Berlin Aerodrom, Nacional 863

7/31/2019 Berlin Aerodrom, Nacional 863

1/5

Hrvatska

46

Pljuska njemakom ponosu

tekstMIROSLAV AMBRU KI o to NCL, REUTERS

Check-in podatorom usred

BerlinaOtvaranje budueg jedinog aerodroma u Berlinu,Brandenburg, ponovo je odgoeno, a razlog je - neispravnaprotupoarna zatita, pa je pedantne Nijemce sada sram

Zrani prijevoznicimoraju smisliti kako epreivjeti prvi veliki udarputnika kad pone EPu nogometu u Poljskoj i

Ukrajini

Budua zrana luka ime je dobila pobivem gradonaelniku, kancelaru i

nobelovcu za mir Willyju Brandtu


2/5

47dd/xx/2012

Dva tjedna prije poetka Europskognogometnog prvenstva organiza-tor iz Ukrajine priopio je da seono odgaa za dva tjedna. Vatro-dojavni sustav stadiona Olimpij-

skog nacionalnog sportskog kompleksa u Kije-vu, rekonstruiran prole i ove godine, kapaciteta60.000 gledalaca, na kojemu se trebaju igrati uta-kmice skupine D, etvrtfinalna i finalna, nije pro-ao atest sigurnosti. Organizator ulae sve naporeda odgoeni Euro 2012. pone dva tjedna poslije.UEFA je nemona jer njene inspekcije nisu mogletakvo to predvidjeti. Televizije bjesne jer e im

Euro 2012. uletjeti u termin londonskih OI. Orga-nizatori i sponzori poludjeli su jer e imati pove-ane trokove u dva tjedna dok budu na ekanju.Zrakoplovne kompanije, arterski prijevoznici ituristike agencije ize jer su dva tjedna pomakausred ljeta logistika nona mora usred sezoneljetovanja. Stotine tisua navijaa iz cijele Euro-pe s kartama u rukama su zbunjene jer svatko odnjih mora improvizirati s dopustima. Nogometaikoji se pripremaju za natjecanje naglo moraju pi-cu orme podesiti na dva tjedna poslije. Organiza-tor se ispriava, odgovorni su smijenjeni i kanje-ni, ali to nikako ne moe oprati neizbrisivu nei-zbjenost da su Kijev i Ukrajina doivjeli fijasko.

OKEJ, SVE PRETHODNO izreeno je fikcija,ala. Ako su vas proli srsi zbog razmjera proble-ma s kojim se susree to jednokratno natjecanjekoje e trajati od 8. lipnja do 31. srpnja, lako eterazumjeti razmjere skandala, gubitak ugleda inovca jer 3. lipnja nee biti otvorena Meunarod-na zrana luka Willy Brandt Berlin Brandenburg.

Tko je kakvom zgodom u Berlin letio sezon-skim letovima Croatia Airlinesa iz Dubrovnikai Splita sa slijetanjem u berlinskoj zranoj luciSchneeld vidio je pri prilazu Berlinu da su u tije-ku radovi na golemoj zranoj luci u kojoj nisu sle-tjeli. Sletjeli su u samom susjedstvu, na takoerveliki aerodrom koji je bio glavna zrana luka biv-

eg DDR-a, silom prilika pretvorena u aerodrom

od nekadanje tvornike piste tvornice Henschel.Schneeld je, uz Tegel, berlinska zrana lukakoja e za godinu dana biti biva. Zatvorit e ihkao i donedavni trei berlinski aerodrom, legen-darni Tempelho u centru Berlina 2008. Tempel-ho su dogradnjom na razinu arhitektonske ikonenacistike ere unaprijedili Hitler i Speer. Prosvje-dovali su protiv zatvaranja svi koji su se s nostalgi-jom sjeali da su onamo u godinama blokade sek-tora Berlina pod okupacijom zapadnih savezni-ka slijetali candy-bomberi, a i ameriki je pred-sjednik John F. Kennedy na nj sletio da s govor-nice na pozornici podignutoj na stubama vije-

nice Schneberg 26. lipnja 1963. u slavnom govo-ru pred masom od 450.000 ljudi, koji je najbo-lje ocrtao karakter hladnog rata, dvaput uzvikne"Ja sam berlinska krana sa eleom!" ("Ich bin einBerliner!"). Tomu se valjda jedino nisu protivi-li susjedi, koji od 2010. uivaju u susjedstvu par-ka Tempelho. Trea je zrana luka Berlin Tegel.Nekadanje je lovite pruskog plemstva i bivikratkotrajni poligon nacistikih raketaa koji su

se ubrzo s Wernerom von Braunom na elu pre-selili u Peenemnde. Silom prilika Tegel je kaobaza ratnog zrakoplovstva zapadnih saveznikaispomagao Tempelho za vrijeme zranog mosta,a jednako tako silom prilika Tegel je Air Fran-ce 1960. otvorio kao civilnu zranu luku. To je i

danas, iako je to od 3. lipnja trebao prestati biti.

