkom 2020.godine.

Plan za 2020.-2022. U drugoj polovici 2020. godine planiraju se prva ulaganja u projektiranje i izgradnju mreže. Tijekom 2021. i 2022. godine planira se izgradnja mreže i 2022. godine početak eksploatacije do tada izgrađenog dijela infrastrukture.

Sustav mikrovalnih veza

Sustav mikrovalnih veza za OIV ima izuzetno značenje jer se preko njega dijelom ili u cijelosti prenose usluge koje OIV nudi. OIV-ov sustav mikrovalnih veza čini više od 300 pojedinačnih veza različitih kapaciteta, okosnica kojeg su dvije nacionalne mreže na 4 i 8 GHz. Međutim, zbog prelaska na svjetlovodne prijenosne mreže i potrebe za sve većim kapacitetima, sustav mikrovalnih veza na magistralnim trasama gubi na važnosti na telekom tržištu. Osim za potrebe prijenosa radijskih i TV programa, mikrovalne veze će se u budućem razdoblju uglavnom koristiti za manje kapacitete, za povezivanje na regionalnoj i lokalnoj razini te za redundantne/pričuvne veze.

Poslovanje u 2019. U cilju prilagođavanja zahtjevima i trendovima telekomunikacijskog tržišta tijekom 2019. godine zastarjeli Ericsson mini-linkovi zamijenili su novim. Najbitnija čvorišta su osuvremenjena sa čvorišnim (nodalnim) mikrovalnim vezama većeg kapaciteta sa znatno manjom potrošnjom energije i kolokacijskog prostora. Modernizirana su čvorišta sa svim pristupnim linkovima na objektima Sljeme, Papuk, Učka, Ugljan (Mala Glava), Uljenje, Rota i Vidova Gora. Time je mreža u pristupnom dijelu u potpunosti pripremljena za novu DVB-T2 mrežu.

Plan za 2020. Postojeće mikrovalne jezgrene veze na 8 GHz se planiraju u potpunosti zamijeniti u razdoblju 2020. - 2022. godine. Zamjena opreme je nužna zbog isteka podrške od proizvođača opreme i nemogućnosti daljnjeg održavanja odnosno upitna bi bila daljnja razine usluge na koju smo se obvezali našim prodajnim ugovorima. Pored toga postojeća mreža je bazirana na sada već zastarjeloj SDH tehnologiji koja je u sve manjoj mjeri zastupljena na tržištu te je zbog toga nužan prelazak na mrežu baziranu na paketnom prijenosu podataka (IP based). U planu je nabava i nove opreme za potrebe proširenja usluga kupcima.



Plan za 2021.-2022. Korištenje spektra u pojasu 4 GHz (3.8 – 4.2 GHz) nakon 2022. godine je upitno zbog mogućnosti prenamjene tog dijela spektra za druge službe, iako to za sada nije potvrđeno međunarodnim ni nacionalnim planom uporabe i dodjele frekvencija. Neki proizvođači su već najavili prestanak proizvodnje opreme za taj pojas. Strateška inicijativa je postizanje dogovora s regulatorom (HAKOM) da se taj frekvencijski pojas i u budućnosti koristi za istu namjenu. Implementacija IP/MPLS mreže trebala bi osigurati migraciju većine servisa na svjetlovodnu mrežu, te osigurati „bezbolniju“ zamjenu mikrovalne jezgrene mreže. U narednim godinama planira se nastavak ulaganja u obnovu postojećih veza te nabava nove opreme u skladu s potencijalom tržišta.

Više-uslužna mreža (IP/MPLS)

OIV kao jedan od značajnih pružatelja usluga prijenos podataka u RH, u 2018. godini pokrenuo je projekt izgradnje i uspostave paketski bazirane više-uslužne prijenosne mreže (IP/MPLS), nadogradnjom na postojeću prijenosnu mrežu baziranu na DWDM tehnologiji. Uspostavom više-uslužne mreže omogućit će se:

Postupno migriranje korisnika usluga prijenosa telekomunikacijskih kapaciteta s PDH/SDH hijerarhijskog sustava na IP (paketski) bazirane sustave

Pružanje novih usluga, prilagođenih zahtjevima korisnika Optimiziranje zauzeća kapaciteta prijenosnog sustava Lakše uvođenje novih tehnologija na telekomunikacijskom tržištu Uspostava više paralelnih mreža u sklopu OIV prijenosne mreže.

Poslovanje u 2019. Realizacija IP MPLS mreže odvija se u nekoliko faza. U prvoj fazi tijekom 2019. povezano je 13 lokacija koje su okosnice prijenosne mreže, tj. lokacije koje su povezane DWDM mrežom i mrežom digitalnih mikrovalnih veza. Tijekom 2019. na novoizgrađenu mreže migriran je već dio servisa (OIV lokalna mreža, dio sustava za tehničku zaštitu, pojedini telekom korisnici). U drugoj polovici godine napravljeno je planiranje i pokretanje nabave opreme za 2. fazu.

