BESPLATNA PRAVNA POMOĆ MARGINALIZOVANIM GRUPAMA

This report is created within the project “Fre Legal Aid to Marginalized groups” which is fund-ded by European Union and implemented by Center for Monitoring and Research CeMI, in cooperation wirh HELP, Bonum and Adria, associated by UNDP office to Montenegro, OSCE-Mission to Montenegro and The Ombudsman of Montenegro

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ

MARGINALIZOVANIM GRUPAMA

IZVJEŠTAJ 2012 - 2014

La feuis a l iquis sequat . Ut quis nul laore tem vul luptatuer summy nit vul lan ul luptat lorpercVel et lor

Izdavač: Centar za monitoring CEMI Bulevar Josipa Broza 23a 81 000 Podgorica e-mail: [email protected] www.cemi.org.me

Za izdavača: Zlatko Vujović

Autori: mr Vlado Dedović mr Milorad Marković Marija Pavićević Vjera Rolović Sanja Zindović

Prevod: Bilsana Bibić

Izrada studije je podržana od strane Evropske Unije

Napomena: Izrečeni stavovi pripadaju isključivo autorima i saradnicima i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Evropske Unije.

Disclaimer: The views herein expressed are solely those of the author and contributors and do not necessarily reflect the official position of the European Union.

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

http://www.cemi.org.me/

http://www.cemi.org.me/

Besplatna pravna pomoć marginalizovanim grupama – Izvještaj

Sadržaj

Uvod .............................................................................................................................................................. 2

1. PRAVO NA PRISTUP SUDU – MEĐUNARODNI STANDARDI I DOMADE ZAKONODAVSTVO ...................... 4

2. BESPLATNA PRAVNA POMOD MARGINALIZOVANIM GRUPAMA ........................................................... 11

3. STUDIJE SLUČAJEVA PRAVNE POMODI ................................................................................................... 14

Slučaj 1: G.E., D.K., I.F. i drugi protiv JP „Čistoća” Podgorica .............................................................. 14

Slučaj 2: D.K. protiv A.R. ...................................................................................................................... 15

Slučaj 3: S.A. protiv „13.jul Plantaže“ AD Podgorica .......................................................................... 15

Slučaj 4: S.A. protiv „13.Jul Plantaže“ AD Podgorica ........................................................................... 16

Slučaj 5: H.R. iz Podgorice ................................................................................................................... 16

Slučaj 6: S.G. iz Bijelog Polja ................................................................................................................ 16

Slučaj 7: L.D. iz Podgorice .................................................................................................................... 17

Slučaj 8: S.V. iz Podgorice .................................................................................................................... 17

Slučaj 9: S.V. iz Podgorice .................................................................................................................... 18

Slučaj 10: M.I. iz Kotora protiv Crne Gore ........................................................................................... 18

Slučaj 11: J.V. iz Podgorice .................................................................................................................. 20

Slučaj 12: D.K. iz Podgorice protiv M.K. iz Nikšića ............................................................................... 20

Slučaj 13: A.P. iz Podgorice ................................................................................................................. 20

Slučaj 14: M.D. iz Berana protiv Z.G. iz Nikšića ................................................................................... 21

Slučaj 16: Lj.B. iz Podgorice ................................................................................................................. 22

Slučaj 17: Lj.Đ. iz Pljevalja ................................................................................................................... 22

Slučaj 18: I.S. iz Podgorice ................................................................................................................... 23

Slučaj 19: M.V. iz Nikšića protiv „Hypo Alpe Adria Bank” AD Podgorica ........................................... 23

Besplatna pravna pomoć u Crnoj Gori – Sistemski učinci u period 2012-2014.

1

Slučaj 20: M.V. iz Nikšića protiv Glavnog grada Podgorica ................................................................. 24

Slučaj 21: M.I. iz Kotora protiv Crne Gore ........................................................................................... 24

Slučaj 22: D.Đ. iz Podgorice protiv DOO Katel Podgorica ................................................................... 25

Slučaj 23: V.V iz Podgorice protiv D.V. iz Podgorice............................................................................ 25

Slučaj 24: I.V. iz Podgorice protiv Daily Press doo Podgorica ............................................................. 26

Slučaj 25: I.M iz Podgorice protiv J.M. iz Podgorice ............................................................................ 26

Slučaj 26: R.B iz Bara protiv MFI Montekredit Podgorica ................................................................... 27

Slučaj 27: V.R. iz Podgorice protiv A.R. iz Podgorice .......................................................................... 28

Slučaj 28: A.E. iz Podgorice protiv J.B. iz Budve ................................................................................. 28

Slučaj 30: M.G. i drugi iz Bara ............................................................................................................. 29

Slučaj 31: M.P iz Podgorice ................................................................................................................ 30

Slučaj 32: V.L. iz Podgorice ................................................................................................................. 30

Slučaj 33: T.D. iz Nikšića ..................................................................................................................... 30

Slučaj 34: I.V. iz Podgorice .................................................................................................................. 31

4. POSTUPANJE ADVOKATA U PREDMETIMA BESPLATNE PRAVNE POMODI U CRNOJ GORI .................... 32


2

Uvod

Centar za monitoring i istraživanje je u saradnji sa NVO „Adria” iz Bara, NVO „HELP” i

NVO „Bonum” iz Pljevalja, i pomoć Misije OEBS-a u Crnoj Gori, UNDP-a i Kancelarije

Ombudsmana Crne Gore, a uz finansijsku podršku Evropske Unije, u prethodnom

periodu realizovao projekat „Besplatna pravna pomoć marginalizovanim grupama”. Cilj

projekta bilo je poboljšanje pristupa i jednak tretman u području ljudskih i zakonskih

prava marginalizovanih grupa, kroz promociju novog Zakona o besplatnoj pravnoj

pomoći i njegovih učinaka u praksi, a sve u cilju daljeg podsticaja demokratskih reformi u

Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na socijalnu uključenost, temeljne slobode i

vladavinu prava. Tokom projekta uspostavljena je institucionalna saradnja na njegovoj

realizaciji sa Vrhovnim sudom Crne Gore i Ministarstvom pravde Crne Gore, kroz

potpisivanje memoranduma o saradnji koji su sadržali osnovne principe na kojima se

zasnivala saradnja sa ovim institucijama tokom cjeloukpnog trajanja projekta.

Tokom realizacije projekta, sprovedene su brojne aktivnosti koje su se odnosile na

zaštitu prava marginalizovanih grupa kroz sistem pravne pomoći koji je u Crnoj Gori

zaživio tek usvajanjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći tokom 2011. godine.

Izvještaj koji je pred vama sadrži opšti pregled svih aktivnosti na polju zaštite i

ostvarenja prava pripadnika marginalizovanih društvenih grupa, koji su koristeći pravnu

pomoć CeMI-jeve pravne kancelarije i kancelarija partnerskih organizacija, tokom

trajanja ovog projekta bili u prilici da učestvuju u sudskim i vansudskim postupcima. Na

ovaj način udareni su temelji tzv. vaninstitucionalnom sistemskom djelovanju nevladinih

organizacija na pružanju pravne pomoći svim kategorijama lica koja svoje pravo na

besplatnu pravnu pomoć ne mogu relizovati zbog toga što ih zakon ne prepoznaje kao

korisnike ovog prava. U tom dijelu, nevladine organizacije su se pokazale kao dobar i

poželjan okvir djelovanja u oblasti pružanja pravne pomoći koja, na neki način,

dopunjuje sistem i daje mu dodatni smisao, te stoga, programi i aktivnosti i nevladinih

organizacija u ovoj oblasti moraju biti snažnije podržane i od strane države i od strane

međunarodnih partnera u narednom periodu, kako bi ovakav sistem nastavio da

proizvodi pozitivne efekte u oblasti zaštite ljudskih prava.

Izvještaj koji je pred vama sadrži nalaze o postupcima kroz koje se na posredan i

neposredan način ostvarivala zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda pripadnika

marginalizovanih grupa, među kojima treba posebno istaći slučajeve zastupanja lica koja

dolaze iz ugroženih kategorija u krivičnim i građanskim predmetima pred sudovima u

Crnoj Gori. Takođe, dio izvještaja se odnosi i na istraživanje koje je sprovedeno u


3

osnovnim sudovima, a odnosilo se na postupanje advokata u predmetima u kojima je

dodijeljena besplatna pravna pomoć licu u skladu sa odredbama Zakona o besplatnoj

pravnoj pomoći.

U izvještaju se, u okviru četiri cjeline, predstavljaju međunarodni standardi u oblasti

prava na pristup sudu i analizira dosadašnja primjena Zakona o besplatnoj pravnoj

pomoći, predstavljaju se sumarni rezultati pruženih oblika besplatne pravne pomoći, kao

i studija odabranih slučajeva pravne pomoći u okviru ovog projekta. U posljednjem dijelu

izvještaja predstavljeni su nalazi istraživanja o postupanju advokata u sudskim

postupcima u kojima je licima dodijeljena pravna pomoć.


4

1. PRAVO NA PRISTUP SUDU – MEĐUNARODNI STANDARDI I

DOMAĆE ZAKONODAVSTVO

Pravna zaštita povrijeđenih subjektivnih prava garantovana je svim pravnim

subjektima u slučaju kada je njihovo pravo ograničeno, odnosno nije ostvareno ili ostvarivo

na redovan, odnosno dobrovoljan način. Svaka država, u okviru svog pravnog poretka,

mora da obezbijedi efikasan sistem pravne zaštite i omogući pristup pravdi svim

zainteresovanim licima (fizičkim i pravnim). Najučestaliji oblik pravne zaštite kojem

pribjegavaju pravni subjekti je sudska zaštita, odnosno zaštita prava kroz sprovođenje

sudskog postupka u kome se odlučuje o sudbini pravozaštitnog zahtjeva, odnosno

osnovanosti navoda o potvrdi ili ugroženosti prava. Pravo na pravnu zaštitu se ostvaruje na

zahtjev titulara prava, odnosno lica čije je subjektivno građansko pravo povrijeđeno ili

ugroženo. Ovo pravo država mora da obezbijedi svim licima, bez izuzetka, pod jednakim

uslovima i bez diskriminacije, u skladu sa opšteprihavaćenim pravnim standardima

sadržanim u dokumentima međunarodnopravnog karaktera koji se odnose na standarde

fer i pravičnog sudskog postupka.

Pravo na pristup sudu pripada svim kategorijama stanovništva pod jednakim

uslovima i bez diskriminacije, bez obzira na imovinske i druge prilike, i predstavlja jedan

od temelja svakog demokratskog društva. Pravo na pristup sudu predstavlja neizostavan

dio prava na pravično suđenje, koje je je garantovano u gotovo svim dokumentima

međunarodnopravnog karaktera1 kojima se štite osnovna ljudska prava i slobode. Takođe,

i Ustav Crne Gore propisuje da se svakom garantuje pravo na pravično i javno suđenje u

razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom. Fer i

pravično suđenje predstavlja preduslov i neophodnu pretpostavku za razvoj demokratije i

uspostavljanje principa vladavine prava u svakom savremenom društvu, a pravo na pristup

sudu - preduslov ostvarivanja svih ostalih procesnih prava imajući u vidu da se prava koja

ulaze u domen prava na pravično suđenje mogu, po prirodi stvari, ostvariti tek kad pravni

1 Član 10. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima: ko im po p no j n ko p o n p i no i j no nj p n i nim i n p i nim om koji o l i o nj go im p im i ob m i o o no no i bilo koj k i i n op žb p o i nj ga“; Čl. 14 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima: ko im p o n p i no i j no nj o n n l žnog, n i nog i n p i nog uda, no lj nog konom, koji o l i i bilo o o no no i m k k op žb k i i nop n p i o p n protiv njega, bilo u sporovima o njegovim pravima i ob m g n k p i o “; Čl. 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda: ko, okom o l i nj o nj go im g n kim p im i ob m ili o k i i noj op žbi p o i nj g , im p o n p i n i j n p mnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Op ž ni k i i no j lo im p o b ni li no ili p m b nio koj g m i b ili, ko n m o oljno pl i p n pomo , o pomo obij b pl no k in i p o h ij j “.


5

subjekti pristupe sudu i zatraže sudsku zaštitu. Kroz realizaciju prava na pristup sudu

država mora garantovati svakom građaninu da neće biti spriječen razlozima finansijske

prirode u nastojanju da ostvari ili odbrani svoje pravo u građanskim, privrednim, upravnim

i drugim postupcima. Ustav Crne Gore u čl. 21 propisuje da svako ima pravo na pravnu

pomoć.2 Obezbjeđujući pravo na pravnu pomoć zadovoljavajućeg stručnog kvaliteta, bez

diskriminacije, Ustav propisuje da se pravo na pravnu pomoć, uključujući i besplatnu

pravnu pomoć, koristi pod uslovima određenim zakonom. Iz navedene norme proizilazi i

pravni osnov za donošenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji će, uz ostale

materijalnopravne i procesne zakone, u punoj mjeri realizovati ustavni princip jednakosti

prava na pravnu pomoć.

