Bankarstvo EF

BANKARSTVO – PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

BANKARSTVO 1.dio

1. NASTANAK I RAZVOJ BANAKA

NAUKA O BANKARSTVU Jedna od naučnih disciplina koja naučnom metodom objašnjava jedan aspekt monetarnih

faktora i monetarnih transakcija. Bavi se istraživanjem uloge i poslovanja banaka kao

značajnih institucija finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema zemlje.

Bavi se:

funkcija i uloge bankarskog sistema,

načina organizovanja bankarskih institucija,

bankarskog poslovanja (bankarskih funkcija i operacija),

teorije i prakse monetarno-kreditne i devizne politike, te

kreditno-bankarskog sistema i njegovog uticaja na ekonomsku politiku zemlje i

međunarodne ekonomske i finansijske odnose.

Kao naučna disciplina razvilo se u drugoj polovini XIX vijeka.

Bankarstvo:

prijeko potrebna djelatnost,

djelatnost u promjenama,

jedna od najviše regulisanih djelatnosti,

djelatnost prikupljanja informacija,

djelatnost prenosa informacija,

djelatnost sa fiksnim troškovima,

djelatnost akvizicija,

uslužna djelatnost....

Banke:

najvažnije finansijske institucije,

glavni izvori kredita,

najveći izvori obrtnog kapitala,

najveći kupci državnih obveznica,

poluga za provođenje vladinih stabilizirajućih programa.

NASTANAK I RAZVOJ BANAKA

Razvoj bankarstva omogućila je pojava kovanog novca (između VII i V vijeka p.n.e.).

Rudimentarne pojave bankarstva: mjenjački i založni poslovi.


WWW.STUDOMAT.BA 2

Razvojne faze bankarstva:

Faza 1.

u Babilonu: tezauri – skladišta

u antičkoj Grčkoj: sarafi –mjenjački poslovi,

trapezari –bankari antičkog doba - pojava hipotekarnih i komercijalnih

kredita u starom Rimu: (III vijek p.n.e.):

argentarius –bankar(mjenjački, depozitni, zajmodavni i posrednički

poslovi u platnom prometu).

Nakon propasti rimskog carstva zaustavljen je razvoj bankarstva (470. godine).

U feudalizmu opstaju samo mjenjački poslovi i naturalni krediti.

Razvojem trgovine ponovno dolazi do razvoja banaka.

Uloga zlatara u razvoju bankarstva..

Faza 2.

U Italiji početkom XV vijeka: u Genovi: Casa de St. Georgo, (1407) – prva banka u istoriji

bankarstva. Bavi se i platnim prometom.

Preko stotinu banaka osnovano je u Veneciji i Genovi u XV i XVI vijeku.

Prva moderna banka

Osnovana je 1609. godine: banka grada Amsterdama

Poslovala je izrazito strogo i čestito:

depoziti su bili svetinja i nije odobravala kredite.

Prvi test: kada se Luj XIV približavao Amsterdamu 1672. godine.

Drugi test: poslovanje sa Nizozemskom istočno- indijskom kompanijom gdje su bankari

istovremeno bili i njeni direktori, i

Trećitest:rat sa Engleskom 1780. godine nakon kojeg se grad Amsterdam sve više zadužuje

kod banke.

Rezultat testova :

Problemi u banci i njena likvidacija 1819. godine.

Faza 3.

a) Osnivanje Bank of England 1694. g. - novac se odvaja od metalne podloge, pojava

obveznica (bank-nota), isplata u metalu uz «kraljevo obećanje», monopol emitovanja

ovčanica, i upravljanje kreditnom politikom banaka.

b) Banque Royale 1716. g. - Slučaj bankarskog čudotvorca – John Law-a ? kao najbolji

primjer šta banka možeuraditisa novcem i šta može uraditi novcu. Od tada istoriju razvoja

bankarstva karakteriše: stalna smjena euforije i panike.

Faza 4.

Nastaje početkom XIX vijeka u Engleskoj, a kasnije i u drugim zemljama.

Banke se osnivaju kao dionička društva sa relativno velikim vlastitim kapitalom.


WWW.STUDOMAT.BA 3

- Prve dvije razvojne faze zasnovane su na: «currency teory» - novac pune materijalne

vrijednosti sa 100% pokrićem rezervama u plemenitim metalima.

- Druge dvije razvojne faze zasnovane su na: «banking teory» - povjerenje kojim se novac

dvaja od svoje metalne podloge

Prve banke u Bosni i Hercegovini ?

Bečka Union banka 1884. godine u Sarajevu osniva: “Privilegovano

odjeljenje Union banke za BiH”

Bosanskohercegovačka narodna dionička banka u Sarajevu, 12. marta

1898. godine.

Prva štedionica d.d. u Brčkom 1889. godine,

Štedionica d.d. u Bijeljini 1893. godine,

Prva banjalučka štedionica d.d. 1894. godine.

Najveće otkriće u bankarstvu? Kredit!

Drugo otkrićepoznačaju? Banknota! (kojom novac postaje “obećanje”)

Banknota: prenosivi beskamatni pismeni zapis o obavezi banke da donosiocu isplati

iznos na koji banknota glasi u zakonskoj valuti jedne zemlje.

Bankarstvo

- poslovanje koje obuhvata držanje depozita i posuđivanje novca

- poslovanje zasnovano na kreditu

- omogućava transakcije bez potrebe plaćanja u novcu,

- osnova bankarskog poslovanja je povjerenje javnosti,

- banka drži rezerve prema svom iskustvu, ali je zakonom propisana i stopa obavezne

rezerve.

Bankarska kriza: gubitak povjerenja u banku koji uzrokuje masovnu navalu ulagača sa zahtjevima za povlačenje sredstava.

Danas se rjeđe događa zbog:

osiguranja depozitai

strože regulacije u bankarstvu.


WWW.STUDOMAT.BA 4

Izlaz za solventnu banku:

prodaja sredstava drugim bankama,

intervencija centralne banke.

Zašto postoje banke?

- da olakšaju kontakt između deponenata i debitora javljajući se u ulozi posrednika.

Zašto su potrebni “posrednici”?

- zbog visokih “information costs” koji ograničavaju mogućnost deponenta da pronađe

adekvatnog debitora

- troškovi istraživanja,

- troškovi ocjene boniteta debitora,

- troškovi monitoringa,

- troškovi naplate..

POJAM BANKE

Pojam “banka” potiče od latinske riječi“banco”i označava klupu, tezgu (u današnjem smislu –

šalter), postavljenu na ulici, trgu, vašaru ili sajmu na kojoj se vršila razmjena različitih oblika

i vrsta novca i vršile novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim

prometom.

Banka - Ima za cilj maksimalizaciju profita na uloženi kapital vlasnika. Stiče profit uz strogi

nadzor društva jer uglavnom radi sa tuđim sredstvima. Postoje ograničenja u poslovanju u

cilju zaštite javnog interesa. Cilj kontrole: jačanje povjerenja u banku. Predmet kontrole: opće

performanse banke. Strožiji uslovi kod osnivanja banke.

KARAKTERISTIKE BANKE

- trguje novcem kao specifičnom robom,

- trguje dugovanjima i potraživanjima, - finansijski posreduje, - preuzima rizik, ali se i štiti od njega, - vrši sekundarnu emisiju novca

Sekundarna emisija novca Početni depozit: $ 10.000,00 Novi krediti : 8.000 + (4x1.600) + (8x640) = $ 19.520,00


WWW.STUDOMAT.BA 5

KARAKTERISTIKE BANAKA

- vrši sekundarnu emisiju novca,

- posluje po specifičnim principima, - ima relativno mali vlastiti kapital,

- optimizira alokaciju nacionalnih finansijskih resursa.

Banka je... (1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt, (2) sui generis preduzeće, koje na bazi (3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja (4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava, prije svega na kreditnoj osnovi, (5) obavljajući sve depozitne, kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora, (6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca, (7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti, organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju, (8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i (9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema.