Plan za 2020. -2022. U 2020. će se još intenzivnije koristiti novoizgrađena mreža te će omogućiti bržu realizaciju spajanja novih korisnika, manje operativne troškove, nove usluge te racionalnije korištenje kapaciteta mreže. Nastavlja se s realizacijom 2. faze te planiranjem 3. faze za 2021. godinu a ovisno o budućim potrebama i zahtjevima tržišta planira se i 4. faza za 2022. godinu.



2.4. Usluge u profesionalnoj pokretnoj mreži (PMR)

Odašiljači i veze su krajem 2016. godine pustili u rad nacionalnu radiokomunikacijsku mrežu baziranu na DMR Tier III tehnologiji, čime je započela komercijalna uporaba mreže s uslugom pod komercijalnim nazivom CRONECT. U 2017. godini uspješno su izvršene sve planirane montaže baznih postaja i druge mrežne opreme te su od ukupno ugovorene 54 bazne postaje iz prve faze izgradnje mreže u rad puštene 43 bazne postaje. U 2018. i 2019. godini uspješno su izvršene planirane montaže 8 baznih postaja, napravljena je optimizacija mreže baznih stanica (ukupno 51 bazna postaja) te je uspješno testirana usluga podatkovnog prometa korištenjem API sučelja i DMR modema. Pojačane su prodajne aktivnosti što je rezultiralo povećanjem prihoda u 2018. i 2019. godini. Proširenje i optimizacija mreže planira se u skladu sa specifičnim potrebama tržišta. Strateški interes je osigurati nove korisnike: tijela državne uprave, javnih službi i druga tijela javne vlasti, poglavito vatrogasne zajednice, što bi osiguralo stabilnost projekta. CRONECT je nova inovativna usluga na domaćem tržištu koja profesionalnim korisnicima omogućuje sigurnu i pouzdanu glasovnu i podatkovnu komunikaciju na području Hrvatske, pod povoljnim uvjetima i fleksibilnim modelima prilagođenim svakom korisniku i bez ulaganja u infrastrukturu. Potencijalni korisnici PMR usluge:

javne službe od posebnog interesa (vatrogasna služba, civilna zaštita, državni inspektorat, županije, gradovi i općine itd.)

javna i trgovačka društva za upravljanje prirodnim resursima u RH (vode, šume, nacionalni parkovi itd.)

infrastrukturna i komunalna strateška trgovačka društva (transport, energija, vodovod, itd.) privatna trgovačka društva (zaštitarske službe, aerodromi, industrijski subjekti, organizatori

javnih događanja, itd.).



2.5. Nove usluge

IOT – Internet of Things (Internet stvari) - OIV Smartino usluga

Internet stvari (IoT) je novije tehnološko područje koje dugoročno ima velik poslovni potencijal i široku primjenu. Predviđanja su da će globalno IoT tržište rasti sa 151 milijardi USD u 2018. na 1.567 milijardi USD do 2025. godine. Prema tržišnim udjelima na osnovu 1600 globalnih IoT projekata (koji ne uključuju projekte za krajnje korisnike i kućni IoT) IoT je podijeljen u nekoliko glavnih kategorija : pametni gradovi (23 %), industrijski IoT (17%), pametne zgrade (12%), povezani automobili (11%), pametna energija (10%), briga o zdravlju (6%), lanac dostave (5%), pametna poljoprivreda (4%), pametna maloprodaja (4%), ostalo (8%) (Izvor: Forbes). Za bežično povezivanje senzora koriste se različite tehnologije ovisno o dometu. Za veća područja pokrivanja, koja su za OIV i najzanimljivija kao vlasniku elektroničke komunikacijske infrastrukture na dominantnim kotama diljem RH, koristi se LPWAN mrežna tehnologija (Low Power Wide Area Network). Radi se o bežičnim mrežama koje omogućuju komunikaciju na većim područjima pokrivanja pri niskoj brzini prijenosa podataka i uz malu potrošnju energije. I u tom području postoje različite tehnologije, a najzastupljenije su LoRaWAN i Sigfox te NB-IoT i LTE-M koje koriste mobilni operatori. LTE-M i NB-IoT koriste licencirani dio spektra namijenjen za mobilne mreže dok LoRaWAN i Sigfox koriste nelicencirani dio spektra. Sigfox tehnologija je razvijena i u vlasništvu istoimenog francuskog društva, a započela je implementaciju nekoliko godina prije LoRaWAN tehnologije. Sigfox nastupa kao globalni operator za IoT, te su svi podatci smješteni u oblaku i ne dozvoljavaju više od jednog operatora u svakoj zemlji. LoRaWAN (Long Range Wide Area Network) je mreža širokog dometa i temelji se na LoRa protokolu koji je otvorenog tipa na globalnoj razini. LoRaWAN ima otvoreni pristup u svim segmentima razvoja (krajnji uređaji, mrežni server, aplikacijski server) i omogućava samostalno upravljanja sa svim servisima, te nudi veliku fleksibilnost razvoja novih usluga. U Hrvatskoj je IoT tržište u razvoju i još nema masovne implementacije odnosno započeto je tek nekoliko pilot projekata po gradovima koji su vezani za parkirališna mjesta, vodomjere, toplinske stanice, javnu rasvjetu i sl.

