Bolesti, Štetočine i Zaštita Maline - Agromont

Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.

Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 1 - 20

Bolesti, štetočine i zaštita

maline

Priredio: Dejan Zejak, agronom

Bijelo Polje, 2006.



Poštovani uzgajivači malina,

u skripti “Bolesti, štetočine i zaštita maline” koju je priredio inženjerski tim

“Centra za razvoj agrara”, a koja je dio programa CHF-a/USAID-a i Centra

za razvoj agrara u okviru zajedničkog projekta “Obuke malinara u oblasti

sprječavanja širenja bolesti i štetočina”, predstavlja najkraći i

najjednostavniji opis bolesti, štetočina i njihovo sprječavanje.

Skripta je namijenjena polaznicima obuke, a njena svrha je da bude

podsjetnik i pisani dokument pomoću kojeg bi sami poljoprivrednici bili

upućeni na način sprječavanja širenja bolešti i štetočina maline.

Ona predstavlja kratak pregled dosadašnjih agronomskih znanja iz ove

oblasti, koje su u dužem nizu godina istraživali instruktori ovog kursa, tako

da smo se prilikom njenog prireĎivanja rukovodili naučnim i stručnim

radovima i publikacijama profesora, doktora i inženjera agronomije sa

Univerziteta iz Podgorice, Kragujevca i Banja Luke.

Prilikom prireĎivanja skripte koristili smo podatke iz “Zbornika naučnih

radova prvog kongresa o malini Srbije i Crne Gore sa meĎunarodnim

učešćem“ Čačak 2003., knjige “Bolesti voćaka i vinove loze i njihovo

suzbijanje” M.Ivanovć i D.Ivanović-Univerzitet u Beogradu, Beograd 2005.,

“Savremena proizvodnja maline, gajenje, zaštita, prerada” S.Petrović i

A.Leposavić-Institut za istraživanja u poljoprivredi “Srbija””- Čačak 2005.

kao i podataka Centra za razvoj agrara.

U nadi da smo makar u najmanjoj mjeri uspjeli, i da će ovaj pisani dokument

biti Vam od koristi, želimo Vam usješan i dobar rod maline.

U Bijelom Polju, mart 2006 godine. Dejan Zejak dipl.ing.agr.



Malina (Rubus idaeus L.)

U svjetskim razmjerama malina je rijetko voće i proizvodi se svega oko 324

hiljade tona maline.

Srbija i Crna Gora je meĎu najvećim proizvoĎačima ovog voća sa preko 54

hiljade tona na godišnjem nivou i prihodom od blizu 100 miliona eura. U

svijetu ima preko 1200 sorti, crvene, purpurne, crne maline. Najzastupljenija

sorta crvene maline je «Vilamet» a poslije nje «Miker».

Malina je voćna vrsta koja se, davno mogla, sresti po okućnicama ili manjim

zasadima voćara, u Crnoj Gori. Zadnjih godina, počela se plantažno gajiti

na sjeveru Republike. Najveći malinjaci se nalaze na teritoriji Opštine Bijelo

Polje. Oni se kreću od jednog hektra u selu Potrk, gdje se nalazi najveći

zasad maline, do dvadeset ari koliko je morao da zasadio svaki koperant

firme “Meduza-coop” koja se bavi razvojem malinarstva u Crnoj Gori.

Sorta maline«Vilamet» u Crnoj Gori zauzima gotovo 99%. Ona u izrazitim

malinogorjima, kakvo je ariljsko, uz odgovarajuću agrotehniku daje oko 20

t/he.Ova sorta je remotantna, tačnije ima mogućnost da donese rod i drugi

put, u jesen. Ova osobina «Vilameta» ne dolazi svake godine do izražaja, za

nju su najvažniji povoljni klimatski uslovi. U Srbiji koja je početkom

devedesetih, i 1997. (sa oko 48 hiljada tona) bila svjetski rekorder po

proizvodnji ovog jagodičastog voća, pored «Vilameta» zastupljena je, u

manjoj mjeri i sorta «Miker». “Centar za razvoj agrara” je u proljeće 2005.

uvezao sadnice “Mikera”, i formirao po prvi put u Crnoj Gori malinjak sa

ovom sortom maline.

