Istraživački radovi

Učenička zadruga “Vrčeki”

informatička sekcija “Listik” povijesna sekcija “Vinička baština”

U Vinici, 31. siječnja 2013.

2/30

3/30

OSNOVNA ŠKOLA VINICA POVIJESNA GRUPA

Miro Hantak, 8.b Igor Kapljid, 8. a Rosano Leskovar, 8. a Filip Majcen, 8. b Domagoj Pajtak, 8. b Nikola Šincek, 8. b

Mentor: Marija Županid, prof.

školska godina 2005./2006.

4/30

Crtice iz povijesti Vinice

• Šincekova jama

• rimsko razdoblje – Vinea, Vinicus

• 1353.g. - burg Vinica

• tijekom srednjeg i novog vijeka često je mijenjala vlasnike

• bila je u posjedu istaknutih velikaša visokog položaja

• kralj Žigmund, plemidke obitelji Celjski, Vitovci, Ivaniš Korvin, Gyulayi, Istvanffy, Bot de Bayna, Draškovidi

• i na posljetku Bombellesi

5/30

Svjedoci duge i bogate prošlosti

• ruševina utvrde Vinica iz 1353. g. • župna Crkva sv. Marka s brojnim vrijednostima • kurije obitelji Patačid, Dolansky, Keglevid, Niczky i

Rajner • pranger - kameni sramotni stup i mjera za žito s

latinskim natpisom iz 1643. g. • brojni kipovi i poklonci • vrijedni spomenici na viničkom groblju - grobnica

obitelji Kőrőskony iz 1841.g.

6/30

7/30

Park – Arboretum Opeka

• oaza zelenila, sklada, ljepote, spoj prirodne baštine i prošlosti

• posljednji vlasnici - grofovi Bombelles

8/30

Opeka?!

• potaknuti pričama starijih mještana o raskoši i ljepoti Opeke u doba Bombellesa

• s namjerom da našim istraživanjem zainteresiramo vršnjake za zavičajnu prošlost

• potaknemo i vlast na poduzimanje svih mjera kako bi se povijesna, ali i prirodna baština sačuvala od zaborava i propadanja

• odlučili smo istražiti i saznati što više informacija o grofovima Bombellesima u viničkom kraju

9/30

Krenuli smo put dvorca

10/30

Odakle nam podaci ?

• Gradski muzej Varaždin - muzejska radionica

• Državni arhiv u Varaždinu - dio pisanih izvora

• nama dostupna literatura i Internet

• fotografije - dokumentiranje sadašnjeg stanja dvorca i ostalih dijelova posjeda

• stariji stanovnici našeg kraja – sjedanje na članove ove obitelji

11/30

PODRIJETLO PLEMIDKE OBITELJI BOMBELLES

• francuska velikaška obitelj podrijetlom iz Orleansa

• potječu iz Portugala i poznati su još iz vremena križarskih ratova

• služili i na francuskom dvoru i stekli društveni ugled

• Marc Henri • Karlo Renatus Bombelles • Henri Franjo Bombelles

12/30

DOLAZAK U HRVATSKU

• grofovska obitelj Bombelles dolazi u Hrvatsku u vrijeme uspona hrvatskog narodnog preporoda

• zbog svojih zasluga dobiva i hrvatski indigenat 1880. godine, odnosno priznanje plemstva od strane Sabora

• politikom se nisu bavili, jer su bili protivnici Khuen-Hedervaryjeva režima.

13/30

BOMBELLESI I OPEKA

• najčešde se njihovo prezime bilježi u tekstovima koji se bave arboretumom Opeka, jer ih se navodi kao njegove bivše vlasnike

• od četiri pokoljenja obitelji Bombelles, koji su boravili u Opeki postoje sačuvani predmeti u Gradskom muzeju Varaždin, Državnom arhivu u Varaždinu i Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi „Arboretum Opeka“ u Vinici

