55
ASTRALNA PROJEKCIJA Don DeGracia SADRŽAJ Što je astralna projekcija? Razli iti pristupi astralnoj projekciji Okultna stajališta Okultna anatomija Znanstveno stajalište Parapsihologija Psihologija- lucidno sanjanje Objedinjavanje Metode astralne projekcije Snovi kao put u astralnu projekciju Vježbe samouvjetovanja Kako se astralno projicirati? Metoda transa Postizanje transa Hipnagogi ke slike Kinesteti ki osjeti Podru je vantjelesnog iskustva Stanje svijesti u vantjelesnom iskustvu Podru je vantjelesnog iskustva: objektivno ili subjektivno? uvar praga Susreti s ljudima: preminuli i ljudi koji spavaju Karakter ljudi u vantjelesnom iskustvu Neljudski stanovnici razina

Astralna Projekcija - DeGracia

Embed Size (px)

DESCRIPTION

metoda transa objašnjena detaljno nešto kao chidakash darana

Citation preview

ASTRALNA PROJEKCIJA Don DeGracia

SADRŽAJ

Što je astralna projekcija?Razli iti pristupi astralnoj projekcijiOkultna stajalištaOkultna anatomijaZnanstveno stajališteParapsihologijaPsihologija- lucidno sanjanjeObjedinjavanjeMetode astralne projekcijeSnovi kao put u astralnu projekcijuVježbe samouvjetovanjaKako se astralno projicirati?Metoda transaPostizanje transaHipnagogi ke slikeKinesteti ki osjetiPodru je vantjelesnog iskustvaStanje svijesti u vantjelesnom iskustvuPodru je vantjelesnog iskustva: objektivno ili subjektivno?

uvar pragaSusreti s ljudima: preminuli i ljudi koji spavajuKarakter ljudi u vantjelesnom iskustvuNeljudski stanovnici razina

Što je astralna projekcija?Astralna projekcija je posebno iskustvo- kako god gledalina nju radi se o »izmijenjenom stanju svijesti«.Što je izmijenjeno stanje svijesti? To je svijest razli ita oduobi ajenoga budnog stanja; npr. sanjanje, koje doživljavamo svakeno i. Sanjanje i astralna projekcija su, kako emo vidjeti, u uskoj vezi.Astralna projekcija ima razli ite nazive, npr. lucidno sanjanje ivantjelesno iskustvo. Po nekima su astralna projekcija, lucidni snovi ivantjelesna iskustva razli ite pojave. Kasnije u re i po emu serazlikujuno sad u naglasiti da su razlike vrlo malene.Ja u rabiti pojmove kao sinonime jer smatram najvažnijimnau iti doživjeti iskustvo. I sve o emu u govoriti usmjereno je prematome.Stoga u se usredoto iti na dvije dimenzije: teoriju i praksu.Obje treba savladati - zasebno su nekorisne. Teorija bez prakse jebeskorisna pri a. Praksa bez teorije vodi u konfuziju, a u slu ajuvantjelesnih iskustava može dovesti i do prave psihi ke opasnosti.Vantjelesna iskustva sama po sebi nisu opasna no ako ne znate štoradite mogla bi biti. Teorija je potrebna da bi shvatili što se doga a, apraksa da bi teorija postala djelatnom. Osobno sam više sklon praksite u se vjerojatno više baviti njome. Teoriji u odati dužno poštovanjeno, kao što sam ve rekao, ako ideje ne primijenimo u praksi teorija jebeskorisna.Želim na posljetku re i da u pokušati obuhvatiti sve što seti e vantjelesnih iskustava ali radi se o velikoj koli ini informacija.Podru ja povezana s temom su npr. psihologija, snovi, okultizam,religija,misticizam i znanost. Nadam se da ete, nakon što pro itateodgovaraju apoglavlja, barem dobiti neke ideje o njima. Na kraju knjigenalazi se bibliografija korisnoga štiva. Što više znadete o vantjelesnimiskustvima to bolje.

Razli iti pristupi astralnoj projekcijiNakon uvoda pogledajmo kako se definiraju astralna projekcija,vantjelesna iskustva i lucidno sanjanje. Definicije, u osnovi,možemo podijeliti na okultne i znanstvene. Oba podru ja obuhva ajunekoliko manjih koja emo ukratko spomenuti.

Okultna stajalištaOkultni svjetonazor možemo podijeliti na zapadni i isto ni.Razlikuju se u pojedinostima no op e su ideje sli ne. Pojam »astralnaprojekcija« poti e iz okultnoga pogleda na iskustvo i implicira dajeiskustvo, u stvari, projiciranje na astralnu »razinu«. Prema okultistimakozmos se sastoji od brojnih razina (naj eš e sedam), a fizi ki je svijetkoji percipiramo osjetilima samo jedan u tome slijedu. To je postavkaokultnoga svjetonazora. Evo još nekih koje e razjasniti pojam »astralneprojekcije«:• Svijest transcendentira fizi ko tijelo• Mi smo besmrtne duše koj e su privremeno utj elovlj ene u fizi komsvijetu• Kozmos je slijed razina. Svaka je razina zaseban svijet• Svatko može komunicirati najmanje sa etiri razine.Te se sposobnosti nazivaju »tijelima« a imamo ih etiri: fizi ko tijelo zasaobra anje s fizi kim svijetom (ili razinom), astralno tijelo zasaobra anje s astralnim svijetom, mentalno tijelo za saobra anje smentalnim svijetom i budi ko tijelo za saobra anje s budi kimsvijetom.Prije no što se više posvetimo ovim razinama želio bih ponovitida u okultizmu astralna projekcija zna i prijenos svijesti u astralnotijeloi istraživanje astralne razine. Što se teorije ti e ovu definiciju smatramnajboljom. Okultne su ideje najprakti nije za razumijevanjevantjelesnihiskustava. Pozabavimo se njima i pogledajmo koje su im posljedice.Za podrobnije prou avanje teme preporu ujem knjige CharlesaLeadbeaterai Annie Besant iz bibliografije.Prvo treba re i da su okultne ideje suprotne nau enim idejama

o tome kako treba živjeti na kraju dvadesetoga stolje a. Prema»zajedni kom« društvenom uvjerenju mi smo ili ateisti/materijalisti koji nevjeruju da postoji nešto poput duše, ili smo odgojeni s vrlopojednostavljenimidejama o Bogu, Nebu i Paklu. Okultne ideje suprotstavljajuse ovim stajalištima- ljepota u enja astralne projekcije je u tome štoete sami provjeriti tko je u pravu. Ako vam sljede e ideje nisu bliske,

molim vas pripremite se za širenje koncepata o stvarnosti!Osnova okultnoga u enja je sljede a: osjetila fizi koga tijela- uši, o i, okus, osjeti, osje aj topline i ravnoteže i miris - definirajufizi ki svijet. Fizi ka osjetila, prema definiciji, omogu uju nampercipiratisamo fizi ki svijet. Me utim, prema okultnim u enjima, postojeenergijekoje tako ne možemo percipirati. Ova je ideja središnja za okultizam,uklju uju i posebne škole ili u enja (teozofiju, hermetizam, paganizam,alkemiju, itd.).Ideja da postoje energije koje ne možemo percipirati i nijevelika novost. Svatko zna za X-zrake, radioaktivnost i ultraljubi astozra enje. Te energije možemo otkriti posebnim ure ajima, ali nefizi kimosjetilima. Okultisti idu dalje i kažu da ljudi mogu osjetiti te energije ibez ure aja. No da bismo to shvatili vratimo se idejama o tijelima kojepripadaju u »okultnu anatomiju«.Prema okultnoj anatomiji ljudi imaju više tijela no što ih moguizravno osjetiti: povrh fizi koga imaju i astralno, mentalno i budi ko.Svako od njih postoji na odgovaraju oj razini. Prije no što se posvetimotijelima, trebamo nešto re i o tim razinama. Koncept razina kaže dapostoje cijeli svijetovi energija van domašaja naše percepcije, svijetovio kojima suvremeni znanstvenici ništa ne znaju.Opet se suprotstavljamo uobi ajenom znanju. Znanstvenicitvrde da postoje X-zrake, radioaktivnost, ultraljubi asto zra enje tebeskona no maleni svijetovi subatomskih estica i neutrina. Ali re i dapostoje cijeli svijetovi, puni života, aktivnosti i stranih stvorenja, koji suizvan naših fizi kih osjetila, suvremenom je znanstveniku besmislica.Ali te su razine upravo to. Svaka je razina svijet, prepun svakovrsnih

udnih i egzoti nih mjesta i stvorenja sa zvukovima i vidicima kojizasjenjuju sve postoje e u fizi kom svijetu.Treba re i da postoje i druga imena za te razine: »dimenzije«,»loke« i »podru ja«. Svi ti pojmovi zna e »razina« ili »svijet«.Podsjetit u vas da sami trebate nau iti astralnu projekciju ionda odlu iti da li je to fantazija ili ne.Prema op oj shemi postoji sedam razina a ljudi imaju pristupna etiri najniže.Uobi ajeni nazivi su:Fizi ka razina (koja uklju uje eteri ku)Astralna razinaMentalna razinaBudi ka razinaAtmi ka razinaAnupadaka razinaAdi razinaFizi ka razinaTo je poznati svijet našega svakidašnjeg života. Prema okultnojshemi osim ve spomenitih X-zraka, radioaktivnosti, ultraljubi astogzra enja i subatomskih estica, postoje aspekti fizi koga svijetanedostupnifizi kim osjetilima, a nazivaju se »eteri kom razinom«. To sueteri ke energije, tj. energije fizi ke razine koje ne možemo osjetitiosjetilima fizi koga svijeta. Spomenut u u nastavku nešto što je vrlobitno za astralnu projekciju, nešto o emu govore okultisti, naime daimamo tijelo koje se sastoji od eteri ke energije, a naziva se »eterskimtijelom«. Vrlo je vjerojatno da ete, kad se pokušate projicirati, imatiiskustva u eterskom tijelu.Astralna razinaOpisuje se kao svijet emocija i želja. Na toj su razini emocijei želje »živa stvorenja«. Po okultistima ljudi nakon smrti prvo odlaze naastralnu razinu. »Preminuli« (u stvari »dezinkarnirani«) ne ostaju ondjezauvijek, to je samo usputna stanica. U tom smislu ideja » istilišta«odnosi se na ovu razinu. Na njoj se nalazi raznolika skupina stvorenja istanovnika kao što su vile, deve i si. Okultisti smatraju da svake no itijekom snova odlazimo na astralnu razinu. To je važna misao, što etevidjeti kasnije kad po nemo govoriti o tehnikama astralne projekcije.