Malina je izvozni artikal čija

proizvodnja raste i prema

dugoročnim analizama bi

trebala da u SiCG 2010

godine bude preko 140 000

tona.

Plod maline. U botaničkom

smislu plod je zbirna

koštunica sastavljena od oko

20-140 pojedinačnih

koštunica, i kao takva po berbi, lako se zamrzava, zatim čuva u hladnjačama

i transportuje zamrznuta. Masa ploda je od 3-6 g.(Vilamet 3,8g.). U

agroekološkim uslovima tipičnih malinogorja Vilamet daje i preko 20 tona.



Hemijski sastav maline je od velike koristi za ljudsku ishranu, jer je bogat

vitaminom C, bjelančevinama 1,2 g. Mineralima Ca, Mg, P i S , voćnim

kisjelinama 2%, antocijanima i antioksidansima koji štite čovječiji

organizam od kancera i kardiovaskularnih oboljenja.... pozitivno

djeluje na ljudski organizam pogotovu na rekonvalescente. Plod je cijenjen

na zapadnom tržištu i dostiže cijenu od 3-5 eura za jedan kilogram.

Sortiment.

Pravilan izbor sorte predstavlja primaran uslov uspješnje i ekonomski

opravdane proizvodnje maline.Činjenica je da se sorta Willamette, svojim

osobinama, visokim prinosom, relativno krupnim plodom koji je aromatičan

i čvrst i kao takav pogodan za zamrzavanje, i visokom otpornošću na

gljivične i virusne bolesti, prisutna u gotovo 95% naših malinogorja. U

posljednje vrijeme sorta Meeker, koja je sve traženija na svjetskom tržištu

može da bude adekvatna zamjena Villamettu.

Tržište. Proizvodnja ovog jagodastog voća u svijetu je preko 300 000 tona,

SiCG daje oko 50 000 t, u Crnoj Gori proizvodnja za 2003. je bila oko 700

tona. Malina je izvozni artikal koji je u 2003. u SiCG dostigao suficit u

vrijednosti od 100 miliona €. Njena proizvodnja raste i prema dugoročnim

analizama bi trebala da u SiCG 2010 godine bude preko 140 000 tona

Konkurentska prednost proizvoda (maline) je činjenica da su potrebe

inostranog tržišta za ovom vrstom voća jako izražene, što govori i podatak

da se preko 80 % roda maline izveze. Naše učešće u proizvodnji maline u

svijetu je oko šestine svjetske proizvodnje. Činjenica da je SiCG jedna od

vodećih izvoznika ovog voća, prestavlja kapitalnu prednost u proizvodnji i

plasmanu maline (posle SiCG slijede Poljska, Čile i SAD).

Crna Gora je do sada uspjela da formira oko 100 ha malinjaka, a «Meduza-

coop» je 2003.odkupila oko 200 tona maline.



PROGRAM ZAŠTITA MALINE

Po preporukama Instituta za voćarstvo – Čačak, 2003 god.

Redni broj

Preparat Konc.(%) Fenofaza primjene

Bolesti i štetočine

1.

Bakarnioksihlorid Bijelo ulje

0,7

Zimsko prskanje

Sušenje izdanaka

Didimela Antraknoza Malinin moljac

2. Captan WP-50

Tiodam 0.25 0.2

Listanje

Sušenje izdanaka

Didimela Lisne vaši Štetočine

stabla Grinje

3.

Qudris Nurelle-D

0.075

0.1

Početak cvjetanja

Didimela Sušenje

izdanaka Lisne vaši Malinin

cvjetojed Malinina buba

4. Switch 62.5 WG

0.08

15 dana posle pojave

prvih cvjetova

Siva trulež

5. Dithane DG Neo Tec

Actara 25 WG Vertimec 018 EC

0.25 0.02 0.08

Odmah po završenoj

berbi

Didimela Sušenje

izdanaka Muva galica Malinina

mušica Grinje

6. Bakaroksihlorid

Tiodam 0.7 0.2

Tokom septembra

mjeseca

Didimela Sušenje

izdanaka Grinje



Praviljan primjena sredstava za zaštitu

maline od bolesti, štetočina i korova

maline, predstavlja jednu od važnih mjera

agrotehnike. ProizvoĎačima su postavljena

bitni zahtjevi, koja se zaštitom mogu

ispoštovati:

a) Porizvesti i potom isporučiti tržištu

kvalitetne i zdrave plodove

b) U plodu nesmije imati ostataka

pesticida, teških metala, organskih

nečistoća. U zasadima maline postoje

povoljni uslovi za razvoj štetočina i štetnih

mikroorganizama. Korovi u malinjacima

mogu da često umanje rod, koliko bolesti i

štetočine, čak i više od njih.