Sistem besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori uspostavljen je usvajanjem Zakona o

besplatnoj pravnoj pomoći koji je usvojen je 5. aprila 2011. godine na četvrtoj sjednici

prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore. Zakon o besplatnoj pravnoj

pomoći je počeo da se primjenjuje od 1. januara 2012. godine. Cilj usvajanja ovog zakona je

da se kroz uspostavljanje normativnog okvira u materijalnopravnom i procesnopravnom

smislu uredi sistem ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć. Zakon je podijeljen u

dvanaest glava kroz koje se, pored osnovnih odredbi, uređuju uslovi za ostvarivanje prava

na besplatnu pravnu pomoć, oblici besplatne pravne pomoći, organ nadležan za

odobravanje besplatne pravne pomoći, lica ovlašćena za pružanje besplatne pravne

pomoći, postupak odobravanja besplatne pravne pomoći, promjena okolnosti i

neopravdano odobrena besplatna pravna pomoć, isplata sredstava nastalih usljed pružene

besplatne pravne pomoći, evidencija o besplatnoj pravnoj pomoći, pružanje besplatne

pravne pomoći u sporu sa elementom inostranosti i nadzor nad sprovođenjem zakona.

Predmet uređenja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći je pravna pomoć, koja se ogleda u

obezbjeđivanju potrebnih sredstava za potpuno ili djelimično pokrivanje troškova pravnog

savjetovanja, sastavljanja pismena, zastupanja u postupku pred sudom, Državnim

tužilaštvom i Ustavnim sudom Crne Gore i u postupku za vansudsko rješavanje sporova,

kao i oslobađanje od plaćanja troškova sudskog postupka. Shodno odredbama Zakona,

2 Rezolucija (78) 8 o pružanju pravne pomoći i Savjeta Evrope ističe da „niko ne smije biti spriječen ekonomskim prilikama u svom nastojanju da ostvari ili odbrani svoje pravo pred bilo kojim sudom koji postupa u građanskim, trgovačkim, upravnim, socijalnim ili poreskim stvarima“. Rezolucijom (76) 5, koja se odnosi na pravnu pomoć u građanskim, komercijalnim i administrativnim stvarima, Komitet ministara Savjeta Evrope preporučuje vladama država članica da pod jednakim uslovima kao i državljanima, pružaju besplatnu pravnu pomoć (legal aid) svim državljanima članica te organizacije, kao i fizičkim osobama koje imaju uobičajeno boravište na području države u kojoj se postupak vodi. Preporuka R (81) 7 Komiteta ministara državama članicama reguliše mjere koje omogućavaju pristup sudu. Preporuka (93) 1 Komiteta ministara državama članicama o efektivnom pristupu pravu i pravdi za socijalno ugrožene zahtijeva da države članice Savjeta Evrope obezbijede pravnu zaštitu za najsiromašnije – uz dodatnu afirmaciju vansudskih metoda rješavanja sporova (medijacije) i pojačan angažman nevladinih organizacija koje štite interese najugroženijih socijalnih kategorija ili apatrida.


6

svakom fizičkom licu koje prema svom imovnom stanju nije u mogućnosti da ostvari pravo

na sudsku zaštitu bez štete po nužno izdržavanje sebe i svoje porodice se, radi ostvarivanja

prava na pravično suđenje, obezbjeđuje besplatna pravna pomoć. Na ovaj način se u Zakon

o besplatnoj pravnoj pomoći uvodi koncept prava na besplatnu pravnu pomoć kao

individualnog prava koje pripada samo fizičkim licima, dok su pravna lica, kao pravni

subjekti, ostali van domašaja ovog zakona.

U pogledu krietrijuma za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, Zakon o

besplatnoj pravnoj pomoći propisuje da se licu koje prema svom imovnom stanju nije u

mogućnosti da ostvari pravo na sudsku zaštitu bez štete po nužno izdržavanje sebe i svoje

porodice obezbjeđuje besplatna pravna pomoć. Pretendent na ostvarivanje prava na

besplatnu pravnu pomoć, shodno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, mora

zadovoljiti i određene uslove statusnog karaktera kako bi mogao ostvariti svoje pravo na

besplatnu pravnu pomoć. Uslovi se vezuju za to da lice mora biti crnogorski državljanin ili

lice bez državljanstva (apatrid) koje zakonito boravi u Crnoj Gori i lice koje traži azil u

Crnoj Gori; stranac sa stalim nastanjenjem ili odobrenim privremenim boravkom i drugo

lice koje zakonito boravi u Crnoj Gori.

U skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći pravo na besplatnu pravnu

pomoć imaju: korisnik materijalnog obezbjeđenja porodice ili nekog drugog prava iz

socijalne zaštite u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita; dijete bez

roditeljskog staranja; lice sa posebnim potrebama; žrtva krivičnog djela nasilja u porodici

ili u porodičnoj zajednici i trgovina ljudima kao posebne – prioritetne kategorije lica kojima

se neposredno, po sili zakona, obezbjeđuje pravo na besplatnu pravnu pomoć. Ovdje treba

posebno napomenuti da je Crna Gora inkorporisanjem žrtava trgovine ljudima među

prioritetne kategorije kojima se garantuje pravo na besplatnu pravnu pomoć, realizovala

obavezu preuzetu adopcijom Konvencije o borbi protiv trgovine ljudima (Savjet Evrope –

2005.)

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, pored prioritetnih kategorija, koje su pomenute

u prethodnom odjeljku, kao korisnike prava na besplatnu pravnu pomoć prepoznaje lica

slabog imovnog stanja. U čl. 14 Zakona o besplatnoj pravoj pomoći, pod licima slabog

imovnog stanja podrazumijevaju se lica koje nemaju imovinu, a njihov mjesečni prihod i

ukupan mjesečni prihod članova porodice ne prelazi iznos 30% prosječne zarade u Crnoj

Gori za jednog člana i po 15 % prosječne zarade za svakog narednog člana. Imovinom lica

se, u smislu odredbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ne smatra stan u kojem lice živi, a

čija površina iznosi 25 m2 za jednog člana domaćinstva i 10 m2 za svakog narednog člana

domaćinstva, najviše do 70 m2, kao ni lično putničko vozilo vrijednosti dvije prosječne

zarade u Crnoj Gori koja se utvrđuje prema procjeni nadležnog poreskog organa. Imovinom


7

se ne smatra ni imovina od koje se ostvaruju prihodi koji se, na osnovu Zakona, uzimaju u

obzir prilikom utvrđivanja imovnog stanja podnosioca zahtjeva za besplatnu pravnu

pomoć, kao ni predmeti koji su po propisima o izvršavanju presuda u građanskim

predmetima i obezbjeđenju potraživanja izuzeti od izvršenja. Shodno odredbama Zakona o

besplatnoj pravnoj pomoći, prihodima se ne smatraju: dodatak za pomoć i njegu i druga

primanja za njegu i pomoć, kao i dodatak za tuđu njegu i pomoć; dječji dodatak; pomoći za

opremu novorođenčadi; troškovi prevoza do posla, naknada za ishranu u toku rada (topli

obrok) i dnevnice za službeno putovanje; stipendije i druga primanja namijenjena za

omogućavanje obuke i obrazovanja; dohodak od rada lica sa posebnim potrebama koja

primaju institucionalnu njegu, a koji se dobija mimo kriterijuma koji važe za redovno

zapošljenje; sredstva namijenjena za sanaciju posljedica prirodnih nepogoda i drugih

nesreća; naknada za dijete u hraniteljskom odnosu koju prima porodica podnosioca

zahtjeva; naknada neimovinske štete zbog umanjenja svakodnevne životne aktivnosti kao i

primanja dobijena po osnovu zakonskog izdržavanja djece.

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Crne Gore prepoznaje sljedeće oblike pravne

pomoći: pravno savjetovanje, sastavljanje pismena, kao i zastupanje pred nadležnim

instancama. Pravno savjetovanje obuhvata pružanje pravnog obavještenja i pravnog

savjeta. Shodno zakonskoj definiciji, pravni savjet je detaljno obavještenje o načinu i

mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.

Sastavljanje pismena podrazumijeva sastavljanje tužbe ili drugog akta kojim se pokreće

postupak, žalbe, ustavne žalbe ili akte kojim se inicira postupak zaštite pred Evropskim

sudom za ljudska prava. Konačno, zastupanje podrazumijeva preduzimanje procesnih

radnji pred sudom, Državnim tužilaštvom, Ustavnim sudom Crne Gore i u postupku za

vansudsko rješavanje sporova, u skladu sa Zakonom.

Odobravanje pružanja besplatne pravne pomoći, shodno odredbama Zakona, vrši

predsjednik Osnovnog suda (ili sudija po ovlašćenju predsjednika suda) na čijem području

podnosilac zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Vršenje stručnih i administrativnih

poslova u postupku odobravanja besplatne pravne pomoći organizuje se u okviru službe ili

referata za besplatnu pravnu pomoć. Služba, pored stručnih i administrativnih poslova u

postupku odobravanja besplatne pravne pomoći, daje obavještenja i savjete

zainteresovanim licima o mogućnostima i uslovima za ostvarivanje prava na besplatnu

pravnu pomoć i o drugim pitanjima u vezi sa odobravanjem besplatne pravne pomoći i

pomaže podnosiocu zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva. Postupak odobravanja

besplatne pravne pomoći sprovodi se preko službi, odnosno referata za besplatnu pravnu

pomoć koji su osnovani u svim osnovnim sudovima u Crnoj Gori. Postupak počinje

podnošenjem zahtjeva za odobrenje besplatne pravne pomoći. Shodno odredbama Zakona,

podatke o pravima na nepokretnostima, hartijama od vrijednosti i poreskim obavezama


8

podnosioca zahtjeva i članova njegove porodice utvrđuje služba. Nakon pribavljanja

relevantnih informcija, Kancelarija dostavlja spise predmeta predsjedniku Osnovnog suda

koji može, na osnovu onoga što se nalazi u spisima predmeta, donijeti rješenje o

odobravanju besplatne pravne pomoći ili odbijanju besplatne pravne pomoći. Ako donese

rješenje o odobravanju besplatne pravne pomoći određenom licu, spise predmeta će vratiti

Kancelariji za besplatnu pravnu pomoć zajedno sa tim rješenjem koje je sastavni dio spisa,

a Kancelarija će izdati uputnicu koja sadrži oblik odobrene besplatne pravne pomoći, ime

advokata kojeg određuje sa spiska advokata Advokatske komore, opis pravne stvari za koju

je odobrena besplatna pravna pomoć. Službenici Kancelarije će uputiti korisnika da je

dužan da o svakoj promjeni imovnog stanja obavijesti Kancelariju. Korisnik će kontaktirati

advokata i doći će do pokretanja postupka za koji je odobrena besplatna pravna pomoć.

Nakon što postupak bude okončan, advokat je dužan da vrati uputnicu i priloži Kancelariji

dokaz o izvršenim radnjama, bilo da je riječ samo o sastavljanju podneska ili zastupanju

pred sudom, da bi se na osnovu toga advokatu odobrili i isplatili troškovi postupka.

Kancelarije u svom radu obrađuju zahtjeve kako u građanskoj, tako i krivičnoj materiji, s

tim da je građanska materija mnogo zastupljenija kada je riječ o korišećenju besplatne

pravne pomoći.

Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć su u obavezi da vode evidenciju o pruženoj

besplatnoj pravnoj pomoći. Prva kancelarija za besplatnu pravnu pomoć osnovana je u

Osnovnom sudu u Podgorici 25. novembra 2011. godine. Nakon toga, otvorene su

Kancelarije i u svim osnovnim sudovima u Crnoj Gori. Funkcionisanje Kancelarija za

pružanje besplatne pravne pomoći je organizovano na teritoriji 15 opština Crne Gore, tako

da građani u opštini u kojoj žive imaju mogućnost da zatraže besplatnu pravnu pomoć.

Zakonska obaveza Kancelarija za besplatnu pravnu pomoć je da, putem zaposlenih stručnih

saradnika u Kancelariji, daju obavještenja i savjete, kao oblike besplatne pravne pomoći,

dok svaki drugi oblik besplatne pravne pomoći može pružati samo advokat.

