2
101 PROTOJEREJ ALEKSANDAR [ARGUNOV O PRA[TAWU Mi svi znamo da moramo pra{tati, ali vrlo ~esto ne znamo kako to da ~inimo. I, evo, u dana{wem Jevan|equ (Mt.6,14-20), Gospod nam govori: da bismo se nau~ili da pra{tamo, treba da nau~imo da primamo opro{taj koji nam je dat. PRIHVATITI PRA[TAWE I DO]I DO SPOSOBNOSTI PRA[TAWA - JEDNO JE ISTO. Postoji samo jedan neoprostiv greh - kada mi ne pra{tamo drugima. @ele}i da nas nau~i istinskom `ivotu, Gospod pra{ta na{ ogroman dug, koji je potpuno neuporediv sa onim {to nama duguju drugi. Nikad i ni~im se ne mo`e otplatiti na{ dug, a Gospod ga opra{ta. Ako mi primimo ovaj dar Gospodwi, posta}emo kadri da pra{tamo drugima. Stra{na je gre{ka da se oslawamo na svoje snage, sa mi{qu da }u ve} nekako zaglu{iti uvrede i postarati se da sve zaboravim. Oprostiti - ne zna~i zaboraviti. Zaboraviti zna~i: predati sve brzo prolaznom vremenu, koje postepeno sve bri{e. ^ovek koji je kadar da zaboravqa sitne uvrede i ne pravi od muve slona, poseduje zdrav i sre}an karakter. Me|utim, nemogu}e je zaboraviti ono {to je ozbiqno. Kada je razru{eno ne{to {to je su{tinski va`no za `ivot, zaboravu nema mesta. Ovo je o~igledno svima, i to ne samo u vidqivim stvarima. Odbijaju}i zaborav i ~uvaju}i dug pam}ewa, qudi ~uvaju svoje dostojanstvo. Lekcije istorije nam se upu}uju od Boga da ne bismo otu- peli moralno i da ne bismo dopustili ponavqawe trijumfa zla. Zaboraviti zna~i: pomiriti se sa ubistvom Svete Carske porodice, sa u`asima GULAG- a, sa streqawima u oktobru 1993, sa dana{im ratom protiv na{eg naroda. Ta- kav zaborav zna~i potpunu nemo}, dok je PRA[TAWE - DOKAZ VELIKE DUHOVNE SNAGE. Pra{tawe ne mo`e biti mirewe sa zlom. Takva la`na vrlina, za koju je sve relativno - tako da vi{e nema ni dobra ni zla, ni istine ni la`i, a postoji samo tzv. stabilnost u qudskoj du{i i dru{tvu - nema nikakve veze sa Hri{}anstvom. ... PRA[TAWE NEMA NI^EG ZAJEDNI^KOG SA POMIRQIVO[]U. Ne mo`e se oprostiti dok nije uo~eno i imenovano zlo koje se dogodilo. I, svakako, pra{tawe nije izviwewe. Izviwewe biva tamo gde je sve proiza{lo neo~ekivano, iz slu~ajne gre{ke. Pra{tawe tu nema nikakvu ulogu jer se ono suo~ava sa onim za {ta je nemogu}e dati izvi- wewe, sa istinskim zlom, koje je u~iweno jednoj li~nosti. Onaj ko pra{ta - SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 10. MART 2019, GODINA 20, BR. 26 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 vidi zlo. On ne regauje po prvom ose}aju bola, straha, gneva ili gnu{awa. On