BOLESTI SRCA I KRVNIH ¥½ILA 1.pdf trombolitici, antiaritmici, usavr¥Œene su otprije poznate i uvedene

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of BOLESTI SRCA I KRVNIH ¥½ILA 1.pdf trombolitici, antiaritmici, usavr¥Œene su...

  • Bolesti srca i krvnih žila među najčešćim su bolestima u razvijenim zemljama i najčešći su uzrok smrti - u više od 50% bolesnika. Prema statističkim podatcima i u našoj su zemlji ove bolesti među najčešćim uzrocima smrti. Bolesti srca i krvnih žila obuhvaćaju 40-50% otpusnih dijagnoza liječenih bolesnika na internističkim odje- lima u nas. Rezultati istraživanja krajem prošloga stoljeća iz područja ateroskleroze, hiperlipoproteinemija, farmakoterapije, molekularne biologije i genetike doveli su do znatnih pozitivnih pomaka i promjena u dijagnostici, liječenju i prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Otkrivene su nove generacije otprije poznatih skupina lijekova, kao što su blokatori betaadrenergičnih receptora, blokatori kalcijskih kanala, ACE inhibitori, trombolitici, antiaritmici, usavršene su otprije poznate i uvedene nove dijagnostičke metode, te intervencijski zahvati kod akutnog infarkta miokarda, srčanih grešaka i disekcije aorte. Također je uočljiv znatan napredak u kardijalnoj kirurgiji srčanih val- vula, ishemijske bolesti srca, srčanih aritmija i transplantaciji srca, a kardijalna kirur- gija postaje dostupna sve većem broju bolesnika. Prepoznavanje bolesti srca i krvnih žila kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema u Europi i SAD utjecalo je na unapređenje zaštitnih mjera, tj. prevencije koja se osniva na organiziranoj edukaciji pučanstva i borbi protiv čimbenika rizika (na koje se može utjecati i koji su promjen- ljive naravi). Rezultati višegodišnjih preventivnih aktivnosti očituju se smanjenjem incidencije kardiovaskularnih bolesti u Sjevernoj Americi i državama zapadne Euro- pe, dok je u državama istočne Europe i Azije incidencija još uvijek u porastu.

    BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA

    Josip Vincelj

    1. 21

  • 22 Odabrana poglavlja iz interne medicine

    1.1 Bolesti srca

    1.1.1 Dijagnostički postupci

    1.1.1.1 Anamneza i fizikalni pregled

    U dijagnostičkom postupku bolesti srca i krvnih žila nezaobilazna je anamneza i fizikalni pregled bolesnika, uz niz drugih dijagnostičkih postupaka koji mogu biti neinvazivni i invazivni. Fizikalni pregled bolesnika obuhvaća inspekciju, perkusiju, palpaciju i auskultaciju. Osobito je važno pozorno uzimanje anamnestičkih podataka i pomnjiv fizikalni pregled bolesnika. Smatra se da kliničar može postaviti dijagnozu na osnovi anamnestičkih podataka u više od 50% bolesnika, u oko 20% bolesnika na temelju fizikalnog pregleda, a uz pomoć ostalih dijagnostičkih metoda u još oko 20% bolesnika.

