Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Kako je COVID-19 doveo u pitanje sve
što znamo o kriznom komuniciranju?
Stručni skup Upravljanje krizom u srednjoškolskoj ustanovi
doc. dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š.23. veljače 2021.
Kriza nije ono što se stvarno dogodilo već ono što ljudi misle da
se dogodilo!
Vječna istina o krizi i kriznom komuniciranju:
Po čemu je Covid-19 kriza drugačija?
• Prosječno traje 3-5 dana i onda gubi intenzitet.
• Zahvaća jednu ili nekoliko organizacija
• Ima element iznenađenja i nepredvidiva je.
• Institucija je dočeka nepripremljena.
• Traje punih godinu dana bez prestanka.
• Zahvatila je cijeli svijet i sve organizacije koje postoje.
• Kontinuirano traje, element iznenađenja je minimalan.
• Većina institucija je svjesna i „spremna”.
Uobičajena kriza? Covid-19 kriza?
Kriza povećava potrebu za informacijama!
• Potrebe za informacijama tijekom krize višestruko raste, a posebno za vrijeme njezinog vrhunca.
• Zbog stresa kapacitet ljudi za primanje informacija tijekom kriznih situacija može se smanjiti i za čak 80%.
• Komunikacijske tehnologije i kanali, posebno društvene mreže značajno su povećali dostupnost informacija.
• Osnovni zadatak komuniciranja tijekom krize je uvjeriti javnost da poduzme aktivnosti koje mogu smanjiti štetu.
Što znači komunicirati tijekom krize?
• Pratiti što se događa u sektoru, imati relevantne informacije.
• Birati što, kada, kome i na koji način ćete reći dok traje kriza.
• Identificirati interne i eksterne primatelje nužnih informacija.
• Shvatiti što ih zanima, kreirati i proširiti im poruke.
• Pripremiti se za primanje povratnih informacija od tih skupina.
Kakva treba biti komunikacija škole?
1. BRZA – imati informaciju, brzo komunicirati i reagirati na upite.
2. KONZISTENTNA – komunicirati iste poruke kao dionici sustava.
3. OTVORENA – dostupnost i spremnost dijeljenja informacija.
Sažete preporuke kako komunicirati!
1. Ljudi manje pamte krizu, a više način na koji ste reagirali.
2. Nemojte odbijati odgovarati na pitanja.
3. Vjerujte u svoje poruke i komunicirajte ih uvjerljivo.
4. Nemojte zaboraviti komunicirati sa svim djelatnicima svoje škole.
5. Unaprijed predvidite pitanja i unaprijed pripremite odgovore.
6. Medije gledajte kao saveznike i „kanal” koji će prenijeti vašu poruku.
Koje informacije ljudi od vas očekuju?
1. Instrukcijske informacije.„Što trebamo činiti?”
2. Informacije prilagodbe.„Što vodstvo škole poduzima?”
3. Upravljanje i popravak reputacije.„Vodimo brigu o ugledu škole i sustava!”
Zašto zaposlenici škole trebaju sve znati?
• Zaposlenici škole su njezini i vaši najvjerodostojniji glasnogovornici.
• Svakodnevno komuniciraju s više ljudi nego vi.
• Nedostatak informacija = strah = smanjena produktivnost.
• Zaposlenici nisu homogena skupina – svatko od njih je drugačiji.
• Zaposlenici ne smiju dobiti detalje i informacije o krizi iz medija.
• Zaposlenici očekuju da ravnatelj zna više od njih.
Uloga prvog čovjeka škole?
• Situacijska procjena. • Donošenje odluka. • Koordinacija timova. • Komunikacija.• Monitoring.• Delegiranje zadataka.• Izbor prioriteta.• Planiranje.• Proglasiti krizu službeno završenom!
Kako svatko od vas može pomoći?
• Budite maksimalno informirani, to od vas svi očekuju.
• Prihvaćajte pozive za nastupe u medijima.
• Budite afirmativni u svojim nastupima.
• Dijelite svoja pozitivna i negativna iskustva.
• Komunicirajte iste poruke kao oni koji upravljaju krizom.
• Komunicirajte pozitivne primjere iz svakodnevnog rada škole.
• Pokažite svima da ste spremni za sve što slijedi.