Poslovanje do kraja 2019. OIV je tijekom 2017. godine započeo istraživanje i razvoj LoRaWAN tehnologije za povezivanje velike količine senzora s konačnim ciljem realizacije nacionalne LoraWAN mreže u RH za široki dijapazon korisnika. Postavljene su dvije OIVove LoRaWAN bazne stanice - koncentratori na području grada Zagreba i od 20. rujna 2017. započelo je prvo testiranje LoRaWAN/IoT mreže u Hrvatskoj. Krajem 2018. podignuta je mreža u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Tijekom 2019. dostupna je mreža prema zahtjevu korisnika u suradnji s OIV partnerskim društvima u Karlovcu, Općini Dubrava (kod Vrbovca), te Općini Generalski Stol. IoT usluga povezivanja različitih uređaja predstavljena je pod komercijalnim nazivom OIV Smartino IoT, te je za istu postavljena web stranica https://smartino.OIV.hr/. Tijekom 2019. postavljen je i demo centar u kojem se mogu vidjeti različiti tipovi senzora u stvarnom radu s brojnim primjerima iz prakse.

https://smartino.oiv.hr/



Mreža omogućuje bežično spajanje brojila za vodu, plin i struju, senzora za mjerenje kvalitete zraka, senzora za pametne zgrade (temperatura i vlaga), senzora za parkirališta, senzora za spremnike za smeće, senzora za upravljanje uličnom rasvjetom itd. Nabavljeni su i u fazi testiranja (spojeni na postojeće koncentratore) senzori za GPS praćenje, mjerenje temperature i vlage, mjerenje razine CO, CO2 te senzori zauzetosti parkirališnih mjesta i senzori popunjenosti spremnika za smeće. U srpnju 2019. godine u suradnji s Končar-Inem potpisan je sporazum s gradom Karlovac o provedbi pilot projekta “Udaljeno očitavanje brojila i senzora – SenzoriKA”. U sklopu projekta implementirat će se testni sustav „pametnog grada“ (Smart Cities) s vizualizacijom podataka za građane, koji će omogućiti prikupljanje podataka o potrošnji svih energenata i vode, kvalitete i temperature zraka, podataka o prikupljenom otpadu te stanja na parkiralištima. U drugoj polovici 2019. godine realizirana je i prva usluga mrežnog povezivanja parkirnih senzora u sustav daljinskog očitanja putem LoRaWan mreže parkirališta u Karlovcu.

Plan za 2020.-2022. U planu je daljnja realizacija pilot projekata u području pametnog grada, postavljanje koncentratora i u drugim većim gradovima te razvoj i nuđenje kompletne usluge od krajnjih uređaja, preko mrežnog pa sve do aplikativnog dijela. Za aplikativni sloj OIV će ostvariti suradnju s nekoliko domaćih tvrtki, specijalista za programiranje i održavanje aplikativnog sloja. Potrebna je značajna marketinška i prodajna aktivnost na ovome području. Strateški cilj je pozicionirati OIV kao vodećeg mrežnog operatora za usluge IOT na području RH putem LoRa WAN tehnologije.

ITS (inteligentni transportni sustavi)

EU parlament i Vijeće donijeli su Direktivu 2010/40/Eu koja propisuje bolje korištenje cesta unutar EU, povećanje opsega cestovnog prometa i povezivanje s ostalim vrstama prometa. Vlada RH usvojila je Nacionalni program za razvoj i uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu 2014 – 2018. Sukladno navedenoj direktivi u RH je potrebno osigurati optimalno korištenje cestovnih, prometnih i putnih podataka, neprekinutost ITS usluga za upravljanja prometom i teretom na europskim transportnim koridorima i u gradovima, povećati sigurnost u cestovnom prometu, osigurati povezivanje vozila i prometne infrastrukture, povećati sigurnost i pouzdanost podataka o odvijanju cestovnog prometa te naći rješenje za efikasniju naplatu cestarine na autocestama u Republici Hrvatskoj. ITS se primjenjuje u brojnim zemljama u Europi i svijetu. U mnogim zemljama unutar EU koriste kamere za automatsko raspoznavanje registarskih pločica koje su fiksno postavljene ili se nalaze na policijskim automobilima, kako bi mjerile prosječnu brzinu vozila (poput Austrije, Danske, Belgije, Francuske, Italije i Nizozemske), za detekciju nestalih (otuđenih) vozila i za kontrolu popunjenosti parkirališta uz autoceste kako bi se osigurala dostatna parkirna mjesta za odmor vozača teretnih vozila. Kamere za automatsko raspoznavanje registarskih pločica koriste se i za naplatu cestarina (Portugal), naplatu cestarina samo određenih tipova vozila (npr. teretnih vozila iznad 3.5 t poput Portugala, Norveške i Švedske), za naplatu cestarine kod ulaska u gradove (Švedska), kontrolu brzine vozila na autocestama, za kontrolu naplate parkiranja (Velika Britanija) te za prekršaje na autocestama.



