XXVII. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske

Autorice rada:

Rajna Erjavec, 5.a

Nika Hrnčić, 5.a

Mentorice:

Mirjana Jambriško, dipl. inf.

Marija Županić, prof.

Izvori i zdenci viničkog kraja

Osnovna škola Vinica

Učenička zadruga „Vrčeki“

Vinica, 2015.

1

S A D R Ž A J

1. UVOD ................................................................................................................................. 2

2. OBRAZLOŽENJE TEME .................................................................................................. 3

3. MATERIJALI I METODE ................................................................................................. 4

4. REZULTATI ....................................................................................................................... 6

5. RASPRAVA ....................................................................................................................... 9

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 14

7. SAŽETAK ........................................................................................................................ 15

8. POPIS LITERATURE ...................................................................................................... 16

9. ŽIVOTOPIS ...................................................................................................................... 16

10. ZAHVALA ....................................................................................................................... 18

11. PRILOZI ........................................................................................................................... 18

2

1. UVOD

Voda je najvažniji resurs na Zemlji bez kojega nema života. Voda je život.

Čovječanstvo je svjesno iznimnog značenja vode za život i opstanak čovjeka i društva te je

stalno u borbi za kontrolom nad vodnim resursima. Razvojem tehnologije te naglim porastom

broja stanovništva, potrebe za vodom rastu iz dana u dan. Kroz povijest, razvoj i propast

društava i civilizacija, voda je bila bitan resurs zbog kojeg su se nebrojeno puta vodili sukobi.

U ukupnoj količini vode slatke vode ima samo 2,5 %, a nešto manje od 70 % slatke

vode nalazi se u ledenjacima i stalnom snijegu. Stoga je jasna važnost iskoristive pitke vode.

Iako je ima malo u odnosu na morsku vodu, slatke vode na Zemlji ima dovoljno za puno veći

broj stanovnika nego što nas je sada. Ono što ju čini oskudnom je njezina raspodjela.

Raspodjela vode na Zemlji vrlo je neravnomjerna. Rezerve pitke vode počinju se smanjivati.

Važno je čuvati i štedjeti vodu, naročito u sušnim razdobljima kada je razina vode

niska. Štednja vode počinje u kućanstvima, u svakodnevnome životu. Najvažnije je vodu

koristiti racionalno.

Voda koju pijemo u Hrvatskoj uglavnom dolazi iz dubine zemlje, iz prirodnih izvora,

kroz podzemne tokove i pukotine ili se crpi iz dubokih bušotina. Podzemne vode najčešće su

duboko u tlu, izvan dosega onečišćenja i bilo kakvoga utjecaja s površine. Zato je izvorska

voda vrlo čista. Sadrži minerale, razne kemijske elemente u tragovima te ostale sastojke koji

joj osiguravaju kvalitetu. Zahvaljujući svojemu geografskome položaju i posebnostima reljefa

i klime, Hrvatska raspolaže znatnim količinama kvalitetne slatke vode. Prema službenim

podatcima, Hrvatska raspolaže s oko 45 milijardi m3 obnovljive slatke vode (9500 m

3 po

stanovniku), pa je u odnosu na druge zemlje bogata vodom. I vinički kraj bogat je izvorima

pitke vode. O tome svjedoče brojni zdenci i izvori koji nas okružuju. Kraj njih prolazimo

svaki dan. Do nekih svratimo s namjerom da utažimo žeđ. Napiti se hladne, svježe i ukusne

izvorske vode pravi je užitak. Zanimljive podatke o zdencima i izvorima našeg zavičaja

ispričali su nam stariji mještani koje smo rado saslušali. Dobivene podatke smo analizirali,

obradili i prikazali ovim istraživačkim radom.

3

2. OBRAZLOŽENJE TEME

Jedan od važnijih ciljeva sekcija Učeničke zadruge „Vrčeki“ je njegovanje

zavičajne baštine. Posebnu pažnju tome posvećuje povijesna sekcija „Vinička baština“,

koja istražuje zavičajnu prošlost, a informatička sekcija „Listik“ te prikupljene podatke

obrađuje. Dio bogate zavičajne baštine su i zdenci i izvori viničkog kraja. Upravo su i oni

svjedoci jednog dijela naše baštine i prošlosti. Njihov izgled i briga ili nebriga o njima

potakli su nas da saznamo u kojem vremenu i na koji način su nastali te kakvu su ulogu

imali u svakodnevici mještana. Neki od njih su više, a neki manje uređeni. Ovim

istraživačkim radom želimo potaknuti mještane i lokalnu zajednicu na odgovorniji odnos

prema njima jer, osim što svjedoče o djeliću naše prošlosti, oni mogu biti turistički

privlačni objekti, a također i poticaj povratku zdravom životu i kvalitetnoj pitkoj vodi.