Kad je gradonaelnikWowereit (drugi zdesna)

objavio da se otvaranje

odgaa, bilo je jasno da jeto nevieni fijasko

aerodroma u zadnji je trenprekinuto nasipavanjepijeska u spremnike gorivana Tegelu, koji e moratiizdrati jo 9 mjeseci


3/5

48

Svijet

Tegel i Schneeld lani su u glavni grad ujedi-njene Njemake doveli 24 milijuna putnika. I pri-tom su ti aerodromi pucali po avovima. Samokroz Tegel, s najveom propusnou od 9,5 mili-juna, lani ih je prolo 15 milijuna. Zbog jasnihpotreba nove stare njemake prijestolnice, a i

zbog toga to su ostali najvaniji njemaki aero-dromi svi na krajnjem zapadu (Frankurt, Mn-chen, Dsseldor, Kln/Bonn, Stuttgart), odlu-eno je 2004. da se juno od Berlina podigneubudue jedina berlinska zrana luka, iji ekapacitet odmah biti vei od 30 milijuna putnikagodinje. Pogodan i za budunost perspektivanlokalitet za budui kapacitet vei od 50 milijunagodinje pronaen je na teritoriju savezne pokra-jine Brandenburg u samom zapadnom susjed-

stvu Schneelda, nakon to je sud u Leipzigusredinom oujka 2006. prekinuo desetogodinjusudsku blokadu protivnika gradnje pa je 5. ruj-

na 2006. sveano poloen kamen temeljac nove iubudue jedine zrane luke Berlin Brandenburg.Odlueno je e ime dobiti po bivem gradona-elniku, kancelaru i nobelovcu Willyju Brandtu.

RADOVI NA ZGRADI novog terminala poelisu 2008. i napredovali navodno toliko dobro dase potkraj 2011. onamo uselila vatrogasna briga-da. Dodue, BER, kako glasi meunarodna krati-ca te zrane luke, ve je u listopadu morao prora-diti. Ali nije. Otvorenje je najavljeno s komotnomrezervom za 3. lipnja ove godine. Do prije mjesecdana sve je izgledalo normalno. Na gradilitu vri-jednom 2,5 milijarde eura bilo je sve manje gra-ditelja i montera pod kacigama, a sve su se ee

iskuavale simulacije protoka putnikog prometa

s armijom od 20.000 zaposlenih i 10.000 volon-tera statista. Jo su se u petak 4. svibnja gradili-tem zrane luke vozikale novinarske ekskurzi-je koje su za vikend objavljivale reprezentativnereportae, a protokol kancelarke Angele Merkelve je razaslao pozivnice eovima vlada i dra-

va da se pridrue slavlju sveanog otvorenja. Zra-koplovne kompanije ije su baze na Tegelu (AirBerlin i Germania) i Schneeldu (Germanwingsi EasyJet) te Luthansa, kojoj je Tegel sekundar-no vorite, ve su napravili planove da se pre-ko noi presele na Brandenburg. U ladicama su ustartnim blokovima, spremni na aktivaciju, spre-mni ekali i planovi radova na zatvaranju "dvi-ju bivih" zranih luka, im BER napuste viso-ki uzvanici. Za 3. lipnja i otvorenje aerodroma

najavljeno je 40 novih linija. Jedna se tie i nas:Luthansa od sijenja prodaje karte za Berlin izZagreba po 49 eura. U njemaku su prijestolnicu

dosad i diplomati iz Zagreba letjeli niskotarinimGermanwingsom.