Mentalna razinaMentalna razina je svijet misli i ideja. Ovdje su misli »stvarniobjekti« koji se nazivaju »misaoni oblici«. »Misli su objekti« osnovnaje okultna postavka jer misaoni oblici postoje na mentalnoj razini kaostvarni objekti. Mentalna razina je dinami ki blještavi svijet spromjenjivimapstraktnim krajolikom boja i zvukova. Ova se razina preklapas astralnom i velika je vjerojatnost da ete u i projiciranje na astralnurazinu vidjeti brojne misaone oblike. Mogu e je i da ne ete mentalnurazinu doživjeti odvojenom od astralne. Da bi se projiciralo namentalnurazinu treba mnogo talenta. Osobno nikada nisam bio ondje i samoprenosim što sam o tome pro itao.Budi ka razinaPrema okultistima ovo je najviša razina kojoj možemo pristupitikao ljudi, u kontekstu onoga što smatramo » ovjekom«. Budi ka jerazina podru je duše. Energije budi ke razine koje koristimo usvakidašnjemživotu su: inspiracija, kreativnost, sau eš e, mudrost i snagavolje. Takvim ponašanjem budi ka se razina ulijeva u fizi ki život.Samapo sebi, budi ka razina je apstraktna i iznimno snažna. Kao i kodmentalne razine nije velika vjerojatnost da ete se na nju projicirati.Potreban je znatan talent. Me utim, projiciranje na budi ku razinu bite presudno za ozbiljniji napredak astralnog projiciranja. Budi ka

razinapredstavlja sve što ljudski život ini dobrim. Što više te razine imate uauri bit ete »svjetliji« i lakše ete putovati raznim razinama. S drugestrane, što manje budi ke energije imate u auri, teže ete se projiciratii projicirat ete se u ružnija podru ja te se pritom možda i povrijediti.Možda ne fizi ki ali emocionalno i mentalno da.Prije no što nastavim o »najviše« tri razine, želim se vratiti nanešto važno što se ti e budi ke razine. Budi ka razina odnosi se namoral, mudrost i kreativnost. To su važne zna ajke neovisno o tomešto želite napraviti. Tako je i kod astralne projekcije. Treba shvatiti davas astralna projekcija vodi u podru ja gdje subjektivno postaje»apsolutno stvarnim«. Sve vaše ideje, strahovi i fantazije postaju stvarni

objekti izvan vas. Kad se projicirate bit ete negdje gdje sve subjektivnopostaje »objektivnim«! To u prakti nom smislu zna i da ete se kad seastralno projicirate suo iti sami sa sobom, svojim karakterom, nadruk ijina in nego na fizi koj razini. Na primjer, ako imate fobiju možete jedoživjeti kao udovište koje e vas napasti. To bi vas moglo uplašiti iodgovoriti od daljnjeg projiciranja. Stogaje od presudne važnostishvatitidaje tijekom projekcije vaša osobnost izvan vas a ne u vama kao štose ini u fizi kom svijetu. Astralna projekcija je snažan oblik terapije ilisamolije enja. Kad se po nete projicirati prvo ete se suo iti savlastitimkreacijama. Neki to autori nazivaju » uvarem ulaza«. Taj je » uvar«sve ružno, loše i strah koji imate u sebi. Tijekom projekcije vjerojatnoete prvo biti privu eni negativnim elementima. Imperativ je shvatiti da

ste to vi. Ne treba se ni ega bojati jer ste to vi. Imate potpunu kontrolunad tim elementima. Možete ih odagnati jednostavnim razumijevanjemonoga što jesu. Vaša svijest je kao iscjeljuju a vatra koja spaljujenegativne elemente tako što ih razumije. Kad se s njima suo ite nestate a vi ete biti bogatiji za samouvid. Taj se rast naziva »sazrijevanjem«

i ostvaruje se pomo u energija budi ke razine. Treba vam snažna movolje, mudrost i milosr e da bi vidjeli negativne elemente kakvi stvarnojesu i prihvatili ih. Bave i se » uvarem ulaza« nau it ete kako ga pro ii nadrasti, a nakon toga iskustvo na razinama ne e biti toliko uvjetovanoosobnim faktorima. Kako e oni slabiti iskustvo astralne projekcijeobjektivnije e odražavati razine, isto od podsvjesnih utjecaja. Procesli i pranju prozora. Stoje prozor iš i, bolje ete vidjeti van. Kad seprojicirate, što je li nost iš a bolje ete kroz nju vidjeti razine.Treba re i da su te razine iznimno plasti ne. Mijenjaju se zbognajsuptilnijih emocija, želja i misli. U trenutku kad pomislite na nešto,djeli mentalne razine oblikuje se to no kao vaš misaoni obrazac,stvaraju i misaoni oblik. Upravo su zato po etna iskustva projiciranjajako uvjetovana vašim karakterom.Za razliku od drugih aktivnosti ne možete biti nemoralni i uspjetiu projiciranju. Možete biti sumnjiva morala (ili bez morala) uumjetnosti,

znanosti, poslu (gdje vam je to prednost) ili u drugim životnimaktivnostimaali nemoralni ne možete uspjeti u astralnoj projekciji. Ako sepokušate projicirati a istodobno ostanete moralno siromašni, astralnaprojekcija može biti opasnom. Tako funkcionira. Iako u životumoralnostizgleda kao subjektivna vrijednost, ona je u stvarnosti zakon na kojemse temelji cjelokupna ljudska egzistencija. Kao što moramo znati zakongravitacije da bismo izgradili svemirski brod, moramo znati zakonemoralnog ponašanja da bismo uspjeli u okultnom zadatku. Okultizamje opasan ako ga upotre-bljavate na amoralan na in.Ne brinite, ne morate slijediti odre enu vjeru, dogmu ili neštosli no. Ljepota astralne projekcije je da ete na i to no ono što vamtreba za rast. Vi ste jedinstveni, vaše su potrebe jedinstvene a takve ebiti i vaše projekcije. One e sadržavati poruke koje su to no ono štovam je potrebno u vašoj životnoj situaciji. Samo morate biti pošteniprema sebi.Atmi ka razinaNa ovoj razini ono što smatramo »ljudskim« nema smisla.Ovdj e nema odvojenih osoba. Seth, iz Sethovog materijala koji jekanaliziralaJane Roberts, odražava atmi ku razinu. Ovdje svijest postojikao simultano iskustvo brojnih inkarnacija. Zacijelo, lako je to re i kaokoncept i intelektualno shvatiti kao ideju. Me utim, stvarno izravnoiskustvo ovoga stanja svijesti potpuno je izvan našeg domašaja. Akomožete svoju svijest usredoto iti na ovu razinu, »vi« više ne postojite!Sretno vam bilo!Anupadaka razinaJoš apstraktnija od atmi ke razine. Ovdje se cjelovito prelijevau cjelovito. Nenormalno apstraktno! Opet možemo konceptualiziratiideju kako je sve dio svega, ali na ovoj razini, tako stvarno jest! Nemadualizma-sve su suprotnosti me usobno sadržane! I ovdje vam želimsre u!Adi razinaOva se razina smatra sjedištem božanskog. Ako su vamatmi ka i anupadaka razina neobi ne, e pa, adi je najneobi nija razina.Potpuno izvan svega što mi ljudi možemo re i, initi, osje ati, itd. A

opet, adi je bit svega. Što više budi ke energije imate u auri, bolje etepercipirati adi.Dakle, ovo su prema okultnom u enju razine u kozmosu. Nemožemo ih vidjeti ali su prisutne. Okultisti ovim postavkamaobjašnjavajuprirodu smrti i snova, astralne projekcije i svih drugih psihi kih mo i,uklju uju i vidovitost.

Okultna anatomijaNakon što smo definirali razine definirajmo »tijela« putem kojihsaobra amo sa njima. Prema okultnoj teoriji postoji pet tijela:Fizi ko tijeloEtersko tijeloAstralno tijeloMentalno tijeloBudi ko tijeloPotrebno ih je istodobno definirati iz dvije perspektive. Prvaje manifestacija tijela u normalnom budnom životu, a drugajefokusiranjesvijesti isklju ivo u tome tijelu i njegovo korištenje kao sredstvapercipiranjaodgovaraju e razine. Važno je re i da su u stvarnosti sva tijelajedno tijelo. Djeluju simultano i vrlo su integrirana. Dok smo budni nafizi koj razini ne shva amo da imamo pet tijela jer uskla eno djelujutako da imamo objedinjenu percepciju i iskustvo. Predstavljaju glavneljudske funkcije. Sa stajališta normalnog budnog života besmisleno jedefinirati ovjeka putem ovih tijela. Me utim, definicije e biti korisnekod objašnjavanja promijenjenih stanja svijesti. Kad se posvetimopojedinostima astralne projekcije vidjet ete kako je ova podjelakorisna. Tako er ete vidjeti da definiranjem ljudske prirode putempet tijela bolje razumijete život u fizi kom svijetu.Fizi ko tijeloSvi ga poznajemo. To je tijelo s o ima, ušima i stopalima,unutarnjim organima, mozgom i nervnim sustavom. To je našeorganskotijelo koje se sastoji od stanica i molekula i pulsira sa živim energijamaZemlje i Sunca. Najbolje je o njemu misliti kao o TV prijamniku. Kao