Bankarska tajna

Obaveza banaka, njihovih upravljačkih i nadzornih organa, kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile. To se posebno odnosi na:

imena i adrese komitenata, visinu i vrstu uloga, stanje depozita, broj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta.

Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci, Ova obaveza se odnosi i na revizore, zaposlenike centralne banke, agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke. Nisu obavezni čuvati tajnu: ako im to čuvanje tajne može štetiti, ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne,

u slučajevima predviđenim zakonom


WWW.STUDOMAT.BA 6

Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH

1. Pojam banke

- Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja

kredita, kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH.

- Osnivaju se i posluju kao dionička društva

- Naziv “Banka”se može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima.

a. Poslovi koje banka može obavljati

Banka može obavljati sljedeće poslove:

1. Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava,

2. Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing,

3. Davanje svih oblika novčanog jemstva,

4. Učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za

svoj ili tuđi račun,

5. Usluge platnog prometa i prenosa novca,

6. Kupovina i prodaja strane valute,

7. Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne

kartice, putne i bankarske čekove),

8. Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim

vrijednostima,

9. Usluge finansijskog menadžmenta,

10. Kupovina i prodaja vrijednosnih papira,

11. Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih.

b. Statut banke

Statutom banke se utvrđuje:

1. Sjedište,

2. Djelatnost,

3. Nadležnosti,

4. Način rada organa banke,

5. Iznos dioničkog i druge vrste kapitala,

6. Vrste, broj i nominalna vrijednost dionica,

7. Prava glasa vezana za dionice,

8. Način donošenja opštih akata I

9. Druga pitanja vezana za rad banke.

2. Organi banke

1. Skupština,

2. Nadzorni odbor,

3. Uprava i

4. Odbor za reviziju.


WWW.STUDOMAT.BA 7

1. Skupština

- Čine je dioničari.

- Održava se u mjestu sjedišta.

- Održava se najmanje jednom godišnje.

- Saziva je nadzorni odbor.

- Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije

datuma održavanja skupštine.

2. Nadzorni odbor

- Čine ga predsjednik i najmanje 4, a najviše 6 članova.

- Imenuje ih i razrješava skupština.

- Ukupan broj članova mora biti neparan, uključujući i predsjednika.

- Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine.

- Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi, a najmanje jednom tromjesečno.

- Saziva je predsjednik nadzornog odbora.

- Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju

neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.

3. Uprava

- Rukovodi poslovanjem banke.

- Upravu banke čine: Direktor, Izvršni direktor i Zamjenik direktora.

- Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike.

4. Odbor za reviziju

- Imenuje ga nadzorni odbor.

- Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine.

- Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će

obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja.

- Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna.

- Na zahtjev dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa, mora izvršiti reviziju

finansijskog poslovanja banke.

3. Osnivanje banaka u FBiH

- Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos

dioničkog kapitala.

- Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji

banka mora održavati, ne mogu biti manji od 15.000.000KM.

Dodatni uslovi:

1. Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće

finansijsko stanje banke;

2. Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i

iskustvo;


WWW.STUDOMAT.BA 8

3. Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku

sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo.

a. Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH

- Podaci o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke,

- Statut banke,

- Podaci o finansijskom poslovanju banke,

- Akt o osnivanju predstavništva,

- Djelatnost predstavništva,

- Program rada predstavništva,

- Podaci o vodećim osobama,

- Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva,

- Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u

poslovanju predstavništva.

b. Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH

- Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača, nacrt statuta i drugih osnivačkih akata

prema upustvu Agencije,

- Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke,

- Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke,

- Plan projekcije poslovanja koji, između ostalog, sadrži vrste predviđenih djelatnosti i

strukturu organizacije banke,

- Popis vlasnika banke.

c. Kapital banaka

- Minimalni iznos po ZOB-u je 15.000.000,00 KM.,

- Kapital se ne možesmanjiti bez dozvole Agencije.

- Kapital se sastoji od:osnovnog, dopunskog, neto kapitala = osnovni + dopunski –

odbitne stavke.

4. Gubitak bankarske dozvole

1. Na zahtjev banke,

2. Kažnjavanjem banke za prekršaj,

3. Uz preporuku privremenog upravnika,

4. Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih ili nezakonitih dokumenata,

5. Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku,

6. U slučaju spajanja, pripajanja ili podjele banke,

7. Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a I

8. U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica.

5. Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama

- Fizičko ni pravno lice, bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći

ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10%, 33%, 50% i 66,7% ukupnih

glasova u banci bez odobrenja Agencije.


WWW.STUDOMAT.BA 9

- Politička stranka ili partija, kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne

mogu biti dioničari banke.

6. Ulaganja banaka

- Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna

aktivnost proizvodnja naoružanja, kockanje, prodavanje ili konzumiranje alkohola u

vlastitim prostorijama.

- Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama.

- Ne smije deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u

ukupnom iznosu većem od 25%,niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem

od 40%njenog osnovnog kapitala.

- Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50%iznosa njenog osnovnog

kapitala bez dozvole Agencije.

7. Poslovna tajna

- Nadzorni odbor, uprava, svi zaposleni, kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci

po bilo kom osnovu, dužni su čuvatiposlovnu tajnukoja se odnosi na sve informacije

do kojih su došli obavljanjem poslova za banku.

- Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist, niti se smije odavati drugim licima

osim Agenciji za bankarstvo, uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje.

8. Kreditni rizik

- Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne

stavke, aktivu i ponderisanu aktivu, kapital i njegovu strukturu.

- Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih

korisnika ne smije preći iznos od 40%osnovnog kapitala.

- Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika

ne smije biti veći od 5%osnovnog kapitala.

- Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25%

osnovnog kapitala banke, mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim

zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita.

9. Stečaj i likvidacija

- Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji.

- Agencija imenuje privremenog upravnika ako je:

1. Prekršen zakon, propis ili odluka Agencije, čime su

ozbiljno ugroženi interesi deponenata;

2. Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može

prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili

finansijskog stanja;


WWW.STUDOMAT.BA 10

3. Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora

poslovne knjige, dokumente, evidencije ili imovinu i

4. Opravdan zahtjev nadzornog odbora, odbora za reviziju,

direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje

privremenog upravnika.

a. Privremeni upravnik

Odlučuje o: 1. Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke, s procjenom iznosa aktive

koja će biti realizovana u likvidaciji;

2. Sanaciji banke, uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma;

3. Prodaji dijelova imovine i/ili otkupu obaveza banke, odnosno prodaji banke

4. Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci.

b. Likvidacioni upravnik

Ovlaštenja da: 1. Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke;

2. Proda banku ili je pripoji drugoj banci;

3. Likvidira banku i o tom postupku odlučuje.

c. Dioničari banke

- Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela.

- Dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili

solidarno, za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima:

1. Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima

banke utvrđenim zakonom,Ass. Velid Efendić 83

2. Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine,

3. Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa

4. Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili

krajnja nepažnja pri rukovođenju

10. Izvještavanje

- Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili

više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu.

- Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju, likvidnosti i rentabilnosti, za sebe i

svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku, sa sadržajem i

u rokovima utvrđenim propisima Agencije.


WWW.STUDOMAT.BA 11

2. BANKE NA FINANSIJSKOM

TRŽIŠTU

FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTE Sve ekonomske jedinice prema bilansnim pozicijama svrstavaju se u :

suficitarne, deficitarne i ravnotežne.

Finansijski sistem je skup institucija, instrumenata i mehanizama putem kojih se ostvaruje mobilizacija, koncentracija, transfer i alokacija finansijskih resursa i novčane štednje društva.

Finansijski system

Zadatak finansijskog sistema - izgradnja institucija, instrumenata i mehanizama za efikasno i racionalno transferisanje finansijskih sredstava. Finansijske institucije dijele se na:

depozitne – poslovne banke i štedionice, nedepozitne – osiguravajuća društva, penzioni i uzajamni fondovi i

državne finansijske institucije – državne razvojne banke, agencije i institucije (npr. poljoprivrede, st. izgradnje...)