Sredstva za finansiranje pravne pomoći se za nadležni sud obezbjeđuju iz državnog

budžeta. Iznos sredstava za troškove pravne pomoći određuje sud koji je postupao u

konkretnom slučaju, u okviru odluke o troškovima sudskog postupka. Zakon propisuje da

potraživanje lica koje je ostvarilo korist po osnovu pružene besplatne pravne pomoći

pripadaju budžetu, u iznosu do visine troškova koji su bili potrebni za pružanje besplatne

pravne pomoći. Ako stranka koja je dobila besplatnu pravnu pomoć dobije u sporu,

djelimično ili u cjelini, i na taj način stekne određenu imovinu, odnosno prihode, dužna je

da državi izvrši povraćaj troškova koji su ostvareni po osnovu pružene besplatne pravne

pomoći u vezi sa tim postupkom. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje da


9

advokatima za usluge pružanja besplatne pravne pomoći pripada 50% naknade za rad

utvrđene Advokatskom tarifom3 i naknada nužnih troškova.

Shodno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, organ pred kojim se vodi

postupak u kojem je odobrena besplatna pravna pomoć pazi na kvalitet pravne pomoći po

službenoj dužnosti. Ako je kvalitet pružene besplatne pravne pomoći očigledno

nezadovoljavajući, nadležni organ će upozoriti Advokatsku komoru i lice kome je odobrena

besplatna pravna pomoć, i sačiniti službenu zabilješku. Lice kome je odobrena besplatna

pravna pomoć, u slučaju da je utvrđen nezadovoljavajući kvalitet pružanja besplatne

pravne pomoći, može podnijeti zahtjev za promjenu advokata ovlašćenog za pružanje

besplatne pravne pomoći. Nadležni organ može dati prijedlog Advokatskoj komori za

brisanje advokata iz imenika advokata. U dosadašnjem toku primjene Zakona o besplatnoj

pravnoj pomoći nijesu zabilježeni slučajevi u kojima su sudovima ili Advokatskoj komori

podnešene pritužbe na rad advokata. Međutim, bilo je slučajeva u kojima su se stranke

žalile Kancelarijama za besplatnu pravnu pomoć na kvalitet pružanja besplatne pravne

pomoći od strane advokata.

Na osnovu prikupljenih podataka u toku realizacije projekta, došlo se do podataka da je

za prve dvije godine primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ukupno podneseno 992

zahtjeva, od koji je usvojeno 768. Neophodno je konstatovati da je tokom 2013. godine

uočen povećan broj podnijetih zahtjeva u odnosu na 2012. godinu, kada je počela primjena

Zakona o besplatnoj pravne pomoći, pa je u odnosu na 2012. godinu u kojoj je bilo 428

podnijeta zahtjeva, u 2013. podnijeto 564 zahtjeva. Kada govorimo o efikasnosti primjene

Zakona sa aspekta broja usvojenih, u odnosu na broj podnijetih zahtjeva, može se zaključiti

da je od uspostavljanja sistema besplatne pravne pomoći bilježen kontinuirani napredak.

Naime, u 2012. godini na nivou Crne Gore od ukupnog broja podnijetih zahtjeva, 70,9 %

zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć je usvojeno. Sa druge strane, u 2013. godini procenat

usvojenih zahtjeva, u odnosu na broj podnijetih zahtjeva, je povećan za više od 10%, pa je

iznosio 82,3%.

Tabela1: Ukupan broj zahtjeva z p ž nj p n pomo i u 2012-2013. godini

Godina Broj

podnijetih

zahtjeva

Broj

usvojenih

zahtjeva

Broj

odbijenih

zahtjeva

Broj

odbačenih

zahtjeva

Postupak

obustavljen

2012.

godina

428 304 56 37 10

3Advokatska tarifa „Službeni list Republike Crne Gore“, broj 12/2005


10

2013.

godina

564 464 58 9 11

Ukupno: 992 768 114 46 21

Međutim, ono što je uočeno kao jedan od problema od uspostavljanja sistema besplatne

pravne pomoći do danas je nedovoljan nivo informisanosti ukupne javnosti o postojanju

Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a samim tim i o mogućnostima koje isti pruža u

domenu realizacije prava na pristup sudu licima slabog imovnog stanja i prioritetnim

kategorijama lica koje su prepoznate u Zakonu. Rezultai istraživanja javnog mnjenja o

Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći koje je sproveo CeMI tokom 2013. godine govore da

samo trećina ispitanika (30,1%) zna da postoji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u Crnoj

Gori, dok od te trećine 73,2% nije uopšte ili je malo upoznato sa sadržajem ovog Zakona.

Stoga, u narednom periodu, i pored pozitivnih sistemskih učinaka koji su zabilježeni do sad,

neophodno je kontinuirano raditi na unaprijeđenju informisanosti građana o

mogućnostima koje im pruža ovaj Zakon.


11

2. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ MARGINALIZOVANIM GRUPAMA

U okviru projekta, CeMI je oformio pravnu kancelariju koja se sastojala od četiri

pravna savjetnika i dva advokata koji su aktivno radili na obradi zahtjeva, procesuiranju

slučajeva pravne pomoći. U izvještajnom periodu ukupno je primljeno 332 zahtjeva za

pružanje pravne pomoći, od kojih je 219 zahtjeva bilo za pružanje primarne pravne pomoći

(pravnog savjetovanja, pomoći u sastavljanju obrazaca i pravnog obavještenja) i 113

zahtjeva za pružanje sekundarne pravne pomoći (sastavljanje podnesaka i zastupanja u

postupcima pred sudom). Od ukupnog broja podnijetih zahtjeva, usvojeno je 328.

Tabela2: Ukupan broj zahtjeva z p ž nj p n pomo i

Ukupan broj primljenih

zahtjeva za pružanje pravne

pomoći

Broj primljenih zahtjeva

za pružanje primarne

pravne pomoći

Broj primljenih zahtjeva

za pružanje sekundarne

pravne pomoći

332 219 113

Što se primarne pravne pomoći tiče, u izvještajnom periodu ukupno je primljeno

219 zahtjeva, od kojih je usvojeno 217, dok su 2 zahtjeva za pružanje primarne pravne

pomoći odbijeno. Kao što se može vidjeti, izuzetno veliki broj usvojenih zahtjeva za

pružanje pravne pomoći govori da je mogućnost korišćenja usluga advokata i pravne

pomoći licima koja dolaze iz ugroženih socijalnih kategorija, za veoma kratak

vremenski period, postao jedan od najznačajnijih kanala za ostvarivanje principa

pristupa pravdi.

Tabela 3: Z h j i p ž nj p im n p n pomo i

Broj primljenih zahtjeva za

pružanje primarne pravne

pomoći

Broj usvojenih zahtjeva za

pružanje primarne

pravne pomoći

Broj odbijenih zahtjevaza

pružanje primarne

pravne pomoći

219 217 2

Od oblika pružene primarne pravne pomoći, najučestalije je bilo pravno

savjetovanje, koje je pruženo u 162 slučaja. Pravno savjetovanje je pruženo o pravnim

pitanjima procesnog i materijalnopravnog karaktera iz gotovo svih pravnih oblasti,


12

poput pravnog savjetovanja u vezi sa: pokretanjem sudskih i upravnih postupaka,

krivičnim postupcima po žalbi, davanjem iskaza u postupku po krivičnoj prijavi,

iznošenjem odbrane pred nadležnim tužilaštvom, naknadnim upisom u matičnu knjigu

rođenih, potraživanja neisplaćenih zarada u postupku privatizacije, pokretanjem

postupka za naknadu štete, pokretanjem postupka za utvrđivanje ništavosti ugovora

itd. Pored pravnog savjetovanja, primarna pravna pomoć pružana je kroz pomoć u

sastavljanju obrazaca (34 slučaja) i pravna obavještenja (21 slučaj).

Tabela 4: Oblici pružene primarne pravne pomoći

Oblici pružene primarne pravne

pomoći

Ukupan broj predmeta

Pravno savjetovanje 162

Pomoć u sastavljanju obrazaca 34

Pravno obavještenje 21

UKUPNO: 217

Ukupan broj podnijetih zahtjeva za pružanje sekundarne pravne pomoći je bio 113,

od čega je usvojeno 111 zahtjeva. Takođe, i u ovom dijelu se može zaključiti da je za veoma

kratko vrijeme pravna pomoć marginalizovanim grupama postala veoma prepoznatljiv

model pri ostvarivanju i zaštiti prava u sudskim i upravnim postupcima, koji su klijenti

mogli ostvariti koristeći mogućnosti ovog projekta.

Tabela 5: Z h j i p ž nj k n n p n pomo i

Broj primljenih zahtjeva za

pružanje sekundarne pravne

pomoći

Broj usvojenih zahtjeva za

pružanje sekundarne

pravne pomoći

Broj odbijenih zahtjevaza

pružanje sekundarne

pravne pomoći

113 111 2

U dijelu sekundarne pravne pomoći, u 62 slučaja odobreno je sastavljanje

podnesaka za potrebe vođenja sudskih ili upravnih postupaka, ili postupaka po pravnim

ljekovima, dok je u 49 slučajeva omogućeno zastupanje u postupcima pred sudom.


13

Tabela 6: Obli i p ž n k n n p n pomo i

Oblici pružene sekundarne pravne

pomoći

Ukupan broj predmeta

Sastavljanje podnesaka 62

Zastupanje 49

UKUPNO: 111


14

3. STUDIJE SLUČAJEVA PRAVNE POMOĆI

Slučaj 1: G.E., D.K., I.F. i drugi protiv JP „Čistoća” Podgorica

Dana 04.11.2013. godine, trinaest pripadnika RAE populacije (G.E., D.K., I.F. i drugi)

su se preko članica Mreže za pružanje pravne pomoći, NVO „Help” i NVO „Juventas”, obratili

zahtjevima za pružanje besplatne pravne pomoći u pogledu rješavanja njihovog radno-

pravnog statusa, kod poslodavca JP „Čistoća” Podgorica. Korisnici su zatražili pravni savjet

o osnovanosti zahtjeva za osporavanje Rješenja o otkazima ugovora o radu na određeno

vrijeme i mogućnosti povratka na rad kod poslodavca JP „Čistoća” Podgorica. Nakon

obavljenog razgovora sa korisnicima, pripadnicima RAE populacije, pravni tim CeMI-ja je

mišljenja da su predmetni zahtjevi neosnovani, iz razloga što je poslovac JP „Čistoća”

Podgorica ispoštovao proceduru donošenja Rješenja o otkazima ogovora o radu utvrđenu

važećim Zakonom o radu. Konstatovano je da su svi korsinici imali Ugovore o radu na

određeno vrijeme, zaključene sa poslodavcem JP „Čistoća” Podgorica, koji zaključeni u

skladu sa Zakonom o radu. Protekom roka na koji su zaključeni Ugovori o radu, na strani

poslodavca JP „Čistoća” Podgorica su se stekli uslovi za donošenje zakonitih Rješenja o

otkazu ugovora o radu, što je Poslodavac i učinio, valjano ih obrazloživši i dostavivši

Zaposlenima - korisnicima. Za ukazati je da predmetna Rješenja o otkazima ugovora o radu

datiraju iz 2009. i 2010. godine. Odredba člana 120 Zakona o radu predviđa da Zaposleni

koji nije zadovoljan odlukom Poslodavca, ili mu odluka nije dostavljena u predviđenom

roku, ima pravo da pokrene spor pred nadležnim sudom za zaštitu svojih prava, u roku od

15 dana od dana dostavljanja odluke. Imajući prethodno navedeno u vidu, smatramo da bi

eventualni tužbeni zahtjevi za poništaj predmetnih Rješenja bili odbijeni kao neosnovani,

odnosno zastarjeli. Pored prethodno navedenog, uputili smo dopis izvršnom direktoru JP

„Čistoća” Podgorica sa molbom da, ako mogućnosti dozvoljavaju, korisnike, njihove bivše

zaposlene, vrate na posao, budući da se radi o posebno osjetljivoj i marginalizovanoj

kategoriji stanovništva. Međutim, ovaj pokušaj pomoći pripadnicima RAE populacije nije

imao efekta, jer je izvršni director JP „Čistoća” Podgorica, nakon prijema ovog dopisa, na

sastanku koji je organizovan sa NVO „Juventas” i NVO „Help” saopštio da je u ovom

momentu nemoguće izaći u susret zainteresovanim pripadnicima RAE populacije, obzirom

da su sva radna mjesta kod ovog poslodavca popunjena, te da budžet kojim raspolažu ne

dozvoljava otvaranje novih radnih mjesta.


15

Slučaj 2: D.K. protiv A.R.