što na TV prijamniku možete prona i razli ite frekvencije, tako sesvijestputem fizi koga tijela uskla uje s fizi kim svijetom. Sva su tijela»uskladitelji« kojima se povezujemo s odgovaraju im razinama. Fizi ko tijelopercipira fizi ki svijet trodimenzionalnoga prostora ijednodimenzionalnogavremena. Ono je jedino tijelo koje izravno percipiramo ufizi kom svijetu. U promijenjenom stanju svijesti (kao što je sanjanje)ne percipiramo fizi ko tijelo. Postoje iznimke ali op enito gledavši,takoje. Kad se posvetimo tehnikama astralnoga projiciranja, vidjet ete daje jedan na in »napuštanja« tijela gubljenje svijesti fizi koga tijela dokistodobno postižete svijest astralnoga ili eterskoga tijela.Etersko tijeloKako smo ve naveli, okultisti smatraju etersku razinu nevidljivimaspektom fizi ke razine. Slijedi daje etersko tijelo nevidljivi diofizi koga tijela. Evo jedne zorne poredbe: nadam se da ste vidjeli kakose željezna piljevina slaže oko magneta, uskla uju i se sa silnicamamagnetskoga polja. Srce i mozak elektri ni su organi koji neprestanoemitiraju elektri na polja. Ta su polja nevidljiva osjetilima, ali ihure ajilako mjere (EKG i EEG). Kad bi mogli vidjeti elektri na polja kojaizlaze iz mozga i srca, vidjeli bi dio eterskog tijela.Elektricitet stalno pulsira duž tijela. Ne možemo izravno percipiratitijek nervnih energija, ali one postoje. Dio su eterskog tijela. Iakoe se neki ovome suprotstaviti, akupunturni prikaz tantri ke tradicije

prikaz je tijekova energije kroz etersko tijelo. Neka okultna u enjakažu da se etersko tijelo sastoji od plave teku e tvari. Sa stajalištabudnoga iskustva, etersko je tijelo osnova svih senzacija i percepcije.Kad nešto osjetite rukom, pomirišete ili vidite, te se senzacijeregistrirajuu eterskom tijelu. Zbog toga kad spavate ili ste nesvjesni ne percipirateono što se doga a na fizi koj razini. Pogrešno je misliti da fizi ko/organsko tijelo percipira objekte. Organsko tijelo je poput le a kojefokusiraju senzacije. Te se fokusirane senzacije registriraju u eterskomtijelu, što zna i u svijesti. Fizi ko/organsko tijelo je stroj koji prenosi

senzacije a etersko ih tijelo registrira i interpretira. Sa stajalištapromijenjenihstanja svijesti mogu e je kretati se u eterskom tijelu neovisno ofizi kom/organskom tijelu. No, to je razli ito. Uvijek možete re i daste u svome eterskom tijelu jer se osje ate teški i teško vam se pomicati.Vjerojatno je da ete u eterskom tijelu biti u mra noj i ponekadzastrašuju oj podrazini. Vjerojatno ste ve iskusili fokusiranje svijestiu eterskom tijelu. To se obi no doga a odmah nakon bu enja ili prijeno što zaspite. Da li ste se ikad probudili i uplašili jer se niste moglipomaknuti ili govoriti? U takvom slu aju niste zapravo budni. Umjestotoga, »probudili« ste se na eterskoj razini u eterskom tijelu. U it emokako kultivirati ovu sposobnost i što u initi kad se na ete u ovompoložaju.Astralno tijeloSa stajališta budnog stanja u fizi kom svijetu, emocije i željesu astralno tijelo. Sjetite se kako ponekad druže i se sa ljudima osje aterazli ite »vibracije«. Netko vas ini jadnim, drugi vas uzdiže i donosivam dobro raspoloženje, a netko vam isprazni svu energiju. Te su»vibracije« u stvari doživljaj astralnoga tijela druge osobe. Kad senaljutiteili rastužite, razveselite ili osje ate bilo koju drugu emociju, osje atesvoje astralno tijelo. Kad osjetite emocije u drugoj osobi, osje atenjezino astralno tijelo (tzv. empatija). Sad e se neki pobuniti i re i dasu emocije dio mozga, sadržane u živcima limbi koga sustava.Me utim,opet u re i da podru ja mozga koja se odnose na emocije jesu vrataizme u fizi koga i astralnoga tijela. Da biste osjetili emociju ne morateimati fizi ko/organsko tijelo. Nakon smrti imat ete i dalje emocije jeremocije poti u iz vašega astralnog tijela.Što se ti e izmijenjenih stanja svijesti, kad se detaljnije posvetimoastralnoj projekciji ve ina iskustava pojavit e se u astralnom tijelu.Njega koristite no u kad sanjate a vaše fizi ko tijelo spava. Svijet ukojem ete se na i za vrijeme astralne projekcije sli an je svijetu ukojem se nalazite dok sanjate.Mentalno tijeloTijekom normalnoga budnog života mentalno tijelo percipiratekao um. Imate razne misli, vidite slike, ujete zvukove. Sve se te pojave

odvijaju u mentalnom tijelu. Opet možete prigovoriti da se to odvija umozgu, i da bez mozga ne možete misliti, vidjeti slike, itd. Odgovorit udaje mozak kanal, organ kojim se ovi mentalni doga aji predstavljajuna fizi koj razini. Da nemate mozak, ne bi mogli izraziti mentalnoponašanje na fizi koj razini. Me utim, bez fizi koga mozga misli i idejemožete izraziti na astralnoj ili mentalnoj razini. Kad se nau iteprojicirati,vidjet ete tko ima pravo. Sa stajališta izmijenjenih stanja svijestipremještanje fokusa svijesti u mentalno tijelo omogu it e vam izravnupercepciju mentalne razine.Budi ko tijeloSpominjao sam budi ko tijelo govore i o moralu i astralnojprojekciji. U normalnom budnom stanju budi ka se energija manifestirakao: kreativnost, inovativnost, spontanost, mudrost, milosr e, snagavolje, iznenadni uvid, genijalnost, voditeljske sposobnosti ili dubokaspiritualnost. U nekim slu aj evima budi ka se energij a manifestira kaosmrt, bolest ili propadanje (hinduisti ki prikaz Shive uništavatelja).Ondjegdje trebate rasti manifestirat e se budi ka energija. Ideje poput»Boga«, »Taoa«, itd. odnose se na budi ku razinu. No religija nepripadatoj razini, iako može biti njezinim kanalom. Budi ki nivo je bit života.Sveprisutan je i održava sve što nam je poznato. Nema ni ega snažnijegod budi ke energije; ona pokre e umove. Mistici govore o neizrecivojbiti, objedinjuju oj srži stvarnosti. Ova neizreciva bit je energijabudi kerazine. Možete uzeti LSD i osjetiti budi ku razinu u budnom stanju ufizi kom svijetu. Me utim, iako je to lakše od izravnoga fokusiranja nabudi ku razinu, potrebna je velika umješnost s LSD iskustvima da bi ihse upotrijebilo za percepciju budi ke energije.Ironija je u tome što je budi ka energija, iako se ini najtežedostižnom, najpoželjnija. Iskreno govore i, astralna projekcija nije ništau usporedbi s postizanjem budija, tj. tijeka budi ke energije kroz tijelo.Ve sam spomenuo da postoji isto ni i zapadni pogled na okultizam,no nisam pobliže opisao razlike. Kad se radi o otvaranju premabudi kojenergiji, isto nije okultizam oduvijek bio kristalno jasan - svrha je

joge prosvjetljenje. Prosvjetljenje je otvaranje budi koga nivoa. Tajproces ima razli ite nazive: prosvjetljenje, samadi, kozmi ka svijest,šatori. Sve se te rije i odnose na isto. Me utim, nije mi namjera bavitise misticizmom. Zainteresirani itatelji neka u bibliografiji potraže djelaVan der Leeuwa.Kao zaklju ak pregleda okultne anatomije želio bih definiratirije »aura«, koju upotrebljavam u knjizi. Taje rije generi ki pojam imože se odnositi na bilo koje nefizi ko tijelo ili na kombinacijunefizi kihtijela. Ja ga koristim za ozna avanje svih nefizi kih tijela. Neki ljudikoriste pojam jedino za astralno tijelo. »Aura« je širok pojam.Dakle, po okultistima postoji sedam razina a mi imamo tijelakojima percipiramo etiri od njih. Izmijenjena stanja svijesti postižu sepremještanjem svijesti s fizi ke razine/tijela na drugo tijelo ipercipiranjemdoga anja na toj razini. Ovo je po meni najjasniji pogled na astralnuprojekciju. Još u detaljnije razraditi druge teorije o astralnoj projekcijiali kad se posvetimo praksi i provjerimo razne teorije u praksi, vidjetemo da se za objašnjenje onoga što se doga a kad smo »izvan tijela«

uvijek iznova vra amo okultnoj teoriji.

Znanstveno stajališteSljede a objašnjenja okultnih ideja nazivam »znanstvenim« jerse uglavnom radi o pokušajima raznih znanstvenika da objasnevantjelesnaiskustva. Pretežito emo se baviti psiholozima i parapsiholozima.

ParapsihologijaNa po etku sam rekao da u naizmjeni no koristiti pojmove»astralne projekcije« i »vantjelesnog iskustva«. Drugim se pojmomkoriste ve inom parapsiholozi. Kao znanost, parapsihologija je po elaradom J. B. Rhinea koji se tijekom 1930-ih na Duke sveu ilištu baviostatisti kim pokusima s psihi kim mo ima. Primjena statistike napsihi kepojave inicirala je parapsihologiju, »znanost« koja je od svojegaosnutka

imala upitnu i problemati nu reputaciju. Parapsiholozi su željelidokazatipostojanje tzv. psihi kih ili »psi« sposobnosti, koriste i statistiku idrugapomagala kao što su ESP karte.Što se može re i o parapsihologiji? Ne mnogo. Znanost neshva a parapsihologiju ozbiljno. Budu i da su se parapsiholozi bavilidokazivanjem postojanja psihi kih mo i putem statisti kih testova, nisumnogo u inili u stvarnom objašnjenju psihi kih pojava. Vidjeli smo daokultisti objašnjavaju psihi ke mo i teorijom razina i nefizi kimtijelima,a psihi ke mo i kao rezultat premještanja svijesti s fizi ke na nekudrugurazinu. Parapsiholozi nisu dali jednako-vrijedno objašnjenje. A što jejoš gore, u cjelini su potpuno zanemarili ideje okultista.No parapsiholozi su u više od šezdeset godina postojanjaizmislili brojne nove rije i kao što su »psi«, »ESP« i mnoge druge.Rezultat je da su stvorili više zbrke no jasno e. Mnoge od tih rije i sadsu uvriježene u jeziku (npr. »ESP«) iako nemajujasno zna enje. Vesam izrekao svoj stav daje teorija bez prakse bezvrijedna. ini mi seda je parapsihologija upravo to: mnogo pri e s malim u inkom.Na primjer, tijekom 1960-ih uveden je pojam »vantjelesnaiskustva«. Stariji pojam »astralnaprojekcija« i njegove okultneimplikacijetrebalo je zanemariti. Što bi trebao zna iti pojam »vantjelesnaiskustva«? ini se, napuštanje tijela. No smjesta se name e pitanje:»Što« odlazi? I »kuda«? Na nesre u, rad parapsihologa u svezivantjelesnihiskustava nije doveo do o ekivanih razultata. Parapsiholozi su sebavili eksperimentima, kao npr. smjestiti osobu u prostoriju i zamoliti jeda se projicira, a u drugu, odvojenu prostoriju, staviti papir na kojemuje nešto napisano te je zamoliti da »napusti svoje tijelo«, ode uzaklju anuprostoriju i pro ita ono što je na papiru. Ovakvi su eksperimenti dovelido konfuznih rezultata koje nije lagano interpretirati. Uglavnom su bilineuspješni jer se osoba koja se trebala projicirati nije projicirala, ili,ako se i projicirala, nije to no pro itala poruku u zaklju anoj sobi. Što