14/30

Grbovi vlasnika dvorca

Bombellesi

Draškovidi

15/30

VINIČKA OBITELJ BOMBELLES

Ferdinanda Drašković

Joseph

Josip

Marija Salm -

Reiferscheid - Reitz

Ferdinandina

Marija Mitrovsky

Marko mlađi Klotilda Sofija

grof Marko Bombelles

stariji

16/30

prvi automobil u Hrvatskoj

17/30

SJEDANJA STARIJIH MJEŠTANA

• od obitelji Kolarek, saznali smo da je pokojni Ivan Kolarek bio grofov osobni sluga, te da je bio prisutan prilikom atentata na Josipa Bombellesa

• grof mu je poklonio džepni sat • članovi obitelji Kolarek govore o raskoši, ljepoti i otmjenosti dvorca i

čestim posjetima uglednih gostiju • spominju često igranje tenisa, jahanje, lov i uobičajene aktivnosti

aristokracije. • iz razgovora sa živudim mještaninom Josipom Kapljid, saznajemo da je grof

Josip volio otmjen život, te da je često izbivao zbog svojih poslova • volio je kockati i bio je ženskar • cijenio je odanost i bogato je nagrađivao one u koje je imao povjerenja • ponekad je bio hirovit i nepredvidiv, sklon naglim odlukama • bio je opčinjen politikom i povezan s najistaknutijim tadašnjim

političarima.

18/30

GRADNJA DVORCA I FORMIRANJE ARBORETUMA

• Opeka je dio vlastelinstva Zelendvor • 17. i 18. st. – dvorac i Opeku posjedovale plemidke obitelji

Keglevid, Nadasdy i Draškovid • Draškovidi su u 18. Stoljedu izgradili lijep jednokatni barokni

dvorac Opeka • dvorac je tijekom vremena doživio znatne pregradnje • zaslugom Marka Bombellesa starijeg i njegovog sina oko

dvorca nastao je čuveni perivoj s egzotičnim raslinjem iz svih dijelova svijeta - arboretum

• formiranje parka službeno počinje 1860. godine prema engleskim uzorima.

19/30

Dvorac na razglednici s početka 20. st.

Dvorac danas

20/30

PARK OPEKA • prevladava barokna ideja ostvarena kroz klasični primjer engleskog perivoja • rađen je prema projektu nizozemskih stručnjaka • predstavlja jedinstveni primjer vrtne arhitekture s visokom estetskom vrijednošdu i

dendrološkom raznolikošdu kakvu nema ni jedan naš perivoj • u Opeki je na relativno malom prostoru, na 64 hektara zasađeno više od 800

različitih vrsta drveda, grmlja, povijuša i cvijeda

21/30

• u donjem dijelu arboretuma nalazi se malo jezero, nastalo vađenjem zemlje za proizvodnju opeke u nekadašnjoj ciglani

• u sredini tog jezera nalazi se mali otočid koji je također bogat raznovrsnim raslinjem

22/30

• u središnjem dijelu arboretuma nalazi se bazen (danas u ruševnom stanju)

23/30

• stotinjak metara od dvorca nalazi se kuda za služinčad - jedno vrijeme bila je učenički dom, a danas je u ruševnom stanju

• odlaskom grofova Bombelles, 1946. godine vlastelinstvo je nacionalizirano, a perivoj oko dvorca proglašen je 1947. godine zaštidenom prirodnom rijetkošdu

• cijeli kompleks 1961. g proglašen je spomenikom vrtne arhitekture-arboretumom

• donedavno je arboretumom upravljala Poljoprivredna i veterinarska škola koja se po njemu i zove „Arboretum Opeka“.

24/30

USTROJ I GOSPODARSKA VAŽNOST VLASTELINSTVA

ZELENDVOR - OPEKA • Grofovi Draškovid stanovali su u starom prizemnom dvoru

Zelendvor • vlastelinski grad Opeka bio je mnogo vedi i udobniji pa je obitelj

preselila u njega • stari dvor u Zelendvoru iskorišten je u gospodarske svrhe • u Zelendvoru se nalazi i lijepa kapela obnovljena u duhu

historicizma - mauzolej, grobnica ove loze Draškovida i Bombellesa

• Zelendvor postaje poljoprivredno središte, u kojem su Bombellesi sagradili prvu poznatu tvornicu špirita

• kasnije su uredili reprezentativna i u svijetu poznata lovišta.