I onda 8. svibnja ok! Vijest, posve nespoji-vu sa svim stereotipima o pedantnim i neslomlji-vim Nijemcima, sazvanim novinarima objavioje gradonaelnik Berlina Klaus Wowereit: "Ovonije dobar dan za Zranu luku Berlin-Brande-nburg Willy Brandt, ni za graane, a ni za mno-tvo posjetitelja nae regije." Zemaljski poglavarBrandenburga Mathias Platzeck u zajednikomnastupu s berlinskim gradonaelnikom rekao jeda se nada kako bi aerodrom moda ipak mogaobiti otvoren u drugoj polovici kolovoza, kad ebiti velika potranja za zranim prijevozom zbog

povratka s odmora, a uoi poetka kolske godi-

Radovi na zgradi novog terminala poelisu 2008. i napredovali navodno tako dobro

da se potkraj 2011. ve uselila - vatrogasnabrigada

Kapacitetnovog aerodromatrebao bi biti vie od 30

milijuna putnika godinje


4/5

4929/5/2012

"Posljednjih smo se dana u pokusima mogli uvje-riti da na jo mnogoemu ima mnogo posla." Dru-gi najvei njemaki zrani prijevoznik Air Berlinobjavio je da e im "odgaanje stvoriti dopunsketrokove koje jo ne mogu izraunati", ali su una-to tome ustrajali na tome da e s Tegela odrati

"ambiciozan ovogodinji plan ekspanzije u novimnon-stop letovima u Europu i zemlje Bliskog isto-ka". Te intonacije ni izdaleka ne prenose stvarnupaniku zranih prijevoznika zbog poloaja u kojisu dovedene. Tjedan dana poslije izraunalo seda e samo Luthansu i Air Berlin svaki dan neo-tvaranja stajati najmanje milijun eura, a investi-tora, koji mora ulagati, a raunao je da e mu senovac polako poeti vraati - jo toliko. I to samoza hladni pogon, bez nunih preinaka. Isto toli-ko stajat e dranje otvorenim odavno izrauba-nih Tegela i Schneelda. Zrani prijevoznici pre-ko noi moraju smisliti kako e preivjeti prviveliki udar putnika u kojemu je Berlin trebao odi-grati jako vanu ulogu zranog vorita za navija-e na EP-u u nogometu prema stadionima u Polj-skoj i Ukrajini.

DA JE SKANDAL JO VEI nego to se pret-postavljalo, iskopao je njuzmagazin Der Spiegelu temi broja koji je na kioske stigao 14. svibnja.Iako je naslovnicom dominirala ilustracija temeo europsko-grkoj financijsko-politikoj krizi snaslovom "Akropolis adieu!", prava je tema brojao sramoti u Berlinu pojela najvie stranica. I pri-je 17. svibnja, kad je objavljen novi datum otvara-nja (17. oujka 2013.), Spiegel zna da nema teorijeda se aerodrom otvori ove godine. Novinski istra-

ivai nemilosrdno nabrajaju epizode od kojih jesvaka pljuska i njemakom ponosu i njemakojdravi. Prisjeaju se nedavne epizode gradona-elnika Wowereita koji je na presici pri objavljiva-nju ovog kolosalnog promaaja bio iznimno skru-en, da je upravo on na vrhu izgraenog kontrol-nog tornja slavodobitno isticao da "stoji na jedanmetar veoj visini od najvieg kontrolnog tor-nja u zemlji, onog u Frankurtu". I da je to "sup-tilan simbol novootkrivene samouvjerenosti Ber-lina". Meutim, ve kad se Wowereit, opijen veli-anstvenim pogledom, vraao s platorme, lit jeu tornju zapeo. Zaglavljeno dizalo nije glavni pro-blem tog aerodroma, koji je njegova uprava zvala

"europska najmodernija zrana luka", a gradona-elnik "vizijom grada kao snane, meunarodnoumreene poslovne lokacije sa zranom lukomvelike propusnosti". Velike su rijei sad napute-ne i jo e dugo i nakon otvorenja one javno bitineumjesne. Makar bi odgovarale takvoj zranojluci koja e, kad-tad, proraditi. Jesu li Wowereit iMatthias Platzeck toga utorka 8. svibnja na presicidoista iskreno bili iznenaeni onim to su mora-li izgovoriti? Spiegel citira Wall Street Journal oaerodromu pod skelama kao o "primjeru grad-ske provincijalne politike i njenoj nesposobno-sti da se nosi s tako velikim graditeljskim projek-tom". Pa citira i Guardian: "PR mainerija iza pro-