da zaklju imo o tim parapsihološkim eksperimentima?Prvo pogledajmo pretpostavke na kojima se ovi eksperimentizasnivaju. Za razliku od okultista, koji su jasno iznijeli svoje premise,paprapsiholozi nikad nisu jasno iznijeli svoje postavke. Tako ihmoramopretpostaviti. Ve smo postavili pitanje: što napušta tijelo i kuda odlazi?Osmišljavanje eksperimenta ne bavi se izravno pitanjem »što« napuštatijelo. Ali injenica da parapsiholog o ekuje od osobe koja se projicirada vrati informaciju implicira da on u najmanju ruku zna da svijestosobenapušta tijelo. Još je važnije pitanje: »gdje« odlazi svijest kad napustitijelo? Odgovor je o it iz samoga eksperimenta. Parapsiholozi o ito

ekuju da osoba koja se projicira odlazi u susjednu sobu. To zna i daparapsiholog pretpostavlja da »što god da napušta tijelo ostaje ufizi komsvijetu«. To je klju na to ka za razumijevanje zna enja vantjelesnogiskustva. Parapsiholozi predmnijevaju da postoji samo fizi ki svijet i dane postoje razine o kojima govore okultisti. O ito je da seja s tim neslažem. Neuspjeh s kojim su se parapsiholozi susreli u ovoj vrstieksperimenata prisilio je neke od njih da preispitaju svoje ideje.Tijekomposljednjih godina pojedini su parapsiholozi po eli priznavatimogu nostda se subjekt vantjelesnog iskustva ne projicira u fizi ki svijet u kojemuse odvija vantjelesno iskustvo. To tvrde D. Scott Rogo i LawrenceLeShan, oboje poznati parapsiholozi. U svakom slu aju, D. Scott Rogosmatra daje okultizam možda u pravu u svome tuma enju vantjelesnogiskustva. Rogo je nau io kako se projicirati i došao do zaklju ka natemelju vlastita iskustva. Ako želite itati o tome pogledajte knjigenavedene u bibliografiji, posebice knjiga Leaving the Body.Me utim, danas njegovo stajalište nije rašireno me u parapsiholozimai op enito govore i parapsiholozi se još uvijek držepostavke da su psihi ke mo i (ili »psi« kako ih nazivaju) u potpunostifizi ke pojave. Stoga vantjelesna iskustva u stvari zna e fizi ki pogledna iskustvo projekcije.

Psihologija - lucidno sanjanje

Sljede e stajalište o vantjelesnim iskustvima poti e iz psihologije.Svatko upoznat s akademskom psihologijom zna da postojemnoge psihologijske škole kao npr. frojdijanska, jungijanska,Maslovljeva,bihejvioristi ka, kognitivna, psihijatrijska, fiziološka i neurološka.Želio bih dati pregled ideja u psihologiji koje su relevantne za iskustvoastralne projekcije, tako da ih možete uporediti s idejama okultizma iparapsihologije.Psiholozi su prou avali izmijenjena stanja svijesti i stvorili razneteorije. Oni astralnu projekciju nazivaju razli itim imenima: lucidnosanjanje, disocijativna iskustva, iskustva klini ke smrti, hipnagogija. Izonoga što sam vidio u psihologijskoj literaturi nitko dosad nije taiskustvastvarno povezao u objedinjenu teoriju. O svakom se iskustvu misli nadruk iji na in. Nijedan psiholog, barem koliko sam upoznat, nijepovezao snove s astralnom projekcijom.Tijekom posljednjih godina psiholozi su objavili nekoliko knjigakoje se bave lucidnim sanjanjem. To su priru nici o tome kako lucidnosanjati i ine se vrlo u inkovitima. Me utim, nedostaje imrazumijevanješto lucidno sanjanje jest. Jedna od tih knjiga kaže nešto kao »nitko nezna što je lucidno sanjanje...« ajauvijek pomislim »vi ne znate štojelucidno sanjanje!« Da bi razumjeli što se doga a kad se projiciratebitno je imati dobru teoriju. Štoje teorija bolja, iskustva projekcije bite u inkovitija. Slabašne psihološke teorije pomo i e samo

djelomi no,i iskusit ete mnoge stvari koje ne mogu objasniti. Lucidno sanjanjejest astralna projekcija. Bit lucidnog sanjanja je da ste u snu svjesni dasanjate. Kao što sam ve rekao, svijet u koji idemo kad sanjamo zaokultiste je astralna razina. Me utim, suvremena psihologija to neprihva a. Ona ta iskustva naziva lucidnim sanjanjem. Zanimljivo je dapsiholozi nemaju objašnjenja o tome što su snovi. Neki od njih vjerujuda su snovi halucinacije koje se u mozgu stvaraju za vrijeme sna. Drugiimaju još udnije ideje o kolektivnom nesvjesnom i sli no. Frojdijancigledaju na snove kao na simboli ko podru je gdje su pohranjenapotiskivanja. Do odre ene granice ovakva su stajališta to na - alinepotpuna. U cjelini uzevši, psihološke ideje o snovima i lucidnom

sanjanju konfuzan su mozaik sukobljenih ideja o prirodi snova iiskustvulucidnog sanjanja. U najgorem slu aju, psihologijske ideje o snovima ilucidnom sanjanju mogu odvesti u intelektualni labirint žargona išpekulacija koje zbunjuju.U osnovi, »astralna projekcija« je okultisti ki pojam, »vantjelesnaiskustva« parapsihološki, a »lucidno sanjanje« psihološki pojam.

ObjedinjavanjeDosad smo govorili o tri razli ita naziva iskustva koje vas želimnau iti, i o porijeklu tih naziva. Bitno je shvatiti da svaki pojam poti eizdrugoga pogleda na svijet. Mnogi po etnici u astralnoj projekciji pitaju»koja je razlika izme u vantjelesnih iskustava i astralne projekcije?« ili»koja je razlika izme u vantjelesnih iskustava i lucidnog sanjanja?«Odgovor je da nazivi poti u od skupina ljudi s razli itim pogledima naprirodu i ovjeka. »To« je razlika. Rije i predstavljaju razli itatuma enjapojave, koja je iskustvo projiciranja. Bitno je nau iti kako se projiciratii na to emo se usredoto iti. Evo sheme:

Pojam: Pogled na svijetAstralna projekcija OkultizamVantjelesno iskustvo ParapsihologijaLucidno sanjanje PsihologijaMožda je najhitnije da razlika izme u pojmova poti e iz razli itihpogleda na ljudsku svijest i definiciju što zna i biti ovjekom. Nakondugoga razmišljanja zaklju io sam da postoje dva, me usobnoisklju ivana ina sagledavanja prirode ljudske svijesti. Može ih se opisati ovako:1.) Ljudska je svijest potpuno i isklju ivo proizvod mozga,što zna i, naše je postojanje fizi ko. Svi zakoni svijesti utemeljeni su uzakonima kemije, fizike i biologije. Temelj ljudske svijesti su fizi kiuzroci.Radi jednostavnosti ovo emo stanovište nazvati »materijalisti kim«.2.) Ljudska svijest nije fizi ka. Ljudska je svijest u osnovi

nefizi ka. Fizi ko tijelo nije uzrok svijesti nego je sredstvo njezinaizražavanjau fizi kom svijetu. Ovo emo stanovište nazvati »okultnim« jerga zastupaju okultisti.To je vitalna dihotomija s kojom smo suo eni: fizi ko organskotijelo je ili uzrok naše svijesti ili sredstvo kojim naša svijest komuniciras fizi kim svijetom.U odnosu na tri pojma koja sam naveo, i njima odgovaraju esvjetonazore, može se re i da parapsiholozi i psiholozi dijelematerijalisti kastajališta a okultisti su skloni idealisti kom pogledu na priroduljudske svijesti.No naravno, svi psiholozi i parapsiholozi ne moraju bitimaterijalisti onako kako sam definirao pojam. Imamo jedinstvenauvjerenjakoja ljudsku svijest mogu sagledavati u okviru koji je razli it odfizi koga. Ne želim re i da svi psiholozi i parapsiholozi vjeruju dajesvijest fizi ka. Želim re i da psihologija i parapsihologija u svomeslužbenomdijelu (ili pseudoslužbenom kod parapsihologije) kao akademskeznanstvene discipline nisu prihvatile okultne ideje o svijesti kaonefizi koj.I psihologija i parapsihologija su ponekad izuzetno materijalisti ke(bihejviorišti ka psihologija ili statisti ka parapsihologija).Ideja daje fizi ko tijelo uzrok svijesti na današnjim je sveu ilištimaslužbena platforma. To je osnova suvremene medicine, svihakademskih oblika znanosti od antropologije do sociologije, fizike ievolucijske biologije. Za suvremeno sveu ilište nema udnijih ideja odokultnih ideja o ljudskoj svijesti.Želio sam izložiti sve ideje. Svaka od njih obuhva a samo jedandio iskustva. Ako osje ate poriv odaberite onu koja vam najvišeodgovara. Najvažnije je biti otvoren prema svemu, posebice u podru juizmijenjenih stanja svijesti.