Da bismo što uspješnije proveli naše istraživanje, terenskim radom nastojali smo

pobrojiti i fotografirati čim više zdenaca i izvora, a razgovorom s mještanima dobiti što

više informacija.

Svim svojim istraživanjima, učenike naše škole i dalje potičemo na promjenu odnosa

prema baštini, upoznajemo ih s dijelom svakodnevice njihovih baka i prabaka. Na ovaj

način i dalje djelujemo u smjeru očuvanja zavičajne baštine.

Ostale sekcije zadruge su svoje aktivnosti posvetile temi viničkih izvora i zdenaca te

su izradili proizvode na tu temu. Članovi keramičarske sekcije „Grozdik“, klesarske

sekcije „Mali Vinicit“ i licitarske sekcije „Cifra“ izradili su replike naših najpoznatijih

zdenaca i izvora, svatko u svojoj tehnici rada. Eko sekcija posvetila se ispitivanju utjecaja

izvorske vode na rast bilja te razlike koje se javljaju ovisno o vodi kojom se biljke

zalijevaju.

4

3. MATERIJALI I METODE

U provedbi istraživanja koristili smo slijedeće materijale:

- školski digitalni fotoaparat

- školsku digitalnu kameru

- papir i olovku

- dostupnu literaturu.

Školskim digitalnim fotoaparatom smo bilježili sve naše izlaske na teren te fotografirali

izvore i zdence. Intervjue i razgovore bilježili smo školskom digitalnom kamerom te smo

izradili audio – vizualne zapise koje smo koristili kod analize rezultata. Za pisanje bilježaka

prilikom razgovora sa starijim mještanima koristili smo papir i olovku. Svoje istraživanje

potkrijepili smo i proučavanjem sadržaja iz dostupne literature na tu temu.

Slika 1. Metoda fotografiranja

5

Prikupljanje i analizu potrebnih podataka te izradu rezultata istraživanja proveli smo

slijedećim metodama:

- razgovor – intervju sa starijim mještanima, tj. kazivačima

- izvanučionička - terenska nastava po viničkom kraju

- promatranje i fotografiranje

- rad na dostupnoj literaturi

- deskriptivna metoda – opisivanje rezultata istraživanja

- demonstracija i prezentiranje rezultata istraživanja.

Članice povijesne sekcije obilazile su starije mještane te ih anketirale i intervjuirale.

Podatke prikupljene anketama i razgovorom bilježile su i analizirale. Članovi informatičke

sekcije anketiranje i intervjuiranje bilježili su fotoaparatom i kamerom. Anketa je sadržavala

pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Pitanja za intervju učenici su unaprijed pripremili tako da

dobiju što više važnih odgovora za istraživanje.

Metodom izvanučioničke, tj. terenske nastave po viničkom kraju nastojali smo pobrojiti

i fotografirati što više zdenaca i izvora.

Slika 2. Terenska nastava – prikupljanje podataka

6

4. REZULTATI

Izvanučioničkom – terenskom nastavom i metodom intervjua došle smo do značajnih

spoznaja i pokazatelja o viničkim zdencima i izvorima. Odabrale smo četiri od ukupno sedam

naselja Općine Vinica prema našim mjestima stanovanja. Pobrojile smo i fotografirale zdence

i izvore u selima Gornje Ladanje, Marčan, Vinica i Donje Vratno. U svakom naselju odabrale

smo dvije do tri ulice. Prikupljene podatke prikazale smo tablicom.

Tablica 1. Brojčani prikaz izvora i zdenaca

NASELJA GORNJE

LADANJE VINICA MARČAN

DONJE

VRATNO

IZVORI 0 2 1 0

ZDENCI

BUNARI

ZAPUŠTENI 10 2 2 1

UREĐENI 7 10 5 4

Terenskim radom utvrdile smo da broj zdenaca varira od sela do sela. Brojnošću

zdenaca, u odnosu na veličinu naselja, ističe se selo Gornje Ladanje.