    Anamneza ima važno mjesto u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti. Anamne- stički podatci o bolestima u obitelji, dosadašnjim i sadašnjoj bolesti dobivaju se tije- kom razgovora s bolesnikom. Za taj razgovor treba imati dovoljno vremena i valja ga voditi strpljivo. Važno je pitanja sročiti tako da se odgovorom dobiju istiniti podatci o bolesti, tj. postavljena pitanja ne bi trebala sugerirati bolesnikov odgovor. Uobičajeno je da anamneza sadrži opće podatke o spolu, dobi, zanimanju, bračnom stanju i pre- bivalištu. Nakon općih podataka potrebno je navesti glavne tegobe zbog kojih bole- snik dolazi na pregled, potom bolesti dječje dobi i dosadašnje bolesti. Sadašnje tegobe potrebno je detaljno ispitati i dobiti podatke o početku, trajanju i naravi tegoba, te o možebitnim čimbenicima koji utječu na nastanak tegoba. Na kraju se navode podatci o funkcijama i navikama te eventualnim alergijskim reakcijama u bolesnika. Glav- ne tegobe trebalo bi opisati bolesnikovim riječima, tj. onako kako ih on sam opaža i osjeća te zašto traži medicinsku pomoć. Dakle, glavnu tegobu opisuje jasno iskazana misao, kratak opis znakova bolesti, a ne nejasne i uopćene riječi, kao što su, primje- rice, srčane ili plućne tegobe. Podatci iz obiteljske anamneze važni su za dijagnozu mnogobrojnih nasljednih bolesti. Također, važni su podatci o arterijskoj hipertenziji, šećernoj bolesti, hiperlipoproteinemiji, ishemijskoj bolesti srca, kardiomiopatijama i o Marfanovu sindromu. Podatke o sadašnjim tegobama potrebno je potanko raščlaniti, a odgovor na postavljena pitanja trebao bi sadržavati sve okolnosti koje su prethodile početku, trajanju i naravi sadašnjih tegoba, s eventualnim čimbenicima koji na njih utječu. Važni su i podatci o tjelesnim funkcijama, o prehrambenim i drugim navikama: pušenju, ovisnosti o drogama, o pijenju alkohola, te o alergiji na pojedine lijekove.

  • 23Bolesti srca i krvnih žila

    Simptomi i znakovi bolesti srca i krvnih žila

    Dispneja (zaduha) Dispneja je subjektivan osjećaj nestašice zraka i jedan je od najčešćih simptoma

    kardiovaskularnih bolesti. Nije karakteristična samo za kardiovaskularne bolesnike, nego može biti simptom i u bolesnika s teškom anemijom, metaboličkim i neurološkim poremećajima, u plućnih bolesnika te bolesnika u anksioznim stanjima. Dispneja če- sto upućuje na zatajivanje srca, a potrebno je utvrditi pojavljuje li se pri hodu po rav- nome, pri uspinjanju ili pak u mirovanju. Važno je saznati pojavljuje li se pri manjim ili većim naporima, što može upućivati na veće ili manje oštećenje kardiovaskularnog sustava. Što je veći stupanj oštećenja kardiovaskularnog sustava, dispneja je izraženija pri manjim fizičkim naporima, a vrlo teški srčani bolesnici dispnoični su i u mirova- nju te nerijetko jedino u sjedećem položaju ublažavaju otežano disanje (ortopneja). Potrebno je razlikovati kardijalnu od plućne dispneje, što je ponekad vrlo teško. U kardijalnih bolesnika dispneja se obično pojavljuje pri naporu, u stenokardiji, a može se očitovati i kao novonastala zaduha u bolesnika srednje i starije dobi. Dispneja u plućnih bolesnika može biti dugotrajna zbog bolesti respiracijskog sustava, ili sezonska - primjerice u proljeće zbog alergijskih bolesti. Važno je saznati nastaje li dispneja pri naporu ili u mirovanju, tj. je li riječ o iznenadnoj noćnoj dispneji ili o ortopneji. Dis- pneja je, također, izražena u bolesnika s plućnim edemom ili plućnom embolijom, u bolesnika s desno-lijevim skretanjem krvi, u pretilih i anksioznih bolesnika.

