Biljni regulatori rasta

U biljkama regulacija i koordinacija metabolizma i rasta ovise o kemijskim signalima koji putuju iz jednog dijela biljke u drugi,a nazivaju se regulatorima rasta ili biljnim hormonima. Biljni hormoni se grupiraju u pet skupina: Auksini Giberlini Citokinini Apscizinska kiselina (ABA) Etilen

Biljni hormoni ili fitohormoni su spojevi koji kontroliraju rast i razvitak biljke djelujui na diobe,produni rast i diferencijaciju stanica. Oni takoer odreuju oblik cvijeta,stabljike,listova,opadanje lia,vrijeme sazrijevanja plodova,spol cvijeta te koje tkivo raste prema gore,a koje prema dolje. Za razliku od ljudi i ivotinja,biljke,nemaju lijezde koje proizvode njihove hormone.Umjesto toga svaka je biljna stanica sposobna proizvesti hormon. Biljni hormoni su vitalni za rast biljke koje bi bez njih bile samo hrpa stanica.

Generalno je prihvaena injenica da postoji 5 vrsta biljnih hormona s tim da su neki sazdani od razliitih kemijskih elemenata varirajui od biljke do biljke. Svrstani su u jednu od ovih skupina na osnovu njihove strukturne slinosti i utjecaja na fiziologiju biljke. Druge regulatore rasta nije lako grupirati;postoje prirodno ili su sintetizirani od strane ljudi ili drugih organizama,ukljuujui one koji sprjeavaju rast ili prekidaju fizioloki proces unutar biljke. Svaka skupina ima i inhibirajue i pozitivne funkcije,a na biljku najee djeluju u tandemu.

Glavne uloge auksina su stimulacija produenog rasta stanica biljaka i koleoptila(obavija najmlai list trava). Koncentracija im se poveava u tami,a smanjuje na svijetlu. Potiu diobu stanica vaskularnog kambija,stvaranje adventivnog korijenja na reznoj plohi stabljike i rast ploda u mnogih biljnih vrsta. Inhibiraju staninu diobu u bonim pupovima. Najzastupljeniji prirodni auksin u biljkama je indol-3-octena kiselina,a sintetizirani auksini su 2,4-diklorofenoksi-octena i indol-3-maslana kiselina.

Giberelini se mogu definirati i kao giberelinske kiseline koje se prema meunarodnim propisima oznaavaju kao GAn gdje je n redni broj dotinog giberelina. Nastaju u mladim listovima vrnog pupa,meristemima izdanka,korijenu i sjemenu. Sinteza veih giberelina odvija se u kloroplastima. Utjeu na izduavanje biljaka,pospjeuju klijanje sjemena,neutraliziraju biljkinu potrebu za dugim danom i niskim temperaturama,utjee na bolji razvoj ploda....

Citokonini su skupina biljnih hormona koji stimuliraju diobu stanica. Prisutni su u niskim koncentracijama u svim biljnim tkivima, a najvie koncentracije dostiu u tkivima koja aktivno rastu kao to su vrkovi korijena, embriji i plodovi.

Poznato je nekoliko prirodnih citokinina to su: ZEATIN IZOPENTENIL-ADENIN BENZIL-ADENIN

Uloge: 1.Stimuliraju diobu stanica 2.Djeluju na odgaanje starenja u odvojenim organima(npr. listovima)

3.Djeluju na mobilizaciju hranjivih tvari 4.Djeluje na sazrijevanje kloroplasta5.Sudjeluje u kontroli apikalne dominacije(pojava u kojoj vrni pup djelomice ili potpuno sprjeava rast bonih pupova)oni stimuliraju rast bonih pupova nasuprot auksinu koji sprjeava razvoj bonih pupova pa time i bonih ogranaka. Uklanjanje vrnih pupova(izvor auksina) omoguava djelovanje citokinina i boni pupovi poinju rasti.

Agrobacterium tumefaciens je jedna od bakterija koje stvaraju i izluuju citokinin ili djeluju na biljne stanice tako da ih potiu na proizvodnju citokinina.

Infekcija ranjenog biljnog tkiva bakterijom moe uzrokovati razvitak tumora crown-gall tumora. Tumor se najee razvija na vratu korijena. U nekim sluajevima mogu narasti i jako veliki.

Bakterija Corynebacterium fascians izluuje citokinine koji stimuliraju rast bonih pupova pa se razvijaju brojni boni ogranci.

Kontrolira procese karakteristine za zavrne razvojne stadije biljaka kao to su starenje,otpadanje listova,venue cvjetova,dozrijevanje plodova Kontrolira stopu rasta u nepovoljnim uvjetima sprjeavajui rast,sintezu bjelanevina i prijenos iona. Regulira vodnu ravnoteu biljaka u uvjetima nedostatka vode uzrokujui zatvaranje pui i poveavajui primanje vode korijenom.

ABA je biljni hormon koji stimulira apscisiju, odnosno otpadanje listova i plodova.Primarni hormon koji izaziva otpadanje listova je etilen, dok je djelovanje ABA-e indirektno. Sam mehanizam djelovanja ovog hormona na apscisiju nije dovoljno istraen,ali je uoen kod mnogih biljnih vrsta.

Jedini biljni hormon u plinovitom stanju. Jo u prolom stoljeu, kada se za ulinu rasvjetu koristio plin, zapaeno je da na pojedinim stablima iznenada opadaju listovi. To se dogaalo na mjestima gdje je iz plinovoda isticao plin iji je jedan od sastojaka bio i etilen. Djeluje i na biljku u kojoj je nastao,ali i na susjedne biljke.

Inhibira izduivanje, a stimulira debljanje stabljike

Etilen regulira dozrijevanje plodova i druge procese povezane sa starenjem listova i cvjetova te otpadanje listova i plodova. Djeluje u vrlo malim koncentracijama i najee ga proizvode tkiva koja stare.

Zreli plodovi oslobaaju etilen koji utie na sazrijevanje nezrelih plodova, ako su zajedno uskladiteni. Djelovanje etilena je osobito izraeno u fazi zriobe plodova. Naime, mnogi plodovi u odreenom stadiju dozrijevanja, koje je obiljeeno intenzivnim disanjem, proizvode dosta etilena koji potie plodove u neposrednoj blizini na bre dozrijevanje.

Etilen uzrokuje otpadanje listova listopadnih vrsta u jesen.