Da bismo dobile što preglednije i što potpunije podatke, odgovore na naša pitanja

potražile smo kod starijih mještana navedenih naselja Općine Vinica. Intervjuirale smo

trinaest mještana rođenih u razdoblju od 1923. godine do 1961. godine. Od ispitanika bilo je

deset žena i tri muškarca. Razgovorom s mještanima dobili smo za nas zanimljive i važne

podatke, kao i saznanja o načinu života naših mještana prije dolaska modernog doba. Sve

ispitane osobe ističu da su se u vrijeme njihovog djetinjstva i mladosti ljudi našeg kraja

isključivo opskrbljivali vodom iz zdenaca i izvora. Zdenac se najčešće nalazio u dvorištu, a

voda se vukla kantom na kotač ili lanac. Neka domaćinstva nisu imala zdenac u dvorištu, a

najbliži bi im bio i do kilometar udaljenosti. Voda se iz tih udaljenih izvora nosila se u

7

limenim kantama, drvenim posudama – škafima i keramičkim vrčevima. Voda se koristila za

piće, pranje rublja i za napajanje stoke.

Ispitanici su naglasili da se pazilo na potrošnju vode jer je teško bilo nositi ili vući kantu iz

bunara, odnosno zbog udaljenosti i nedostupnosti vode. Voda se iz bunara nosila najmanje tri puta

dnevno, a i češće, ovisno o blizini bunara. Svi ukućani bili su uključeni u dostavu vode, najčešće

majke i domaćice te djeca. Voda koja se donijela služila je za piće, kuhanje, pranje posuđa, osobnu

higijenu i ostale potrepštine dok se za pranje rublja moralo ići do bunara ili izvora. Dio ispitanika

koristio je samo jedan zdenac jer je kvaliteta vode bila pogodna za sve potrebe. Zbog kvalitete izvora i

vode koristilo se i više zdenaca. Voda iz nekih bila je slabije kvalitete pa je služila samo za pranje i

napajanje stoke.

Zdenci su rijetko presušili jer su uglavnom bili dovoljno duboki čak do 22 m. U sušnim

godinama izvori su znali i presušiti pa je opskrba vodom bila upitna. Jedan od ispitanih izjavio je da se

onda čekalo u redu za vodu sve dok se izvor ne bi napunio, tj. dok se voda ne bi nakupila. Zdenac je

najčešće koristilo više domaćinstava, dvije do tri obitelji, a negdje čak i dvadesetak.

Pitka voda držala se u emajliranim kantama, zemljanom vrču i sličnim posudama poklopljena

poklopcem na stoliću u hodniku ili na nekom hladnom mjestu u kući. Na kraju dana višak vode se nije

bacao već se koristio za higijenu i pranje suđa i ostale potrepštine. Ispitanici su istaknuli da zbog vode

nije bilo zdravstvenih problema. Zdence su kopali zdenčari najčešća krampom, lopatom, i alatkom

koja se zvala kecer. Iskopanu zemlju vadili su kantama obješenim na koluturu, a kolutura je bila

pričvršćena na drvenu konstrukciju. Imali su i oplatu 70 cm visoku i promjera 90-100 cm. Ta oplata

služila im je za sprečavanje urušavanja zemlje u iskopani dio zdenca. Kopanje bi završilo kada bi se

došlo do vode, tj vodene žile, a nakon toga bi se bunar betonirao ili popločio kamenjem. Dubina

bunara bila je različita, od 8-20 i više metara. Više ih je bilo dublje od 20 metara jer što bi bunar bio

dublji voda bi bila svježija. Zdenci su bili u aktivnoj uporabi do sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Izgradnjom vodovodne mreže u razdoblju od 1970. do 1980. zdenci gube svoju

važnost. Ispitanici priznaju da je voda sa zdenca svježija i okusom bolja od vodovodne vode

koja im je ipak uvelike promijenila i olakšala život. Užitak, svježinu, kvalitetu okusa vode i

8

povezanost s prirodnim i izvornim načinom života pruža našim mještanima lijepo uređen i

često posjećivan izvor pitke vode – Zmržjak.

Slika 3. Vinički izvor pitke vode – Zmržjak

Uz ova saznanja, a u želji da se i same uvjerimo u kvalitetu vode izvora i zdenaca

viničkog kraja, odlučile smo u suradnji s eko – sekcijom naše zadruge te učiteljicom biologije

Jelenom Đurak provesti pokus „Utjecaj vode iz izvora na klijanje i rast mahuna“.

Sjemenke graha mahunara Bergold – niski namakale smo u čaju od kamilice 24 sata.