deluje qubavqu. U stvari, Pra{tawe je preizobilna qubav, koja nikada ne odbacuje ~oveka. ONAJ KO PRA[TA NE DOZVOQAVA DA GA POBEDI ZLO KOJE MU JE PRI^INILO STRADAWA. On ne ostaje pasivan, on reaguje. Ali, reaguje - ne ru{e}i, ve}, naprotiv, obnavqaju}i ono {to je bilo sru{eno. Qubavqu obnavqaju}i sru{eno, silom koja pobe|uje sve. ... Pra{tawe Bo`ije poseduje ovakvu snagu qubavi. Bog nam je daje, i to nam je daje po prav- di, On je daje do kraja Svoje samo`rtvenosti, Svog Bo`anskog dara. U primeru dara Bo`ijeg ima ne{to {to prevazilazi na{e poimaawe. Pravedni Jov je zapitkivao Boga o neprestanom trijumfu zla. A, Bog mu je rekao da On jo{ ima vreme u rezervi. A, kada se ispunilo vreme, Gospod na{ Isus Hristos se javio kao pra{tawe Bo`ije na delu. WEGOVA BLAGOVEST JE PO^ELA OD PRA[TAWA QUDIMA. Do posledweg Svog daha, On je pra{tao. On je jeo i pio sa gre{nicima, On je oprostio Samarjanki, i, u domu Simona fariseja, `eni paloj u mnoge grehe, i `eni osu|enoj na ka- menovawe. On ih je spasio i molio se za one koji su proboli Wegovo telo i du{u. On je oprostio Petru, koji Ga se odrekao tri puta, i onima koji su Ga raspeli. Pra{tawe Bo`ije se javilo u telu. Takav je put pra{tawa, zato {to je to put quba- vi... QUDI GOVORE O... ISKRENOM PRA[TAWU (Napisano dan uo~i Nedeqe pra{tawa) Dobri qudi, sutra je veliki dan - sutra pra{tamo jedni drugima! ^ak i najpravedniji me|u nama uvek mogu da zamisle za {ta bi, zapravo, imali da se pokaju, za {ta da zatra`e opro{taj, {ta da oproste. Jadni oni koji misle da niko nema za {ta da im oprosti, a jo{ jadniji oni koji ne mogu da oproste. I, jo{, ako mo`e da pro|e bez preter- anog prepodobnog prenemagawa. Iskreno, ozbiqno, od srca... Veliki dan - Nedeqa pra{tawa. Blago onome koji se iskreno kaje. Blago onome ko ume da oprosti i da zatra`i opro{taj. Ako ne oprostimo drugima, sami sebi ne}emo mo}i da oprostimo, a koliko smo toga i sami sebi zgre{ili. Bogu u sebi. Bez pra{tawa, ne mo`e se ~ovek ni pri~e{}ivati Bogom. Svaka nova Liturgija tra`i pra{tawe i pokajawe. A, opet, jedan dan smo, kao Crkva, posebno pos- vetili pra{tawu. Sutra se u crkvama ~itaju Hristove re~i: Ako ne opros- tite jedan drugom sagre{ewa va{a, ne}e ni Otac va{ nebeski oprostiti vama va{a pregre{ewa... ^ujmo i zapamtimo. Pra{tajte, bra}o i sestre hri{}ani. Pra{tajete iskreno. Pa, onda, ko je spreman i junak - na Velikoposno puto- vawe ka Vaskrsu. O. Nenad Ili}, paroh amsterdamski Pra{tawe vodi u radost `ivota. Protojerej-stavrofor Petar Luki}

BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA … · 101 PROTOJEREJ ALEKSANDAR [ARGUNOV O PRA[TAWU Mi svi znamo da moramo pra{tati, ali vrlo ~esto ne znamo kako to da ~inimo. I,

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA … · 101 PROTOJEREJ ALEKSANDAR [ARGUNOV O PRA[TAWU Mi svi znamo da moramo pra{tati, ali vrlo ~esto ne znamo kako to da ~inimo. I,

101

PROTOJEREJ ALEKSANDAR [ARGUNOV O PRA[TAWU

Mi svi znamo da moramo pra{tati, ali vrlo ~esto ne znamo kako to da ~inimo. I, evo, u dana{wem Jevan|equ (Mt.6,14-20), Gospod nam govori: da bismo se nau~ili da pra{tamo, treba da nau~imo da primamo opro{taj koji nam je dat. PRIHVATITI PRA[TAWE I DO]I DO SPOSOBNOSTI PRA[TAWA - JEDNO JE ISTO. Postoji samo jedan neoprostiv greh - kada mi ne pra{tamo drugima. @ele}i da nas nau~i istinskom `ivotu, Gospod pra{ta na{ ogroman dug, koji je potpuno neuporediv sa onim {to nama duguju drugi. Nikad i ni~im se ne mo`e otplatiti na{ dug, a Gospod ga opra{ta. Ako mi primimo ovaj dar Gospodwi, posta}emo kadri da pra{tamo drugima. Stra{na je gre{ka da se oslawamo na svoje snage, sa mi{qu da }u ve} “nekako zaglu{iti uvrede i postarati se da sve zaboravim”. Oprostiti - ne zna~i zaboraviti. Zaboraviti zna~i: predati sve brzo prolaznom vremenu, koje postepeno sve bri{e. ^ovek koji je kadar da zaboravqa sitne uvrede i ne pravi od muve slona, poseduje zdrav i sre}an karakter. Me|utim, nemogu}e je zaboraviti ono {to je ozbiqno. Kada je razru{eno ne{to {to je su{tinski va`no za `ivot, zaboravu nema mesta. Ovo je o~igledno svima, i to ne samo u vidqivim stvarima. Odbijaju}i zaborav i ~uvaju}i dug pam}ewa, qudi ~uvaju svoje dostojanstvo. Lekcije istorije nam se upu}uju od Boga da ne bismo otu-peli moralno i da ne bismo dopustili ponavqawe trijumfa zla. Zaboraviti zna~i: pomiriti se sa ubistvom Svete Carske porodice, sa u`asima GULAG-a, sa streqawima u oktobru 1993, sa dana{im ratom protiv na{eg naroda. Ta-kav zaborav zna~i potpunu nemo}, dok je PRA[TAWE - DOKAZ VELIKE DUHOVNE SNAGE. Pra{tawe ne mo`e biti mirewe sa zlom. Takva la`na vrlina, za koju je sve relativno - tako da vi{e nema ni dobra ni zla, ni istine ni la`i, a postoji samo tzv. stabilnost u qudskoj du{i i dru{tvu - nema nikakve veze sa Hri{}anstvom. ... PRA[TAWE NEMA NI^EG ZAJEDNI^KOG SA POMIRQIVO[]U. Ne mo`e se oprostiti dok nije uo~eno i imenovano zlo koje se dogodilo. I, svakako, pra{tawe nije izviwewe. Izviwewe biva tamo gde je sve proiza{lo neo~ekivano, iz slu~ajne gre{ke. Pra{tawe tu nema nikakvu ulogu jer se ono suo~ava sa onim za {ta je nemogu}e dati izvi-wewe, sa istinskim zlom, koje je u~iweno jednoj li~nosti. Onaj ko pra{ta -

SABORNIKBILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE

SVETOG ARHANGELA MIHAILA

NEDEQA, 10. MART 2019, GODINA 20, BR. 26

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

102

vidi zlo. On ne regauje po prvom ose}aju bola, straha, gneva ili gnu{awa. On deluje qubavqu. U stvari, Pra{tawe je preizobilna qubav, koja nikada ne odbacuje ~oveka. ONAJ KO PRA[TA NE DOZVOQAVA DA GA POBEDI ZLO KOJE MU JE PRI^INILO STRADAWA. On ne ostaje pasivan, on reaguje. Ali, reaguje - ne ru{e}i, ve}, naprotiv, obnavqaju}i ono {to je bilo sru{eno. Qubavqu obnavqaju}i sru{eno, silom koja pobe|uje sve. ... Pra{tawe Bo`ije poseduje ovakvu snagu qubavi. Bog nam je daje, i to nam je daje po prav-di, On je daje do kraja Svoje samo`rtvenosti,

Svog Bo`anskog dara. U primeru dara Bo`ijeg ima ne{to {to prevazilazi na{e poimaawe. Pravedni Jov je zapitkivao Boga o neprestanom trijumfu zla. A, Bog mu je rekao da On jo{ ima vreme u rezervi. A, kada se ispunilo vreme, Gospod na{ Isus Hristos se javio kao pra{tawe Bo`ije na delu. WEGOVA BLAGOVEST JE PO^ELA OD PRA[TAWA QUDIMA. Do posledweg Svog daha, On je pra{tao. On je jeo i pio sa gre{nicima, On je oprostio Samarjanki, i, u domu Simona fariseja, `eni paloj u mnoge grehe, i `eni osu|enoj na ka-menovawe. On ih je spasio i molio se za one koji su proboli Wegovo telo i du{u. On je oprostio Petru, koji Ga se odrekao tri puta, i onima koji su Ga raspeli. Pra{tawe Bo`ije se javilo u telu. Takav je put pra{tawa, zato {to je to put quba-vi...