25/30

BOMBELLESI – UZORNI GOSPODASTVENICI

• Grof Marko Bombelles stariji – pažnju je posvedivao razvoju gospodarstva: stočarstva, vinogradarstva, te je svoje proizvode izložio i na prvoj Međunarodnoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu koja je održana 1864.

• Osobno je sudjelovao u njezinoj organizaciji i pripremama

26/30

• grof Marko Bombelles ml. slovio kao uzorni gospodar • modernizirao proizvodnju alkohola • poticao razvoj poljodjelstva, vinogradarstva, vodarstva, stočarstva – osobito konjogojstva • prvi uvodi ovčarstvo u Županiji varaždinskoj • uređuje i proširuje lovište

27/30

28/30

• Josip Bombelles - nasljeđuje vlastelinstvo i nastoji ga unaprijediti • izgradio uskotračnu prugu od Varaždina do Opeke namjeravao izgraditi tvornicu cementa u Vinici • u vrijeme velike gospodarske krize te pred II. svjetski rat zapao u novčane teškode pa prodaje neke posjede

29/30

• Joseph Bombelles - posljednji muški potomak obitelji Bombelles

• ugledni profesor na sveučilištu u Ohiu

• sa sjetom posjetio ruševnu Opeku u kojoj je proveo djetinjstvo • sudjelovao u skupnom lovu na fazane u Zelendvoru, 1993. g. nakon dugog izbivanja

30/30

ZAKLJUČAK

• spomenici kulturne baštine koji nas okružuju, kao što su dvorac Opeka, Arboretum i Zelendvor česta su odredišta turista

• nama u svakodnevnom životu vedina predstavlja tek usputna mjesta

• istražujudi njihovu prošlost postajemo svjesni njihovog značenja tijekom povijesti

• često smo vidjeli posljedice njihovog uništavanja i nebrige

• sakupljajudi poznate podatke o obitelji Bombelles i njihovim posjedima nadamo se da de naš rad doprinijeti očuvanju ovog dijela kulturne baštine

31/30

Lončarski proizvodi viničkog kraja sredinom 20. st

Osnovna škola Vinica

Učenička zadruga “Vrčeki”

Vinica 2009.

Učenice: Izidora Pajtak

Doroteja Žmegač

Mentor: Marija Županid

Opdina VINICA

• Sjeverozapadni dio Varaždinske županije

• Lijep krajolik pitomih obronaka Haloza i rubnih dijelova Panonske nizine

• Sedam naselja: Gornje Ladanje, Donje Vratno, Marčan, Vinica, Pešdenica, Vinicabreg i Goruševnjak

• Duga i bogata prošlost o čemu svjedoče brojni kulturno-povijesni spomenici

Bogata prošlost

• Najstariji tragovi naseljenosti sežu u prapovijesno doba što dokazuje arheološki lokalitet Šincekova jama

• U prošlosti Vinicu su posjedovali istaknuti velikaši: kralj Žigmund, grofovi Celjski, Vitovci, Ivaniš Korvin, Gyulayi, Istvanffy , Bot de Bayna, Draškovidi i na posljetku Bombellesi

Bombellesi • Vinica je nadaleko poznata po parku Arboretumu Opeka za

čije uređenje je najzaslužnija plemidka obitelj Bombelles

• Zaslužni su za osnivanje gospodarskih i dobrotvornih ustanova

• Marko Bombelles je doveo prvi auto u Hrvatsku

• U čast te plemidke obitelji povijesna sekcija nazvala se Bombellesi

Tradicija školstva i zadrugarstva

• Naša kontinuirano djeluje od 1785.g. jedna je od rijetkih u varaždinskom kraju koja se može pohvaliti tradicijom školstva duljom od dvjesto godina

• Školska učenička zadruga u Vinici osnovana je 25. ožujka 1956. g. ali je rad prekinut 1960. g. izgradnjom nove školske zgrade