Za svaki uzorak u posudicu, napunjenu s 10 cm zemlje, stavile smo 30 sjemenki. Svaki

uzorak zalijevale smo drugom vodom. Koristile smo vodu iz izvora: Marijin zdenac, Zmržjak

i Novi zdenac. Kao kontrolnu vodu koristile smo vodovodnu vodu. U razdoblju od mjesec

dana, praćenjem klijavosti i rasta biljaka, uočile smo da nema većih odstupanja ovisno o vodi

kojom se zalijevalo. To nas je uputilo na zaključak da je kvaliteta vode iz navedenih izvora

podjednaka te da pogoduje rastu biljaka.

9

5. RASPRAVA

Zdenci i izvori viničkog kraja dio su bogate zavičajne baštine. Svjedok su načina života

ljudi ovog kraja. Dolaskom vodovoda promijenio se i odnos prema tom dijelu baštine. Neki

izvori i zdenci nebrigom su doživjeli devastaciju, zapuštanje i postupno propadanje.

Prilikom uređivanja svojih dvorišta i okućnica, dio mještana obnovio je i zdence koji su

se našli na tom prostoru. Ti zdenci osim što daju estetsku vrijednost prostoru, svjedok su

načina života i svakodnevice ljudi ovog kraja.

Brojnost zdenaca upućuje nas na zaključak da su potrebe za vodom bile velike s

obzirom na gospodarska važnost i brojnost obitelji, ali i na bogatstvo izvora i blizinu

podzemne vode što je omogućavalo relativno lak dolazak do vode, kopanje i izgradnju

bunara.

U tri ulice Gornjeg Ladanja postoji sedamnaest zdenaca u različitom stanju.

Slika 7. Uređeni zdenci u Gornjem Ladanju

10

Slika 8. Neuređeni zdenci u Gornjem Ladanju

U dvije ulice naselja Donje Vratno postoji pet zdenca, od kojih je jedan zapušten, a

ostali su uređeni, ali se ne koriste.

Slika 9. Uređeni i neuređeni zdenci u Donjem Vratnu

11

U naseljima Vinica i Marčan postoji nekoliko aktivnih izvora pitke vode. Zbog

zbijenosti naselja i blizine tih izvora i lake dostupnosti izvorske vode, stanovništvo nije imalo

potrebu za gradnjom dvorišnih bunara. U tim naseljima broj dvorišnih bunara rastao je s

udaljenošću od izvora. Stanovnici sela Marčan odlazili su po vodu na Marijin zdenac, još

zvan i Perišče jer se na njemu nekad pralo rublje.

Slika 10. Izvor pitke vode u Marčanu – Marijin zdenac

U Vinici su se vodom opskrbljivali s izvora kod kipa svetog Ivana Nepomuka, zvanog

Stari zdenec i Novog zdenca u koji dolazi voda iz najpoznatijeg viničkog izvora – Zmržjaka.

Slika 11. Izvor pitke vode kod kipa svetog Ivana Nepomuka u Vinici – Stari zdenac

12

Slika 12. Novi zdenac – izvor pitke vode na Trgu Matije Gupca u Vinici

Nakon što smo istražile sve što smo mogle o temi izvora i zdenaca svoja smo saznanja

podijelile sa članovima ostalih sekcija naše Učeničke zadruge „Vrčeki“ te su oni s puno

angažmana izradili proizvode s tom temom. S tim će se proizvodima zadruga predstaviti na

županijskoj smotri. Nakon smotre, proizvodi će se prodavati na Markovom sajmu povodom

Dana škole. Na taj će se način buditi svijest mještana da još više pažnje posvećuju zavičajnoj

baštini.

Slika 13. Proizvod klesarske sekcije „Mali Vinicit“

13

Slika 14. Proizvod licitarske sekcije „Cifra“

Slika 15. Proizvodi keramičarske sekcije „Grozdik“

14

6. ZAKLJUČAK

Voda je važna, ne samo za čovjeka, nego za cjelokupan život na Zemlji. Pitka voda

smatra se važnim prirodnim bogatstvom. Pitke vode nema mnogo. Lako se može onečistiti pa

već danas mnogi dijelovi svijeta njome oskudijevaju.

Budući da smo istražujući mrežne stranice Općine Vinica, Monografiju Općine Vinica i

drugu dostupnu literaturu, zaključile da nema previše pisanih podataka o izvorima i zdencima

viničkog kraja, naše istraživanje dobilo je još širi smisao. Razgovarale smo i s djelatnicima

Jedinstvenog upravnog odjela Općine Vinica te su i oni rekli da nema drugih podataka o tome

osim što se zna iz priča mještana i što se može iščitati iz topografskih karata Općine Vinica.