Finansijsko tržište

Tri metoda finansiranja: samofinansiranje (korišenje sopstvenih fondova),

neposredno finansiranje (između štediša i investitora postavlja se direktni transfer finansijskih fondova),

posredno (pojavljuju se posrednici - finansijske institucije) Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže finansijska- novčanasredstvai na kojem se, zavisno od ponude i potražnje, organizovano formira cijena tih sredstava.

ŠTEDIŠE: oni koji ne troše dijelove dohotka u tekućem periodu - povećavaju dohodak jer dobijaju kamatu, DEBITORI: zadužuju se i povećavaju dohodak ako dobijene fondove ulažu u produktivne investicije. Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najsposobnije firme - to vodi povećanju ukupnog bogatstva društva


WWW.STUDOMAT.BA 12

Geografski posmatrano razlikujemo: lokalno, nacionalnoi internacionalnofinansijskotržište.

Analitički posmatrano:

1. primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih hartija od vrijednosti. Može biti direktno i indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) – motiv kupovine - dobit i 2. sekundarno (retransfer hartija od vrijednosti i prije roka dospjeća) – motiv kupovine - likvidnost.

Konvencionalna podjela

tržište kredita (personalizovano) I

tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano). Po ročnosti i namjeni:

novčano (kratkoročna sredstva do 1 god.) I

tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana).

Novčano tržište

Predmet kupoprodaje: kratkoročna novčana sredstva potrebna za održavanje likvidnosti, proizvodnju ili robni promet. Obuhvata: 1. tržište gotovog novca gdje se kupuje i prodaje kratkoročni gotovi novac i kratkoročne hartije od vrijednosti. 2. tržište kredita kupuju se i prodaju kratkoročna novčana sredstva u obliku kredita, 3. primarno i sekundarno tržište kratkoročnih vrijednosnih papira.

Tržište kapitala Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročno. Kapital se pribavlja emitovanjem: 1. obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem iznad jedne godine) i 2. dionica - vlasnički kapital


WWW.STUDOMAT.BA 13

Bankarski sistem Skup bankarskih institucija, finansijskih instrumenata i tokova koji se koriste u finansijskom posredovanju između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih sektora i transaktora. Smanjenje sredstava banke zahtjeva prilagođavanje:

smanjenje rezervi likvidnosti,

ulaganje u brzo- unovčive vrijednosne papire,

usklađivanje ročne strukture kredita.

Finansijske institucije - posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u

finansijskom sistemu.

Stanovnišvo može uložiti štednju kod: kreditnih institucija i/ili

institucija koje prikupljaju ugovornu štednju.

Struktura finansijskih institucija Finansijske institucije dijele se na:

depozitne – poslovne banke i štedionice, nedepozitne – osiguravajuća društva, penzioni i uzajamni fondovi I državne finansijske institucije – državne razvojne banke, agencije i institucije (npr. poljoprivrede, izvoza-uvoza, stambene izgradnje...)

Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta:

Kreditne institucije plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima: komercijalne banke – depozitno- kreditne

štedionice – depozitno- kreditne finansijske kompanije – nedepozitne-kreditne

Institucionalni investitori: Osiguravajuća društva Penzioni fondovi Investicioni fondovi

Investicione banke (berzanske firme) – bave se poslovima na primarnom i

sekundarnom tržištu kapitala. Prikupljaju kapital emisijom dionica. Investicione banke

Brokerske i dilerske firme

brokeri – ne preuzimaju rizik,

dileri – preuzimaju rizik


WWW.STUDOMAT.BA 14

Merčant banke - bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz

njihovu valorizaciju

PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI

smanjenje učešća komercijalnih banaka

Razlozi: djelovanje tržišnih faktora – pojava novih vrsta finansijskih institucija sa

ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali,

pretjerana regulacija

porast van-bilansnih aktivnosti banaka

kao odgovor - banke ulaze u nova područja:

poslovi «starateljstva» (trust) – poslovi sa vrijednosnim papirima –

sekjurizacija kredita –

finansijski inženjering –

FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU

deregulacija informaciona tehnologija

konkurencija internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) koncentracija stvaranje finansijskih konglomerata -

Stvaranje tzv. «finansijskih supermarketa» Procesi: «izolacije» finansijskog sektora: institucional-izacija

privat-izacija global-izacija informat-izacija sekjurit-izacija


WWW.STUDOMAT.BA 15

PERSPEKTIVE BANKARSTVA

dalja i naglašena marketizacija,

dalja deregulacija - npr. ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija,

nastavak internacionalizacije,

decentralizacija banaka (svako domaćinstvo- filijala banke),

uspostavljanje globalnog bankarstva – “jedinstveni pasoš” u EU

razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda, a posebno dalji razvoj finansijskih derivata

Potencijalna opasnost ! Rast nestabilnosti finansijskih tržišta usljed porasta hazardiranja.

Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu

1. Kreditni referenti, 2. Kreditni analitičari, 3. Specijalisti za ispravljanje kredita, 4. Menadžeri bankovnih operacija, 5. Direktor podružnice (filijale), 6. Analitičari sistema, 7. Revizori i kontrolno osoblje, 8. Finansijski analitičar, 9. Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta, 10.Specijalisti za osobne bankarske usluge, Šaltersko osoblje, Trgovci i analitičari vrijednosnih papira, Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije, Marketinško osoblje, Upravljanje ljutskim potencijalom, 11. Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja, 12. Trgovci stranim valutama, 13. Stručnjaci za investicijsko bankarstvo, 14. Kontrolori i regulatori banaka 15. Bankovni programi za obuku.

2.1.Kapital banaka u BiH

Oblici bankarskog kapitala

1. Primarni kapital

Akcionarski kapital

Zadržani profiti

2. Sekundarni kapital

Subordinirane obveznice

Opće rezerve za pokriće gubitaka


WWW.STUDOMAT.BA 16

Osnovne funkcije bankarskog kapitala su:

1. Apsorbovanje potencijalnih gubitaka,

2. Zaštita deponenata,

3. Mehanizam regulacije u osiguranju depozita,

4. Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive,

5. Izvor finansiranja redovnih aktivnosti,

6. Pokriće preuzetog potencijalnog rizika,

7. Širenje obima aktivnosti banke i

8. Finansiranje nekamatonosne aktive.

Leveridž faktor:

Rast aktive mora pratiti rast kapitala. Međunarodni standard stope kapitala je 8%, a kod nas je 12 %. Pojam leveridžfaktor => recipročna vrijednost stope kapitala. To znači, da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 12,5 KM aktive. Izračunavanje:

Leveridž faktor = 1/stopa kapitala Međunarodni standard:1/0,08 = 12,5 KM Kod nas:1/0,12 = 8,3 KM

Programi povećanja kapitala Kratkoročni aspekt: 1. Emisija novih akcija

2. Sekjuritizacija kredita 3. Prestrukturiranje vlasništva

Dugoročni aspekt: Porast aktive= novo zaduženje + interno generisani

kapital + eksterni kapital

Međunarodna koordinacija

Cilj => stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banaka Bazelski sporazum iz 1988. -”Grupa 10”

Koncepcija: 1. Povećana stopa kapitala 2. Jedinstvene stope po klasama rizične aktive 3. Mađunarodni aranžmani - bankarki rizici 4. Tržišni rizici


WWW.STUDOMAT.BA 17

3. BANKARSKI SISTEM BiH

Indikatori razvijenosti finansijskog sistema

zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja - mogućnost alternativnog izbora,

razvijenost sekundarnog tržišta,

diverzifikovana institucionalna struktura – omogućava sklad između bankarskih i nebank. inst.

struktura novčane mase – dominacija gotovog novca,

odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema GDP-u.

Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti:

Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV, privatnih obveznica, običnih akcija, HoV finansijakih instituc.) i nacionalnog bogatstva (GDP-a).

Najrazvijeniju fin. strukturu ima VB (1,70) i SAD (1,25), a najnerazvijeniju Francuska (0,65).