Metode astralne projekcijeSnovi kao put u astralnu projekcijuNakon teorije, posvetimo se praksi. Kako se astralno projicirati?Govorit u o dvije metode:1. Lucidnom sanjanju2. Transu.Postoji i tre a metoda koja se sastoji od vježbi vizualizacije.Bitno je voditi dnevnik o iskustvima. Treba vam konkretanzapis iskustava u izmijenjenim stanjima svijesti. Zašto? Zato što je vrlolako zaboraviti pojedinosti. Možda mislite da ete se ne ega sjetiti, alikao što je slu aj i sa snovima, vremenom ete zaboraviti. Ako zapišeteiskustva mo i ete im se vra ati. Lako je zaboraviti što se za vrijemeastralne projekcije stvarno dogodilo. Kad pokušam prepri ati što mise dogodilo u nekoj astralnoj projekciji, i pogledam što sam zapisao udnevnik, shvatim da sam zaboravio bitne dijelove ili da sam pomiješaodvije projekcije.Drugi je razlog pisanja dnevnika što ete kad se nakupidovoljno iskustva uvijek mo i razmisliti o onome što ste prethodnodoživjeli. U iskustvima možete otkriti sli nosti i pravila koja na drugina in ne bi uo ili. Na primjer, nakon što sam se projicirao tijekomnekoliko mjeseci pro itao sam dnevnik i otkrio obrazac koji seponavlja.Vidio sam da bih esto u svojoj projekciji pokušao poletjeti, ali kadbih se po eo uzdizati put bi mi blokirale grane. To se dešavaloneredovitote nisam vidio obrazac. Tek kad sam prou avao zapise koje samskupljao tijekom šest mjeseci shvatio sam da bi to moglo nešto zna iti.Shvatio sam da su grane koje me spre avaju u letu poruke podsvjesnogauma. Kad bi se u projekciji pojavilo drve e koje me spre ava u letenjusimboliziralo je ozbiljni nedostatak u mojoj li nosti. Trebalo mijevremenada shvatim simbolizam, ali po eo sam raditi na problemu. Vremenom,kako sam nadišao problem, više me tijekom projekcije nije mu ilodrve e.Ne samo daje ovo primjer zašto bi trebali voditi dnevnik,nego i primjer kako je osobnost u vrijeme projekcije naizgled »izvan«

i kako je projekcija oblik samoterapije. Ja sam dugo kraj kreveta držaobilježnicu. Kad bi se projicirao prvo što bih nakon vra anja na fizi kurazinu napravio bilo je zapisati sve ega sam se sje ao. Nekad samzapisao deset stranica (kad sam dobro zapamtio projekciju) a nekadsamo nekoliko redaka koje sam kasnije (obi no isti dan) dopunio.Ponekad bih zabilježio iskustvo tek dva ili više dana kasnije, ali to nepreporu ujem. Bilježio sam na dostupan papir. Poslije sam sve unio ura unalo. Vo enje dnevnika zahtijeva disciplinu. Tako i astralnaprojekcija. Onaje vještina. Neki njome jednostavno ovladaju a nekimatreba truda. Volim ukazati na analogiju izme u astralne projekcije isviranja na instrumentu. Neki su ro eni s talentom sviranja. Samo jenekolicina ro ena kao muzi ki geniji. Ve ina nas može nau iti sviratijedino vježbanjem. Možemo u iti s lako om ili uz puno truda i rada.Tako je i s astralnom projekcijom. Nema ni ega misti nog u u enjuastralne projekcije. Kao i u svemu drugome morate nau iti ispravnuteoriju, ispravne tehnike i vježbati ih. Dobit ete od njih onoliko kolikoste uložili. No za razliku od drugih vještina fizi koga svijeta, u astralnojprojekciji bitan je psihološki faktor. Inteligencija, osobnost,emocionalnipresjek, odgoj i sustav uvjerenja utjecat e na vještinu projiciranja. Naprimjer, ne morate mijenjati uvjerenja da biste nau ili svirati ili igratikošarku. Me utim, kad u ite astralnu projekciju, uvjerenja su presudna.Ako se držite odre enih uvjerenja bit e vam nemogu e astralno seprojicirati (ako ste na primjer cini ni materijalist). Neka bi vas uvjerenjamogla za vrijeme projekcije ozlijediti ili uplašiti (ako ste na primjerzadrtikrš anin koji vjeruje u pakao mogli biste se za vrijeme projekcije na iu paklu i vraški se uplašiti). Kad se astralno projicirate kre ete na putsamotransformacije.Teško je odrediti da li ste osoba koja e se lako projicirati iliete se morati pomu iti. Bolje je ne preuveli avati vlastite sposobnosti

dok ih ne budete mogli dokazati u praksi.Pretpostavljam da pomisao da se stalno instinktivno i nesvjesnoprojicirate oduzima uzbu enje i misti nu notu. Naravno, mislim naobi anproces zvan sanjanjem. Sanjanje i astralna projekcija usko su povezani.Kratko re eno, snovi su nesvjesne (ili instinktivne) astralne projekcije,

a astralne projekcije su svjesni snovi. Ispitajmo to detaljnije.Sanjamo svake no i. Možda se sljede eg jutra ne emo sjetitisnova, no to ne zna i da nismo sanjali. Vjerujte na rije da sanjatesvake no i, sje ali se ili ne. Govore i o teoriji ve sam nešto rekao osnovima. Rekao sam da psiholozi nemaju dobro objašnjenje snova.Okultisti tvrde daje sanjanje prijenos svijesti s fizi ke razine naastralnu.Nitko ne zna sa sigurnoš u što su snovi. Ali bitno je da nije važno štone znamo što su snovi jer sanjamo svake no i i imamo iskustvosanjanja.Stoga možemo izravno istraživati i prou avati snove, i tako do i dovlastitih zaklju aka o tome što snovi jesu ili nisu.Dio problema je stav. U našem društvu ne vjeruje se snovima.Op enito govore i, snove povezujemo s fantazijom i nestvarnim. Akoih i shvatimo ozbiljno to je ve inom na razini knjiga o tuma enju snovakoje daju jednostavna ograni ena objašnjenja zna enja snova.Na intelektualnijoj razini, prihva amo frojdijanske ili jungijanskeideje koje malo govore o konkretnoj injenici da sanjamo. Onese usredoto uju na simbolizam i zna enje snova, štoje važno aliimplicitnopobija konkretnu stvarnost injenice da naši snovi jesu stvarnaiskustva koja se doga aju u svijesti. Ima u tome ironije. Naše društvosa svojom fizi kom znanoš u ima nevjerojatno znanje i kontrolu nadfizi kim silama prirode (iako je to malo poreme ena kontrola) a s timprakti nim i doslovnim mentalitetom ne shva amo doslovno injenicuda sanjamo. Snovi su »simboli ki«, »subjektivni« i »psihološki« štozna ida nisu stvarni, nisu objektivni doga aji.Tako nas društvo uvjetuje nepovoljnim stavom prema sanjanjui dovodi u situaciju zanemarivanja iskustva sanjanja. Ako se želiteprojicirati prvo morate promijeniti ideje i uvjerenja o prirodi snova.Kad sanjate, »vi« ste »negdje« i inite »nešto«. Je li tako?Gdje god bili dok sanjate, u svakom slu aju ondje postojite, zar ne? Uvašem se snu svašta doga a: inite nešto, u odnosu ste s drugimljudima,uklju eni ste u razna zbivanja, itd. Stoga je re i da snovi nisu stvarnisuprotno od vašeg izravnog iskustva. Kad sanjate nešto doživljavate.

Morate shvatiti da su snovi stvarna iskustva svijesti.U osnovi vodimo dihotomi an život. Živimo dva života. Jedanvodimo na fizi koj razini, a drugi u svijetu u kojem se doga aju snovi.Oba su stvarna. Veoma se razlikuju, ali svaki je stvaran sam za sebe.Problem kod snova je da ih pokušavamo tuma iti pomo u fizi kogaživota.Fizi ki život ima odre ene zna ajke, od kojih je najosnovnijai najvažnija iskustvo prostora i vremena. Vrijeme i prostor imajuodre enezna ajke u normalnom budnom životu i um i percepcija uvjetovanisu zna ajkama prostora i vremena fizi koga svijeta. Na primjer, ufizi kom svijetu ne možemo vidjeti što je iza ugla, niti se možemokretatiunatrag u vremenu. Vrijeme je izuzetno snažan faktor našega budnogiskustva. Svi smo se rodili, ostarit emo i umrijeti; to je vrijeme. Tolikoje fundamentalno da ga ne dovodimo u pitanje.S obzirom na važnost vremena i prostora, i da ih uzimamozdravo za gotovo, snove tuma imo pomo u fizi koga iskustva vremenai prostora. No, što je svima poznato iz iskustva, snovi su besmisleniako o njima razmišljamo na temelju iskustva fizi koga svijeta.Uobi ajenje zaklju ak da snovi nisu stvarni, jer je, o ito, naše fizi ko iskustvostvarno.Ovaj zaklju ak previše toga uzima zdravo za gotovo. Zar nijemogu e da u svijetu snova postoji logika razli ita od logike fizi kogabudnog iskustva? Mogu li se u svijetu snova vrijeme i prostor ponašatidruk ije nego u fizi kom svijetu? Može li svijet snova biti autonoman,potpuno prirodan i imati vlastite zakone vremena i prostora?Ovo nas razmišljanje vra a okultnim idejama razina. Astralnarazina je svijet u kojem se odvija sanjanje, razli it od fizi koga svijeta,i funkcionira po prirodnim zakonima razli itima od prirodnih zakonafizi koga svijeta. Ne bih se u ovo dublje upuštao. Želio bih izložitistavovekoje svi uzimamo zdravo za gotovo. Želim naglasiti daje snove mogu eshvatiti kao objektivna iskustva. Nije bitno da li se slažete s okultnimidejama ili ne. Bitno je da svoje snove po nete shva ati ozbiljno, da