• Zadruga je obnovljena 2000. g. - u njoj je djelovala samo keramičarska sekcija Vrčeki

• U zadruzi danas djeluju: keramičarska, veziljska, cvjedarska, povijesna, informatička te licitarska sekcija

Obrazloženje teme

• Poticaj istraživanju su bili preostali malobrojni lončarski predmeti iz naše nekadašnje zbirke

• Prikupili smo dio očuvanih lončarskih proizvoda koje smo izložili u našoj novoj etno zbirci

• U našem kraju nije bilo lončara, pa nas je zanimalo podrijetlo, kupovina i namjena lončarskih proizvoda

• Cilj nam je bio da potaknemo keramičarsku sekciju na izradu njihovih replika te tako očuvamo zavičajnu baštinu

• školski digitalni fotoaparat za izradu potrebnih fotografija

• školsku digitalnu kameru za audio – vizualni zapis razgovora s kazivačicom Dragicom Zrinjski

• papir i olovku za pisanje bilježaka razgovora s ostalim kazivačima

• dostupna literatura na temu lončarstva

Materijali

– izvanučionička – terenska nastava – posjet lončaru Ivanu Belaču u Bedencu

– promatranje, bilježenje i fotografiranje izrade lončarskih predmeta

– razgovor – intervju s lončarom i kazivačima

– anketa provedena među staračkim domadinstvima slučajnim odabirom

– posjet Gradskom muzeju Varaždin – etnografski odjel – razgovor s višom muzejskom savjetnicom, Ljerkom Albus - etnologinjom

– rad na dokumentaciji – ustupljenom videozapisu rezultata terenskog istraživanja koje je provedeno 1991. g. o lončarstvu ivanečkog kraja

Metode

Rezultati

• Ljudi u Vinici teško su živjeli, što smo i dokazali anketom koju su proveli učenici među mještanima starijima od 60 godina

7

18

14

4

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

bro

j is

pit

an

ika

Gornje Ladanje Marčan Vinica Donje Vratno

naselja

0

2

4

6

8

10

12

14

bro

j is

pit

an

ika

M Ž M Ž M Ž M Ž

Gornje Ladanje Marčan Vinica Donje Vratno

naselja i spol

60 - 65 godina 66 – 70 godina Više od 70 godina

39 => 91%

0 => 0%4 => 9%

Primarni sektor (poljoprivreda) Sekundarni sektor (industrija) Uslužne djelatnosti

Struktura ispitanika po sektorima djelatnosti

Zastupljenost lončarskog posuđa u domadinstvima

11 => 26%

0 => 0%

32 => 74%

Uglavnom lončarsko posuđe Uglavnom metalno posuđe Lončarsko posuđe, ali i pojedine gusnate posude

• U domadinstvu se najviše koristilo lončarsko posuđe

• Koristile su se i drvene posude (strugaje, korita, kuhače) i tek poneka metalna posuda (gusnata rajngla)

• U lončarskom posuđu pripremala se hrana, čuvale su se namirnice ili se iz njega jelo

• Svako domadinstvo imalo je cimplete, protvaje, štublike, lujčike, zdele, lonce, vrče, srabljivce, bidre, vajdlike, cidila, štuce, tanijiere i kuhače

Najčešde lončarsko posuđe

Način nabave posuđa

• U našem kraju nije bilo lončara

• Lončarsko posuđe stizalo je iz ivanečkog područja koje je najpoznatije središte lončarskog zanata u Hrvatskoj

• Lončari su dolazili

uglavnom iz sela

Jerovec, Bedenec i

Dubravec.