Domaći finansijski sektor

veoma nerazvijen, institucionalnu strukturu čine:

o CB i sistem komercijalnih banaka, o mikro-kreditne organizacije, o dvije berze (sarajevska i banjalučka), o osiguravajuća društva

Nedostaju: razvojne i izvozne banke,

štedno-kreditne organizacije, mortgage-institucije, investicioni fondovi, eskontne i klirinške kuće, novčano tržište

Od instrumenata finansijskog tržišta:

samo dionice (uglavnom proistekle iz procesa privatizacije), ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički

zapisi, komercijalni zapisi, depozitni certifikati, kratkoročne obveznice, REPO-ugovori...)

Ciljevi : osigurati porast domaće privatne štednje,

osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor,


WWW.STUDOMAT.BA 18

osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na domaćinstva,

povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH, izgraditi funkcionalno tržište osiguranja.

Najvažniji uspjesi:

stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira,

privatizacija banaka,

okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35),

prisustvo stranog kapitala,

jedinstven platni promet u poslovnim bankama,

učešće banaka na tržištu kapitala,

jačanje povjerenja u banke,

uspostavljanje sistema osiguranja depozita,

osnivanje kreditnog biroa,

rast štednje,

unaprijeđenje supervizije banaka,

uspostavljanje jedinstvenog registra računa,

uvođenje novih bankarskih proizvoda

Centralna banka BiH

Zamjerke bankara

neuređenost pravnog sistema, neadekvatna zaštita povjerilaca, odnosno neefikasna

naplata dospjelih potraživanja,

prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)

otežava poslovanje banaka,

nerazvijenost domaće privrede,

nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema

pogoršanje finansijske discipline, pojava fiktivnih firmi i sivo tržište,

visok kreditni rizik investiranja, primjena različitih instrumenat

obezbjeđenja, poskupljuje kredite i usporava proceduru,

nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora

nepovoljan kreditni rejting BiH.

Zadaci bankarskog sektora

Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle napredak u monetarnom i bankarskom sektoru,

Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija), Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise, Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka,

Kapitalno jačanje banaka, Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca, Ubrzati procese stečajeva kompanija, Ubrzavanje sudskih postupaka, Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH,

Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije,


WWW.STUDOMAT.BA 19

Licenca AOD za sve banke,

Povrat stare devizne štednje, Ublažiti kriterije ročne usklađenosti Racionalizirati izvještavanje banaka, Uvođenje eskontne kamatne stope, Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica,

Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica, hipotekarnih banaka i lizing kompanija.

Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta

Tradicionalne bankarske usluge:

1. Obavljanje mjenjačkih poslova, 2. Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita, 3. Ponuda štednih depozita, 4. Čuvanje dragocjenosti, 5. Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja,

6. Ponuda depozita po viđenju, 7. Ponuda povjereničkih (trust) usluga,

Bankarske usluge razvijene u novije doba:

8. Odobravanje potrošačkih kredita, 9. Finansijsko savjetovanje, 10. Upravljanje gotovinom, 11. Ponuda opreme na lizing, 12. Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika, 13. Prodaja usluga osiguranja, 14. Usluge penzijskog osiguranja, 15. Usluge investiranja u vrijednosne papire, 16. Usluge investicijskih fondova i anuiteta, 17. Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga.


WWW.STUDOMAT.BA 20

4. SISTEMI CENTRALNOG

BANKARSTVA

CENTRALNA BANKA:

banka poslovnih banaka,

monopol nad emisijom novčanica,

nastanak – početak ind. revolucije,

prva: Riskbank of Sweden, 1656. g.

najznačajnija: Bank of England, 1694. g.

neprofitna institucija,

monopolski položaj u sistemu,

“kvazi banka”,“banka banaka”,”banka države”

visok stepen samostalnosti CB,

nesklad instituc. i faktičke samostalnosti,

II tipa CB :

potpuna vezanost za izvršnu vlast,

visok stepen autonomije.

S aspekta organizacije :

jedinstvena CB,

složeni sistem CB (FED).

Poslovi CB

emisija novčanica i kovanog novca, upravljanje deviznim rezervama,

regulisanje količine novca, organizacija UPP i PP sa inostranstv., supervizija i nadzor banaka, poslovi za račun države.

Tri osnovne funkcije CB

1. vođenje monetarne politike 2. “posljednje utočište banaka”


WWW.STUDOMAT.BA 21

3. supervizija Vođenje monetarne politike: Četiri osnovna cilja: 1. stabilnost cijena,

2. ekonomski rast, 3. puna zaposlenost I 4. uravnoteženi platni bilans.

Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta,

Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kredita,

Štiti likvidnost bankarskog sistema.

CB propisuje uslove za likvidnost,

Pooštrava uslove u slučaju nelikvidnosti,

Tjera banke da štite sopstvenu likvidnost.

Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa: 1. primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po

viđenju), 2. sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti), 3. povlačenje kredita sa novčanog tržišta.

CB odobrava kredite za likvidnost

izuzetno kratkoročni, penalne kamate, ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala, strogi uslovi odobravanja.

Krediti za likvidnost CB

Uslovi odobravanja: -veća kamatna stopa, -obavezno pokriće u hartijama od

vrijednosti, -stroga provjera boniteta banaka.

Bitne razlike CB i KB ?

likvidnost? kod KB pasiva određuje aktivu, kod CB?

vrsta emisije? ročnost transakcija? klijenti? ciljevi poslovanja?


WWW.STUDOMAT.BA 22

Uticaj CB na ekonomska kretanja

Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja:

1)Globalna kontrola količine novca i kredita, 2)Kreditna regulacija, 3)Supervizija poslovanja bankarskog sistema.

Primarna emisija CB

Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca: Primarni novac u dva osnovna oblika:

1)gotov novac, 2)depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima.

Usmjeravanje primarnog novca

putem deviznih transakcija: - Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištu putem kreditnog mehanizma: - Kreditiranje Kreditiranje, ali samo na kratak rok!

Supervizija banaka

Zadatak supervizije:

amortizacija poremećaja, zaštita depozita,

zaštita povjerenja. Obuhvata kontrolu:

1. vlasništva i upravljačke strukture u bankama, 2. bilansne strukture, 3. kredita i mikrokreditne politike banaka, 4. likvidnosti i solventnosti, 5. razvoja konkurentnosti, 6. pojava nelojalne konkurencije, 7. odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr.


WWW.STUDOMAT.BA 23

Instrumenti monetarne politike CB

1. operacije na otvorenom tržištu, 2. krediti poslovnim bankama, 3. obavezna rezerva, 4. specijalni depoziti, 5. eskontna/diskontna kamatna stopa, 6. direktivne mjere CB I 7. neformalni uticaj CB.

1. Operacije na otvorenom tržištu Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CB,

Uticaj na promjene kamatnih stopa na tržištu,

Uticaj na kreditni potencijal poslovnih banaka,

Suptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politike.

Često se kombinuje sa mehanizmima reeskonta.

2. Krediti poslovnim bankama Vrste kredita:

Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju poslovnih banaka (refinansiranje): -Reeskontni krediti,

-Krediti pokriveni dokumentima (državne obveznice)

Selektivni krediti, Krediti usmjereni ka državi (napušta se) Krediti za likvidnost.

Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banaka, Kupuju se po eskontnoj KS, Rezultat: priliv svježeg novca u poslovnu banku, Rigidan i relativno prevaziđen mehanizam.

3. Obavezna rezerva Rast stope -> smanjenje kreditnog potencijala U slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezerve. Podsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacije. Rigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom strukturom.


WWW.STUDOMAT.BA 24

4. Specijalni depoziti Cilj: -dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa. Realizuju se primjenom “marginalne obavezne rezerve” za banke sa ekspanzivnim rastom depozita. Veće stope obavezne rezerve na prirast depozita. Obično sa nultom stopom naknade za OR. Rijetko se primjenjuje.

5. Eskontna kamatna stopa To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke. Referentna kamatna stopa – uticaj na tržišnu kamatnu stopu. Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CB. Rasterećenje privrede i podsticaj investiranju.

Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi

Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede. FED je od početka 2001. godine snizio svoju kamatnu stopu sa 6,5% na 1%. Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost, dijelom posljedica većih privrednih rizika, trenutno ograničava potrošnju, proizvodnju i zaposlenost. Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje, te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi koja se nalazi u vremenu slabijeg učinka.

ECB zadržava nisku diskontnu stopu

Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2% uprkos tome što je britanska centralna banka (Bank of England - BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 3,75%. ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine, dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine.


WWW.STUDOMAT.BA 25

Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni, no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro. (6.11.2003., Bankamagazin) Makroekonomski pokazatelji još od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni, no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro.

6. Direktivne mjere CB U suprotnosti su tržišnim mehanizmima. Kvantitativne: limitiranje obima kredita, visine KS na depozite, obima i cijene HV, obima potrošačkih i stambenih kredita, Kvalitativne: sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima. Rijetko se primjenjuju - obično u uslovima poremećaja.

7. Neformalni uticaj CB U suprotnosti su tržišnim mehanizmima. Moralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KS “prijateljska upozorenja” ili “nagovještaji” Usmena i pismena saopštenja Pozivanje bankara na razgovore i sl. Rjeđe se primjenjuje.

Institucije bankarskog sistema

Bankarski sistem BiH

1. CBBH - Centralna banka BiH

2. FBA - Agencija za bankarstvo FbiH

3. ABRS - Agencija za bankarstvo RS

4. AOD - Agencija za osiguranje depozita

5. Ostale institucije


WWW.STUDOMAT.BA 26

5. CENTRALNA BANKA BiH

Centralna banka BiH Na njenom čelu nalazi se Upravno vijeće. Ne može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board. Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board.

“Currency Board” “Currency Board”, u smislu Zakona o CB znači operativno pravilo za izdavanje domaćevalute, prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktivi. To znači da Centrana banka ne može odobriti kredit.

Tri osnovne karakteristike CBA 1. Fiksni devizni tečaj utvrđen Zakonom o CBBH ( 1 KM = 1 DEM = 0,51129 € ) 2. Puna devizna pokrivenost KM pasive CBBH 3. Puna konvertibilnost KM pasive CBBH u vezanu valutu € Pored toga:

CBBiH ne može davati kredite niti komercijalnim bankama, niti vladama, CBBiH, a ni drugi autoriteti u BiH ne mogu vršiti ograničenja na plaćanja i

međunarodne transakcije,

CBBiH osigurava transparentnost rada i transparentnost njenih računa.

Osnovni zadaci CB BiH a) da definiše, usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH putem izdavanja domaćevalute

b) da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način, c) da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme, d) da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama,


WWW.STUDOMAT.BA 27

e) da stavlja u i povlači iz opticaja domaću valutu, f) da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka, g) da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti.

Struktura bilansa CB

AKTIVA PASIVA

Krediti bankama Gotov novac

Državne obveznice Depoziti banaka

Devizna potraživanja Specijalni depoziti

Zlato I rezerve Depoziti države

Devizne obaveze

Fondovi

Interne rezerve

Struktura bilansa CBBH

PASIVA

1. Rezervni/primarni novac gotovina izvan monetarnih vlasti- izvan CBBiH depoziti komercijalnih banaka

2. Inostrana pasiva kratkoročne obaveze prema nerezidentima, depoziti nerezidenata, obaveze prema MMF-u

3. Depoziti centralne vlade

4. Kapitalni račun početni kapital i rezerve, akumulirana dobit

AKTIVA

1. Strana aktiva strana valuta u trezoru CB, devizni depoziti kod inostranih banaka raspolaganje SDR-ovima i dugoročni strani vrijednosni papiri

2. Potraživanja od privatnog sektora


WWW.STUDOMAT.BA 28

Nezavisnost CB BiH

Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH, RS, te bilo koje javne agencije i organa. Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica.

Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo

kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema

Centralnoj banci, niti da se miješa u djelatnost Centralne banke.

Organizacija CB BiH

Centralna banka se sastoji od:

Upravnog vijeća, Uprave (koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera) Osoblja

Konvertibilnost KM Na zahtjev, Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine bez ograničenja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB.

Operacije na tržištu novca Centralna banka se nećeuključivati u nikakve operacije na tržištu novca, uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste.

Operacije kliringa

Centralna banka može, ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine, da uđe u klirinške i platežne aranžmane, ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu.

Bez kreditiranja države Centralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine, pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć, uključujući kredit, za ili u korist Bosne i Hercegovine.


WWW.STUDOMAT.BA 29

5.1. Currency Board domaća i svjetska iskustva

1. Pojam Currency Board-a MMF definišeCurrencyBoardaranžmankaomonetarnirežimkojise zasnivanaeksplicitnojzakonskojobavezikonverzijedomaćevaluteuspecifičnu stranuvalutu,pričemuinstitucijakojaemitujenovacimaodređena ograničenja.

2. Principi Currency Board-a Principi Currency Board-a su:

Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje monetarnog odbora po fiksnom kursu;

Odnos između novca u opticaju i novčane mase je stalan; Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute u stranu

po fiksnom kursu.

3. Karakteristike Currency Board-a

Konvertibilnost bilo kojeg iznosa domaće valute u stabilnu stranu valutu; Fiksan devizni kurs domaćevaluteprema referentnoj valuti; Puno pokriće emitovanog domaćeg novca stranim rezervama;

Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute; Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane mase; Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje monetarne valute

je obično stabilna

Centralna banka ne prima depozite, ne može kupovati državne vrijednosne papire, ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu “zajmodavca krajnje instance”, ne reguliše bankarski sistem, ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike;

Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju, koja je određena potražnjom za novcem.

Currency Board u BiH

CBBiH počela je sa radom 11. 8. 1997. god na principu valutnog odbora. Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute: HR kuna, bosanski i jugoslovenski dinar i DM. Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta.


WWW.STUDOMAT.BA 30

a) Razlozi formiranja CBA u BiH: Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu. Razlozi odabira DM kao referentne valute: Visok nivo povjerenja, Historijska vezanost za DM, Velika količina DM u zemlji. 1999. god. ulogu DM preuzima EURO. Osigurao je stabilnost KM. Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansa. Brojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš valutni odbor rigidan, te bi bilo nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti. b. Prednosti CBA u BiH: Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan:

1. Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama. CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu; 2. Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro; 3. Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera; 4. Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH.

Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH?

1. CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi; 2. Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti, jer BiH ima viziju pristupiti EU; 3. Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA; 4. Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU.


WWW.STUDOMAT.BA 31

6. KOMERCIJALNO BANKARSTVO

VRSTE BANAKA 1. Ročnost poslova:

komercijalne banke (kratkoročni poslovi),

investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi).

2. Privredna grana ili oblast:

industrijske, poljoprivredne,

trgovačke, SMEs sektor, spoljnotrgovinske.

3. Veličina finansijskog potencijala:

male, srednje velike

4. Veličina teritorije koju pokriva:

lokalne, regionalne nacionalne

5. Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija:

banke malih operacija (“retail banks”) –bankarstvo na malo

banke velikih operacija (“wholesale banks”) –bankarstvo na veliko

6. Prisustvo inostrane komponente u poslovanju:

domaće, međunarodne.

Uobičajena podjela banaka

A) Depozitne ili komercijalne banke Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva)i plasiraju ih na kratak rok. Finansiraju: robni promet i zalihe preduzeća,

trajna i potrošna dobra stanovništva.

Imaju razgranatu mrežu filijala. Imaju problem ročne usklađenosti sred. Drže transakcione depozite


WWW.STUDOMAT.BA 32

Zalaze i u investicione aktivnosti(VP).

B) Poslovne banke Sve više se približavaju komercijalnim bankama. Finansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama. Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapital. Finansiraju:uglavnom krupne industrijske kompanije.