Phytophtora fragarie var.rubi (Original D.Zejak)

Bolesti maline

Gljivična oboljenja maline (Mikoze)

Izazvana su gljivama, a najčešće bolesti zasada maline su

1) Ljubičasta pjegavost izdanaka maline Didimella applanata

2) Sušenje izdanaka maline Leptospheria coniothyrium

3) Antraknoza ili pjegavost izdanaka Elsione veneta

4) SmeĎa pjegavost lišća maline Sphaerulina rubi

5) Siva trulež plodova maline Botrytis fuckeliana

6) Venjenje izdanaka maline Verticilium albo-atrum

7) Pepelnica Sphaerotheca macularis

8) RĎa maline Phragmidium rubi –idaei

9) Trulež korijena maline Phytophtora fragarie var.rubi



Ljubičasta pjegavost izdanaka maline Didimella applanata,

Didimella applanata ( Original D.Zejak)

Ljubičasta pjegavost je

poznata pod imenom

«didimela». Prouzrokuje

smanjenje rasta izdanaka

maline, ošteti lišće i

stabla, pupoljke, a kod

većeg intenziteta ove

bolesti izaziva i sušenje

izdanaka. Primarna

zaraza se vrši sporama, a

njveči njen intezitet je

sredinom mjeseca maja,

kada je visina izdanaka

oko 30 cm. Zaraza može

trajati i do kraja juna. Na

ivici lista ili na lisci se

javlja nekrotična pjega u

obliku slova «V»,

zaraženi listovi se

najčešće osuše, a na

zaraženim izdancima,

tamne, kestenjaste pjege,

dužine 3-5 cm. Sore maline sa jačom voštanom prevlakom, kod ove bolesti

pjege imaju kestenjastu ili purpurnu boju. U toku jeseni kestenjasta boja se

slabije uočava jer izdanci postaju mrki-na njima se formira stara kora. U

zimskom periodu na izdancima se javljaju srebrnaste, sivkaste pjege. Tokom

proljeća i ljeta dolazi do nekroze, pucanja ko i odvajanja kore. Ako

sastružemo primarnu koru, ispod nje je jasno zeleno tkivo. Zato se i trebaju

uklanajti prve serije mladih izdanaka maline. Bolest se javlja oscilatorno, u

nekim godinama intenzivno, dok se u sušnim i ne javlja. Otporne sorte na

Didimella applanata su : Haida, Viking, Chief, Boyne, Carnival, Chilliwak i

Festival, Meekker je vrlo otporna, dok je Willamette i Glen clova visoko

tolerantne na nju.



Sušenje izdanaka maline Leptospheria coniothyrium, izuzetno je

rasprostranjena u malinjacima u zapadnoj Srbiji, često zbog sličnih

simptoma se poistovjećuje sa didimelom. Gljiva napada prizemni dio biljeke

na oko 20 cm, a prepoznaje se prema nekrotičnim pjegama nepravilnog

oblika na izdancima, pucanja kore i skoro čitavog tkiva izdanka. Kako

nekroza obuhvata prstenasto izdanke, oni se često suše i lome. Najčešće se

javlja na mjestima gdje su izdanci povrijeĎeni, a koji su nastali

agrotehničkim mjerama ili ubodima insekata. Izdanci tokom ljeta izumru.

Njenoj pojavi pogoduju obilne kiše u fazi porasta, pred ili u toku berbe.

Sprječava se pravilnom upotrebom insekticida i preparata na bazi bakra, kao

i uklanjanjem serija prvih proljećnih izdanaka.