Preko članice Mreže, Crnogorska LGBTIQ Asocijacija „Queer Montenegro”, korisnik

D.K. iz Podgorice dana 25.12.2013. godine, obratio se NVO „Centar za monitoring i

istraživanja” Podgorica zahtjevom za pružanje pravne pomoći zbog navodnog govora

mržnje, koji je Poglavar Mitropolije Crnogorsko - primorske Srpske pravoslavne crkve u

Crnoj Gori, A.R., prema njegovom mišljenju, više puta koristio prema LGBT osobama u

Crnoj Gori, prije i nakon Povorke ponosa, koju je NVO „Queer Montenegro” Podgorica

organizovala u Podgorici 20.10.2013. godine. Korisnik je istakao da je A.R. takođe

ohrabrivao nasilje prema učesnicima/cama Povorke i organizatorima skupa. Nakon

neposrednog razgovora sa Korisnikom i uvida u raspoloživu, odnosnu dokumentaciju

(novinske članke), utvrđeno je da se eventualno radi o krivičnom djelu, koje se goni po

službenoj dužnosti. Korisniku je pravnim obavještenjem ponuđena pravna pomoć za

podnošenje krivične prijave Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici, međutim, Korisnik

na isto nije odgovorio, što je pravni tim CeMI-ja cijenio kao odustanak od namjere za

pokretanje krivičnog postupka.

Slučaj 3: S.A. protiv „13.jul Plantaže“ AD Podgorica

S.A. iz Trebinja, deklarisan kao lice sa invaliditetom, preko članice Mreže NVO

„Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore” (UMHCG), dana 27.11.2013. godine, obratio

se zahtjevom za pružanje primarne pravne pomoći. Dana 27.11.2013. godine, u službenim

prostorijama UMHCG-a, obavljen je razgovor sa Korisnikom i izvršen je neposredan uvid u

raspoloživu, odnosnu dokumentaciju (radna knjižica, Ugovor o radu). Korisnik je zatražio

besplatnu pravnu pomoć zbog povrede prava iz radnog odnosa. Iz neposrednog razgovora

sa Korisnikom i uvidom u raspoloživu dokumentaciju je zaključeno da je Korisnik radio na

radnom mjestu „stražar” kod poslodavca „13.jul Plantaže” AD Podgorica. Konstatovano je

da Korisniku nije uplaćivan staž za određeni period radnog angažmana. Jedno od načela

Projekta jeste da lica koja ostvaruju ili ispunjavaju uslove da ostvare besplatnu pravnu

pomoć kod nadležnog suda, nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć od strane

advokatskog tima „Mreže”. S.A. ostvaruje pravo na besplatnu pravnu pomoć kod Službe za

besplatnu pravnu pomoć Osnovnog suda u Podgorici u parničnom postuku koji je u toku

pred istim sudom. Prethodno navodi na zaključak da Korisnik, u pogledu materijalnog

kriterijuma, ispunjava uslove za ostvarenje besplatne pravne pomoći kod nadležnog suda.

Korisniku je ponuđena pomoć za sastav podneska kojim bi se obratio nadležnom sudu za

ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć.


16

Slučaj 4: S.A. protiv „13.Jul Plantaže“ AD Podgorica

S.A. iz Trebinja preko članice Mreže NVO „Udruženje mladih sa hendikepom Crne

Gore” (UMHCG), dana 27.11.2013. godine, obratio se zahtjevom za pružanje sekundarne

besplatne pravne pomoći. Korisnik je zatražio besplatnu pravnu pomoć u vidu zastupanja

od strane kvalifikovanog punomoćnika u parničnom postupku, koji je u toku pred

Osnovnim sudom u Podgorici. Iz neposrednog razgovora sa Korisnikom je zaključeno da

Korisnik ostvaruje i uživa pravo na besplatnu pravnu pomoć kod Službe za besplatnu

pravnu pomoć Osnovnog suda u Podgorici, koja mu je u konkretnom slučaju za

punomoćnika dodijelila P.Š., advokata iz Podgorice. Jedno od načela Projekta jeste da lica

koja ostvaruju ili ispunjavaju uslove da ostvare besplatnu pravnu pomoć kod nadležnog

suda, nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć od strane advokatskog tima „Mreže”.

Prethodno navedeno je razlog za neprihvatanje Zahtjeva za pružanje sekundarne besplatne

pravne pomoći. Suprotna odluka bi se kosila sa smislom Projekta. Korisniku S.A. iz Trebinja

smo ponudili pomoć eventualno za sastav podneska, kojim bi od Službe za besplatnu

pravnu pomoć Osnovnog suda u Podgorici, zatražili promjenu dodijeljenog advokata,

imajući u vidu izjašnjenje Korisnika da nije zadovoljan radom istog.

Slučaj 5: H.R. iz Podgorice

H.R. iz Podgorice, žrtva nasilja u porodici, dana 24.01.2014. godine se obratila

CeMI-ju zahtjevom za pružanje besplatne pravne pomoći u parničnom postupku, koji je

pokrenut pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog neisplaćenih alimentacija. Obavljen je

razgovor sa Korisnicom i izvršen uvid u raspoloživu dokumentaciju, nakon čega je

utvrđeno je da H.R. ispunjava uslove Projekta, te je njen zahtjev za pružanje besplatne

pravne pomoći prihvaćen kao osnovan. Tužbeni zahtjev Tužilje R.H. iz Podgorice odnosi se

na obavezu Tuženog za isplatu zaostalih alimentacija, za period od maja 2012. godine do

juna 2013. godine, a na ime izdržavanja mld. kćerke- R.N. i punoljetnog sina- R.D., koji je na

školovanju. Parnični postupak je u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici i odvija se bez

nepotrebnih odugovlačenja, uz punu posvećenost predmetu postupajućeg sudije.

Slučaj 6: S.G. iz Bijelog Polja

Dana 27.12.2013. godine, S.G. iz Bijelog Polja, obratio se Centru za monitoring i

istraživanja CeMI sa zahtjevom za pružanje besplatne pravne pomoći u krivičnom


17

postupku, koji je u toku pred Osnovnim sudom u Biijelom Polju. Krivični postupak se vodi

protiv okrivljenog Z.N. zbog saobraćajne nezgode, a u kojoj je život izgubio mldb. I.G., sin

S.G. Obavljen je razgovor sa predstavnicima UMHCG i izvršen uvid u raspoloživu

dokumentaciju (spise Osnovnog državnog tužilaštva Bijelo Polje i spise Osnovnog suda u

Bijelom Polju). Uvidom u raspoloživu dokumentaciju i razgovoru sa predstavnicima

UMHCG utvrđeno je da je S.G. iz Bijelog Polja angažovao kvalifikovanog punomoćnika, koji

će ga zastupati u predmetnom postupku. Iz prethodnog proizilazi da S.G. ne ispunjava

uslove da bi bio korisnik pravne pomoći u okviru ovog projekta. Pored prethodnog,

Korisniku je pružena pravna pomoć u smislu davanja pismenog pravnog savjeta, koji je

korisnik koristio za saopštenja za javnost.

Slučaj 7: L.Ć. iz Podgorice

Dana 13.02.2014. godine Korisnik L.Ć. iz Podgorice (korisnik socijalne pomoći) se

obratio Centru za monitoring i istraživanje CeMI zahtjevom za pružanje pravne pomoći u

vidu pravnog savjeta o osnovanosti pokretanja sudskog postupka za odlučivanje po

prekršajnom nalogu, koji je imenovanom izdala saobraćajna policija PJ Žabljak. Nakon

neposrednog razgovora sa Korisnikom i uvida u raspoloživu dokumentaciju (prekšajni

nalog), Korisniku smo dali pravni savjet da bi eventualno izjavljivanje prigovora nadležnom

Organu za prekršaje bilo osnovano i ponudili pravnu pomoć u vidu sastavljanja prigovora.

Nakon toga, Korisnikovom zahtjevu za pružanje sekundarne pravne pomoći je udovoljeno,

te je pravni tim CeMI-ja sastavio prigovor na pomenuti prekršajni nalog koji je

blagovremeno uputio Područnom organu za prekršaje Žabljak. Kako je Korisniku odobrena

besplatna pravna pomoć samo za sastav prigovora, ali ne i za zastupanje pred Područnim

organom za prekršaje Žabljak, to ne posjedujemo informaciju u kojoj fazi se postupak

nalazi.

Slučaj 8: S.V. iz Podgorice

Dana 20.01.2014. godine, S.V. iz Podgorice (korisnica socijalne pomoći), obratila se

Centru za monitoring i istraživanja CeMI zahtjevom za pružanje pravne pomoći za

osporavanje valjanosti notarskog zapisa Aneksa ugovora o kupoprodaji nepokretnosti koji

je sačinjen u Podgorici između „Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju”

(Prodavac) i Korisnice, S.V. iz Podgorice (Kupca), ovjeren od strane notara K.R. iz

Podgorice. Korisnica je željela da ospori gore navedeni Aneks jer tvrdi da je površina stana,

koji je predmet osnovnog Ugovora o kupoprodaji, manja od one koja je navedena u

spornom Aneksu. Obavljen je razgovor sa Korisnicom i izvršen uvid u Ugovor o


18

kupoprodaji i u notarski zapis Aneksa ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, sačinjen u

Podgorici, ovjeren od strane notara K.R. iz Podgorice. Korisnici je dat pravni savjet da bi

eventualno podnošenje tužbe za poništaj notarskog zapisa Aneksa ugovora o kupoprodaji

nepokretnosti UZZ, nosilo sa sobom rizik neuspjeha u sporu, a samim tim i snošenje

obaveze plaćanja sudskih troškova protivnoj strani.

Slučaj 9: S.V. iz Podgorice

S.V. iz Podgorice obratila se zahtjevom za pružanje pravne pomoći i za ocjenu

osnovanosti pokretanja sudskog postupka zbog materijalnih nedostataka stana, koji je

kupila od „Crnogorskog fonda za solidarnu stambenju izgradnju”. Obavljen je razgovor sa

Korisnicom i izvršen uvid u Ugovor o kupoprodaji stana solidarnosti, notarski zapis Aneksa

ugovora o kupoprodaji nepokretnosti. Nakon pravne analize, Korisnici je dat sledeći pravni

savjet: eventualno podnošenje tužbe za naknadu štete zbog materijalnih nedostataka na

stvari ili zahtjev za povraćaj dijela isplaćene kupoprodajne cijene, nosilo bi sa sobom rizik

neuspjeha u sporu, a samim tim snošenje obaveze plaćanja sudskih troškova protivnoj

strani.

Slučaj 10: M.I. iz Kotora protiv Crne Gore

Dana 29.11.2013. godine, M.I. iz Kotora, preko „Udruženja mladih sa hendikepom

Crne Gore“, obratila se Centru za monitoring i istraživanja CeMI sa zahtjevom za pravno

mišljenje o osnovanosti pokretanja parničnog postupka pred nadležnim sudom zbog

pretrpljene diskriminacije, kao i za pružanje pravne pomoći u vidu zastupanja od strane

kvalifikovanog punomoćnika ukoliko se predmetna parnica pokrene. Izvršen je uvid u

raspoloživu, odnosnu dokumentaciju i obavljen razgovor sa Korisnicom. Pravni tim CeMI-ja

je ocijenio da bi tužbeni zahjtev bio osnovan i u skladu sa Zakonom o zabrani

diskriminacije, Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Zakonom o

uređenju prostora i izgradnji objekata. Dana 02.12.2013. godine Korisnica (koja je, inače,

aktivistkinja UMHCG), preko punomoćnika T.Ž., advokatice iz Podgorice, angažovane kroz

projekat „Pravna pomoć marginalizovanim grupama“, podnijela je Osnovnom sudu u

Podgorici tužbu protiv države Crne Gore - Skupštine Crne Gore, zbog nepristupačnosti

zgrade Skupštine Crne Gore, odnosno neprilagođenosti iste, osobama sa invaliditetom.

Predmet tužbenog zahtjeva je bio da se i j T ž n p m T žilji po inil ži

oblik n po n i k imin ij on mog i ši joj p i p g i k pš in C n Go , k j

T žilj i p U ž nj ml ih h n ik pom C n Go , i i n , o l n


19

k po im k pš ini C n Go , i o: 03.09.2013. go in po o om Obilj ž nj 60.

go išnji o p nj n n g E op k kon n ij š i lj kih p i o no nih

sloboda, 01.10.2013 .godine na Konferenciji Implementacija evropskih standarda protiv

i k imin ij ’’ i 10.10.2013. godine n j ni i R n g p i g ivanje povjerenja u

izborni proces radi obrazlaganja amandmana koji je UMHCG zajedno sa Savezom slijepih

Crne Gore podnijelo na Zakon o izboru odbornika i poslanika, i dana 18.12.2013. godine kada

j T žilj p i o l j ni i O bo konomij , fin n ij i b ž , da se zabrani

b i k imin ij , o no no ob ž T ž n p m po bn mj k ko

po inj n i k imin ij iš n bi pono il , im ob ž T ž n T žilji bog

po inj n , pono lj n , i k imin ij i pl i i no o 10.000,00 , n im n kn

n m ij ln š , k o i joj n kn i oško p ni nog po pk .