Tehnologije koje se koriste u realizaciji ITS sustava bliske su tehnologijama s kojima OIV ima iskustva u radu te je OIV u 2018. godini pokrenuo izradu Studije ITS rješenja, koja je pokazala potencijal ove usluge za OIV.

Poslovanje u 2019. U 2019. godini pokrenut je ITS_Smart City Traffic PoC projekt koji će se provoditi u suradnji s gradovima Zaprešićem i Pulom te tehnološkim partnerima. Na više lokacija u oba grada testirat će se idejno rješenje nadzora cestovnog prometa i javnih površina uz korištenje hardverske opreme i softverske aplikacije .

Plan za 2020.-2022. Daljnja ulaganja ovisit će o razvoju projekta i prilikama za implementaciju nekog od navedenih rješenja u potencijalnim gradovima korisnicima.

VF mjerni laboratorij

OIV je krajem 2019. godine pokrenuo organizaciju akreditiranog laboratorija za VF mjerenja s odobrenjem Ministarstva zdravstva za obavljanje stručnih poslova zaštite od elektromagnetskih zračenja prema Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14, NN31/18). Razvojem novih tehnologija pojavit će se veći broj novih izvora zračenja koja prema Pravilniku moraju imati rješenje za odobrenje uporabe stacionarnog izvora zračenja čime se povećava tržište izrade proračuna i mjerenja zračenja. Izmjenom Pravilnika 2019. godine broj obveznih periodičkih mjerenja koje je korisnik izvora elektromagnetskog zračenja obvezan dostaviti Ministarstvu zdravstva povećan je s jednom u tri godine na jednom u dvije godine. Istovremeno povećava se i svjesnost građana o utjecaju elektromagnetskih polja koji pod utjecajem raznih udruga prosvjeduju protiv širenja mreža operatora pokretnih komunikacija. Ciljani korisnici nove usluge su operatori mobilnih mreža, radijski nakladnici, vlasnici/korisnici izvora elektromagnetskih polja koji imaju privatne komunikacijske mreže (na primjer MUP, HEP ODS, HKZP...) na vlastitoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi ili u kolokaciji s ostalim korisnicima. U 2020. planirana su prva ulaganja a odnose se na uspostavu laboratorija, nabavu normi i akreditaciju.

Plan za 2021-2022. Nakon završenog postupka akreditacije i dobivanja odobrenja Ministarstva zdravstva, laboratorij bi počeo s aktivnim radom na tržištu. Ukupna ulaganja najvećim dijelom se odnose na nabavu mjerne opreme i obnovu programske licence.

OVM Technology Alliance

Početkom 2019. godine formiran je OVM Technology Alliance kojim su OIV, VgP (Video Green Print) kao vodeća konzultantska i marketinška tvrtka u Velikoj Britaniji i tehnološka tvrtka Meratech (Media Era Technology UK) udružili iskustvo, resurse, stručnost i inovacije s misijom razvoja i isporuke novih



vrsta usluga u emitiranju i video prijenosu na području Europe, Bliskog Istoka i Afrike te je uspješno odrađen zajednički nastup na sajmu CABSAT. Tijekom 2019. godine na tržištima Saudijske Arabije, Turske, Egipta i Jordana predstavljen je OVM Technology Alliance te su započeli konkretni razgovori i upiti za ponudom usluga OVM-a. Fokus predstavljanja je stavljen na „Managed service“ usluge i to Playout, OTT i satelitske usluge te usluge NOC-a kao vanjske usluge. Nastavno na aktivnosti na navedenim tržištima u 2019., u narednom razdoblju u planu je nastaviti aktivnosti predstavljanja te početi i sa realizacijom usluga.



2.6. Potporne djelatnosti i ostale aktivnosti

Kolokacija – zakup elektroničke komunikacijske infrastrukture

OIV na odašiljačkim objektima daje u zakup elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) za smještaj raznovrsne radiokomunikacijske i telekomunikacijske opreme kao što je radijska odašiljačka oprema, GSM/UMTS/LTE oprema, uređaji mikrovalnih veza, wireless oprema, oprema za satelitski prijam i odašiljanje i dr.