shvatite da tijekom sanjanja imate iskustvo koje je stvarno kao iiskustvou fizi kom svijetu.Ovu zadnju tvrdnju morate doživjeti iznutra, posebice da bividjeli usku vezu izme u snova i astralne projekcije. Uzmimo da susnovi stvarna i objektivna iskustva poput fizi kih, te pogledajmo odnosizme u podvojenih života koje živimo. Pogledajmo neke injenice osanjanju.Prva je: u pravilu slabije pamtimo snove nego budno iskustvoi nismo svjesni da sanjamo ili da živimo u fizi kom svijetu.Druga: kad sanjamo ne sje amo se injenica iz fizi koga života,niti shva amo da sanjamo ili da živimo u fizi kom svijetu.Obje su tvrdnje istinite. To je naše zajedni ko iskustvo, injeni nostanje. Trebamo se upitati što to zna i.To je razlog zašto snove ne smatramo jednakovrijednimabudnom životu. Snovi i budni život su gotovo potpuno odvojeni. Moždanetko i sanja o doga ajima koji su se dogodili tijekom budnoga stanjaili se netko sje a snova koji su bitni za budno stanje (kao npr. deja vuili predskazanje u snu). Op enito uzevši, prekid izme u sanjanja ibudnoga života osnovni je razlog koji našu fizi ku osobnost spije avapoistovjetiti se s osobom koja sanja.Možemo na ove injenice i druk ije gledati, tj. putem odnosaizme u budnog i sanjaju eg sebstva. Što može povezati budno stanje istanje iz snova? Sje anje. Sje anje je od presudne važnosti. Mojedosadašnje iskustvo je da se iz fizi kog u nefizi ki svijet može prenositisamo sje anje.Ne možemo se sjetiti snova kad smo u fizi kom svijetu niti sesje amo fizi kih iskustava kada sanjamo. U enje astralne projekcijesve e promijeniti. Evo funkcionalne definicije astralne projekcije:astralna projekcija je kontinuitet sje anja izme u budnog sebstva isebstva koje sanja. Kad u praksi ostvarite ovu definiciju bit eterealiziraniprakti ar astralne projekcije.Astralna projekcijaje san u kojemu ste svjesni budnoga života.»Lucidno sanjanje« se obi no odnosi na snove u kojima ste svjesni dasanjate. To je lijepo, ali shvatiti da sanjate ne zna i shvatiti svojidentitet

onako kako ga shva ate dok ste budni. U pravoj astralnoj projekcijivaš e identitet biti snažan kao i u budnom stanju. Upravo vas to želimnau iti: kako prenijeti budni identitet u svijet gdje se doga aju snovi.Možete to nazvati vantjelesnim iskustvom, astralnom projekcijom ililucidnim sanjanjem. Bitno je shvatiti da pokušavate prenijeti budni umu svijet snova.Izme u snova i astralne projekcije postoji cijeli spektar svijesti.Astralna projekcija nije crno-bijela pojava. Nije potpuno razli ita odsanjanja. Snovi i astralna projekcija se pretapaju. Kriterij da lijeiskustvoviše astralna projekcija ili sanjanje je koliko ste unijeli budni identitet usanjanje. Ja sam se uvjetovao da shvatim kad sam u svijetu snova.Kad shvatim da sam u svijetu snova smatram se »lucidnim« i bilježimsvoje iskustvo u dnevnik. Tj., razlikujem snove i astralnu projekcijusvjesnom spoznajom da sam u svijetu snova. Ponekad se možda nesjetim kako se zovem, ali ako se sjetim da sam ponovo na istom mjestuto mije kriterij da sam imao projekciju.Kad se projiciram jasno se sje am tko sam u fizi kom svijetu.Shva am da samo to ja, Don, ali više ili manje svjestan sam da Donviše nije u fizi kom svijetu. Da budem potpuno iskren, kad seprojicirampotpuno sam zaprepašten. Osnovni osje aj kad se projiciram je upravoto: zaprepaštenje. Zaprepašten sam da sam to ja, ali ne u poznatomsvijetu. Stojim ondje (ili lebdim) i esto se s intenzivnom radoznaloš upitam gdje u stvari jesam. Astralnim projekcijama ve inom upravljaradoznalost. Istražujem svoj okoliš. Razgovaram s ljudima koje sre emi postavljam im pitanja. Vidim li knjige pokušat u ih itati (to mijeve inom teško). Pokušat u prou iti mjesto gdje se nalazim.

esto se tijekom projekcije prisjetim pro itanih knjiga o astralnojprojekciji i pokušavam initi ono što sam pro itao. Dakle, želimoizgraditi mostove izme u budne osobnosti i osobnosti koja sanja. Uastralnoj projekciji pomo i e sve što ja a vezu izme u budne ispavaju eosobnosti. Napor po inje u fizi kom sebstvu. To zna i da vi, osobakoja ita ovu knjigu, morate u initi napor i premostiti barijeru izme uvas i vašeg drugog ja koje živi u svijetu snova kad budno ja spava. Ustvari postoji samo jedno bi e koje objedinjuje dva života i to je bi e

šire »ja« koje obuhva a i budno i spavaju e ja. Što možete u initi?Sjetiti se snova - ovo je važan prvi korak. Vodite dnevnikzato što e vam pomo i da se bolje sje ate snova.Druga vježba: kad se ujutro probudite, prije no što išta u inite,ležite u krevetu, opustite se i pokušajte se sjetiti snova koje ste sanjaliprošle no i. Zaustavite druge misli. Ve inom se pri bu enjupokušavamokoncentrirati na ono što moramo u initi toga dana. Nemojte to initi.Umjesto toga se opustite i usredoto ite se na snove. Obi no se baremmalo sje amo što smo sanjali. Ako se opustite i koncentrirate na dijelisna kojeg se sje ate iznenadit ete se što se polako prisje ate cijelogasna.Ove e vježbe oja ati vezu izme u budne osobnosti i osobnostikoja sanja. Kad se po nete projicirati presudno je u trenutku povratkau budno stanje sjetiti se što se doga alo tijekom projekcije. Nije dobroako se projicirate i sve zaboravite jer ste u osnovi potra ili vrijeme.Vjerujte mi na rije , lagano je kad se vratite u fizi ki svijet zaboravitiprojekciju. I meni se to bezbroj puta dogodilo.Kad se vratite iz projekcije zabilježite što vam se tijekom njedoga alo. Najhitnije je sjetiti se što ste doživjeli i zapisati.Vidjet ete daje povratak u tijelo kraj projekcije. Znat eteda ste ponovo u tijelu jer ete osjetiti da tijelo leži u krevetu ili kako jesmješteno. Kad osjetite da vam se svijest vratila u tijelo, napravite onošto sam rekao: opustite se i pokušajte se sjetiti što se dogodilo zavrijemeprojekcije. Za to vam treba 5 minuta. Kad ste se sjetili zapišite.Vremenom ete se lako sjetiti svega što vam se dogodilo. Samo seopustite i koncentrirajte. Detalji e do i.Tijekom vremena, kako sam postajao uspješniji u projekciji, inakon što sam potpuno zaboravio nekoliko stvarno dobrih projekcija,stekao sam naviku sjetiti se projekcije još dok sam u njoj! Nekolikoputa sam jednostavno za vrijeme projekcije sjeo i mentalno zabilježiosve što mi se dogodilo do tog trenutka projekcije s eksplicitnomnamjerom da se prisjetim svega kad se vratim u fizi ki svijet. Imao samprojekcije u kojima sam doslovce zapisivao što mi se dogodilo tijekomprojekcije! Uzimam to vrlo ozbiljno; u svijetu snova našao bih olovku ipapir i zapisao što mi se doga alo u projekciji! Ne treba re i daje

tako puno lakše sjetiti se iskustava iz projekcije i nakon povratka ufizi ki svijet.Pokušajte i vi: kad postanete svjesni u svijetu snova zabilježitešto vam se doga alo s eksplicitnim ciljem da ete isto zapisati kad sevratite na fizi ku razinu.

Vježbe samouvjetovanjaPostoje i druge vježbe za kontinuitet sje anja izme u budnogai sanjaju eg jastva. Govorit u o vježbama samouvjetovanja, važnimosnovnim tehnikama za postizanje svjesnosti u snovima. Poznate su ina i ete ih u knjigama o tehnikama astralne projekcije (npr. Rogo,Ophiel, Fox i dr. iz bibliografije) koje koriste snove kao put u astralnuprojekciju.Vježbe samouvjetovanja su, u stvari, sugestije. Ideja je da ese, ako ih ponavljate dovoljno dugo, ostvariti. Želite ostvariti dvijesugestije:U snu ete na i klju kako pobuditi lucidnostU snu ete postati lucidniMorate sami sebe uvjeriti da ete se projicirati. Do spontaneprojekcije dolazi samo u rijetkim prilikama. Ve ini nas potrebna je jakaželja za postizanjem projekcije. U svojoj knjizi Napuštanje tijela(Leaving the Body) Rogo ovo naziva »metodom želje« koju temelji naidejama iz Yramove knjige o astralnoj projekciji. Metoda je neprestanoodržavanje želje da se astralno projicirate. Tijekom budnoga stanjatreba stoje više mogu e misliti o astralnoj projekciji. Govorite si»Projicirat u se«, »Nau it u kako se projicirati«, itd. Nemojte togovoriti s pola snage, morate u te tvrdnje stvarno povjerovati. Trebaterazviti gotovu nadljudsku odlu nost da ete se projicirati.Ovdje su bitne dvije stvari. Prva je priznati daje astralna projekcijastvarno iskustvo. To je bitno zbog toga što e i najmanji skepticizamsprije iti projiciranje. Kad se uvjerite daje astralna projekcija mogu ai da ete ju posti i, otvarate tu mogu nost u svome umu. Kao i u svemudrugome morate u nešto vjerovati da bi to mogli u initi. Druga bitnastvar je da koncentrirate snagu želje. Želja je velika mo . Okultizam

i kako kontrolirati želju za postizanje ciljeva (to je bitan dio ritualnemagije).Znamo da ono što se doga a u snu ne mora biti mogu e u

budnom životu. U snu možda poznajete nekoga koga ne poznajete ufizi kome životu. Možda ste u snu u poznatom okruženju ali supredmetii pojave udni. Na primjer, u snu se možete nalaziti u svojoj ku i, ali jenamještaj druk iji ili je nešto o ito druk ije. Može biti nešto jošspektakularnije.Možda u snu vidite kako životinje lete - ili pri aju!Kad se prvi put probudite u snu možda ete biti savršenostabilni. U tom ste slu aju stvarno ondje! Uspjeli ste! Astralno seprojicirate. Što dalje govorit emo u sljede im poglavljima.Na kraju ovoga dijela o uporabi snova kao putu u astralnuprojekciju sumirat u klju ne zaklju ke i navesti vježbe.Morate promijeniti stavove o prirodi snova. Snove trebaprihvatiti kao stvarni i vrijedni dio ljudskoga iskustva.Vodite dnevnik o iskustvima. Možete imati dnevnik za snove iza astralnu projekciju, a možete imati i dva zasebna dnevnika. Usvakomslu aju bitno je zapisivati iskustva iz svijeta snova.Shvatite snove i astralnu projekciju kao neprekinuti spektarstanja svijesti. U snu niste svjesni fizi ke razine, a u astralnoj projekcijiste svjesni života na fizi koj razini. Svijest se može nalaziti bilo gdjeizme u ova dva ekstrema stvarne prakse.Oja ajte sje anje na ono što se doga a tijekom snova. Tozna i da morate upotrijebiti sje anje kao most izme u budnog iskustvai iskustva sanjanja.Što se ja e želite projicirati, lakše ete se projicirati.Nau ite se osvijestiti tijekom sna. To se najlakše postižeuporabom udnih i stranih doga aja koji se javljaju u snu.Evo na posljetku vježbi:Kad se ujutro probudite, prije no što po nete misliti o drugimstvarima pokušajte se sjetiti snova.Zapišite sve ega se sjetite.Zapišite popis svih neobi nih stvari koje su vam se dogodile usnu - pri tom mislim sve što se u snu dogodilo a nemogu e je ufizi komsvijetu.Tijekom dana zastanite i budite svjesni sami sebe. Razmišljajte

o tome tko ste, gdje živite, gdje se nalazite (kod ku e, u školi i si.).Zatim si recite da ete isto u initi i za vrijeme sna. inite to što je eš emogu e.Kad idete na spavanje meditirajte na sljede e misli: »No asu za vrijeme sna postati svjestan da sanjam. Ako u snu vidim da mi se

doga a nešto udno, postat u svjestan da sanjam.«Ovim ete vježbama, kao i drugima koje u tek spomenuti,bitno unaprijediti sposobnost astralnog projiciranja.