Naglašavamo da je postupajući sudija izašao u susret Tužilji, tačnije udovoljio njenoj

molbi da se sva ročišta održavaju na prizemlju, kako bi ona, kao korisnica invalidskih

kolica, imala nesmetan pristup sudnici, umjesto na drugom spratu, do koga u Osnovnom

sudu u Podgorici nema lifta. Održana su dva ročišta, provedeni su pismeni dokazi,

saslušana Tužilja u svojstvu parnične stranke, a u svojstvu svjedoka je saslušan poslanik

A.D. (Ombudsman Š.B. se nije odazvao pozivu za svjedočenje). Ističemo da Zaštitnik

ljudskih prava i sloboda Crne Gore od strane punomoćnika Tužilje bio uredno obaviješten o

pokrenutom sudskom sporu, međutim, nije pokazao zainteresovanost za ovaj parnični

postupak, iako je počinilac diskriminacije država Crna Gora. Predmetni postupak je bio

medijski ispraćen. Smatramo da je predmetni postupak efikasno obavljen, u smislu da nije

bilo nepotrebnih odugovlačenja, odnosno da su od strane sudećeg sudije ispoštovani

zakonski rokovi za održavanje ročišta, kao i za donošenje presude.

Dana 08.04.2014. godine Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom

djelimično usvaja tužbeni zahtjev i utvrđuje da je Tužena postupila diskriminatorski prema

Tužilji i dosuđuje naknadu nematerijalne štete u iznosu od 3.000,00 eura, kao i troškove

postupka u iznosu od 150,00 eura. Sud je odbio tužbeni zahtjev u dijelu kojim je

zahtijevano da obaveže Tuženu da preduzme sve potrebne mjere kako se počinjena

diskriminacija ne bi ponovila. Na odbijajući dio presude Tužilja je dana 23.04.2014. godine

izjavila žalbu preko Osnovnog suda u Podgorici Višem sudu u Podgorici, dok je Tužena

država Crna Gora izjavila žalbu na usvajajući dio presude dana 15.04.2014. godine.

Drugostepeni postupak je u toku.


20

Slučaj 11: J.V. iz Podgorice

J.V. iz Podgorice (žrtva nasilja u porodici) se preko NVO „Sigurna ženska kuća”

Podgorica, CeMI-ju obratila za pružanje sekundarne pravne pomoći u vidu zastupanja nje,

kao oštećene, u krivičnom postupku koji je vođen protiv okrivljenog G.I. iz Podgorice pred

Osnovnim sudom u Podgorici zbog izvršenja krivičnog djela „nasilje u porodici i porodičnoj

zajednici”. Prvostepeni postupak je, nakon dva održana ročišta glavnog pretresa pred

Osnovnim sudom u Podgorici, okončan dana 12.06.2014. godine osuđujućom presudom,

kojom je okrivljenom utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, koja se ima

zamijeniti uslovnom osudom koja će trajati dvije godine. Naime, u prvostepenom postupku

sud je utvrdio da je okrivljeni oštećenoj, u toku trajanja njihove bračne zajednice, nanio

teške tjelesne povrede, koje je u svom nalazu i mišljenju konstatovao vještak medicinske

struke. Presuda je objavljena, dok je pismena izrada iste od strane sudije najavljena u

zakonskom roku.

Slučaj 12: D.K. iz Podgorice protiv M.K. iz Nikšića

D.K. iz Podgorice, predsjednik NVO Crnogorska LGBTIQ Asocijacija „QUEER

Montenegro”, obratio se pravnom timu CeMI-ja za pružanje pravne pomoći za zastupanje

njega, kao oštećenog, u krivičnom postupku, koji se po optužnom prijedlogu Osnovnog

državnog tužioca Nikšić, vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću, protiv okrivljenog M.K. iz

Nikšića, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo „ugrožavanje bezbjednosti” iz

člana 168 Krivičnog zakonika Crne Gore. Pravni tum CeMI-ja je zahtjev oštećenog D.K.

prihvatio kao osnovan. Oštećenog D.K. u svojstvu punomoćnika u predmetnom krivičnom

postupku pred Osnovnim sudom u Nikšiću zastupa T.Ž., advokatica iz Podgorice. Naime,

Okrivljeni M.K. je oštećenom putem društvene mreže „Facebook” u dva navrata uputio

poruke prijeteće i uvredljive sadržine, što je kod okrivljenog izazvalo strah za sopstveni

život, što je bio povod za podnošenje krivične prijave protiv okrivljenog, dana 23.04.2014.

godine. Dana 19.06.2014. godine je održano prvo ročište glavnog prestresa, na kome je

okrivljeni iznio svoju odrbranu, dok je naredni glavni pretres zakazan za dan 02.07.2014.

godine, na kome će oštećeni dati izjavu u vezi spornog događaja.

Slučaj 13: A.P. iz Podgorice

A.P. iz Podgorice (žrtva nasilja u porodici), obratila se preko NVO „Sigurna ženska

kuća” Podgorica, pravnom timu CeMI-ja za pravnu pomoć koju bi dobila u vidu zastupanja

nje, kao oštećene, u krivičnom postupku koji je pokrenula krivičnom prijavom protiv svoje


21

zaove, koja ju je fizički maltretirala duži period. Oštećenoj je pružena pravna pomoć

zastupanja od strane kvalifikovanog punomoćnika, T.Ž., advokatice iz Podgorice, na

saslušanju kod Osnovnog državnog tužioca Podgorica, dana 18.03.2014. godine. Nakon

nekoliko dana, advokat je obaviješten da je oštećena povukla krivičnu prijavu i odustala od

krivičnog gonjenja.

Slučaj 14: M.Ć. iz Berana protiv Z.G. iz Nikšića

M.Ć. iz Berana (žrtva porodičnog nasilja) dana 03.04.2014. godine podnijela je

preko NVO „Sigurna ženska kuća” Podgorica, zahtjev za pružanje sekundarne pravne

pomoći, u parničnom postupku koji je njen bivši suprug Z.G. iz Nikšića, protiv nje i njihovog

zajedničkog djeteta mldb. M.G., pokrenuo pred Osnovnim sudom u Nikšiću za utvrđivanje

očinstva. Tužilac je tužbom zahtijevao da se, nakon izvršene DNK analize, utvrdi da on nije

biološki otac mldb. M.G. Korisnici je pružena pravna pomoć u vidu sastava odgovora na

tužbu i zastupanja na ročištima, od strane T.Ž., advokatice iz Podgorice. Pripremno ročište

je održano dana 26.05.2014. godine, a ročište glavne rasprave dana 25.06.2014. godine (na

kome su se stranke izjasnile na sporne okolnosti), dok je naredno ročište za glavnu

raspravu zakazano za 17.07.2014. godine.

Slučaj 15: N.B. iz Kolašina

Dana 25.12.2013. godine, N.B. iz Kolašina, preko „Udruženja mladih sa hendikepom

Crne Gore“, obratio se Centru za monitoring i istraživanja CeMI zahtjevom za pružanje

pravne pomoći u vidu davanja pravnog savjeta u vezi mogućnosti ostvarivanja prava po

osnovu radnog odnosa. Izvršen je uvid u raspoloživu, odnosnu dokumentaciju (Odluka o

prijemu u radni odnos na neodređeno vrijeme OOUR Konfekcija „Kolašin” Kolašin od

11.10.1988. godine, broj: 01/6-439, Privremeno Rješenje Republičkog fonda penzijskog i

invalidskog osiguranja PO Podgorica od 30.08.2007. godine, broj 01-38849-1, Rješenje

Republičkog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja PO Podgorica od 16.01.2008. godine,

broj 01-38849/6-2, Rješenje Fonda rada Crne Gore od 04.10.2012. godine, broj 12095/1-

10-61-12, Radna knjižica na ime N.B. iz Kolašina, serijski broj 25429, registarski broj:

159/84). Korisnik je zatražio pravni savjet o mogućnosti ostvarenja prava na uplatu

doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje

i osiguranje od nezaposlenosti) od strane poslodavca - OOUR Konfekcija „Kolašin” Kolašin.

Uvidom u radnu knjižicu utvrđeno je da je Korisnik bio u radnom odnosu kod OOUR

Konfekcija „Kolašin” Kolašin u periodu od 07.10.1987. godine do 10.09.1990. godine.


22

Po navodima Korisnika, za navedeni period Poslodavac za Korisnika nije uplaćivao

radni staž. Pravni tim CeMI-ja je Korisniku pružio pravni savjet da bi eventualni zahtjev za

ostvarenje prava na uplatu doprinosa za sporni period bio neosnovan iz sljedećih razloga:

do stupanja na snagu aktuelnog Zakona o radu (avgust 2008. godine) sva potraživanja

zaposlenih prema poslodavcu su zastarijevala u roku od tri godine od dana dospijeća.

Imajući prethodno u vidu, nesporno je da je predmetno potraživanje zastarjelo, obzirom da

se odnosi na period od 1987. do 1990. godine. Između ostalog, OOUR Konfekcija „Kolašin”

Kolašin više faktički ne egzistira, zbog sprovedenog stečajnog postupka. Korisnik je mogao

eventualno da prijavi predmetno potraživanje u stečajnu masu, u zakonom predviđenom

roku.

Slučaj 16: Lj.B. iz Podgorice

Dana 20.12.2013. godine, Lj.B. iz Podgorice (žrtva nasilja u porodici) obratila se

CeMI-ju, preko NVO „Sigurna ženska kuća” Podgorica, za pružanje pravne pomoći u vidu

sastava tužbe za pokretanje parničnog postupka za utvrđenje prava svojine, sa prijedlogom

za izdavanje privremene mjere. Korisnici je pružena pravna pomoć i tužba je predata

Osnovnom sudu u Podgorici dana 25.04.2014. godine sa zahtjevom da se utvrdi pravo

svojine Tužilje (korisnice) na idealnom dijelu nepokretnosti (čija će se veličina utvrditi u

parničnom postupku). Predmet je u inicijalnoj fazi i još uvijek nije poznato da li je do sada

Tuženi dostavio odgovor na tužbu. Pored prethodno navedenog, Korisnici Lj.B. je pružena

pravna pomoć u vidu sastava podneska sa prijedlogom Upravi za nekretnine Crne Gore PJ

Podgorica za upis zabilježbe spora.

Slučaj 17: Lj.Đ. iz Pljevalja

Lj.Đ. iz Pljevalja (žrtva nasilja), preko NVO „Bonum” Pljevlja, obratila se CeMI-ju za

pravni savjet u vezi njenih prava, kao oštećene u krivičnom postupku koji je vođen pred

Osnovnim sudom u Pljevljima protiv okrivljenog T.S. iz Pljevalja, zbog osnovane sumnje da

je izvršio krivično djelo „protivpravno lišenje slobode”. Okrivljeni je u prvostepenom

postupku osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci. Korisnica je poučena da

oštećeni u krivičnim postupcima, shodno Zakoniku o krivičnom postupku, imaju pravo

žalbe samo u slučaju kada je okrivljeni oslobođen od optužbe i u pogledu troškova

postupka, dok ostale interese oštećene zastupa nadležni državni tužilac. Korisnica je

upućena da, po pravosnažnosti presude u krivičnom postupku, protiv okrivljenog podnese

tužbu za naknadu nematerijalne štete.


23

Slučaj 18: I.S. iz Podgorice

I.S. iz Podgorice, pripadnik RAE populacije, podnio je zahtjev za pružanje besplatne

pravne pomoći, u vidu davanja pravnog savjeta o njegovim pravima po osnovu presude

kojom je oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela „napad na službeno lice u vršenju

službene dužnosti“. Uvidom u raspoloživu dokumentaciju, utvrđeno je da je I.S. izjavio

žalbu o kojoj je odlučivao Viši sud u Podgorici, koji je istu odbio kao neosnovanu. Dakle,

korisnik pravne pomoći je iskoristio redovni pravni lijek (žalbu), koji je odbijen kao

neosnovan. Vanredni pravni lijekovi se izuzetno mogu izjaviti, pod uslovima koje propisuje

ZKP, a koje I.S. ne ispunjava (uzimajući u obzir kaznu koja mu je izrečena - kazna zatvora u

trajanju od 30 dana), izuzev ako dokaže da je presuda zasnovana na lažnoj ispravi, lažnom

iskazu svjedoka, vještaka ili tumača, ako je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije,

ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi i slično. Stoga, korisnik je poučen da

je iskoristio sva pravno dozvoljena sredstva u konkretnom predmetu.