Osnivaju filijale i u drugim zemljama. C) Univerzalne banke Klijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih usluga. Predstavljaju prvi organizacioni oblik banaka. To su tzv. nespecijalizovane banke. Dominiraju depozitni izvori i kratkoročni krediti. Kreiraju i sopstvene hartije od vrijednosti. Teže ih je kontrolisati. Finansijske aktivnosti banaka u konceptu “universal banking”mogu uključivati : Djelatnost univerzalne banke:

posredovanje (intermediation),

trgovanje finansijskim instrumentima, devizama i derivatima,

osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i emisije dionica (underwriting),

brokerski poslovi,

korporacijske savjetodavne usluge, uključujući udruživanja i usluge akvizicije,

investicijsko upravljanje,

osiguranje,

držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju.

DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA

1. Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava; 2. Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing; 3. Davanje svih oblika novčanog jemstva; 4. Učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržištanovcai kapitalazasvojilituđi

račun;


WWW.STUDOMAT.BA 33

5. Usluge platnog prometa i prenosa novca 6. Kupovina i prodaja strane valute; 7. Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice, putne

i bankarske čekove);

8. Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim vrijednostima; 9. Usluge finansijskog menadžmenta; 10. Kupovina i prodaja vrijednosnih papira 11. Drugi poslovi

BILANS BANAKA BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje: analiza bilansa banke I analiza bilansa debitora. Bilans stanja: – sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan,

– važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka.

Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa):

gotovine,

likvidnosti,

solventnosti,

rezervi likvidnosti,

kreditiranja,

kapitala i dr. komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini.

Bilans stanja bruto bilans: ukupna aktiva i pasiva: neto bilans: prikazuje kredite i ostale finansijske plasmane na strani active I izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani; nekonsolidovani bilans: prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama); konsolidovani bilans: odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru, dok su interbankarske pozicije anulirane.


WWW.STUDOMAT.BA 34

Struktura bilansa banke

AKTIVA % PASIVA %

Krediti 52 Oročeni depoziti 42

Plasmani u hartije od vrijednosti 16 Depoziti po viđenju 33

Likvidna aktiva 14 Obaveze na novčanom tržištu 14

Gotovina (+ rezerve) 13 Ostale obaveze 3

Ostala aktiva 5 Kapital 8

UKUPNO 100 UKUPNO 100

Fundamentalna ravnoteža bilansa Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu. Aktiva = obaveze + fondovi (kapital) Fondovi (Kapital) = aktiva – obaveze Obaveze = aktiva – fondovi (kapital) Pitanje realne aktive ?

- ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive, - ako je pozitivna vrijednost kapitala, - izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive.

BANKARSKI AGREGATI 1. Finansijski potencijal 2. Finansijski plasmani 3. Depozitni potencijal 4. Kreditni potencijal 1. Finansijski potencijal zbir svih izvora sredstava koje banka transferiše u različite vrste plasmana:

FP = Σ P = DP + KI + OI 2. Finansijski plasmani predstavlja zbir ukupne aktive bilansa banke:

FPL = Σ A = KR + HV + R Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstava.

FP = FPL


WWW.STUDOMAT.BA 35

3. Depozitni potencijal zbir depozitnih izvora sredstava:

DP = Dpv + Dšt + Dor Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala.

4. Kreditni potencijal kvantum slobodnih sredstava banke koji može biti plasiran u vidu kredita ili drugih plasmana, a da pri tome ne ugrozi likvidnost i solventnost, održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi:

KP = FP – PR (OR+RL) Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana. PR – programirane ili standardne rezerve; OR – obavezna rezerva; RL – rezerve likvidnosti

Značaj analize bankarskih agregata

- omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala, - dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro sistema, - doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke, - omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u inostranstvu.

6.1.Bilans banaka

1. Uvod

Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke. Bilans stanja prikazuje imovinu, obaveze i temeljni kapital. Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka. Bilans uspjehadaje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa.


WWW.STUDOMAT.BA 36

Pojam bilansa stanja: Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja, kao i koliko je novca banka uložila u kredite, vrijednosne papire i ostale finansijske outpute. Pojam bilansa uspjeha: Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava, te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava.

2. Bilans stanja banke

Bilans banke, kao i svaki drugi bilans, sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima. Aktiva = obaveze + kapital U aktivu bilansa banke spadaju: Gotovina, Vrijednosni papiri, Krediti, Lizinzi, Ostala mješovita imovina. U pasivu bilansa banke spadaju: Depoziti, Nedepozitni izvori banke, Temeljni kapital. Aktiva = Pasiva Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstava

a. Aktiva bilansa banke Gotovina i depoziti kod banaka Gotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju: Gotovina u trezoru, Depoziti koje banka drži u drugim bankama, Gotovina u procesu prikupljanja, Računi rezervi kod Centralne banke. Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke. Investicije u likvidne vrijednosne papire Predstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi. Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita. Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine.


WWW.STUDOMAT.BA 37

Ovdje spadaju: kratkoročni državni papiri, komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke. Investicije u vrijednosne papire radi prihoda Banka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih, a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti. Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode. Također, banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena. Krediti Ovdje spadaju sve vrste plasiranih kredita banke Svaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije

1. Kategorija A-Dobra aktiva; 2. Kategorija B-Aktiva sa posebnom napomenom; 3. Kategorija C-Podstandardna aktiva; 4. Kategorija D-Sumnjiva aktiva i 5. Kategorija E-Gubitak.

Rezerve za potencijalne gubitke Sukladno rangu aktive, svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke. Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktive. Postoje opće i posebne rezerve. Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive. Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive

1. Kategorija A -Dobra aktiva: 2% ORKG za opći kreditni rizik 2. Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom: 5-15% PRKG za PKG 3. Kategorija C - Podstandardna aktiva: 16-40% PRKG za PKG 4. Kategorija D - Sumnjiva aktiva: 41-60% PRKG za PKG 5. Kategorija E - Gubitak: 100% PRKG za PKG


WWW.STUDOMAT.BA 38

ORKG - opće rezerve za kreditne gubitke; PRKG - posebne rezerve za kreditne gubitke PKG - potencijalni kreditni gubitak

Ostala aktiva Odnosi se na ostale kategorije fiksne aktive. Ovdje spadaju: zgrade, oprema, investicija u podružnice, osiguranje itd. Ova kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati.

b. Pasiva banke Depoziti Depoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive banke. Depoziti mogu biti:

- Transakcioni - Netransakcioni - Štedni - Oročeni

Također, u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija. Nedepozitni izvori Ovdje spadaju: Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja, Krediti od drugih banaka i institucija, Ugovori o rekupovini –REPO. Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke. Kapital Kapital predstavlja vlasnički dio poslovanja. U kapital se ubrajaju: Akcionarski kapital, Subordinirani dug, Opće rezerve za pokriće gubitka banaka.

3. Vanbilansne stavke banaka

U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka. Ovdje se između ostalog ubrajaju: Stand by kreditni sporazumi, Swap kamatnih stopa, Obaveze po kreditima, Ugovori o kursnim listama itd.


WWW.STUDOMAT.BA 39

Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka.

4. Bilans uspjeha banke

Pojam bilansa uspjeha: Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda, te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu. KAMATNI PRIHODI Kamate i naknade po kreditima Kamate od investicija u vrijednosne papire Drugi prihodi od kamata KAMATNI TROŠKOVI Kamate na depozite Kamate na kratkoročni dug Kamate na dugoročni dug NEKAMATNI PRIHODI Naknade za usluge vezane za depozite Naknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme, objekata i sl. NEKAMATNI TROŠKOVI Plaće, dnevnice i ostali troškovi uposlenih Neto troškovi najmova i opreme Režijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi

Neto prihod od kamate=> razlika između prihoda od kamate i troškova kamata Neto nekamatani prihod => razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova Prihod prije poreza =>razlika predhodnih kategorija NETO DOBIT = UKUPNE STAVKE PRIHODA -(minus) UKUPNE STAVKE RASHODA KAKO POVEĆATI DOBIT? Povećati bilo koju od stavki aktive; Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim; Smanjiti kamate na uzete depozite; Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih; Smanjiti troškove poslovanja; Izbjeći moguće poreze.