Kako se astralno projicirati?

METODA TRANSA

Vidjeli smo kako putem snova posti i astralnu projekciju.Me utim, puni smo predrasuda o stvarno i snova, tako da se prijenosbudnoga uma u svijet snova ne ini velikim postignu em, unatoinjenici

da to ini vrlo malo ljudi. Postati svjestan u snu ne ini se »pravimuspjehom«. Naglasio bih da biti svjestan tijekom sna zna i isto što iprenijeti budni um u svijet snova. Kad bi nekako izravno iznijeli svijests fizi ke razine bez korištenja snova kao posrednog sredstva bili bi jošsigurniji da smo imali »pravu« astralnu projekciju. Na sre u, postojiizravna metoda kojom se dolazi na unutrašnje razine i njome sam senajviše puta astralno projicirao. Nazivam je »metodom transa«, jer unjoj treba posti i stanje transa.Štoje trans? Iskreno govore i ne znam postoji li to na definicija.To je stanje svijesti u kojem više niste fokusirani na fizi ki svijet. Znamda stanje transa možete posti i hipnozom ili meditacijom, a mojametodanalikuje meditaciji. Za naš cilj nije presudno znati definiciju transa.Bitnijeje nau iti kako ga posti i, o emu u sad govoriti.U emu se razlikuje projekcija putem transa od projekcijeputem snova? Prvi je na in izravniji. Time mislim da kod transa nemorate zaspati. Kad prelazite granicu i ulazite u nefizi ka podru jasvijestje netaknuta. Tako ete prvo osjetiti »napuštanje tijela«. Tijekomprenošenjabudne svijesti u svijet snova bit ete svjesni ina napuštanjafizi koga tijela. Kad se ondje na ete, vidjet ete da iskustvo sli iiskustvubudnosti u snu, ali je dolazak druk iji.Dosad smo vidjeli povezanost astralne projekcije i lucidnogsanjanja. Postati svjestan u snu - što zna i prijenos budnog uma ustanje sna - j e u osnovi astralna projekcija. Još jednom se vidi vezaizme u vantjelesnog iskustva i astralne projekcije putem transa, jer

doslovce osje ate da napuštate tijelo. To nije, osjetit ete da se svijest»odvaja« od fizi koga tijela. ini mi se daje ovaj osjet više u skladu sonim što ljudi misle o vantjelesnim iskustvima. Razlika izme uprojekcijeputem transa koju nazivate vantjelesnim iskustvom i astralne projekcijesvodi se na koncept - kuda idete kad napustite tijelo. Konceptvantjelesnogiskustva podrazumijeva da ste kao bestjelesna svijest još uvijeku fizi kom svijetu, a astralna projekcija implicira da ste na nefizi kimrazinama. Kad se nau ite projicirati putem transa, sami ete vidjeti dasvijest više nije u fizi kom svijetu. Ako želimo biti konzistentni trebalibiiskustvo nazvati astralnom projekcijom. No ponavljam da naziv nijebitan. Bitno je doživjeti iskustvo.Vratimo se ideji da putem transa prenosimo svijest iz fizi kogu nefizi ki svijet. Moje je iskustvo s projekcijom putem transa da sumogu e dvije stvari: 1. Nema prekida svjesnosti i izravno ulazim uiskustvo projekcije ili 2. Prekid u svjesnosti traje dijeli sekunde i zatimsam u projekciji. U oba slu aja prijelaz je izravan, ne nalikuje metodiputem snova gdje možete spavati satima prije no što postanete svjesni.U metodi putem transa direktno dolazite s fizi ke razine u projekciju.Evo stupnjeva u postizanju transa, a zatim emo u pojedinostimapogledati cijeli proces i to no navesti što je potrebno za takvuprojekciju.Ulazak u trans po inje isto kao i spavanje. Ležite u krevetu iduboko se opuštate. Me utim, ne padate u san. Da biste ušli u transdok tijelo pada u san neka um ostane budan. Još u to pobliže objasniti.Ako uspijete da vam um ostane budan dok tijelo pada u san, osjetitete da ste iskliznuli iz tijela. U ovom trenutku na i ete se na jednoj od

razina ili u praznini. U svakom slu aju, astralno se projicirate. Zatimete imati niz doga aja, sve dok nešto ne prekine trans (kao što je

zvonjava telefona, ili si.). Možda ete se u projekciji htjeti probuditi(ako ste u nekoj opasnoj ili zastrašuju oj situaciji). To je dakle cijeliproces. Razmotrimo svaki korak zasebno.

POSTIZANJE TRANSADakle, ležite u krevetu i želite se astralno projcirati. Što u initi?

Prvo, evo nekoliko uputa o optimalnim uvjetima za postizanje transa.Najbolje je biti malo umoran. Ne previše, jer ete odmahzaspati. Nije dobro biti ni previše budan jer se ne ete mo i dovoljnoopustiti da u ete u trans.Tijelo neka bude u ugodnom položaju. Otkrio sam daje najboljeležati na le ima, glave udobno smještene na jastuku, a rukuopuštenih pored tijela, ili preba enih na grudima. Tijekom vježbe eteotkriti koji vam je položaj najugodniji.Op enito, treba minimalizirati ometanja. Otkrio sam da memalo izvanjske buke ne sprje ava u postizanju transa. No zvonjavatelefona puno me je puta izbacila iz transa. Bitno je da temperaturatijela bude ugodna.Dakle, ležite u krevetu, malo umorni, tiho je, osje ate se ugodnoi želite se projicirati. Što sljede e? Samo se opustite. Sad trebate po etis onim što sam rekao; pokušajte da tijelo zaspi a um istodobno ostanebudnim. Kako to posti i?Dvije su stvari presudne: koncentracija i opuštanje. Oboje trebaposti i istodobno. Morate ostati opušteni ali dok se tijelo opušta ummora biti budan. Kako? U osnovi, mislite o emu god ho ete. Neki evam ljudi re i da morate misliti o odre enim stvarima, ili neštovizualizirati,i možete to svakako u initi, ali to nije imperativ. Morate samo ostatibudni.Kad ulazim u trans ne meditiram ni na što posebno. Umjestotoga gledam u tamu iza zatvorenih o iju i jednostavno zurim. Govorimsam sebi da želim napustiti tijelo; ne samo da mislim o tome, negostvarno »osje am« da ga želim napustiti. Istodobno opuštam tijelo.Najhitnije je misliti na to da se ostane budnim. Fokusirajte umna injenicu da ste svjesni sebe. To je najpresudnije: ostati budan. Akozaspite bit e to zato što niste ostali svjesni sebe i skliznuli ste u svijetsnova. Ono što želite je svjesno prije i u svijet snova. Mislite o emugod želite, ali kad se um po ne udaljavati ili previše sanjariti, vratitesvjesnost u središte. To je bitno, jer ako se promatrate kad no u padateu san primijetit ete da um nasumi no luta. Na um vam padaju raznemisli: što vam se taj dan dogodilo, o emu ste brinuli, koga volite. Kadpadate u san gubite se u mislima. Sljede e ega ste svjesnije da seujutro budite s blijedim sje anjem na snove koje ste sanjali. Ne želite

da vam se to dogodi kad ulazite u trans. Um može lutati ali ga vra ajtenatrag u svjesnost o tome da ležite u krevetu i želite se astralnoprojicirati.Presudno je ostati svjestan.Svo se vrijeme, naravno, nastavljate opuštati. Tijelo u odre enomtrenutku može postati teškim, kad po ne padati u san. To je uredu. Želite da se to dogodi.Kad ulazim u trans koncentriram se na dvije stvari:Zurim u tamu iza zatvorenih o iju.Potpuno sam svjestan osjeta tijela koje leži na krevetu.Opuštanjem se mijenja percepcija obje stvari. Tama se mijenjai vidim razne slike. Mijenja se i osjet tijela. Te mi promjene dopuštaju»napustiti« tijelo. Najhitnije kod napuštanja tijela je sljede e:Zurim u tamu iza zatvorenih o ijuSvjestan sam tjelesnih osjetaSve se dublje opuštamMislim u sebi »sad u napustiti tijelo«, »sad u se projicirati« isi. Dešavaju se promjene u onome što vidim iza zatvorenih o iju i uosjetu tijela. ekam da se te promjene dogode tako da se mogu»projicirati« ili »oti i«.

HIPNAGOGI KE SLIKEZurim u tamu iza zatvorenih o iju. Uskoro ete i sami vidjetida tama nije jednoli na; u njoj se nešto pomi e. Ono što ja vidim doimase poput milijardi malenih bodlji elektri nožutog svjetla koje se mi u naudan i neopisiv na in. Sama je slika blijeda i nije se lako usredoto iti.