Slučaj 19: M.V. iz Nikšića protiv „Hypo Alpe Adria Bank” AD Podgorica

Dana 05.03.2014. godine Korisnik M.V. iz Nikšića, preko UMHCG, se obratio Centru

za monitoring i istraživanje CeMI zahtjevom za pružanje pravne pomoći u vidu pravnog

savjeta o osnovanosti pokretanja sudskog postupka zbog pretrpljene diskriminacije od

strane „Hypo Alpe Adria Bank” AD Podgorica. Nakon neposrednog razgovora sa

Korisnikom, pravni tim CeMI-ja je korisniku dao savjet da bi podnošenje tužbe nadležnom

sudu bilo osnovano. Nakon pružanja primarne pravne pomoći, M.V. iz Nikšića, pružena je i

sekundarna pravna pomoć u vidu sastava tužbe protiv „Hypo Alpe Adria Bank” AD

Podgorica, od strane T.Ž., advokatice iz Podgorice, koja je Osnovnom sudu u Podgorici

predata dana 10.03.2014. godine. Tužbenim zahtjevom je traženo da se utvrdi da je Tužena

prema Tužiocu dana 12.12.2013. godine počinila neposrednu diskriminaciju onemogućivši

mu pristup poslovnici koja se nalazi u bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, da se

zabrani Tuženoj ponavljanje radnje diskriminacije, odnosno, da se obaveže Tužena da

preduzme sve potrebne mjere kako se počinjena diskriminacija više ne bi ponovila, te da se

obaveže Tužena da Tužiocu zbog počinjene neposredne diskriminacije isplati iznos od

3.000,00 eura, na ime naknade nematerijalne štete za pretprljene duševne bolove zbog

povrede časti, ugleda i prava ličnosti, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka.

Tuženi je dana 15.04.2014. godine dostavio odgovor na tužbu kojim osporava tužbeni

zahtjev u cjelosti. Kako je od dana podnošenja tužbe, do dana pisanja ovog Izvještaja

proteklo preko tri mjeseca, a pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari još uvijek nije


24

zakazano, to smatramo da je načelo suđenja u razumnom roku u konkretnom slučaju

povrijeđeno, posebno imajući u vidu da sudski postupci pokrenuti po osnovu

diskriminacije imaju tretman hitnosti. O pokretanju ovog sudskog postupka obaviješten je

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, međutim, povratnu informaciju do sada

nijesmo dobili. Tužilac priprema uregenciju za zakazivanje pripremnog ročišta.

Slučaj 20: M.V. iz Nikšića protiv Glavnog grada Podgorica

Dana 31.03.2014. godine Korisnik M.V. iz Nikšića, preko UMHCG, se obratio Centru

za monitoring i istraživanje CeMI zahtjevom za pružanje pravne pomoći u vidu pravnog

savjeta o osnovanosti pokretanja sudskog postupka zbog pretrpljene diskriminacije od

strane Glavnog grada Podgorica. Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom, pravni tim

CeMI-ja je korisniku dao savjet da bi podnošenje tužbe nadležnom sudu bilo osnovano.

Nakon pružanja primarne pravne pomoći, M.V. iz Nikšića, pružena je i sekundarna pravna

pomoć u vidu sastava tužbe protiv Glavnog grada Podgorica, koja je Osnovnom sudu u

Podgorici predata dana 16.04.2014. godine. Tužbenim zahtjevom je traženo da se utvrdi da

je Tužena prema Tužiocu dana 18.03.2014. godine počinila neposrednu diskriminaciju

onemogućivši mu, zbog arhitektonskih barijera, prisustvovanje Javnoj raspravi o Nacrtu

odluke o postavljanju, odnosno građenju i uklanjanju pristupnih rampi, liftova i sličnih

objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom na teritoriji

Glavnog grada Podgorice, koja je bila zakazana za dan 18.03.2014. godine, na kojoj je na

zvaničan poziv Tužene, kao organizatora, trebalo da prisustvuje Tužilac kako bi učestvovao

ispred Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, da se zabrani Tuženoj ponavljanje

radnje diskriminacije, odnosno, da se obaveže Tužena da preduzme sve potrebne mjere

kako se počinjena diskriminacija više ne bi ponovila, te da se obaveže Tužena da Tužiocu

zbog počinjene neposredne diskriminacije isplati iznos od 5.000,00 eura, na ime naknade

nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede časti, ugleda i prava

ličnosti, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka. Tužioc još uvijek nije

obaviješten da li je Tuženi u ovoj pravnoj stvari dostavio odgovor na tužbu. O pokretanju

ovog sudskog postupka obaviješten je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore,

međutim, povratnu informaciju do sada nijesmo dobili.

Slučaj 21: M.I. iz Kotora protiv Crne Gore

M.I. iz Kotora, aktivistkinja Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, je zatražila

sekundarnu besplatnu pravnu pomoć u vidu sastava tužbe i zastupanja pred nadležnim


25

sudom u postupku koji namjerava da pokrene protiv države Crne Gore zbog diskriminacije

koju je pretrpjela dana 23.04.2014. godine, kada je prisustvovala Javnoj raspravi Zakona o

mladima, koju je organzovala Uprava za sport i mlade. Naime, organizator je Javnu

raspravu zakazao i održao na drugom spratu, tačnije u multimedijalnoj Sali KIC-a Budo

Tomović u Podgorici, usljed čega je, zbog nepristupačnosti zgrade, M.I., kao korisnica

invalidskih kolica, morala uz pomoć prijatelja biti unijeta u salu. Izrada tužbenog zahtjeva

je u toku, a Zaštitnik ljudskih prava i sloboda biće obaviješten o pokretanju ovog sudskog

postpka.

Slučaj 22: D.Đ. iz Podgorice protiv DOO Katel Podgorica

D.Đ. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne

pravne pomoći u vidu pravnog savjeta o osnovanosti pokretanja sudskog postupka radi

naknade štete zbog neispunjenja ugovorne obaveze. Nakon neposrednog razgovora sa

korisnikom, pravni tim CeMI-ja je korisniku dao savjet da bi podnošenje tužbe nadležnom

sudu bilo osnovano. Nakon primarne pravne pomoći pristupilo se pružanju sekundarne

pravne pomoći u vidu sačinjavanja tužbe i zastupanja na sudu. Tužba je podnijeta

nadležnom sudu dana 31.10.2013. godine. Poziv za pripremno ročište sa odgovorom na

tužbu stigao je 12.12.2013. godine. Iz zavodnog pečata vidi se da je odgovor na tužbu

predat sudu dana 6.12.2013. godine. Pripremno ročište zakazano je za 13.3.2014. godine.

Pripremno ročište održano je dana 13.3.2014. godine, određeno je provođenje dokaza i

zakazana glavna rasprava za dan 13.5.2014. godine. U međuvremenu je dana 16.4.2014.

godine, dostavljen nalaz i mišljenje vještaka ekonomsko - finansijske struke. Glavna

rasprava održana je i zaključena dana 13.5.2014. godine. Presuda u ovom predmetu

donijeta je dana 20.5.2014. godine, usvojen je tužbeni zahtjev, te obavezan tuženi da

tužiocu, na ime neisplaćene kamate zbog neispunjenja ugovorne obaveze, uplati iznos od

2.100,00 eura. Žalbe na presudu nije bilo, tako da je ista postala pravosnažna dana

4.6.2014. godine.

Slučaj 23: V.V iz Podgorice protiv D.V. iz Podgorice

V.V. iz Podgorice, obratila se preko NVO „Sigurna ženska kuća“ zahtjevom za

pružanje primarne pravne pomoći u vidu pravnog savjeta u postupku razvoda braka.

Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom, a po dogovoru sa protivnom stranom,

pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu sačinjavanja prijedloga za

sporazumni razvod braka i zastupanja na sudu. Prijedlog za sporazumni razvod braka

predat je nadležnom sudu dana 24.6.2014. godine. Pripremno ročište je zakazano za dan


26

18.9.2013. godine. Ročište je održano, međutim, protivnim predlagača (muž) odustaje od

prijedloga za sporazumni razvod braka, tako da postupak teče kao po tužbi za razvod

braka. Stranke se izjašnjavaju da ne postoji mogućnost dogovora, pa postupajući sudija

donosi odluku da ih ne upućuje na medijaciju. Glavna rasprava, zakazana za dan

16.10.2013. godine, odlaže se jer tuženi nije došao na raspravu, iako je isti uredno pozvan.

Nakon toga, glavna rasprava, zakazana za dan 18.12.2014. godine, takođe se odlaže

rješenjem od dana 12.12.2014. godine, zbog odsutnosti sudije. Glavna rasprava, zakazana

za 19.2.2014. godine, održana je i provedeni su dokazi predloženi u tužbi. Za narednu

raspravu neophodno je pribaviti dokaze o prihodima tuženog, radi donošenja odluke o

visini alimentacije. Ročište, zakazano za dan 9.4.2014. godine, odlaže se zbog izostanka

tuženog, koji je uredno pozvan. Nakon toga, ročište zakazano za dan 18.6.2014. godine,

odlaže se jer tuženi nije dostavio dokaz o visini primanja. Naredno ročište zakazano je za

17.9.2014. godine.

Slučaj 24: I.V. iz Podgorice protiv Daily Press doo Podgorica

I.V. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne


naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda. Nakon neposrednog razgovora sa

klijentom pristupljeno je pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu sačinjavanja tužbe i

zastupanja na sudu. Naime, u nezavisnom dnevniku „Vijesti“, čiji je osnivač tuženi, u

kratkom vremenskom periodu objavljen je niz tekstova kojima se vrijeđa dostojanstvo, čast

i ugled tužioca. Naime, u tekstu pod nazivom „Ubo ga kašičicom, jer ga je reketirao u

spuškom zatvoru“, koji je objavljen na portalu ND „Vijesti“ dana 7.11.2013. godine, a potom

i u štampanom izdanju ND „Vijesti“, iznijeto je niz neistina kojima je povrijeđen ne samo

Kodeks novinara Crne Gore, već i čast i ugled I.V., kao i njegove porodice. Tužilac je

objavljivanjem neistinitih informacija pretrpio duševne bolove zbog povrede prava ličnosti

i ne samo on, već i članovi njegove porodice koji su danima nakon objavljenog teksta imali

neprijatnosti u društvu. Tužba u ovom predmetu predata je nadležnom sudu dana

5.3.2014. godine. Poziv za pripremno ročište, sa odgovorom na tužbu, stigao je dana

27.5.2014. godine. Iz zavodnog pečata se vidi da je odgovor na tužbu predat nadležnom

sudu dana 7.4.2014. godine. Pripremno ročište zakazano je za 24.6.2014. godine.

Slučaj 25: I.M iz Podgorice protiv J.M. iz Podgorice

I.M. iz Podgorice obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne



27

vršenja roditeljskog prava. Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom, a po dogovoru sa

protivnom stranom, pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu sačinjavanja

tužbe i zastupanja na sudu. Tužilac i zakonska zastupnica tužene su u toku trajanja

vanbračne zajednice dobili zajedničko dijete, ćerku mldb. J.M., koja je rođena 26.11.2013.

godine. Rješenjem Centra za socijalni rad za opštine Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i

Kolašin broj 03-1147/2 od 27.4.2004. godine, tužena je povjerena na dalju brigu, vaspitanje

i izdržavanje majci, uz obavezu majke da omogući nesmetan kontakt oca sa mldb. djetetom.

Kako zakonska zastupnica tužene nije omogućila tužiocu kontakt sa tuženom već pet

godina, to je neophodno utvrditi način vršenja roditeljskog prava tužioca nad tuženom.

Tužba je predata nadležnom sudu dana 18.12.2014. godine. Kako postupajući sudija nije

poštovao rokove, to je dana 1.4.2014. godine predata urgencija. Pripremno ročište održano

je dana 20.5.2014. godine, određeni su dokazi koji će biti provedeni na glavnoj raspravi

koja će biti održana dana 10.7.2014. godine.