Projektiranje, montaža, održavanje

S osnove usluga projektiranja, montaže i održavanja cilj je ostvariti daljnji rast prihoda, najvećim dijelom od usluga montaže i održavanja opreme za domaće operatore pokretnih komunikacija, ali i radijske nakladnike, koncesionare. Tijekom proteklih godina OIV je sudjelovao u zamjeni opreme jednog mobilnog operatora (tzv. SWAP projekt), a u travnju 2017. godine sklopljen je s istim operatorom višegodišnji ugovor za kompletno održavanje infrastrukture i opreme na više od 1000 lokacija. Krajem 2018. godine OIV je uspješno obavio pregovore te postao isporučitelj projektne dokumentacije i izvođač radova u okviru modernizacije mobilne mreže (SWAP) najveće telekomunikacijske tvrtke u zemlji. Također, tijekom 2018. godine OIV je na nekoliko testnih lokacija uspješno izveo radove zamjene opreme za drugog po veličini mobilnog operatora, demonstrirajući sposobnost i brzinu obavljanja većeg obima poslova te stvorio preduvjete da i u narednim godinama ostvari značajne prihode u tom segmentu.

Projektiranje Iskusan i stručan tim OIV-ovih inženjera radi planiranje i projektiranje radiokomunikacijskih i telekomunikacijskih mreža i objekata, pripremu projektne dokumentacije iz područja elektroničkih komunikacija, izradu projekata elektroinstalacije i uzemljenja objekata, projektiranje metalnih konstrukcija i nosača za različite vrste antena i antenskih sustava, izradu projekata ugradnje opreme elektroničkih komunikacija, nadzor izgradnje objekata i ugradnje opreme za elektroničke komunikacije. Koristimo licencirane programske pakete za projektiranje antenskih sustava za odašiljanje radijskih i televizijskih programa, proračun dijagrama zračenja, proračun pokrivanja s digitalnim modelom terena i GIS podacima (stanovništvo, prometna infrastruktura, naselja i sl.), projektiranje sustava mikrovalnih i optičkih veza.

Montaža i održavanje Stručno osposobljeni djelatnici rade montažu i održavanje različitih vrsta uređaja i opreme elektroničkih komunikacija (oprema mobilnih mreža, odašiljačka oprema za radio i televiziju, oprema mikrovalnih veza, PMR mreža, uređaji za procesiranje audio i video signala, telekomunikacijska,



satelitska i druga oprema) te elektroenergetske opreme (pogonski razvodni ormari, elektroinstalacija, uzemljenje objekata, uređaji besprekidnog AC i DC napajanja, agregati). Iskusni i obučeni mehaničari-monteri rade montaže antena na svim vrstama stupova. Raspolažemo mjernim instrumentima za sve vrste mjerenja na radio i telekomunikacijskoj opremi te mjernim vozilom za obavljanje radijskih mjerenja u elektroničkoj komunikacijskoj mreži kao i mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja smetnji u radiofrekvencijskom spektru. Vlastiti Centar nadzora i upravljanja (NOC) smješten u Zagrebu obavlja nadzor prijenosa radijskih i TV programa, telekomunikacijskih kapaciteta, multimedijskih sadržaja kao i uređaja i opreme za procesiranje i odašiljanje te nadzor infrastrukture (elektroenergetska oprema, pogonski prostor) na svim važnijim odašiljačkim objektima.

Kontakt centar

Nakon završetka rada pozivnog centra Vlade RH za pomoć u prelasku na digitalnu televiziju (Pozivni centar 0800 1-1-2011 završio je s radom 30.11.2011.), komunikaciju s gledateljima intenzivnije je preuzeo kontakt centar OIV-a (0800-0897) s ciljem da građanima pruži informacije prvenstveno o uvjetima i mogućnostima prijama programa digitalne televizije i radijskih programa preko zemaljskih odašiljača te preko satelita. Nažalost, najveći broj poziva gledatelja je zbog smetnji koje na cijelom Jadranu uzrokuju talijanski odašiljači, od zapadne obale Istre pa sve do krajnjeg juga na dubrovačkom području, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci kada su smetnje izraženije. Kontakt centar OIV-a sudjeluje i u otklanjanju LTE smetnji uzrokovanih baznim stanica mobilnih operatora u frekvencijskom području 800 MHz. OIV-ov kontakt centar nastavlja s redovitim radom u okviru postojećih zadaća. Zbog prelaska na novi standard emitiranja DVB-T2 odnosno gašenja pojedinih digitalnih mreža po regijama, u narednom periodu očekuje se povećani broj poziva, što Kontakt centar OIV-a sa sadašnjim kapacitetima ne može obraditi. Od listopada 2019. godine koristimo uslugu vanjskog Pozivnog centra te telefonske pozive koji Kontakt centar OIV-a ne može zaprimiti se automatski prosljeđuju vanjskom Pozivnom centru. Usluga vanjskog Pozivnog centra će se koristiti do listopada 2020. godine nakon čega se očekuje značajan pad broja poziva gledatelja. Ovisno o daljnjem unutarnjem ustroju OIV-a, tj. raspoloživosti ljudskih resursa i očekivanom količinom poziva gledatelja donijet će se odluka o daljnjem angažmanu vanjskog Pozivnog centra.