QUDI GOVORE O... ISKRENOM PRA[TAWU(Napisano dan uo~i Nedeqe pra{tawa) Dobri qudi, sutra je veliki dan - sutra pra{tamo jedni drugima! ^ak i najpravedniji me|u nama uvek mogu da zamisle za {ta bi, zapravo, imali da se pokaju, za {ta da zatra`e opro{taj, {ta da oproste. Jadni oni koji misle da niko nema za {ta da im oprosti, a jo{ jadniji oni koji ne mogu da oproste. I, jo{, ako mo`e da pro|e bez preter-anog prepodobnog prenemagawa. Iskreno, ozbiqno, od srca... Veliki dan - Nedeqa pra{tawa. Blago onome koji se iskreno kaje. Blago onome ko ume da oprosti i da zatra`i opro{taj. Ako ne oprostimo drugima, sami sebi ne}emo mo}i da oprostimo, a koliko smo toga i sami sebi zgre{ili. Bogu u sebi. Bez pra{tawa, ne mo`e se ~ovek ni pri~e{}ivati Bogom. Svaka nova Liturgija tra`i pra{tawe i pokajawe. A, opet, jedan dan smo, kao Crkva, posebno pos-vetili pra{tawu. Sutra se u crkvama ~itaju Hristove re~i: Ako ne opros-tite jedan drugom sagre{ewa va{a, ne}e ni Otac va{ nebeski oprostiti vama va{a pregre{ewa... ^ujmo i zapamtimo. Pra{tajte, bra}o i sestre hri{}ani. Pra{tajete iskreno. Pa, onda, ko je spreman i junak - na Velikoposno puto-vawe ka Vaskrsu. O. Nenad Ili}, paroh amsterdamski

Pra{tawe vodi u radost `ivota.

Protojerej-stavrofor Petar Luki}

Page 2: BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA … · 101 PROTOJEREJ ALEKSANDAR [ARGUNOV O PRA[TAWU Mi svi znamo da moramo pra{tati, ali vrlo ~esto ne znamo kako to da ~inimo. I,

103

PREPORUKA MUZI^KOG IZDAWAOTVORI VRATA

CD sa 11 prelepih pesama, za koje je muziku pisao kompozitor Milenko Ma~ak, od kojih je nekoliko na tekstove Svetog vladike Nikolaja, a jedna po pesmi Mom~ila Nastasijevi}a. Me|u solistima su muzi~ar, pesnik i teolog Neboj{a Mastilovi}, kao i nekoliko `enskih vokala. Pesme su tople, mo-litvene, spoj divnih melodija i bogonadahnutih re~i, neke od wih i u duhu starih gradskih pesama, a neke su bogoslu`bene pesme u novom ruhu, kao Tebe pojem i Tijelo Hristovo. U Nedequ pra{tawa, pesma Pra{tawe je veliki `ivotni putokaz, uvod i vodi~ kroz Veliki post. Sve pesme su mala kandi-la, ispuwena jelejem onih vrlina kojima neprestano nastojimo da napojimo na{e du{e - jelejem milosr|a, pra{tawa, qubavi, pokajawa, molitve... Toplo preporu~ujemo ovo divno muzi~ko ostvarewe, kako u Velikom postu tako i u sve dane. CD se mo`e na}i u crkvenim prodavnicama, u izdawu ^uvara.

U MOJOJ PRIRODI JE DA VOLIM...