Antraknoza Elsione veneta

Ima više naziva za ovu bolest maline: sivilo kore, rĎa izdanaka, pjegavost

izdanaka. Uočava se po pojavi blagu ugnutih i boje purpura pjega na

izdancima, ali ove pjege se mogu javiti i na lišći, peteljkama, pupoljcima i

plodovima. Lišće zaraženo antraknozom opada prije vremena, što dovodi do

potpunog ili djelimignog izumiranja izdanka maline, a azaraženi polodovi

venu još dok su zeleni, ili se nepravilno oblikuju, zbog toga što zaraza

zahvata dio ploda, i oni postaju tvrdi i suše se. Pojavu i njen intenzitet

pospješuje velika vlažnost, inteživno Ďubrenje azotnim Ďubrivima, ali i

činjenica ako je zasada zakorovljen Sprječava se pravilnom upotrebom

insekticida i bakarnih preparata, uklanjanjem serija prvih proljećnih

izdanaka.



SmeĎa pjegavost lišća maline Sphaerulina rubi

Sphaerulina rubi(Original D.Zejak)

Javlja se

isključivo na

malini, a kod

nas

nepričinjava

ozbiljnije štete.

Na licu lista se

prvo javljaju

zelenkasto-

tamne pjege. Sa

starenjem lista

pjege prečnika

1-2 mm a

nekda i 4-6

mm, postaju

bjeličaste,

sivkaste sa jasno izraženim rubom. Nekda imamo i pojavu da tkivo u okviru

pjega ispada, što uslovljava šupljikavost lišća. Pri podizanju zasada moramo

voditi računa o meĎurednom rastojanju, jer je važno provjetravanje

malinjaka i cirkulacija vazduha. Orezivanje izdanaka koji su već dali rod

nakon berbe plodova, umanjuje mogućnost njene pojave. Preparati na bazi

benomila, kaptana ili pak bakarni preparatisu korisni za njeno suzbijanje

Siva trulež plodova maline Botrytis fuckeliana

Siva plijesan, trulež plodova koju izaziva Botrytis cinerea, spada u red

ekonomski zančajnijih bolesti ovog jagodastog voća. Zaraza se obično javlja

na cvetovima, koji se potom suše, ili pak na kruničnim listićima poslije

precvjetavanja. Polodovi inokulirani botritisom omekšaju, budu vodeni i

mekani, i konačno dolazi do izumiranja tkiva koje postaje smeĎe i koje

najzad prekrije bječičasta (siva) plijesan. Bolest s ebrzo sa zaraženih širi na

zdrave plodove. Ubrzano širenje truleži podspješuje duži period kišnih dana

tokom perioda cvjetanja i razvića plodova. Sprječava se upotrebom



fungicida 7-14 dana prije početka cvjetanja, a ponekad i na početku berbe. U

SAD se koriste preparati na bazi kaptana a u EU na bazi dihlorfluanida.

Mogu s ekoristiti i preparati na bazi benomila, karbendazima, vinklozina,

iprodiona. Kod nas su registrovani pirimetanil, iprodion, prosimidion, tiram,

i vinklozin. Trulež plodova je veoma značajna i poslije berbe, a obranu

malinu treba što prije dopremiti do hladnjače. Tempratura nakon skladištenja

nesmije preći 2 0C.

Venjenje izdanaka maline Verticilium albo-atrum

Verticilijum se javlja kao naglo venjenje, naizgled zdravih izdanaka u toku

vegetacije, a poprima izgled sasušenog lista duvana. Uzročnik gljiva

Verticilium albo-atrum uslovljava začepljenje sprovodnih sudova u izdanku

maline. Dugo se zadržava u zemljištu i prenosi se neadekvatno

kontrolisanim sadnim materijalom. Biljke domaćini verticilijuma su

krompir, paprika, krastavac, dinja, lubenica, malina, jagoda, kupina. Njenoj

pojavi pogoduju vlažna, hladna i zemljišta sa izraženom pH kisjelom

reakcijom.

RĎa maline Phragmidium rubi –idaei Prisutna je u zasadima u zapadnoj

Srbiji i istočnoj Bosni., ali nepredstavlja ozbiljniju prepreku gajenju maline.