3. DRUŠTVENA ODGOVORNOST I UPRAVLJANJE

3.1. Društvena odgovornost

Društveno odgovorno poslovanje (DOP) predstavlja usvojenu dobru poslovnu praksu i njenu primjenu u upravljanju i donošenju poslovnih odluka. Temeljna područja djelovanja u kontekstu DOP-a su ponašanje na tržištu, odnos prema zaposlenicima, odnos prema okolišu, te odnos prema lokalnoj zajednici.

Pomoć zajednici

Odašiljači i veze nastoje kada god je to moguće humanitarno pomoći djecu ili ljude u nevolji, donirati darovite studente, predškolske i školske ustanove, te znanstveno - stručne aktivnosti.

Etičnost u poslovanju

Društvo je usvojilo Kodeks poslovnog ponašanja i etike. Svrha Kodeksa je promicanje etičkih vrijednosti u poslovanju, svakodnevnom radu i međuljudskim odnosima. Kodeksom je imenovan povjerenik zadužen za zaprimanje prijava nepoštivanja ili kršenja usvojenih etičkih načela. Dužnost povjerenika je i unapređenje etičkog ponašanja i djelovanja u Društvu te poticanje promjena i poboljšanja promicanjem etičkih vrijednosti u poslovanju. Također, internim aktima propisan je i postupak u slučaju kršenja pravila etičkog ponašanja. Povjerenik za etiku bira se iz redova zaposlenika Društva.

Kodeks korporativnog upravljanja

Polazna osnova za pravilno usmjeravanje i upravljanje Društvom uzimajući u obzir rizike te poštujući zakonske propise i pravila može se objediniti kao „Korporativno upravljanje, rizici i usklađenost“. Društvo je prihvaćanjem Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (NN132/2017) nastavilo s dobrom praksom korporativnog upravljanja te nastoji svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom i ključnim internim aktima doprinijeti transparentnom i učinkovitom poslovanju i kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje.

Društveno odgovorno poslovanje

Društvo pridaje veliku važnost društveno odgovornom poslovanju. Provedba istog temelji se na jačanju pravnog okvira i jačanju prevencije korupcije, uključujući uklanjanje svih nedostataka koji pogoduju korupciji. Ciljevi su jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu, stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama, afirmacija pristupa „nulte tolerancije“ na korupciju.

Kao društvo u 100 % vlasništvu Republike Hrvatske u 2012. godini bili smo aktivni sudionici u provođenju Antikorupcijskog programa Vlade Republike Hrvatske kroz doneseni Akcijski plan i Strategiju koja se provodila za razdoblje 2010-2012. godine pod Ministarstvom pravosuđa,



samostalnim Sektorom za suzbijanje korupcije. Na temelju Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine (NN 26/15), OIV je 28.veljače 2018. godine usvojio Akcijski plan za provedbu antikorupcijskih mjera za razdoblje 2018.-2019. godina.

OIV će i u narednom razdoblju posvetiti posebnu pažnju provedbi društveno odgovornog poslovanja, uključujući i antikorupcijske mjere s ciljem sprečavanja i smanjenja mogućeg koruptivnog ponašanja, kako kroz edukaciju zaposlenika tako i kroz sustav kontrola.

3.2. Sustav unutarnjih kontrola i upravljanje rizicima

U skladu s Pravilnikom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Društvo u značajnoj mjeri ima uspostavljen sustav unutarnjih kontrola i kontinuirano poduzima mjere jačanja sustava unutarnjih kontrola inicijativama dionika Društva te kroz provedbu preporuka vanjskih i unutarnjih kontrolnih tijela. Društvo ima uspostavljen sustav upravljanja koji osigurava stabilno upravljanje poslovnim aktivnostima, a što između ostalog obuhvaća i djelotvoran sustav upravljanja rizicima. OIV je uveo cjeloviti sustav upravljanja rizicima a provođenjem mjera Društvo kontinuirano unaprjeđuje sustav upravljanja rizicima. Cjeloviti sustav upravljanja rizicima temelji se na Strategiji upravljanja rizicima kojom su definirane metode za procjenu izloženosti rizika zasebno za skupinu strateških, zasebno za skupinu operativnih rizika. Tromjesečnim izvještavanjem Društvo prati učinkovitost pojedinih mjera za svaki pojedinačni rizik, te po potrebi uvodi nove mjere.



4. FINANCIJSKI PLAN

4.1. Račun dobiti i gubitka

Naziv Plan 2020. Plan 2021. Plan 2022. Usporedba

2021./2020. Usporedba

2022./2021.