WWW.STUDOMAT.BA 40

7. OSNOVNI PRINCIPI

BANKARSKOG POSLOVANJA

LIKVIDNOST Sposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća. Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze. Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke. Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje. Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza. Nelikvidna banka: nije u stanju da pokrije prezentovane naloge za isplatu ugovorenih obaveza. Različit nivo likvidnosti: Aktive bilansa: super-likvidna imovina, likvidna imovina i nelikvidna imovina. Pasive bilansa: Vanbilansnih pozicija: Idealno stanje: poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza Uticaj ročne transformacije sredstava: deponenti i tražioci kredita – suprostavljeni ciljevi. Pod kontrolom bankarskog menadžmenta. Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava. U težnji za zaradom -> opasnost od probijanja granica ročne transformacije -> nelikvidnost. Banke mogu vršiti ročnu transformaciju, ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva. Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna -> vrijednost aktive <vrijednosti obaveza, tz. da banka nema kapitala.


WWW.STUDOMAT.BA 41

Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima: ranije: jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive. danas: povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik: vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu), ali i nove mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke. Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi:

- banka uključena u finansijsko tržište, - upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti,

- sticajem okolnosti –gubi svoju kreditnu sposobnost na tržištuzatvara joj se pristup finansijskom tržištu.

Jedini izlaz: kredit za likvidnost od Centralne banke -> koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja bilansa.

STRATEGIJE LIKVIDNOSTI 1. Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita:

- dominantna u toku XIX vijeka, - depozitni potencijal su uglavnom činili a vistadepoziti, - održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog potencijala u

kratkoročne kredite, - rok kredita do 90 dana-pokriveni robnim mjenicama, - nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao

bankarskih resursa, - CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost, - kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa dužim

rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju. 2. Strategija utrživih aktiva:

- nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin. tržišta, - banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu, - sekundarne rezerve –državni VP (blagajnički zapisi), - kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare, - uslov: dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano)tržište, - odbrana likvidnosti: prodaja dijela kratkoročnih VP, kao i dijela kreditnog

portfolija,


WWW.STUDOMAT.BA 42

- sekjurizacija kredita: grupe banaka udružuju dijelove standardizovanih kredita u određeni pulkod neke finansijske institucije. Na osnovu toga finans.

- institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima.

3. Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom:

- postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata, - rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i oročenih

depozita, - povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana, - otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo), - preduzeća: kvartalni i polugodišnji anuiteti, - stanovništvo: mjesečni anuitet, - analiza i praćenje priliva i odliva.

4. Strategija upravljanja pasivom:

- razvijena u toku šezdesetih godina, - obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita umjesto

putem prodaje kratkoročnih VP, - predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se mogu

angažovati putem kreditnih aranžmana, - mogućnost korištenja kredita kod CB, - uslov: banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost.

INDIKATORI NELIKVIDNOSTI

- Nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata, - nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima, - nije u stanju otplaćivati uzete kredite, - drži niži nivo OR kod CB od propisanih.

UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST Posebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta, odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom. Banka formira primarnu rezervu likvidnosti, koja se, u uprošćenom finansijskom sistemu, sastoji od novca na depozitnom računu kod CB.


WWW.STUDOMAT.BA 43

Dva pristupa upravljanja aktivom: Stock pristup: banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu. U slučaju privremene nelikvidnosti banka može: prodati dio aktive, povući sredstva sa FT ili od CB. Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti. Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti. Flow pristup: respektuje ročnu transformaciju, buduće prilive i odlive. Banka stvara “mapu likvidnosti”– sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana, 8-30 i 30-90 dana. Optimalno rješenje: u kombinaciji dva pristupa.

UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST Banke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom, odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB). Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost:

1. Međubankarski kredit za likvidnost, 2. Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS),

3. Depozitni certifikati (CDs),

4. Krediti za likvidnost kod CB.

Međubankarski krediti za likvidnost Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanje/naplatu kamate. Posebno karakteristično za američke banke kod kojih, u pravilu, manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke. Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok, uz naplatu kamate, ustupaju ta sredstva drugim bankama. Radi se, uglavnom, o neosiguranim kreditima (bez pokrića).


WWW.STUDOMAT.BA 44

Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO) Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni. Kao pokriće koriste se državne obveznice. Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja. Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci. Može biti “REPO sa unaprijed dogovorenim datumom” ili tzv. “otvoreni REPO” sa mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti. Banka, u osnovi, vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine. Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi, dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti.

Depozitni certifikati (CDs) Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti. Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama. Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava – znatno brže nego da čeka neto-priliv depozita.

Krediti za likvidnost kod CB

CB ih odobrava bankama koje su solventne, ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti. Realizuju se posredstvom, tzv. “diskontnog šaltera” na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira. Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite:

- ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja), - iznad tržišne (kaznene, banke nezainteresovane da ih koriste).

Tri tipa ovih kredita:

1. za prilagođavanje bilansne strukture banaka, 2. za pokrivanje sezonskih debalansa,

3. za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja.


WWW.STUDOMAT.BA 45

UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti. Gradacija u tri kategorije:

- Primarna: gotovina u blagajni, sredstva po viđenju kod korespodentskih banaka i na računu kod CB,

- Sekundarna: primarna likvidnost uvećana za najlikvidniji dio aktive banke - koji se u kratkom roku i uz niske troškove može pretvoriti u novac (mjenice, kratkoročni krediti do tri mjeseca...),

- Tercijarna: dijelovi plasmana banke koji se do isteka određenog roka ne mogu pretvoriti u gotov novac (dugoročni krediti, obligacije, mjenice koje se ne mogu

eskontovati...)

INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI

Kvantitativnipristup:

a. odnos kredita i depozita, b. odnos likvidne aktive i ukupnih depozita, c. odnos likvidne i ukupne aktive, d. odnos likvidne aktive i kratkoročnih obaveza, e. prosječna dospjelost plasmana u HV.

Kvalitativnipristup: Praćenje i analiza

a. sezonskih ciklusa, b. slučajnih i dugoročnih promjena,

c. novčanih tokova.

Kvanitativni ili stock pristup

a. Odnos kredita i depozita kada se odnos penje do relativno visokog nivoa- bankari manje pozajmljuju i investiraju. Krediti su nelikvidna imovina banke – kada oni rastu => likvidnost opada. Nedostatak: ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita, niti informacije o stepenu likvidnosti. Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr. gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva). To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita.

b. odnos likvidne aktive i ukupnih depozita nešto pouzdaniji od prethodnog.


WWW.STUDOMAT.BA 46

Nedostatak: značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr. obavezna rezerva i sl.). Nedostatak koeficijenata: statički ili stock pristup (bez dinamike). Zaključak: Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke, pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima. Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti.

Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita. Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti. Formiranje predvidivih stopa kredita, odnosno, kalkulisanje cikličnih, sezonskih, slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita.

Zlatno pravilo likvidnosti: stope rasta kredita ne smiju biti veće od stopa rasta depozita.

Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata.

Projektovanje likvidnosti

U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivom Sastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita, te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke. Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke. Značaj izbora optimalne kombinacije. Diferencijacija depozita: stabilni i nestabilni, (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope). Ciklični aspekt: (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija). U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite. U uslovima recesije => smanjuju se zahtjevi za kreditima => banke usmjeravaju sredstva u VP. Način projektovanja likvidnosti: Potrebe dodatne likvidnosti:


WWW.STUDOMAT.BA 47

prognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi – prognozirani porast depozita Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče:

dužina vremena projektovanog gep-a očekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu.

Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta.

Faktori koji utiču na likvidnost

ročna struktura svih sredstava,

dinamika priliva sredstava,

ponašanje poslovnih subjekata,

smjernice ekonomske i razvojne politike,

mjere monetarno- kreditne politike.

