Barbizonska kolaIzvor: Wikipedija

Thodore Rousseau,Hrastov gaj,1855., ulje na platnu, 64 x 100 cm,Louvre,Pariz

Jean-Franois Millet,Pabirenje, 1857., ulje na platnu,d'Orsay, ParizBarbizonska kolaje bila umjetnika kolonija koja se sredinom 19. stoljea smjestila u francuskom seluBarbizonuu umi kod kraljevskog dvorcaFontainebleau, nedaleko odPariza.Izmeu 1830. i 1850. godine, selo Barbizon na rubu ume Fontainebleau, postalo je sastajalite skupine umjetnika kao to su:Daz de la Pea(1807.-76.),Constant Troyon(1810.-65.),Jules Dupr(1811.-89.),Thodore Rousseau(1812.-67.) iCharles-Franois Daubigny(1817.-78.). Oni se nisu ograniili na neposrednu okolicu, ve su lutali francuskim pokrajinama, odAuvergneado Jure, odVendeadoNormandije. Netipini pripadnici Barbizonske kole su bili npr.Jean-Franois MilletiJean-Baptiste-Camille Corot.Slikari Barbizonske kole su stremili naputanju klasicizma (akademizam) koji je tada vladao u slikarstvu i nastojali prikazati prirodu realistiki po uzoru naJohna Constableai engleskopejzanoslikarstvo. Zbog toga su radili studije u prirodi (slikanje na otvorenom iliplein-air) pri emu je veliku ulogu imao intimni pejza. Tako su se barbizonski umjetnici vratili jednostavnijem obliku pejzaa preuzetom s crtea i studija u ulju napravljenima izravno u prirodi, to im je izmeu ostalog bilo omogueno pojavom boja utubama, a svoja djela su dovravali uatelijerima. Osobito su ih zanimale promjene u prirodi iz dana u dan te iz jednoga u drugo godinje doba, pa su ih biljeili slobodnim i istananim potezima kista.kola je uspostavila vezu izmeuromantizmairealizma, prokrivi putimpresionistima. Svaki od predstavnika barbizonske kole je imao svoju interpretaciju pejzaa. Tako se u ranim Rousseauovim slikama prepoznaju elementi romatizma u osjeaju tajanstvenoga, nedokuivoga i mistine kontemplacije. Za njega je priroda bila utoite i mjesto samotne nostalgije u koje je uranjao kako bi pronaao samoga sebe. Ona je bila nadomjestak za frustracije nastale neispunjenim socijalnim i politikim nadama tijekom srpanjske revolucije 1830. i revolucije u veljai 1848. (kada je zauvijek napustio Pariz), kao i injenicom da jeProljetni salon1835. i 1837. odbio njegove radove, te razoarenjem nastalim rastom industrijskog drutva. Nasuprot impresionistima, kojima su prethodili, umjetnici ove kolonije su odbili moderni industrijski razvoj. Dok je Rousseau volio suprotstavljati vodoravne elemente na tlu okomicama stabala, stvarajui neto vru i stabilniju kompoziciju, Daubigny je pokazao osjeaj za prirodne pokrete i promjene svjetla. Daubigny je naslikao bezbrojne krajolike du rijeke Oise iz svog slikarskog amca, a tijekom 1860-ih njegove su slike postale slobodnije i prihvatile su ivost njegovih skica. To je bilo isto vrijeme kada su se odvane inovacije Barbizonske kole poele guiti u vlastitim pravilima. Thodore Rousseau,Barbizonski krajolik, oko 1850., uje na platnu,Pukinov muzej,Moskva Narcisse Virgilio Daz,U Fontainebleau umi, oko 1860., uje na platnu Charles-Franois Daubigny,Pejza s jezerom,1861., ulje na platnu, 113 132 cm,Nacionalni muzej u Varavi,Varava Camille Corot,Avraysa svojim jezerom, prije1867., ulje na platnu,Nacionalna galerija umjetnosti,Washington Jules Dupr,Stari hrast, 1870., ulje na platnu, ,Nacionalna galerija umjetnosti,Washington