POSLOVNI PRIHODI 248.945.935 242.340.266 251.774.685 -2,7 3,9

Financijski prihodi 967.000 900.000 900.000 -6,9 0,0

UKUPNI PRIHODI 249.912.935 243.240.266 252.674.685 -2,7 3,9

Materijalni troškovi 64.441.636 67.056.064 69.354.726 4,1 3,4

Troškovi zaposlenika 74.432.317 80.560.426 81.989.294 8,2 1,8

Amortizacija 49.684.143 48.814.986 58.186.794 -1,7 19,2

Nematerijalni troškovi 16.542.049 16.437.514 17.114.574 -0,6 4,1

POSLOVNI RASHODI 205.100.146 212.868.990 226.645.388 3,8 6,5

Financijski rashodi 421.000 242.000 152.000 -42,5 -37,2

UKUPNI RASHODI 205.521.146 213.110.990 226.797.388 3,7 6,4

POSLOVNA DOBIT 43.845.789 29.471.276 25.129.297 -32,8 -14,7

Dobit prije oporezivanja 44.391.789 30.129.276 25.877.297 -32,1 -14,1

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA 36.221.267 24.526.006 21.039.384 -32,3 -14,2

Tablica 4-1 Račun dobiti i gubitka



4.2. Bilanca

AKTIVA Plan

31.12.2020. Plan

31.12.2021. Plan

31.12.2022. Usporedba


2022./2021.

Nematerijalna imovina 25.875.000 31.000.000 29.675.000 19,8 -4,3

Materijalna imovina 403.912.967 790.303.350 844.579.164 95,7 6,9

Dugotrajna financijska imovina 1.650.000 1.625.000 1.600.000 -1,5 -1,5

Potraživanja 0 0 0 - -

Odgođena porezna imovina 1.370.872 1.370.872 1.370.872 0,0 0,0

DUGITRAJNA IMOVINA 432.808.838 824.299.221 877.225.036 90,5 6,4

Zalihe 13.670.000 13.660.000 13.650.000 -0,1 -0,1

Potraživanja 42.600.000 42.630.000 42.630.000 0,1 0,0

Kratkotrajna financijska imovina 30.150.000 150.000 150.000 -99,5 0,0

Novac u banci i blagajni 5.843.168 4.317.615 4.593.222 -26,1 6,4

KRATKOTRAJNA IMOVINA 92.263.168 60.757.615 61.023.222 -34,1 0,4

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 8.380.000 7.670.000 6.960.000 -8,5 -9,3

UKUPNA AKTIVA 533.452.006 892.726.837 945.208.258 67,3 5,9

PASIVA Plan

31.12.2020. Plan

31.12.2021. Plan

31.12.2022. Usporedba


2022./2021.

Temeljni (upisani) kapital 138.568.200 138.568.200 138.568.200 0,0 0,0

Kapitalne rezerve 0 0 0 - -

Rezerve iz dobiti 274.790.071 311.011.339 335.537.344 13,2 7,9

Revalorizacijske rezerva 0 0 0 - -

Rezerve fer vrijednosti 0 0 0 - -

Zadržana dobit 0 0 0 - -

Dobit poslovne godine 36.221.267 24.526.006 21.039.384 -32,3 -14,2

Manjinski interesi 0 0 0 - -

KAPITAL I REZERVE 449.579.539 474.105.544 495.144.928 5,5 4,4

REZERVIRANJA 5.670.606 5.870.606 6.070.606 3,5 3,4

DUGOROČNE OBVEZE 14.700.000 120.033.333 112.033.333 716,6 -6,7

KRATKOROČNE OBVEZE 38.366.666 47.500.000 52.600.000 23,8 10,7

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHODI BUDUĆEG RAZDOBLJA 25.135.196 245.217.353 279.359.391 875,6 13,9

UKUPNA PASIVA 533.452.007 892.726.837 945.208.258 67,3 5,9

Tablica 4-2 Bilanca



5. ZAPOSLENICI U narednom razdoblju nastavit će se prilagođavanje kvalifikacijske i dobne strukture te broja zaposlenika u skladu sa strateškim ciljevima i projekcijom poslovanja Odašiljača i veza d.o.o.. Slijedom navedenog u 2020. godini planira se zapošljavanje 10 zaposlenika. Planirani broj zaposlenih na dan 31.12.2020. godine je 315. Broj zaposlenika u 2021. i 2022. godini ovisit će o tijeku projekata i sve težem pronalasku adekvatne radne snage te se za sada ne očekuje značajnije povećanje (do 10%). Cilj u narednom razdoblju je aktivna kadrovska politika koja će uključivati privlačenje novih zaposlenika i zadržavanje postojećeg kvalitetnog kadra. Naglasak će biti na usmjerenim edukacijama, povećanju materijalnih prava, prilagodbi sustava nagrađivanja prema rezultatima i procjeni radnog učinka čime će se dovesti do poboljšanja komunikacije i pozitivnog radnog okruženja. Tijekom 2020. planira se uspostavljanje sustava upravljanja učinkom zaposlenika koji uključuje:

Model procjene radnog učinka i definiranja ciljeva kroz organizaciju Praćenje dostatnosti broja zaposlenika Vođenje polugodišnjih i periodičnih razgovora sa zaposlenicima Prilagodbu sustava nagrađivanja prema rezultatima i procjeni radnog učinka Informiranje zaposlenih o detaljima procesa.