Slučaj 26: R.B iz Bara protiv MFI Montekredit Podgorica

R.B. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne


utvrđivanja ništavosti ugovora o kreditu. Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom, a

po dogovoru sa protivnom stranom, pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u

vidu sačinjavanja tužbe i zastupanja na sudu. Naime, Č.Z. iz Bara je falsifikujući potpis

tužioca i navodeći ga kao jednog od žiranta – jemca, zaključio sa tuženim Ugovor o kreditu,

pri čemu su mu isplaćena novčana sredstva u iznosu od 2.000,00 eura. Tužilac je saznao za

izvršenje predmetnog krivičnog djela u momentu kada je od strane tuženog stigla

administrativna zabrana poslodavcu tužioca, radi naplate dospjelih rata korisnika kredita

Č. Z., kao i kamate, a sa ličnog dohotka tužioca. Shodno rečenom, očigledno da je Č. Z. izvršio

krivično djelo, te nije ni ispoštovana procedura za davanje kredita, s obzirom da je

pravilnicima tuženog za odobravanje gotovinskih kredita određeno da žirant potpisuje

mjenicu i Ugovor o jemstvu pred ličnim bankarom, radi sigurnosti u pravnom prometu, što

je moralo biti poznato tuženom koji je morao ispoštovati, a u cilju spriječavanja mogućih

zloupotreba. Tužba je predata nadležnom sudu dana 13.12.2013. godine. Poziv za

pripremno ročište, sa odgovorom na tužbu, stigao je dana 24.1.2014. godine. Iz zavodnog

pečata vidi se da je odgovor na tužbu predat nadležnom sudu dana 22.1.2014. godine.

Nakon što je primio odgovor na tužbu, punomoćnik tužioca dostavio je nadležnom sudu

podnesak od dana 6.3.2014. godine, izjašnjavajući se na navode odgovora na tužbu.

Pripremno ročište održano je dana 19.3.2014. godine, određeni su dokazi koji će biti


28

provedeni na glavnoj raspravi. Na pripremnom ročištu punomoćnik tuženog dostavio je i

poodnesak sa izjašnjenjima. Glavna rasprava održana je dana 6.5.2014. godine, na kojoj je

saslušan tužilac u svojstvu parnične stranke, kao i svjedoci. Radi pribavljanja izjašnjenja od

strane poslodavca tužioca, naredna rasprava zakazana je za 23.6.2014. godine. Nakon

glavne rasprave održane 6.5.2014. godine, tuženi je dostavio podnesak od 30.5.2014.

godine, sa izjašnjenjima.

Slučaj 27: V.R. iz Podgorice protiv A.R. iz Podgorice

V.R. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne


sticanja bez osnova. Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom, pristupilo se pružanju

sekundarne pravne pomoći u vidu sačinjavanja tužbe i zastupanja na sudu. Tužilac i tužena

su bili u braku od 15.9.2007. godine do 24.10.2011. godine, kada je brak razveden

presudom Osnovnog suda u Podgorici P.br.893/11. U toku trajanja bračne zajednice tužena

je zaključila Predugovor o kupoprodaji nepokretnosti sa „Stan Projekt“ doo Podgorica.

Predmet predugovora je stan označen u projektnoj dokumentaciji kao JP1 površine

54,02m2, koji se nalazi na mansrdi stambeno - poslovnog objekta na Starom Aerodromu, na

katastarskoj parceli broj 2090/1104, List nepokretnosti broj 5619 KO Podgorica III.

Predugovorom o kupoprodaji nepokretnosti utvrđena je kupoprodajna cijena u iznosu od

75.628,00 eura. Tužilac je iz svoje posebne imovine, od sredstava dobijenih kreditom od

NLB Montenegrobanke, na ime dijela kupoprodajne cijene za stan, uplatio iznos od

35.628,00 eura. Nakon izvjesnog perioda tužena je predmetni stan prodala L.B. za iznos od

75.000,00 eura. Nakon prodaje stana, tužiocu je izvršena uplata u iznosu od 28.000,00 eura,

na ime dijela kupoprodajne cijene. Međutim, kako je tužilac na ime kupovine stana uplatio

iznos od 35.628,00 eura, to je očigledno da mu je nakon prodaje stana uplaćen znatno manji

iznos od onoga koji je isti uložio u kupovinu stanu, te je tužena bez osnova stekla korist.

Tužba u ovom predmetu predata je nadležnom sudu dana 23.01.2014. godine, te do

momenta sačinjavanja ovog izvještaja nije zakazano pripremno ročište, niti je dostavljen

odgovor na tužbu.

Slučaj 28: A.E. iz Podgorice protiv J.B. iz Budve

A.E. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne


vršenja roditeljskog prava. Nakon neposrednog razgovora sa korisnikom, pristupilo se


29

pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu sačinjavanja tužbe i zastupanja na sudu. Tužba

je predata nadležnom sudu dana 22.11.2014. godine. Pripremno ročište zakazano za

4.3.2014. godine, odloženo je, sa razloga što tužena nije uredno primila poziv za suđenje.

Naredno ročište održano je dana 9.4.2014. godine, i istog dana je zaključena glavna

rasprava. Presuda u ovoj pravnoj stvari donijeta je dana 8.5.2014. godine, usvojen je

tužbeni zahtjev, te je vršenje roditeljskog prava nad mldb. djetetom povjereno ocu –

tužiocu iz ovog predmeta.

Slučaj 29: A.S. i drugi iz Podgorice

A.S. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne

pravne pomoći u vidu pravnog savjeta o načinu iznošenja odbrane u postupku koji se pred

Višim sudom u Podgorici vodi zbog krivičnog djela „nedozvoljena proizvodnja, držanje i

stavljanje u promet opojnih droga“. Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom,

pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu zastupanja na sudu. Optužnica u

ovom predmetu podignuta je 4.9.2004. godine. Do momenta podnošenja ovog izvještaja

nikada nije održan pretres. Najčešći razlog odlaganja pretresa bio je nedolazak optuženih, s

obzirom na to da je u predmetu šest optuženih. Međutim, u nekoliko slučajeva do odlaganja

je došlo iz tehničkih razloga (kompjuter nije radio, nestanak struje), kao i usljed izostanka

postupajućeg sudije i tužioca. U predmetu je promijenjeno čak 4 sudije.

Slučaj 30: M.G. i drugi iz Bara

M.G. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne


Višim sudom u Podgorici vodi zbog krivičnog djela „nedozvoljena proizvodnja, držanje i

stavljanje u promet opojnih droga“. Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom,

pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu zastupanja na sudu. Optužnica u

ovom predmetu podignuta je 6.10.2011. godine. Još je u toku prvostepeni postupak,

preslušavanje mjera tajnog nadzora. Česta su odlaganja pretresa zbog izostanka optuženih,

jer je u predmetu 15 optuženih, od čega se dvojici sudi u odsustvu. Nakon što je jedan od

optuženih dva puta uzastopno izostao sa glavnog pretresa, postupajući sudija odredila mu

je pritvor.


30

Slučaj 31: M.P iz Podgorice

S.N. iz Podgorice, obratila se preko NVO „Juventas“, Centru za monitoring i

istraživanja, zahtjevom za pružanje primarne pravne pomoći u vidu pravnog savjeta o

načinu podnošenja krivične prijave protiv M.P. zbog krivičnog djela „nedavanje

izdržavanja“. Nakon neposrednog razgovora sa Korisnikom, pristupilo se pružanju

sekundarne pravne pomoći u vidu sačinjavanja krivične prijave i zastupanja u postupku

pred tužilaštvom i sudom. Krivična prijava predata je nadležnom tužilaštvu dana 9.4.2014.

godine. Optužni prijedlog podnijet je dana 20.5.2013. godine. Okrivljenom je suđeno u

odsustvu. Postupak je obilježio veliki broj bezrazložno odloženih pretresa, pa je presuda

donijeta dana 17.3.2014. godine, skoro godinu dana nakon podnošenja krivične prijave.

Okrivljeni je oglašen krivim, te mu je izrečena uslovna osuda, kojom je utvrđena

jedinstvena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se utvrđena

kazna neće izvršiti ako okrivljeni za vrijeme od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci po

pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo.

Slučaj 32: V.L. iz Podgorice

V.L. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne


Osnovnim sudom u Podgorici vodi zbog krivičnog djela „teška krađa“. Nakon neposrednog

razgovora sa Korisnikom, pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu

zastupanja na sudu. Optužnica u ovom predmetu podignuta je dana 19.11.2013. godine,

dok je presuda donijeta dana 20.1.2014. godine. Prvostepenom presudom optuženi je

oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jednu) godinu i 6 (šest) mjeseci.

Žalba na prvostepenu presudu od strane odbrane uložena je dana 13.2.2014. godine.

Nadalje, dana 28.3.2014. godine Viši sud u Podgorici donio je presudu kojom se odbija kao

neosnovana žalba odbrane i potvrđuje presuda Osnovnog suda u Podgorici

Slučaj 33: T.D. iz Nikšića

T.D. iz Nikšića, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne

pravne pomoći u vidu pravnog savjeta o načinu iznošenja odbrane u postupku koji se vodi

pred Osnovnim sudom u Nikšiću zbog krivičnog djela „krađa“. Nakon neposrednog

razgovora sa Korisnikom, pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u vidu

zastupanja na sudu. Optužni prijedlog podnijet je dana 3.2.2010. godine. Okrivljenom je

suđeno u odsustvu, pa je isti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Nakon


31

što su se stekli uslovi da se sudi u prisustvu okrivljenog, podnijet je zahtjev za ponavljanje

suđenja, koji je usvojen, te je postupak počeo iznova. U ponovljenom postupku okrivljeni je

oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca. Presuda je donijeta

dana 18.11.2013. godine. Na prvostepenu presudu odbrana je blagovremeno izjavila žalbu

dana 26.12.2013. godine. Nakon toga, Viši sud u Podgorici, dana 10.3.2014. godine, donio je

rješnje kojim se usvaja žalba odbrane i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno

suđenje. Nakon ovog rješenja pretres je zakazan za 5.6.2014. godine, međutim isti je

odložen, jer okrivljeni zbog lošeg zdravstvenog stanja nije bio u mogućnosti da pristupi na

zakazano suđenje. Naredni pretres zakazan je za 30.6.2014. godine.

Slučaj 34: I.V. iz Podgorice

I.V. iz Podgorice, obratio se preko NVO „Juventas“, zahtjevom za pružanje primarne


Osnovnim sudom u Podgorici vodi zbog krivičnog djela „napad na službeno lice u vršenju

službene dužnosti“ i „neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Nakon

neposrednog razgovora sa Korisnikom, pristupilo se pružanju sekundarne pravne pomoći u

vidu zastupanja na sudu. Optužnica u ovom predmetu podignuta je dana 13.8.2007. godine,

zbog dva krivična djela „napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti“ i krivičnog

djela „neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Prva presuda donijeta je dana

9.4.2008. godine, kojom je optuženi oglašen krivim za jedno krivično djelo „napad na

službeno lice u vršenju službene dužnosti“ i „neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih

materija“, pa mu je sud utvrdio jedinstvenu kaznu zatvora u trjanju od 10 (deset) mjeseci,

dok je oslobođen za drugo krivično djelo „napad na službeno lice u vršenju službene

dužnosti“. Na ovu presudu odbrana je blagovremeno izjavila žalbu, koja je usvojena i

predmet vraćen na ponovni postupak. U ponovljenom postupku presuda je donijeta dana

14.12.2012. godine, te je okrivljeni oglašen krivim za dva krivična djela „napad na službeno

lice u vršenju službene dužnosti“, pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od

1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca, dok je oslobođen za krivično djelo „neovlašćeno

držanje oružja i eksplozivnih materija“. I na ovu presudu je izjavljena žalba, te je ista

ukinuta Rješenjem Višeg suda u Podgorici od dana 10.4.2013. godine. Treća presuda u

ovom predmetu (u drugi put ponovljenom postupku) donijeta je dana 1.4.2014. godine.

Ovom presudom okrivljeni je oglašen krivim za sva tri krivična djela koja mu se stavljaju na

teret i osuđen za svako krivično djelo na po 6 (šest) mjeseci zatvora, nakon čega mu je

izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 16 (šesnaest) mjeseci. Odbrana je dana

20.5.2014. godine izjavila žalbu na ovu presudu iz svih zakonskih razloga, dok je tužilac

izjavio žalbu zbog odluke o kazni. Sjednica vijeća za postupanje po žalbi zakazana je za

2.7.2014. godine Za ovaj predmet je karakteristično da, osim što dugo traje, imamo tri

potpuno različite presude prvostepenog suda.