Javlja se na nadzemnim izdancima, listovima i lisnim drškama, rodnim

grančicama. Na listovima nastaju žućkasto-narandžaste pjege, zaraženi

listovi otpadaju (avgust – septembar). Zaražene izdanke treba orezati i

spaliti. Jaču zarazu sprječavamo fungicidima na bazi oksikarboksina. Sorta

maline iz Engleske Molling Lewel je otporna prema uredostadijumu ove

bolesti.



Trulež korijena maline Phytophtora fragarie var.rubi Zasad maline sa Phytophtora fragarie var.rubi (Original D.Zejak)

Trulež korijena

maline, fitoftora,

je veoma

agresivna bolest,

koja već izaziva

paniku u

krajevima gdje se

malina

tradicionalno

gaji. Trulež

korijena je

najznačajnija

bolest maline u

svijetu.

Identifikovana je

u Srbiji. Predpostavke su da je ima i u Crnoj Gori. Prvi put je opisana u

Škotsko 1937 godine, potom u SAD 1958., no značajnije štete uzrokuje

1980 godine. U Srbiji se 2002.godine identifikuje i pretpostavlja se da je u

Arilju prisutna u 30% zasada maline. Njen uzročnik je gljiva iz roda

Phytophtora, podvrsta Phytophtora fragarie var.rubi. Bolest se najprije

uočava u nižim djelovima parcele, gdje je obično zemljište manje propusno i

gdje se voda zdržava. Najčešće se biljke suše u grupi, i proreĎuju u redu, i

nema obnavljanja zasada. Oboljenej se javlja, na rodnim izdancima i n

aljetorastima.. Zaraženji ljetorasti brzo venu, suše se nakon nicanja u

proljećnom periodu, nerijetko nakon vodenastih pjega u njihovoj osnovi.

Rijetko, bolest na ljetorastu maline napreduje sporo, kada dolazi do žutila,

uvenuća i krajnjeg sušenja u toku ljeta. Rijetko izdanak ostaje zaražen, a da

ne ispolji simptome do sljedeće sezone vegetacije. Zaraženi izdanci daju

slabije bočne grančice, na kojima su listovi koji žute, suše se i venu duz

bočnih i glavnog nerva, često i prije dozrijevanja ploda maline. Mrka boja

korijena, oksidno crvena, može biti pozdan pokazatelj prisustva ove bolesti.

Jaka zaraza dovodi do potpunog sušenja zasada maline. Za njeno suzbijanje



je najznačajnija proizvodnja certifikovanog i kontrolisanog sadnog

materijala (kultura tkiva, u zatvorenom prostoru). Malinu treba saditi na

ocjeditim, dreniranim, i dobro propusnim zemljištima. Rezistentne na nju su:

Meeker, Chilliwack, Sumner. Sorte Willamete,Skeena, Chilcotin i Comox,

Titan i Hilton su vrlo osjetljive.

Umjereno osjetljive su Festival, Heritage, Reveille, Tylor. Značajno

rezistenten su Newburg i Lathaim. Protiv pojave fitoftore koriste se fungicidi

na bazi metalaksila i fosetil-aluminijuma (Ridomil Gold, Aliete 80 WP ).

Oboljenja maline izazavana bakterijama (Bakterioze)

Izazvana su bakterijama, a najčešće bolesti zasada maline su:

1) Rak korijena i izdanaka maline Agrobacterijum tumefaciens

2) Bakteriozna plamenjača izdanaka maline Erwinia amylovora

Rak korijena i izdanaka maline Agrobacterijum tumefaciens

Bolest koja se manifestuje po izraslinama i deformacijama najčešće na

korijenu, a rijetkost, i na izdancima, rodnim grančicama. Zbog pojave

Agrobacterijum tumefaciensa grančice se lome, pupoljci se otežano

razvijajau, sto u krajnjem uslovljava i sušenje stabla. Najčešći razlog

prisustva zaraze je neadekvatan sadni materijal. Prenosi se putem povreda i

oštećenja prilikom obrade zemljišta, ubodom insekata, rezidbe.

Bakteriozna plamenjača izdanaka maline Erwinia amylovora i

Pseudomonas syringae pv. syringae. su prouzrokovači ovog oboljenja.

Bolest je izuzetno destruktivna, mada je još uvijek i zvanično nema kod

naših zasada malina. Zaraženi cvijet mijenja boju, u zagasito mrku, suše se.