Sve navedene aktivnosti bi trebale dovesti do odgovora na buduće zahtjeve tržišta rada koje se brzo mijenja.

Kvalifikacijska struktura

Planirani broj zaposlenih na

dan 31.12.2020.


dan 31.12.2021.


dan 31.12.2022.

Usporedba 2021./2020.

Usporedba 2022./2021.

Mr / VSS 160 167 172 4,4 3,0

VŠS 27 30 31 11,1 3,3

SSS/VKV/KV 128 133 137 3,9 3,0

Ukupno 315 330 340 4,8 3,0

Tablica 5-1 Kvalifikacijska struktura zaposlenika

6. INVESTICIJSKI PROJEKTI Najznačajniji projekti tijekom trogodišnjeg razdoblja su izgradnja NP-BBI mreže te novih objekata, posebice poslovne zgrade na Žitnjaku. Od ostalih ulaganja izdvaja se obnova sustava mikrovalnih veza, proširenje sustava svjetlovodnih veza te u DVB-T2 opremu.

1. Uvod2. Djelatnost – stanje i ciljevi2.1. Odašiljanje televizijskih i radijskih signala2.1.1. Digitalna zemaljska televizija – javno dostupni programi – „free-to-air“Poslovanje u 2019.Plan za 2020.Plan za 2021.-2022.

2.1.2. Digitalna zemaljska televizija – programi zaštićeni sustavom uvjetovanog pristupa (CAS) – „pay-TV“Poslovanje u 2019.Plan za 2020.Plan za 2021.-2022.

2.1.3. Zemaljsko odašiljanje radijskih programaPoslovanje u 2019.Plan za 2020.Plan za 2021.-2022.

2.1.4. Digitalno odašiljanje radijskih programa (DAB+)Poslovanje u 2019.Plan za 2021-2022.

2.1.5. Satelitsko odašiljanjePlan za 2020.-2022.

2.2. Multimedija2.2.1. IPTV/OTT2.2.2. Playout2.2.3. HbbTV2.2.4. Ostale uslugePanoramske HD kamerePoslovanje u 2019.Plan za 2020. godinuPlan za 2021.-2022.Sustav videonadzora za ranu detekciju i predikciju širenja šumskih požaraPlan za 2020. godinuPlan za 2021.-2022.

2.3. Prijenosne mreže2.3.1. Sustav svjetlovodnih vezaPoslovanje u 2019.Plan za 2020.Plan za 2021.-2022.Nacionalni program NP-BBIPoslovanje u 2019.Plan za 2020.-2022.

2.3.2. Sustav mikrovalnih vezaPoslovanje u 2019.Plan za 2020.Plan za 2021.-2022.

2.3.3. Više-uslužna mreža (IP/MPLS)Poslovanje u 2019.Plan za 2020. -2022.

2.4. Usluge u profesionalnoj pokretnoj mreži (PMR)2.5. Nove usluge2.5.1. IOT – Internet of Things (Internet stvari) - OIV Smartino uslugaPoslovanje do kraja 2019.Plan za 2020.-2022.

2.5.2. ITS (inteligentni transportni sustavi)Poslovanje u 2019.Plan za 2020.-2022.

2.5.3. VF mjerni laboratorijPlan za 2021-2022.

2.5.4. OVM Technology Alliance

2.6. Potporne djelatnosti i ostale aktivnosti2.6.1. Kolokacija – zakup elektroničke komunikacijske infrastrukture2.6.2. Projektiranje, montaža, održavanjeProjektiranjeMontaža i održavanje

2.6.3. Kontakt centar

3. Društvena odgovornost i upravljanje3.1. Društvena odgovornost3.1.1. Pomoć zajednici3.1.2. Etičnost u poslovanju3.1.3. Kodeks korporativnog upravljanja3.1.4. Društveno odgovorno poslovanje

3.2. Sustav unutarnjih kontrola i upravljanje rizicima

4. Financijski plan4.1. Račun dobiti i gubitka4.2. Bilanca

5. Zaposlenici6. Investicijski projekti

Documents

SREDNJOROČNI PLAN - OIV...SREDNJOROČNI PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2020. DO -2022. GODINE OB-O-60/0/2020-2022 stranica 5/30 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. Do sredine 2020. planira se osnivanje