• Napretkom gospodarstva i dolaskom metalnog posuđa prorijedio se i dolazak lončara u naš kraj

• U novije vrijeme mogu se vidjeti jedino na proštenjima

• Njihovi keramički predmeti modernog su oblika i dizajna, a služe kao ukrasni predmeti

• Od tradicijskog posuđa na sajmovima i proštenjima mogu se nadi protvaji, cimpleti, lonci za mlijeko-štubliki , lonci za pečenje pastirskog krumpira te lonci za cvijede i mnijaturni lončidi kao suveniri

• U današnjim uvjetima života u malo kojem domadinstvu demo naidi na korištenje lončarskog posuđa, unatoč tvrdnji starijih ljudi da je hrana pripremljena u tom posuđu daleko ukusnija

Rasprava

• Prema načinu izrade prikupljeno lončarsko posuđe svrstali smo u tri skupine:

• Nepocakljeno: kuhač i bonja

• Djelomično pocakljeno: tanjuri, lonci, štubliki

• Potpuno pocakljeno: bidre, tanjuri, zdjele, vrčevi, protvaji

• Posuđe smo podijelili: • Za čuvanje tekudine: pehari,

štubliki, vrčevi, štuce i lonci

• Za kuhanje i pečenje: kuhači, cimpleti, protvaji, bidre, lujčiki…

Namjena posuđa

Ostalo posuđe i predmeti od keramike

• zdjele, tanjuri, sirnice, cidila i vajdliki

• kanta za zalijevanje cvijeda, vazice za cvijede, lavuri, dječje igračke, fučkalice, tijeglini

Nazivi posuđa

• Uočili smo razlike i sličnosti u nazivu pojedinog posuđa

• Izvorni naziv najčešde je doživio neznatne promjene i prilagođen je viničkom zavičajnom govoru

ivanečki kraj vinički kraj

štubljak štublik

cedilka cidilu

lonček lujčik

cimpreta cimplet

protljin protvanj

vajdlinek vajdlik

Zaključak

• Na viničkom području bili su zastupljeni oni lončarski predmeti koji su osobiti za cijelo Hrvatsko zagorje i ivanečko područje

• Na temelju prikupljenih predmeta naši keramičari izradili su replike pojedinih posuda

• Prikupljanjem saznanja o tom dijelu narodne baštine uvidjeli smo njezinu ljepotu i važnost te shvatili da te predmete i taj dio zavičajne baštine treba čuvati i spasiti od zaborava

Doprinos očuvanju zavičajne baštine Školska etno zbirka

Literatura

• Lončarstvo u Hrvatskoj – Etnografski muzej Zagreb 1982. str.3-6 i od 9-16.

• Dolenec Ivan,1976. Lončarstvo.Ivanečki kalendar¨76: 96-99.

• Kašpar Libuše, 1980. Autohtoni lončarski suveniri. Ivanečki kalendar 80: 28-29

• Albus Ljerka,1997. Tradicionalno lončarstvo okolice Ivanca.

• Zbornik 600 godina Ivanca: 269-277

• Audio-vizualni zapis kazivanja Dragice Zrinjski

• Audio-vizualni zapis: Tradicionalno lončarstvo okolice Ivanca

• Vlahovid Biserka,1997. Opdina Vinica I. i II. dio.Opdina Vinica:7-66.

• Biškupid – Bašid Iris, 1998. Lončarstvo Hrvatskog zagorja, Muzej Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica

Osvojeno 3. mjesto u kategoriji istraživačkih radova na

XXI. državnoj smotri zadruga

• Pula, 26. – 28. listopada 2009.

Vinička nošnja

Autori rada: Gavrid Melani, 7.b Lazar Rozalija, 7.b

Mentori: Jambriško Mirjana, dipl. inf .

Županid Marija, prof.

XXIII. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske

Osnovna škola Vinica Učenička zadruga „Vrčeki“

Vinica, 2011.

Nešto o nama…

• povijesna sekcija istražuje, čuva i prezentira učenicima škole kao i lokalnoj zajednici bogatstvo viničke baštine

• tradicija zadrugarstva u Osnovnoj školi Vinica seže u pedesete godine 20. stoljeda, a od 2000. godine rad Zadruge je obnovljen djelovanjem keramičarske sekcije

• Zadruga ima šest sekcija: povijesnu, keramičarsku, veziljsku, cvjedarsku, informatičku i licitarsku

• Zadruga redovito sudjeluje na smotrama učeničkog zadrugarstva te postiže zapažene rezultate

• u ovom istraživačkom radu povijesnoj sekciji priključila se i informatička sekcija „Listik“