jekta upela se iz petnih ila da aerodrom prika-

ne. Upravo "nada" i "potrebe onih koji idu u ko-lu" naglasci su koji su razotkrili koliko je u tomtrenutku bio doista predvidljiv datum otvorenja

zrane luke.NARAVNO, NITA OD TOG politikantskog ver-

balnog ublaavanja. Nevieni fijasko bio je oit,kako za graevinske tvrtke, tako i za vlasnike, nje-maku saveznu dravu (50 posto) te grad Berlini pokrajinu Brandenburg (po 25 posto). O razlo-zima odgaanja "do nove obavijesti" poneto jenovinarima imao rei i Manred Krtgen, tehni-ki direktor tvrtke Flughaen Berlin BrandenburgGmbH FBB.L koja vodi radove i koja je trebala iupravljati novom berlinskom zranom lukom:odgovornost je prebacio na sustav protupoar-ne zatite. Postavljeni ekstraktori dima nisu radi-li kako valja i ne zna se bi li doista proradili kad bi

u hitnom sluaju aerodromske slube morale eva-

kuirati putnike. Rekao je da se eli izbjei pomut-nja kao 2008. na Heathrowu nakon otvaranjaTerminala 5. Kakve li ironije!

Luthansa je odmah javnim priopenjem,reakcijom na presicu u Berlinu, reagirala suz-drano. Ali ni diplomatski sroenim rjenikomnije uspjela prikriti ozbiljnu sumnju u priu o

protupoarnom sustavu kao glavnom razlogu:

Preko Tegela i Schnefelda

Tegel prolo ih je 15 mil.


5/5

50

Svijet

e kao bljetav primjer slavne njemake uinko-vitosti. Ali mnogi promatrai tvrde da je on svesamo ne to."

U INTERVJUU ZA Spiegel direktor Air Berlina,kompanije koja tamo treba imati svoj glavni dom,Hartmut Mehdorn, sav ogoren kae: "Ovo je

velika sramota za Berlin i sada nam se smije cije-li svijet." ak je i ministar prometa Peter Ramsau-er prigovarao kako se upravlja projektom, iako bimorao podijeliti krivnju kao jedan od suvlasnikazrane luke: "Regija glavnoga grada sad se loimupravljanjem izvrgnula ruganju. Jedino to namostaje jest da sa zranim prijevoznicima razmisli-mo kako umanjiti tetu." Ve je 2011., kad je ope-ratoru aerodroma, tvrtki Flughaen Berlin Bran-denburg GmbH FBB.L, bilo jasno da e biti preko-raen prvi rok zakazan za jesen te godine, i kadje otvorenje irokom gestom tipa "ovo ne moe-mo promaiti" prebaeno na lipanj 2012., upra-va radova ve je prigovarala to je "enormno palaproduktivnost i graditeljske aktivnosti", da su sedogodili "ozbiljni podbaaji u kvaliteti gradnje"te da su "graditeljske aktivnosti gotovo potpunozaustavljene". Ve se u to vrijeme govorilo o gubi-cima koji se sa svakim danom zastoja mjere izme-u pola i jednog milijuna eura. A ve je tada bilarije o odgodi veoj od 200 dana.

Jedan od nekoliko sonih primjera u Spi-egelu je normativ u prijavljivanju putnika zaputovanja prema kojemu su i izgraeni kapa-citeti terminala. Svaki bi zaposleni na alteruza check-in trebao obraditi 60 putnika na sat.To bi bio odgovoran i intenzivan posao u udar-

no vrijeme nakon otvaranja tih nekoliko mje-seci ili godina. Sve to uz pretpostavku da e ses vremenom sve vie putnika prijavljivati sami,a prtljagu sami ubaciti na traku koja e je odni-jeti u avion. U praktinoj provjeri sa statisti-ma pod tim pretpostavkama alterski radni-ci nisu uspjeli obraditi ni pola testnih putnika!to bi to znailo za 60 ili 70 tisua putnika nadan u stvarnom prometu, nitko se ne usuu-je razmiljati. Kako je postalo jasno da alteraza check-in u zgradi terminala nema ni pribli-no dovoljno, menedment je iz eira moraoizvui brzo rjeenje. Interni dokument sroennekoliko minuta uoi prekorednoga sastanka u