List vene, uvijajući se nekrotira, dok glavni lisni nervi pocrne. Vrhovi

zaraženog izdanka maline se saviju u obliku pastirskog štapa. Plodovi i ako

nijesu zaraženi, otežano sazrijevaju. Kiša i vjetar, i temperature od 20 do 25 0C pogoduju njenom razvoju. Pseudomonas syringae pv. syringae izazaiva

slične simptome.. Od ovog oboljenja za sada nema efikasnog sredstva,

jedino su pouzdane mjere preventive. (certifikovan sadni materijal, pravilna

primjena agrotehnike). Kao preventivna sredstva možemo koristiti preparate

na bazi fosetil-aluminijuma, Aliette, ali i baktericide na bazi flumequina.



Oboljenja maline izazavana virusima (Viroze)

Javljaju se kao posljedica nekontrlolisanog vegetativnor razmnožavanja

meline. Najčešći simptomi: Zaraženi izdanci imaju slabiji rast, lišće postaje

šareno, kovrdžavo, žuto, crtičavo, nekrotično, krto, sićušno, plodovi, su sitni,

mekani, deformisani, bez ukusa.

Viroze koje prenose lisne vaši: Viroza žute mrežavosti roda Rubus, Viroza

nekroze crne maline, Šarenilo lista maline, Pjegavost lista maline, Hloroza

nerava meline, Uvijanje lista maline.

Viroze koje prenose nematodama: Virus prstenaste pjegavosti lista, Virus

crne pjegavosti paradajza, Virus prstenaste pjegavosti paradajza.

Viroze koje se prenose polenom: Virus žbunaste kržljavosti maline,

Kržljavost Rubusa

Viroze se moraju spriječiti, a mjere preventive su: Bezvirusni sadni materijal

za azsnivanje zasada, gajiti otporne sorte, zasade neformirati na parcelama

na kojima je utvrĎeno prisustvo nematoda, redovno suzbijati lisne vaši,

uklanjati sumljive izdanke, uništavati korove.

Plod «Mikera», sorte maline koju je«Centar za razvoj agrara»

prvi introdukovao u Crnu Goru, u proljeće 2005.godine



Štetočine maline

Malinina buba Byturus

tomentosus

Malinina buba spada u

tvrdokrilce, boje je

svjetlo smeĎe, sa

dlačicama žućkaste

boje. Prezimi u

zemljištu. Odrasli

insekt se pojavi krajem

aprila-početkom maja, i upravo oni nanose štetu hraneći se lišćem, cvijetom

i plodom maline. Njegove larve nanose štetu plodu, a oštećeni plod napadaju

gljivice, koje uslovljavaju truljenje ploda. Malinina buba daje godišnje jednu

generaciju. Suzbijanje se vrši mehaničkim i hemijskim mjerama neposredno

prije cvjetanja.

Malinin cvjetojed Anthonomonus rubi

Spada u grupu surlaša tvrdokrilaca, a dužina odraslog insekta je oko 3 mm.

Prezimljava u zemljištu, i ima jednu generaciju godišnje. Suzbija se u

vrijeme pojave cvjetnih pupoljaka, da bi spriječili ženku da položi jaja u

cvjetni pupoljak-na način što zasijeca peteljku.

Malinin moljac Incurvaria rubiella

Odrasli insekt je leptir,12 do 14 mm, koji ima svijetle šare na prednjim

krilima, dok je gusjenica tamno-crvene boje. U rano proljeće, gusjenica se

ubuši u pupoljak i hrani se tako njegovom unutrašnošću neoštetivši spoljašni

dio, a potom prelazi u rodnu grančicu, koja svene.Po razviću gusjenica

prelazi u stadijum lutke, a početkom cvjetanja u leptira. Ima jednu

generaciju godišnje, a prinos maline može umanjiti i do 50 odsto. Zaštitu



insekticidima primijeniti neposredno prije cvjetanja.