I nošnja je dio zavičajne baštine • učenici naše škole, a posebno folklorna sekcija, nastupaju u

narodnoj nošnji viničkog kraja

• odlučili smo detaljno proučiti sastavne dijelove viničke nošnje te uvidjeti koje su njezine sličnosti i posebnosti u odnosu na tradicionalne nošnje varaždinskog kraja

• narodna nošnja je odraz kvalitete života, običaja, tradicije,

socijalnih prilika, nasljeđa, nacionalnog i vjerskog osjedaja

• trebalo je prodi mnogo vremena da se prihvatiti nova – moderna odjeda

Obrazloženje teme

• željeli smo uočiti sve posebnosti viničke narodne nošnje, istražiti odjevne predmete koji su je činili, u kojim se prigodama nosila, po čemu je ona posebna i drugačija od nošnji iz našeg susjedstva, kako se izrađivala, kako se održavala te kada je nestala iz svakodnevne uporabe

• učenike naše škole potičemo na promjenu odnosa prema starini, upoznajemo ih s dijelom svakodnevice njihovih baka i prabaka

• jedan od ciljeva bio je i da ostale sekcije učeničke zadruge motive za izradu svojih proizvoda pronađu upravo u narodnoj nošnji

• Učenička zadruga „Vrčeki“ uspješno se predstavila na Međužupanijskoj smotri zadruga u školskoj godini 2010./2011. proizvodima ostalih sekcija na temu viničke narodne nošnje

Materijali

• školski digitalni fotoaparat

• školska digitalna kamera

• papir i olovka

• dostupna literatura s temom narodne nošnje

Metode

• razgovor – intervju sa starijim mještanima, tj. kazivačima

• izvanučionička - terenska nastava

• promatranje i fotografiranje prikupljenih dijelova viničke nošnje

• rad na dostupnoj literaturi s temom narodne nošnje

• deskriptivna metoda – opisivanje rezultata istraživanja

• demonstracija i prezentiranje rezultata istraživanja

Rezultati • saznanja o izgledu izvorne viničke nošnje i promjene koje je

ona doživjela uslijed društveno – povijesnih prilika u prvoj polovici 20. st.

• rezultati našeg istraživanja poslužili su ostalim sekcijama zadruge za izradu replika nošnje u raznim tehnikama

Vinička nošnja

• pripada kontinentalno – panonskom tipu

• odlikuje se jednostavnošdu nekrojenog ruha te bjelinom platna tkanog u kudnoj radinosti

• temeljni dijelovi su izrađeni spajanjem i nabiranjem ravnih ploha domadeg platna

• u ženskom ruhu vidljiva je veda raznolikost kroja i veza, dok su u muškoj nošnji razlike manje izražene

• postoji obično u dvije verzije:

– nošnja za radne dane i svečana nošnja

Osnovni dijelovi i obilježja ženske nošnje

Robača – leganica, drukanica

Untrka

Rukavci

Fortuf ili šurc

Bluza

Ruobec

Surka Bluza na balon

Vunatni ruobec

Harnodlin Cipele

• robača

• brgiše

• pruslik

• škrlak

• čižme

• nude

Osnovni dijelovi i obilježja muške nošnje

Vidljive promjene u načinu odijevanja nastupile su sredinom 20. stoljeda

Baka Draga i u današnje vrijeme vjerno čuva nošnju

Rasprava

• na varaždinskom području dosad je izdvojeno i obrađeno pet glavnih tipova nošnji:

– bednjanska

– maruševečka

– nošnja okolice Varaždinskih Toplica

– Ludbrega

– Nedeljanca

• razlike postoje uglavnom u ženskom odijevanju (u kroju i vezu)

• muška nošnja gotovo je ujednačena na cijelom području

• muškarci su ranije napustili domade ruho, dok se u ženskom odijevanju postupno uvode kupovne tkanine i kupovna čipka

• pojedine nošnje izrađene su od grubog platna, osobito nošnje Varaždinskih Toplica, Bednje i Maruševca