Jedan sve{tenik je, idu}i obalom reke, pri-metio ma~ku kako se davi u vodi. Odmah je klekao na obalu da spase ma~ku. Pru`io je ruku ka woj, no ma~ka ga je, u svojoj agoniji, ogrebala, ne znaju}i ni {ta ~ini. Sve{tenik je najpre trgao ruku od bola, ali joj je, od-mah zatim, ponovo pru`io ruku. Ma~ka ga je ponovo ogrebala, ali je on ostao uporan u poku{ajima da je spase iz vode. Tuda je prolazio drugi ~ovek i doviknuo sve{teniku: “O~e, zar ti nije bila dovoqna lekcija iz prva dva puta, nego i daqe poku{ava{ da spase{ tu ma~ku, a ona te sve vreme grebe?” Sve{tenik nije obra}ao pa`wu na wegove re~i, nego je nastavio da spasava ma~ku, sve dok mu nije po{lo za rukom da je izvu~e iz vode. Ma~ka je, sasvim iscrpqena, legla na pod, drhte}i i te{ko di{u}i. Kada je bio siguran da joj je boqe, sve{tenik se pridigao i pogledao ~oveka-prolaznika, koji je i daqe stajao tu i posma-trao ~itavu scenu. Zagrlio ga je o~inski i rekao: “Sine moj, u prirodi ma~ke je da grebe, a u mojoj prirodi je da volim i razumem drugo bi}e. Za{to mis-li{ da }e ma~kina priroda nadja~ati moju? Gospod nas je sve pozvao na qubav - i prema bli`wem i prema neprijateqima. Sine moj, ophodi se sa qudima shodno svojoj prirodi i Bo`ijem pozivu na qubav i pra{tawe, a ne shodno wihovoj prirodi, bez obzira na to kakvi su i koliko su te puta povredili. I ne slu{aj glas onoga koji ti govori da zanemari{ svoje vrline samo zato {to ih drugi nije dostojan. Kad drugi prepoznaju i do`ive bogoliku qubav u tebi, prepozna}e i Bog tebe kao Svoga i obasuti te qubavqu. Imaj ~isto srce, i pridobi}e{ qubav drugih srca; i nikada nemoj da ̀ ali{ za trenucima koje si darovao drugima, ~ak i kada ih oni nisu zaslu`ili ili prepoznali na pravi na~in. Dr`i se uvek Bo`ijeg poziva na qubav...” Duhovna pri~a

Glavni i odgovorni urednik: protojerej-stavrofor Petar Luki}. Urednik izdawa: Ivana Radovanovi}. Tel.hrama: 011/2636-684. Faks: 011/2636-566.

www.saborna-crkva.com. [email protected]. Tira`: 1000 primeraka.

104

U NEDEQI SIROPUSNOJ PROSLAVQAMO: 10.(25) Sveti Tarasije Carigradski (Bele poklade)11.(26) Sveti Porfirije, episkop Gaski (Po~etak posta)12.(27) Prepodobni Prokopije Dekapolit; Prepodobni Talalej13.(28) Prepodobni Vasilije Ispovednik; Prepodobni Jovan Kasijan14.(01) Prepodobnomu~enica Evdokija15.(02) Sveti sve{tenomu~enik Teodot Kirinejski16.(03) Sv.mu~.Evtropije,Kleonik i Vasilisk; Sv.Teodor Komogovins. - Teodor.subota

RASPORED BOGOSLU@EWA VELIKOG POSTA:- Jutrewe (pon, uto, ~et): 07:30- Jutrewe (sre, pet): 07:00- Ve~erwe: 17:00- Bdenije uo~i nedeqe i praznika: 17:00- Sv. Liturgija nedeqom i kada praznik pada u radni dan: 09:00- Liturgija pre|eosve}enih Darova (sre, pet): 07:30- Zaupokojena Liturgija (sub): 07:30- Moleban srpskim svetiteqima (uto): 17:00

Draga bra}o i sestre, danas je dan pra{tawa. U 17:00 }emo slu`itiPRA[^ALNO VE^ERWE,

kroz koje, kao kroz svojevrsne dveri, ulazimo u Veliki post. Bez izmirewa, pra{tawa i u~e{}a u ovom divnom bogoslu`ewu,

za nas Veliki post ne}e imati smisao i puno}u zajednice sa Raspetim i Vaskrslim Hristom.

+++++Veliki post po~iwe sutra i traje do Vaskrsa, 28. aprila.

+++++Od sutra, u naredna ~etiri dana (PONEDEQAK - ^ETVRTAK),

na ve~erwoj slu`bi }e se slu`iti VELIKI POKAJNI KANON SVETOG ANDREJA KRITSKOG,

sa po~etkom u 17:00. +++++

Na Teodorovu subotu, 16. marta, zaupokojena Liturgija po~iwe u 7:30.+++++

Na ispovest mo`ete dolaziti svakoga dana, tokom i posle gore navedenih bogoslu`ewa. Pra{taju}i svima sve i otpu{taju}i time suvi{ni teret iz svoje du{e i `ivota, smireno molimo Gospoda da nam blagoslovi ovo

velikoposno putovawe, na spas du{e i na `ivot ve~ni!