Malinin prstenar Agrilus rubicola

Prstenar je tvrdokrilac, uzanog i izduženog tijela 4-7 mm, tamne do

maslinasto smeĎe boje, a na vratnom dijelu, glavi i pokriocima ima veći broj

tačkica. Odrasli insekti se hrane lišćem, a larve se uvlače pod koru izdanaka,

gdje prave guste, spiralne hodnike. Na izdancima formiraju zadebljanja, što

uslovljava njihovo lomljenje ili sušenje vrhova. Razvoj štetočina pomaže i

slaba ishranjenost izdanaka. Ima jednu generaciju godišnje. Suzbija se

hemijskim mjerama prije cvjetanja.

Malinin staklokrilac Bembecia hylaeiformis

Staklokrilac je leptir koji izgledom podsjeća na osicu. Njegova dužina je 12

mm, dok mu je raspon krila 26 mm. Boja mu je smeĎa. Štetu pričinjava

gusjenica, koja buši izdanke, i kroz srž od korijena prema vrhu pravi

hodnike, što uslovljava sušenje izdanka.

Malinin korebus

Coroebus rubi

Korebus je tvrdokrilac,

veličine 8 do 11 mm,

ljubičasto crne boje, sa

metalnim sjajem.

Prezimljava u

stadijumu larve, a

odrastao insekt se

pojavljuje sredinom

maja, hrani se lišćem

maline. Larve se

ubušuju u srž izdanka, prekidaju provodne sudove usporavajući protok

hranjivih materija, što uslovljava sušenje izdanka. Oštećeni izdanci se lako

lome pri osnovi. Zaštita se obavlja insekticidima.



Malinina mušica Resseliella theobaldi=Thomasiniana theobaldi

Predstavlja značajnu štetočinu maline. Odrastao insekt je leptir dugačak 2

mm, i koji je tamnosmeĎe boje:polovinom maja ženka polaže jaja u mlade

izdanke maline, a za pet dana se izlegu larve koje se hrane deset do petnaest,

a zatim se spuštaju u zemljište, gdje se preobraze u lutku. Ima više

generacija godišnje, a prezimljava u zemljištu u stadijumu larve. Na

oštećenom tkivu javljaju se ljubičaste duge pjege, a zatim se izdanci suše.

Oštećenja mjesta pogoduju razvoju gljivičnih bolesti.

Lisne vaši

Malinu napada više lisnih vaši. Prezimi u obliku jaja koja su skrivena u

pupoljcima izdanaka maline. Kretanjem vegetacije, u kolonijama napadaju

lišće, mlade izdanke i rodne grančice, što uslovljava velike štete. Lisne vaši

su vektori prenosioci velikog broja bolesti. Lisne vaši imaju 7 do 8

generacija godišnje, a u optimalnim uslovima za njihov razvoj i do 15.

Malinina muva galica Lasioptera rubi

Muva galica je opnokrilac, svjetlosmeĎe boje do crne, dužine 1,8 do 2,5 mm.

Krajem maja polaže jaja, a larve se ubuše u izdanak i svojom ishranom

mehanički oštete izdanak, i tako omoguće nastanak razvoja drugih bolesti.

Ima jednu generaciju godišnje. Primarni je uzročnik cecidnog sušenja

maline. Hemijskim putem s eotežano suzbija, jer su odrasli insekti aktivni u

vrijeme cvjetanja maline.

Malinin smotavac Notocelia udmanniana

Leptir malininog smotavca je sivosmeĎe boje, dug oko 9 mm. Odrasla

gusjenica je crvenkasto smeĎe boje i duga je 9-13 mm. Početkom vegetacije

gusjenice se hrane mladim izdancima i lišćem. U toku godine ima dvije

generacije.



Polifagni štetni insekti:

Gundelj, rutava buba, italijanski popac, štitaste vaši, cvrčci, sovice,

gubar.

Grinje:

Malinina grinja, erofidna grinja lista maline, erofidna ploda maline,

žuta grinja, crvena grinja.

Nematode:

Su valjkasti crvi, različitih dužina, i najčešće imaju valjkasti oblik.

Nematode stvaraju rane na korijenu, i tako omogućavaju lakši prodor

mikroorganizmima (gljive, virusi, bakterije). Sprječavaju se primjenom

preventivnih mjera 1) pravilnom agrotehnikom 2) fizičkim mjerama 3)

karantinskim mjerama 4) hemijskim mjerama.