    Bol u prsištu Bol u prsištu čest je simptom zbog koje bolesnik traži medicinsku pomoć. Često je

    bol u prsištu kardijalne naravi, ali može biti prouzročena i nekom drugom nekardi- jalnom bolešću. Tipičnu ishemijsku ili anginoznu bol (stenokardija) bolesnici opisuju kao stezanje u prsištu ili težinu izazvanu naporom, uz olakšanje u mirovanju odnosno kao osjećaj nelagodnosti. Bol je lokalizirana ispod prsne kosti i širi se u lijevo rame, lijevu ruku, vrat, leđa, donju čeljust, a mnogo rjeđe u desnu ruku i gornji dio trbuha. Vrlo je važan odnos boli i napora. Ishemijska bol može se pojačavati nakon obilnih obroka, izlaganja hladnoći ili nakon emocionalnog stresa. Žustre rasprave s kolega- ma ili članovima obitelji, kao i gledanje uzbudljiva televizijskog programa mogu biti tipični precipitirajući čimbenici za ishemijsku bol. U stabilnoj angini pektoris bol se pojavljuje pri naporu, a ublažava ili potpuno nestaje u mirovanju odnosno nakon primjene nitroglicerina, obično traje od 1 do 5 minuta, bez promjena u intenzitetu i učestalosti. U nestabilnoj angini pektoris povećava se učestalost i intenzitet boli, pa ona traje od 10 do 30 minuta ili dulje, a ne prestaje na nitroglicerin. Bol nije izazvana

  • 24 Odabrana poglavlja iz interne medicine

    samo naporom, nego se nepredvidivo može pojaviti i u mirovanju te može progredirati s razvojem infarkta miokarda. U akutnom infarktu miokarda, bol u prsištu je slična boli u nestabilnoj angini pektoris, no dulje traje, intenzivnija je i ne reagira na primje- nu nitroglicerina, a često ni na uobičajene analgetike.

    Osim navedenih stanja, bol u prsištu može biti uzrokovana i akutnim perikardi- tisom, akutnom disekcijom torakalne aorte, te bolestima jednjaka, medijastinuma, želuca i žučnog mjehura.

    Sinkopa Sinkopa je iznenadan, kratkotrajan gubitak svijesti uzrokovan smanjenom opskr-

    bom mozga krvlju. Uzroci mogu biti različiti: kardiovaskularni u oko 68-78% bole- snika, nekardijalni u oko 10-22%, a u oko 20% bolesnika su nepoznati. Najčešća je vazovagalna (tzv. klasična neurokardiogena) sinkopa uzrokovana iznenadnom dilata- cijom venskog bazena, povezana s vagusno potaknutom bradikardijom. Gubitak svi- jesti može biti izazvan bolom, strahom i drugim emocijama, preosjetljivim karotidnim sinusom, srčanim aritmijama i smetnjama provođenja, srčanim greškama (često aor- tnom stenozom), plućnom embolijom, hipertrofijskom kardiomiopatijom, cerebral- nim uzrocima, epilepsijom, kašljem i mikcijom.

    Cijanoza Cijanoza je jedan od najvažnijih simptoma u srčanih, ali i u plućnih bolesnika.

    Označava plavkastu boju kože i sluznica, a posljedica je povećane koncentracije neok- sigeniranog hemoglobina. Centralna cijanoza zamjećuje se kad je arterijska zasićenost kisikom manja od 85%. Može biti uzrokovana hipoventilacijom pluća ili oskudnim plućnim protokom zbog desno-lijevog skretanja krvi. Periferna cijanoza najčešće je posljedica periferne vazokonstrikcije, malena udarnog volumena ili policitemije.

    Edemi na nogama Općenito edeme uzrokuje povišeni venski tlak primjerice pri zatajivanju srca, po-

    većanje izvanstaničnog volumena, sekundarni hiperaldo sternonizam, hipoalbumine- mija, zastojna jetra, anoreksija i oskudna dijeta, bolesti vena i renalna insuficijencija. Enteropatija s gubitkom proteina također može biti uzrok edema, zbog posljedične hipoproteinemije. Edemi na nogama pojavljuju se u uznapredovalom stadiju zatajiva- nja srca zbog zatajivanja desnoga