32

4. POSTUPANJE ADVOKATA U PREDMETIMA BESPLATNE

PRAVNE POMOĆI U CRNOJ GORI

U okviru projekta „Besplatna pravna pomoć marginalizovanim grupama“, Centar za

monitoring i istraživanje je sproveo istraživanje o postupanju advokata u predmetima

besplatne pravne pomoći, sa ciljem da se analizira postupanje advokata u predmetima

besplatne pravne pomoći. Istraživanje je realizovano na nivou osnovnih sudova u periodu

septembar 2013 – april 2014 godine. U realizaciji ovog istraživanja koristio se metod

studije slučaja, kako praćenjem javne rasprave na ročištima, tako i analizom okončanih

predmeta u kojima je odobrena besplatna pravna pomoć. Treba napomenuti da u

Osnovnim sudovima u Kolašinu i na Žabljaku nijesu zabilježeni predmeti u kojima je

podnesen zahtjev za dodjelu besplatne pravne pomoći, da li iz razloga neupućenosti

građana ili nekog drugog razloga nije poznato, tako da u gore pomenutim sudovima nijesu

realizovane aktivnosti praćenja postupanja advokata u predmetima besplatne pravne

pomoći. Imajući u vidu da postoji neuravnoteženost u broju predmeta besplatne pravne

pomoći u zavisnosti od suda do suda, time je uzorak predmeta bio različit.

Tabela 7 : k p nih l j

Ukupan broj praćenih

slučajeva besplatne

pravne pomoći

Broj praćenih

pravosnažno

okončanih predmeta

Broj praćenih postupaka u

toku – ročišta

87

45 42

Parnični

predmeti

Krivični

predmeti

Parnični

predmeti

Krivični

predmeti

43 2

39 3

Od ukupnog broja, od 87 analiziranih predmeta u kojima je dodijeljena besplatna

pravna pomoć, 45 se odnosi na pravosnažno okončane predmete (arhivirane), koji su

analizirani metodom neposrednog uvida u spise predmeta, dok su 42 predmeta, u kojima je

postupak u toku, analizirana metodom neposrednog prisustva na glavnim pretresima. U

toku praćenja postupaka besplatne pravne pomoći zabilježeno je da je u najvećem broju

slučajeva besplatna pravna pomoć dodijeljena u parničnim predmetima, dok je u svega 5


33

predmeta dodijeljena u krivičnim predmetima. U svim slučajevima primijećeno je da oblik

odobrene pravne pomoći odgovara vrsti pružene pravne pomoći.

Od ukupnog broja propraćenih predmeta u kojima je dodijeljena besplatna pravna

pomoć, najmanji je broj predmeta koji su završavani na jednom ročištu, a najveći broj

predmeta za koje je bilo potrebno više od dva ročišta. U nekoliko slučajeva je zabilježeno da

se postupak završavao i nakon 6 ili 7 održanih ročišta, što zavisi od složenosti predmeta,

broja svjedoka ili dokaza koji treba da budu sprovedeni tokom postupka. Dakle, predmet je

završavan nakon jednog održanog ročišta u 12 predmeta (13,7%), nakon dva održana

ročišta u 8 predmeta (9,1%), i više od dva ročišta u 67 ( 77% ) slučajeva.

Tabela 8 : k o ž nih o iš

Broj održanih ročišta Broj predmeta

Jedno ročište 12

Dva ročišta 8

Više od 2 ročišta 67

Ukupno : 87

Ovaj podatak je posebno značajan sa aspekta poštovanja principa procesne građe u

parničnim predmetima, a imajući u vidu da je najveći broj analiziranih predmeta upravo

bio iz oblasti parnice, može se izvesti zaključak da se nedovoljno poštuje princip

koncentracije procesne građe s obzirom da je zabilježeno da se u vrlo malom broju

slučajeva postupak završavao na jednom glavnom ročištu (12 predmeta), te da su u

većini slučajeva održana više od 2 ročišta.4

4 Načelo 1 Preporuke br. R (84) 5 Komiteta ministara Savjeta Evrope određuje da, po pravilu, u toku

postupka ne bi trebalo održati više od dva ročišta, od čega je prvo pripremnog karaktera, dok se na drugom izvode dokazi, iznose argumenti i, ako je moguće, donosi odluka. Sud treba da vodi računa o tome da se blagovremo preduzmu svi koraci koji su neophodni za održavanje drugog ročišta i da se u principu ne dozvoli odlaganje postupka osim u slučajevima novih dokaza ili pod drugim izuzetnim ili važnim okolnostima. Načelo 5 iste Preporuke određuje, između ostalog da, osim kada je zakonom drugačije određeno, tužbeni zahtijevi, ograničenja ili odbrana i, u načelu, dokazi stranaka trebaju biti predstavljeni što prije u toku postupka i u svakom slučaju, prije završetka pripremne faze, ukoliko ona postoji.


34

Tabela9: k o lož nih o iš

Broj odloženih ročišta Broj predmeta

Jedno odloženo ročište 15

Dva odložena ročišta 32

Više od 2 odložena ročišta 28

Ukupno : 75

Od ukupnog broja predmeta u kojima je došlo do odlaganja ročišta, 75, odnosno

(86%), najčešći razlozi odlaganja su procesne prirode, zbog upoznavanja sa spisima

predmeta i dokazima druge stranke (42%), zbog neurednih dostava poziva svjedocima

(29%), zbog nemogućnosti pronalaska svjedoka na datoj adresi (18%). U preostalih

11% slučajeva razlozi odlaganja nijesu bili procesne prirode. Samo u jednom predmetu

je zabilježeno odlaganje zbog nedolaska advokata koji zastupa stranku po principu

besplatne pravne pomoći, i to zbog neuredno dostavljenog poziva.

Analizom kriterijuma posvećenosti advokata u postupcima besplatne pravne

pomoći, koja se cijenila kroz aktivno učešće na ročištima, učestalosti predlaganja

dokaza, pravovremenosti postupanja, uočeno je da su postavljeni advokati u značajnom

broju slučajeva bili ažurni i aktivni u toku postupka. Od ukupnog broja predmeta u

kojima je dodjeljivana besplatna pravna pomoć, u 90% slučajeva advokat je postupao

aktivno, predlažući dokaze i preduzimajući predviđene procesne radnje kao što su

sastavljanje pismena, zastupanje na sudu, ili sačinjavanje pravnih ljekova kao oblika

pravne pomoći koja je najčešće odobravana. Međutim, postojali su slučajevi u kojima

podnosioci zahtjeva za dodjelu besplatne pravne pomoći, po odobravanju zahtjeva,

nijesu mogli stupiti u kontakt sa advokatom ili isti nije realizovao aktivnosti predviđene

uputnicom i zahtjevima stranke, što je rezultiralo promjenom advokata. U narednom

periodu, neophodno je da Advokatska komora revidira listu advokata koji će pružati

besplatnu pravnu pomoć, na kojoj će biti samo oni advokati koji su spremni da prihvate

pružanje pravne pomoći kroz ovaj sistem, uz uspostavljanje sistema disciplinske

odgovornosti advokata koji postupaju suprotno Zakonu i Etičkom kodeksu. Sudiije i

službenici u Kancelarijama za besplatnu pravnu pomoć moraju održavati redovnu

komunikaciju sa Advokatskom komorom i moraju Komoru obavještavati o svim

eventualnim nepravilnostima u radu advokata.


35

Za obije kategorije praćenih postupaka karakteristično je da se u spisima svih

predmeta nalazilo Rješenje o dodjeli besplatne pravne pomoći, te da nije bilo zahtjeva

za promjenu advokata postavljenog shodno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, niti

slučajeva da je advokat zahtijevao izuzimanje iz postupka u kojem je postavljen, shodno

gore navedenom Zakonu. Iz ovoga se može zaključiti da se mogućnost promjene i

izuzimanja advokata nije u analiziranim predmetima koristila kao mogućnost za

eventualno odugovlačenje postupka. Takođe, u analiziranim predmetima, nije

zabilježeno odsustvo iz neopravdanih razloga advokata koji se prihvatio zastupanja po

principu besplatne pravne pomoći, niti prigovori stranaka na loše zastupanje advokata

ili neprofesionalan odnos prema stranci.

Kada je riječ o uspješnosti advokata koji su postavljeni kroz sistem besplatne pravne

pomoći došlo se do zaključka da su, u 80% predmeta, stranke koje su zastupali advokati

postavljeni kroz sistem besplatne pravne pomoći, uspjeli u postupku, u 8,2% su

djelimično uspjeli i u 12,2% slučajeva stranke korisnici prava na besplatnu pravnu

pomoć nijesu uspjeli u sporu. Najčešći razlozi neuspjeha u sporu su vezani za prethodni

upravni postupak u kojem strankama nije dozvoljena besplatna pravna pomoć, pa

samim propuštanjem određene procesne radnje u prethodnom postupku, stranka nema

šansu za uspjeh u sporu pred sudom. Na osnovu gore navedenog, evidentno je da

stranke postižu značajan uspjeh u sporu, ali dalje praćenje i analiza rada advokata u

perdmetima u kojima je odobrena besplatna pravna pomoć bi bila od izuzetnog značaja

za uspostavljanje boljeg i efikasnijeg sistema besplatne pravne pomoći i kontrole rada

advokata koji su postavljeni kroz sistem besplatne pravne pomoći.

Konačno, od značaja je bilo i ispitati i poziciju i odnos advokata prema sistemu

besplatne pravne pomoći kroz kontrolu legitimisanja advokata u postupku i stepena

komunikacije Kancelarija i postupajućih sudija. Sistem besplatne pravne pomoći

predviđa direktnu komunikaciju podnosioca zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć i

postavljenog advokata. Kao značajan kontrolni mehanizam realizacije besplatne pravne

pomoći i postupanja advokata kroz isti, postupajuće sudije moraju biti informisane o

postavljenju branioca kako bi kontrolisali kvalitet njihovog postupanja, kao i spriječili

moguće zloupotrebe u dijelu naplate troškova. Kroz posmatrane predmete monitori su

naišli na neujednačen stepen komunikacije Kancelarija i postupajućih sudija, pa je

utvrđeno da pojedini spisi predmeta sadrže sve prateće akte vezane za odobrenu

besplatnu pravnu pomoć (Rješenje o određivanju advokata sa uputnicom, zahtjev za

isplatu troškova i Rješenje za isplatu troškova), dok su drugi spisi predmeta sadržali

samo pojedine ili nijesu sadržali navedene propratne akte. Ovo je za posljedicu, u


36

jednom predmetu, imalo i zahtjev advokata za isplatom troškova po punoj tarifi.

Takođe, na određenim ročištima sudija je iz razgovora sa posmatračima dobio

informaciju da je advokat koji postupa u predmetnom slučaju postavljen od strane

Kancelarije. U spisima predmeta, u konkretnom slučaju, nalazilo se punomoćje izdato

od strane stranke u postupku.

Odobrena sredstva za finansiranje besplatne pravne pomoći po sudovima u toku

prethodne dvije godine primjene Zakona o besplatnoj pomoći govore da je najveći iznos

opredijeljen za Osnovni sud u Podgorici, dok postoje sudovi u kojima su završeni predmeti

u kojima je strankama pružena besplatna pravna pomoć u jednoj godini, a sredstva za

advokate su odobrena u narednoj kalendarskoj godini ili donošenje rješenja i dalje traje.

Dakle, postoji problem spore procedure odobravanja i isplate sredstava, pa advokati

nekada moraju pribjegavati i prinudnim izvršenjima za naplatu advokatskih usluga u

postupcima pružanja besplatne pravne pomoći. Kada je riječ o troškovima koji su isplaćeni

advokatima za dvije godine primjene ovog instituta, prema podacima dobijenim od

Sudskog savjeta, ukupno je isplaćeno 30.638,82€. Evidentirano je da je u 2012. godini

isplaćeno 6.451,75€, dok je u 2013. godini isplaćeno 24.187,07€.

Tabela10: O ob n po o im poj in no 2012. i 2013. go in 5

5 Podaci dobijeni iz Nacrta Godišnjeg izvještaja o analizi stanja u implementaciji Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u Crnoj Gori, UNDP - Decembar 2013.

OSNOVNI SUD 2012 2013 UKUPNO

Bar 125,00 631,15 756,15

Bijelo Polje 75,00 125,87 200,87

Berane 2.126,12 3.478,43 5.604,55

Rožaje 2.231,50 5.881,00 8.112,50

Podgorica 18.832,56 7.259,90 26.092,46

Plav 2.272,50 537,50 2.810,00

Pljevlja 2.984,25 1.548,75 4.533,00

Danilovgrad 162,50 1.015,00 1.177,50

Nikšić 681,25 756,25 1.437,50

Cetinje - - -

Žabljak - - -

Herceg Novi - 468,75 468,75

Kotor - 687,50 687,50

Kolašin - 75,00 75,00

Ulcinj - - -

UKUPNO 29.490,68 22.465,10 51.955,78


37

Centar za monitor ing i i s t raž ivanje CeMIe:mai l : cemi@t- com.me

w w w.cemi .org.me

Documents

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ MARGINALIZOVANIM GRUPAMA