Stručnjaci Instituta za voćarstvo u Čačku i Biotehničkog instituta u

Podgorici koji se bave zaštitom voća smatraju da bi program zaštite bio

dobar treba da:

1) Kombinacijom pesticida i termina prskanja pokrije sve prouzrokovače

štetočina i bolesti voća koji se mogu pojaviti u odreĎenim agroekološkim

uslovima i teritorijama.

2) Program mora biti efikasan, ekonomičan i neškodljiv za životnu sredinu.

3) Program zaštite mora biti u skladu sa propisima EU, u pogledu

maksimalno dozvoljenih koncentracija ostataka pesticida u plodovima.

Priloženi program zaštite maline je prema preporukama stručnjaka sa

Instituta za voćarstvo iz Čačka, za 2005 godinu. Program treba smatrati

orijentacionim, naročito u pogledu predloženih preparata, jer se njihovi

komercijalni nazivi često mijenjaju.



Program zaštite maline (Rubus idaeus L.)

1) Zimsko prskanje-Izvodi se prije kretanja vegetacije, radi

suzbijanja prezimljujućih formi lisnih vaši, štitastih vaši i

grinja. Bijelo ulje, koncentracija 4 litra na 100 litara vode +

Bakrocid 50WP 500 g na 100 l vode. Tretirati na

temperaturi iznad 70C, a izdanke maline «okupati».

2) Prvo proljećno prskanje- Izvodi se u fazi bubrenja, i fazi

pucanja pupoljaka, neposredno pozavršenom vezivanju

izdanaka (krajem marta-početkom aprila), a radi sprječavanja

bolesti sušenja izdanaka i štetočina stabla i lista

maline.Fungicidi Blauvit (400 g na 100 l vode) ili

Cuproxat 350 g na 100 l vode + insekticidi Thiodan E-35

(Thiocid E-35) – 200 g na 100 l vode.

3) Drugo proljećno prskanje- Sprovodi se u fazi listanja, kada

su bočni lastari 15-20 cm, i pojave prvih zatvorenih cvjetnih

pupoljaka, radi preduprjeĎenja bolesti lista i stabla i štetočina

cvijetnih pupoljaka.

Fungicidi Polyram DF –200 g na 100 l vode plus

insekticidi

Sumithion 50 EC 150 g na 100 l vode ili Perfektion- 150 g /

100 l vode

4) Treće proljećno prskanje, izvodi se pred otvaranje prvih

cvjetova, radi suzbijanja bolesti lista i stabla, štetočina

cvjetnih pupoljaka, lista, stabla, i grinja.



5) Četvrto proljećno prskanje, nakon precvjetavanja maline

orjentaciono dvije nedjelje pred berbu, u cilju suzbijanja

plijesni ploda i cvijeta, kao i protiv bolesti lista i stabla.

Qadris SC75, 6) 75 g / 100 l vode, Myutos-250 g / 100 l vode + po potrebi

folijarno

Ďubrivo Kalijum nitrat-500g / 100 l vode. Kako se 5 i 6

tretiranje

izvode po suvom i toplom vremenu, dobro je dodati i

prepsarat za

okvašavanje Extravaon 50g/100 l vode.

6) Prvo tretiranje nakon berbe, izvodi se radi suzbijanja

bolesti lista,

stabla, štetnih insekata i grinja nakon berbe. Koristimo

Qadris SC 75 700g/100 l vode +Thiocid E-35 200g/100 l vode ili

Mospilan20SP 12,5 g/100 l vode (insekticidi) + Sanmite 20 WP 75g/100 l

vode (akaricid)



Napomena: Ako je to vremenskim uslovima moguće u oktobru je potrebno

još jednom istretirati zasada maline: Blauvit 400 g/100 l vode ili Cuproxat

400g / 100 l vode + Basudin 600 EW 150g / 100 l vode.

Napomena: Kako su pčele najvažniji oprašivači cvjetova,

maline i voća uopšte, moramo mjere zaštite sprovoditi u

skladu sa zakonskom regulativom, i ispuniti sve zahtjeve

maksimalne zaštite i pčelinjih društava

Documents

Bolesti, Štetočine i Zaštita Maline - Agromont