Istraživanjem smo došli do saznanja da područje Općine Vinica obiluje brojnim

izvorima i zdencima čiste i kvalitetne vode. Novouređeni izvori i zdenci pružaju mogućnost

ponovnog korištenja prirodne i čiste vode. Mještani ih rado posjećuju, a vodu koriste za piće i

spremanje hrane. Brigom i uređenjem izvora i zdenaca čuvamo ovo važno prirodno bogatstvo,

koje je ujedno svjedok zavičajne prošlosti, a potičemo i na odgovorniji odnos prema njima.

15

7. SAŽETAK

Zdenci i izvori su dio bogate zavičajne baštine. Dokaz su da naš kraj raspolaže važnim

prirodnim bogatstvom kao što je čista i pitka voda. Svjedok su načina života u viničkom kraju

prije dolaska vodovoda. Slika su i našeg odnosa prema nasljeđu. Brojni zdenci su zapušteni i

devastirani. Dio mještana prepoznao je njihovu estetsku vrijednost te ih obnovio. To su

prepoznali i članovi svih sekcija Učeničke zadruge „Vrčeki“. Na temelju prikupljenih

podataka, fotografija i istraživačkog rada izradili su proizvode „suvenire“ na temu zdenaca i

izvora.

Istraživačkim radom željeli smo ukazati na važnost odgovornog odnosa prema našem

prirodnom bogatstvu – pitkoj vodi, te prema zavičajnoj baštini koju treba cijeniti i čuvati.

16

8. POPIS LITERATURE

Vlahović Biserka,1997., Općina Vinica, Općina Vinica

Anđelko Košćak, 2013., Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“,

Zagereb – Vinica, Župa Sv. Marka evanđelista – Vinica

http://www.profil.hr/datoteke/geo_sve.pdf

https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/Geostratesko_znacenje_pitke_vode.pdf

17

9. ŽIVOTOPIS

Nika Hrnčić rođena je 5. lipnja 2003. godine. Odlična je učenica 5. a razreda Osnovne

škole Vinica. Članica je povijesne sekcije „Vinička baština“ Učeničke zadruge „Vrčeki“, a

pomaže i u radu informatičke sekcije „Listik“. Izuzetno se zanima za zavičajnu prošlost te ju

voli istraživati. S puno znatiželje sudjelovala je u istraživačkom radu. Sve iskaze mještana

pratila je savjesno te ih je kvalitetno i marljivo proanalizirala.

Rajna Erjavec rođena je 4. ožujka 2004. godine. Odlična je učenica 5. a razreda

Osnovne škole Vinica. Članica je povijesne sekcije „Vinička baština“ Učeničke zadruge

„Vrčeki“, a uključuje se i u rad informatičke sekcije „Listik“. Aktivno i marljivo je provodila

istraživanje, prikupljanje podataka na terenskoj nastavi i analizu rezultata. Ima dobre

organizacijske sposobnosti, kreativna je i domišljata.

18

10. ZAHVALA

Svojim životopisnim pripovijedanjem najveći doprinos našem radu pridonijeli su

mještani i mještanke s kojima smo obavili razgovor. Najviše zanimljivih podataka dali su

nam: Marija Lukaček, Josipa Balent, Anica Hrnčić, Barbara Rožmarić, Josipa Lukaček,

Katica Erjavec, Mijo Erjavec, Vlado Bužanić, Ankica Ivančić, Terezija Adamić i Barica

Kelemenić. Oni su nam predstavili način života i upotrebu vode s izvora i zdenaca prije

dolaska vodovoda pa im stoga zahvaljujemo.

Osim nas, autorica rada, podatke su na terenu prikupljale i ostale članice povijesne i

informatičke sekcije: Melani Bužanić-Ivančić, Ema Florjanović i Viktorija Lukaček. Njihove

analize rezultata također su sastavni dio ovog rada te im na tome zahvaljujemo.

Zahvaljujemo učiteljici prirode i biologije u OŠ Vinica, prof. Jeleni Đurak, koja nam je

pomogla u provođenju pokusa o utjecaju vode iz izvora na klijanje i rast mahuna.

Svoju zahvalu upućujemo i svim članovima i voditeljima sekcija Učeničke zadruge

„Vrčeki“, ravnatelju i pedagoginji škole te Općini Vinica jer su nas u našem radu nesebično

poticali i pomagali nam.

19

11. PRILOZI

Bilježnice sa zabilješkama

Analize intervjua