oujku s tri najvea budua korisnika, zranimprijevoznicima Luthansa, Air Berlin i EasyJet,govorio je o "alternativnim terminalima u or-mi atora koji e unkcionirati u vrijeme otva-ranja". Ta zamisao, da im se putnici prijavljujupod atorima, sve je glavne klijente razljutila.Na to su predstavnici menadmenta okrenuliplou govorei o ideji "da tome nee biti podvr-gnuti putnici triju najveih kompanija, a da suatori za ostale sasvim dobri". Na kraju su pred-stavnicima pozvanih kompanija rekli da echeck-in pod atorima biti "primarno za etni-ke putnike Turkish Airlinesa". Ne ini se ba dabi etniki klju za aerodromski aparthejd odgo-

varao istaknutom mjestu u prijestolnici koje

nosi ime dobitnika Nobelove nagrade za mir iz1971. godine...

SAM PRIMJER S vatrogasnim automatskimsustavom vrlo je zamren, a njegovo itanje neolakava teki tehniki rjenik. Ipak, evo deta-

lja koji pokazuje razmjere cjeline. Ve 20. ouj-ka potvreni su najgori strahovi da se rok otvara-nja od 3. lipnja ni na koji nain ne moe odrati.Kako bi dvije cjeline vatrogasnog sustava, o dojavipoara i slijedu evakuacije putnika, ipak nekako"zakrpali" za prvu ruku, angairano je 700 hono-raraca. Uvjebavali su ih da na znak opasnosti odpoara runo ukljue zvuk uzbune. Na taj aku-stini znak sustav uklanjanja dima automatski bise pokrenuo. Sama je ta organizacijska improvi-zacija stajala 7 milijuna eura. "Nadamo se da izovoga al-Qaida nee izvui nita pouno", cini-no komentiraju u Spiegelu "genijalnu" zamisao da700 anonimnih loe plaenih manualaca "s ceste"

u prvim kritinim mjesecima aerodroma pove-zuju nedostajue veze osjetljive sigurnosne teh-nologije. I tako se prolazilo kroz travanj i dobardio svibnja. Uprava je napokon ipak morala jav-

no priznati poraz. A ni u porazu sve nije bilo podkontrolom. Umalo se dogodilo da su na Tegelu,prema zaboravljenim dijelovima plana, pokrenu-ti postupci njegova tihog zatvaranja koje je treba-lo obaviti nekoliko tjedana prije prelaska na novi

aerodrom. U zadnji je trenutak prekinuto nasi-pavanje pijeska u spremnike goriva na Tegelu!A taj e aerodrom uz Schneeld morati izdra-ti barem jo devet mjeseci. U naknadnom opir-nom lanku na webu, dva dana poslije tiskano-ga dosjea - dakle, i prije objave koja to potvru-je - uope se ne rauna na mogunost da bi aero-drom mogao biti otvoren ove godine. Istraiva-i polako prebiru po tome to sve mora biti ui-njeno i koliki su za to, gledano izvana, potreb-ni minimalni rokovi. Ne samo u graditeljskom ilimonterskom smislu, nego i u neizbjenoj papiro-logiji. Spiegel donosi i pregled pisanja drugih gla-sila, pa i konkurencije, koje se ne razlikuje od doj-

mova prikupljenih u Spiegelu.Pa dobro, ako se nemoe vie nita, ako se propada u zemlju od sra-mote, je li netko nastradao? Jest. Prilikom objav-ljivanja novoga datuma otvaranja objavljeno je daje s rukovodeeg mjesta, na kojemu je od 2008.,smijenjen dr. Manred Krtgen, tehniki direk-tor odgovoran za provedbu izgradnje zrane lukeBerlin Brandenburg. Do izbora novog direkto-ra poslove e voditi glavni direktor zrane lukeDr. Rainer Schwarz. Nadzorni odbor odluio je iraskinuti ugovor s glavnim planerom, konzorci-jem BBI, odgovornim za cjelokupno planiranje inadzor, koji se sastoji od tvrtki J.S.K. InternationalArchitekten und Ingenieure GmbH i gmp Gener-

alplanungsgesellschat mbH.

SamoLuthansu i Air Berlinsvaki dan neotvaranja stajate najmanje milijun eura

Zaposlenici na alteru zaprijavu trebali bi obraditi 60putnika na sat - na provjeri sastatistima nis u uspjeli obraditini pola testnih putnika

Protokol kancelarkeMerkel ve je bio razaslao

sveanom otvorenju, i

Documents

Berlin Aerodrom, Nacional 863