• nošnje Nedeljanca i Ludbrega izrađene su vedim dijelom od kupovne tkanine što je obilježje i viničke nošnje

Odjevni predmeti i detalji ostalih nošnji varaždinskog kraja: – poculica,

– prsluk – lajbec

– tibetni rubac sa resama

– pojas od sukna, platna ili kože

– nakit – kraluš

Posebnosti viničke nošnje

• vinička ženska nošnja u odnosu na druge nošnje varaždinskog kraja je skromna i jednostavna

• sklad i zahtjevnost izrade njezinih pojedinih dijelova čine ju osobitom

• vez se javlja rijetko i to samo na pojedinim dijelovima, na rukavcima i untrki

• zastupljen je bijeli vez – šlinga

• viničke žene, zbog zauzetosti poljoprivredom i domadinstvom nisu imale vremena baviti se vezom i ukrašavanjem nošnje

• razlike i sličnosti su vidljive u izgledu robače – leganice, u izradi pregače ili fortufa koji je također vrlo jednostavan, bez ukrasa

• posebnost viničke nošnje su i bijeli, svečani fortufi koje su nosile mladenke, a šivani su od kreptešina

• utjecaj susjedstva vidljiv je i u tome što su neke žene ukrašavale svoje fortufe vezom ili čipkom što nije izvorno vinički

Zaključak

• vinička nošnja u svojim osnovnim dijelovima podudara se s ostalim nošnjama varaždinskog kraja

• jednostavnija je i skromnija, s manje detalja

• u izradi nošnje zastupljen je uglavnom bijeli vez - šlinga

• prepoznatljiva je po načinu nošenja robače i vezanju fortufa koji se vezao s prednje lijeve strane u mašnu

• jednostavnost detalja činila je viničku nošnju u svečanim prilikama otmjenom

• pod utjecajem susjedstva i uporabom modernih materijala nošnja je s vremenom mijenjala izgled i gubila na izvornosti

• nadamo se da de naš rad doprinijeti očuvanju što izvornijeg oblika viničke narodne nošnje

• želimo da izrađene replike nošnje budu što vjernije izvornoj viničkoj nošnji

• proizvodi s temom viničke nošnje privlače pažnju i uspješno se prodaju

• predložili smo ih lokalnoj zajednici kao izvorni vinički suvenir

Kazivači

• Marija Peharda (rođ. 1941. u Gornjem Ladanju) • Nada Milec (rođ. 1932. u Natkrižovljanu) • Terezija Lazar (rođ. 1942. u Natkrižovljanu) • Barica Kapljid (rođ. 1923. u Gornjem Ladanju) • Elizabeta Šipek (rođ. 1926. u Gornjem Ladanju) • Ivančid Marija (rođ. 1921. u Gornjem Ladanju) • Florjanovid Marta (rođ. 1939. u Vinici) • Florjanovid Josip (rođ. 1937. u Vinici) • Pavlovid Slava (rođ 1926. u Vinici) • Pavlovid Mirko (rođ. 1920. u Vinici) • Marta Krznar (rođ. 1945. u Vinici)

Literatura

• Albus Ljerka, 2001. Narodne nošnje iz Županije varaždinske, EuroCity 3: 40-41.

• Albus Ljerka, 1985. Narodna nošnja varaždinskog kraja, Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin 7: 191-205

• Kašpar Libuše, 1981. Nošnja varaždinskog kraja, Varaždinski zbornik: 421-427.

• Albus Ljerka, 1994. Neki primjeri zimskih odjevnih predmeta iz fundusa etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, Muzejski vjesnik 17: 47-50.

• Albus Ljerka, 2008. Narodna nošnja vidovečkog kraja, katalog izložbe održane u GMV, Gradski muzej Varaždin, Varaždin

• Albus Ljerka, 1997. Tradicijsko rukotvorstvo varaždinskog područja, Tradicijski obrti i rukotvorstvo – entitet hrvatske narodne baštine: 36-39.

Osvojeno 1. mjesto na XXIII. državnoj smotri zadruga u kategoriji

istraživačkih radova

• Opatija, 6. – 8. studenoga 2011.