Propisi agencije za bankarstvo

“Odlukao minimalnimstandardimaza upravljanjerizikomlikvidnostibanaka”: Nadzorni odbor banke odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti. Više rukovodstvo banke dužno je da:

pripremai Odborudajeprijedlogeprogramai politika,

provodiprogramei politike, prati, upravljai kontroliše,

dautvrdimetodprocjenetekućei budućelikvidnosti,

obezbjedisistemizvještavanjao likvidnosti,

obavještavaOdboro stanjulikvidnostinajmanjejednomkvartalno,

pratiekonomskei drugeusloveu okruženjukojimoguuticatinalikvidnost,

obezbjediuslovezasisteminterne kontrole.

Obaveza banke: Ročno usklađivanje ugovorenih dospjeća instrumenata aktive i

pasive: najmanje90% izvorasredstavasarokomdospjećado 365 danadaangažujeu

plasmanesarokomdospjećado 365 dana,

najmanje95% izvorasarokomdospjećado 180 danaangažujeu plasmanesarokomdospjećado 180 dana,

izvoresredstavasarokomdospjećado 90 danau punomiznosuangažujeu plasmanesarokomdospjećado 90 dana.


WWW.STUDOMAT.BA 48

Rezerva likvidnosti Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB. Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže. Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4% do 5% od ukupnih depozita po viđenju. Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan desetodnevni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20% iznosa kratkoročnih izvora sredstava.

PROPISANE ZAŠTITNE MJERE

principdase štovišeoslanjanastabilneizvoresredstava,

principzamaksimalnudiverzifikacijuizvorasredstavapodospjeću, vrstii brojukomitenata, tržištui instrumentima,

organizacionemjerezaupravljanjelikvidnošću: (kompetentnalica, efikasnakontrolai sl.),

stepenuključenostibankeu tržištanovcai razvojakratkoročnihvrijednosnihpapira,

redovnopripremanjeplanovazavanredne(neočekivane)situacije,

kvalitetaninformacioni sistem.

SOLVENTNOST Solventnost je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu, dakle, po tržišnoj cijeni. Nesolventna banka: formirana vrijednost obaveza iznad nivoa realne aktive.

Da li banka može biti: nelikvidna, ali solventna likvidna, ali nesolventna

Vremenska koponenta za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti. Likvidnost: sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku, a Solventnost: sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama. Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce.


WWW.STUDOMAT.BA 49

Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke.

POSLOVNOST predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstava. Sastavni dijelovi:

samostalnost i objektivnost u donošenju odluka,

stalna cirkulacija novca

poslovno predviđanje. Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu.

EFIKASNOST predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložiti. Banke će sredstva usmjeriti u projekat koji će, nakon otplate kredita uspješno poslovati. Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika, menadžmenta i klijenata banke.

PROFITABILNOST cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže, zaračunavanjem provizije na bankarske usluge, kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova banke. Profitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala. Rezultat: - rast profita i povećanje tržišne vrijednosti banke.


WWW.STUDOMAT.BA 50

Osnovni principi bankarskog poslovanja - Vježbe 1. Finansijski indikatori banaka Cilj poslovanja => adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitala Uslov rasta banke je i povećanje kapitala => propisan mininimum Svrha indikatora: Upoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme Osnovni principi bankarskog poslovanja su:

Likvidnost, Solventnost,

Sigurnost, Profitabilnost, Efikasnost.

2. Likvidnost banaka Pojam likvidnost: sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijeća. Kroz adekvatno upravljanje likvidnošću, banka gradi povjerenje. Rangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti: super-likvidna, likvidna i nelikvidna. Pojam ročna transformacija: usklađivanje rokova obaveza i potraživanja. Postoji više indikatora likvidnosti, ali osnovni su:

Likvidna aktiva / ukupna aktiva Likvidna pasiva / ukupna pasiva

3. Solventnost Razlika između likvidnosti i solventnosti Pojam solventnosti: dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive, tj. mogućnost da se svi dugovi plate “konačno”, ali po tržišnim cijenama. Banka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive. Trojako značenje solventnosti:

Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije), Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za deponente), Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne banke

posljedica može biti pad povjerenja u sve banke – lančani efekat.


WWW.STUDOMAT.BA 51

4. Sigurnost Pojam sigurnosti: mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu. Odnosi se na procjenu klijenta, njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu, te na način predviđen u ugovoru. Postiže se provjerama klijenata. Zakonski uređeno putem garancija koje su neophodne. 5. Efikasnost Pojam efikasnosti (poslovanja): aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata. Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti. Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost 6. Profitabilnost Profitabilnost => funkcija cilja banke Cilj banke je stalno povećanje profitabilnosti. Trendovi u profitabilnosti banaka =>tokom 80-ih i 90-ih bilježe se opadajuće stope. U obješnjenju postoje dvije koncepcije:

Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom planu Dilema - tranzicija / konkurencija

Važni pokazatelji: ROI, ROA, ROE ROI =neto prihod nakon poreza / operativni prihod ROA =neto prihod nakon poreza / ukupna aktiva ROE =neto prihod nakon poreza / akcijski kapital a) Povezanost pokazatelja profitabilnosti

ROI =NP / OP –povrat na investicije AU =OP / UA -efekat korištenja active ROA =ROI x AU -povrat na aktivu EM =UA / AK –akcijski multiplikator ROE= ROA x EM –povrat na akcijski kapital


WWW.STUDOMAT.BA 52

b) Formiranje profita banke 1. Kamatni prihod (-) 2. Kamatni rashod 3. Neto kamatni prihod (+) 4. Neto nekamatni prihod 5. Bruto prihod (-) 6. Operativni rashodi 7. Neto prihod (-) 8. Izdvojene rezerve 9. Neto prihod prije oporezivanja (-) 10. Porez na profit 11. Neto prihod poslije oporezivanja (-) 12. Raspoređeni profit 13. Zadržani ili neraspoređeni profit c) Primjer izračunavanja profitabilnosti Banka “X”ima sljedeće pokazatelje poslovanja: Ukupna aktiva....................200.000.000 KM Operativni prihod.................20.000.000 KM Akcijski kapital.....................16.000.000 KM Neto dobit (profit)..................1.000.000 KM Izračunati: ROI, AU, ROA, EM i ROE = ? Rješenje:

ROI = NP / OP = 5% AU = OP / UA = 0,1 ROA = ROI x AU = 0,5 EM = UA / AK = 1/%K = 12,5 ROE = ROA x EM = 6,25%

d) Faktori profitabilnosti Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke: mikroekonomski i makroekonomski. Mikroekonomski faktori profitabilnosti su:

Kvalitet MGMT-a, Kvalitet aktive,


WWW.STUDOMAT.BA 53

Ekonomija obima, Ekonomija okvira, Vanbilansne operacije, Troškovi poslovanja I Profitni centri.

Makroekonomski faktori profitabilnosti su:

Faza ekonomskog ciklusa, Sektorske krize Kretanje kamata.

Pojam kamatna margina: razlika između aktivne i pasivne kamatne stope => razlika između kamatne stope na plasmane i dugove. e) Projektovanje profitabilnosti banaka

r = i + ot + ( 25 % -i) x E/A r -na plasmane I -kamatna stopa na obaveze E -akcijski kapital A –aktiva Granična stopa prinosa na akcijski kapital Ako imamo sljedeće podatke r = 25 % prije poreza r = 15 % poslije poreza od 40%

Primjer: Ako imamo sljedeće podatke:

i=10; E=40; A=100; ot=3%

Rješenje: r = 13,6% f) Uticaj multiplikatora na profitabilnost Ako je očekivani ROE = 25% prije poreza, onda je ROE nakon poreza od (40%) jednak 15%. Za stopu obaveznog kapitala od 8% ostvaruje se EM od 25%. Razlog => EM se računa samo na akcijski kapital (npr. 4%=> 1 /0,04 =25) Dakle ROA mora biti najmanje 1% jer je: ROE = ROA x EM => 1% x 25 ROE = 25%

Documents

Bankarstvo EF