Želio bih u potpunosti razjasniti da odsad kad kažem »vidim«doslovno mislim. Ne govorim o izmišljanju ili zamišljanju. Niti ovizualiziranjuputem tre eg oka. Doslovce vidim ono što opisujem. Ništaod toga nije fantazija. Stvarno vidim sa zatvorenim o ima.Svi koji su imali iskustva s izmijenjenim stanjima svijesti znajuo emu govorim. Vi koji niste imali takvih iskustava možete prihvatitiovo što govorim. Ako ete vježbati i sami možete isto doživjeti ishvatitio emu govorim.Još ujednom ponoviti. Zamislite kako izgledate. Zatim zamislite

kako izgleda vaša majka. U redu. Upravo ste vidjeli »slike«, zar ne?Zamislili ste vaše i maj ino lice. Stvorili ste slike pomo u uma.Ali, ne govorim o tome. Kao što sam ve rekao, odsad kadkažem »vidim« ovo ili ono, doslovce mislim. To je druk ije odzamišljanja.U stvari, kad vidim nešto poput malih bodlji svjetla, moguistodobno zamisliti što god želim. To su dva razli ita procesa.Malene bodlje svjetla nisu moja uobrazija. Psiholozi su zamijetilitu pojavu i nazvali ju »ideoretinalnim svjetlom« (tako er ete na ipojmove »eigenlicht« i »entopijska svjetla« - pogledajte bibliografiju,Mavromatisa). Mnogi su ljudi vidjeli ta svjetla i psiholozi su zabilježilirazne slu ajeve. Mnogi ih vide povrh normalne slike, tj. s otvorenim

ima. Možda i vi.Sada zatvorite o i i zurite u tamu. Što vidite? Zurite u tamu,pokušajte se usredoto iti. Ugasite svjetla u prostoriji ili ekajte dapadneno , i pokušajte ponovo u mraku.Velika je vjerojatnost da ete i vi vidjeti ideoretinalna svjetla.Možda ete vidjeti i nešto drugo; blijede boje koje se kre u na udnena ine. Možete vidjeti naknadne slike onoga što ste prethodno gledahzatvorenih o iju. Pri ekajte da iš eznu i po nite gledati. Ljudi viderazli ite stvari iza zatvorenih o iju. Važno je: 1. Nau iti da možetevidjetinešto iza zatvorenih o iju, i 2. Gledati u ono što vidite iza zatvorenih

iju dok istodobno pokušavate u i u trans.Vratimo se ideoretinalnim svjetlima. Ve ina psihologa smatrada su ta mala pomi na svjetla efekt nasumi ne interakcije o iju i svjetla.Oni ih objašnjavaju kao u inak svjetla koje se nasumi no odbija unutaroka i pobu uje retinu, odašilju i živ ane impulse mozgu, gdje se tenasumi ne estice svjetla percipiraju kao ideoretinalno svjetlo. Ja samna temelju vlastita iskustva zaklju io daje ono ulaz u astralnu razinu.Posve druk iji zaklju ak, zar ne?Vratimo se iskustvu transa. Zurim u tamu iza zatvorenih o iju ividim ideoretinalno svjetlo. Promatram ga kako se pomi e i talasa naposeban na in. Dok se tijelo opušta, u odre enom trenutku tama izazatvorenih o iju nije više jednoli na. Transformira se i dobivatrodimenzionalni

izgled. Po inje izgledati kao prostor u koji mogu, ako želim,i. Me utim ne mogu, jer još uvijek osje am kako mi se ruke oslanjaju

na krevet. No gledam u tamu a taj se prostor po inje vrtložiti na udanna in dok istodobno još uvijek vidim ideoretinalno svjetlo kako sevrtložiu mra nom prostoru.Vrlo je važno povezati promjene u viziji s promjenama kojeosje am u tijelu. Doga aju se istodobno. Kako postajem opuštenijidah mi se smiruje i postaje pravilan, osje am se sve težim, kao kadosje ate da ete utonuti u san, osim što ja ne padam u san. Negdje utrenutku kad me savlada osje aj težine, tama iza o iju pretvara se utamni prostor u koj i mogu u i. Osj e am kako kroz mene prolazevaloviopuštanja. Za one koji su upoznati s valovima u mozgu, mislim daulazimu alfa valove. Oni zna e stanje duboke opuštenosti. No još sam uvijeksvjestan da mi tijelo leži na krevetu, i još uvijek mogu uti zvukove kojidolaze izvana.Me utim, ubrzo nakon ovoga trenutka u mra nom se prostorupo inju doga ati udne stvari. U tami iza zatvorenih o iju vidimpurpurno svjetlo. Kao da se neka od malenih žutih svjetalarascvjetavajuu purpurno svjetlo, ali samo na trenutak. Ugledam ih i zatim nestanu.Druga udna stvar je da se žuto svjetlo rascvjetava i otvara unešto što se doima kao kružni prozor! Ponekad ostaje na trenutakotvorenim ali ne vidim ništa unutar toga i onda se zatvori. Drugi putžutose svjetlo rascvjetava i mogu stvarno vidjeti nešto u njemu, kao dagledam kroz mali prozor. Jednom sam vidio drve e, drugi put otvorenavrata. Kad se žuto svjetlo ovako rascvjeta, lik se dulje zadrži negopurpurno svjetlo. Purpurna svjetla dolaze i odlaze, ali ovi maleni»prozor i« ostaju otvoreni nekoliko sekundi.Jednom sam to vidio u mraku i tu se da tako kažem branaotvorila i nakon toga sam vidio brojne zanimljive stvari. Sad bih trebaouvesti jednu novu ideju. Kad vidite nešto u mraku iza zatvorenih o ijuto se naziva »hipnagogi ke slike«. U bibliografiji je knjigaMavromatisa

pod nazivom Hypnogogia. Cijela knjiga govori o hipnagogi kimslikama. Za astralnu projekciju to je bitno podru je istraživanja i ja jetoplo preporu ujem.Kako se trans produbljuje vidjet ete hipnagogi ke slike. Ustvari, one su znak da se približava astralna projekcija i da ete brzomo i napustiti tijelo.Psiholozi znaju za hipnagogi ke slike oko 100 godina. Pojam»hipnagogija« odnosi se na stanje svijesti izme u budnoga stanja i sna.Neki psiholozi smatraju hipnagogiju grani nim stanjem prije ulaska usan, a grani no stanje kod bu enja »hipnopompi kim«. Ova razlika zanas nije važna jer se oba stanja odnose najedno stanje svijesti; grani nostanje izme u jave i sna. Stoga meni hipnagogija zna i stanje izme ujave i sna. Što se ti e astralne projekcije bitna nam je hipnagogija kodpadanja u san jer je izlazak iz astralne projekcije trenuta an. Kodastralne projekcije nema hipnopompi kog stanja. Svijest pri izlasku izastralne razine odmah prelazi na fizi ku razinu.Hipnagogiju su otkrili psiholozi koji su prou avali snove. Usvome su istraživanju otkrili da ljudi dok su još budni iza zatvorenih

iju vide jasne slike koje su nazvali hipnagogi kim slikama. Možetevidjeti lica, razne prizore, krajolike, udne boje, obojane dimne oblake,treperava svjetla, stvorenja iz no ne more, bilo što. A neki ljudi osje ajuhipnagogi ke mirise i uju hipnagogi ke zvukove.Slijede izvaci iz moga dnevnika astralne projekcije, posebiceo hipnagogi kim slikama koje sam vidio prije no što sam napustiotijelo.Zamijetit ete kako su raznolike i nepredvidive.1.. . . po eo sam gubiti svijest o fizi kom svijetu i iš ezavati.Zatim sam osjetio da se ponovo nalazim u fizi kom tijelu. Izazatvorenih

iju vidio sam hipnagogi ke slike. inilo mi se da u mene zuri neštopoput patke - ne znam to no kakav je lik bio, nije se micao. Slika jebila lelujava poput vala koji nastaje kad dva kamena bacite u vodu.Donji val je prekrivao neki krajolik. Izgubio sam sliku i probudio se.2.Osje ao sam da bih iako ležim na krevetu ubrzo mogao »oti i«.

Uskoro sam vidio hipnagogi ke slike izvanjskog krajolika; drve e,ku e,plavo nebo. »Ušao« sam u slike i našao se u predgra u grada...3.Današnje iskustvo sastojalo se samo od hipnagogi kih slika.Ne sje am se da sam stvarno napustio tijelo. Tijekom doga aja ijiopisi slijede bio sam svjestan da ležim na krevetu u fizi kom tijelu inisam se astralno projicirao.Vidio sam nakratko valove. Izgledali su kao je netko baciokamen u vodu, osim što su se rasprostirali naopako, od periferije premasredištu. Valovi su se pojavili u tami iza mojih o iju.Valovi su iš ezli i promatrao sam tamu iza zatvorenih o iju.Vidio sam kružno vrtložno gibanje koje se pretvorilo u rupu. U rupisam vidio žensko lice. Bila je to zrela cmokosa žena (na krajutridesetih).Lice se deformiralo. eljusti su postale groteskne i velike a lice joj jeobraslo dlakom. Liceje postalo majmunoliko, iako je i dalje sli ilo naprvobitno. Ovo novo lice imalo je okrugliju lubanju i manje naglašenejagodice i eljusti. Ta su lica bila u koloru i izgledala su kao fotografije.Majmunoliko liceje nestalo. Zatim sam vidio muško lice. Onje izgleda razgovarao s nekim, iako nisam ništa uo. Po odje i se inilodaje iz devetnaestoga stolje a. Njegov je lik bio animiran, crno-bijeli.Lik muškarca je izblijedio. Osje ao sam da tonem i sve seviše opuštam. O i su mi bile zatvorene ali sve sam mogao vidjeti. Vidiosam prekrasnu dinami nu panoramu u vrtložnoj plavoj boji. Plava bojaje bila nešto tamnija od boje neba. Oblik je bio amorfan. Uokvireno jene im što nisam prepoznao. I to je izblijedilo.Nastavio sam se koncentrirati i ispred mene se pojavilo purpurnosvjetlo, kao fini dimni oblak. Izblijedilo je. Nastavio sam sekoncentrirati, iako opušten, na vizualno polje.Ispred mene se pojavio neki oblik. Vrlo udan, teško gajeopisati. Kao strip u raznim nijansama crvene, sive i bijele. Podsje ao jena egipatske hijeroglife. Izgledao je kao obrazac znakova, ali u obrascusu bili žensko lice i tijelo, iako su izgledali apstraktno a ne stvarno.Obrazac se promijenio tri puta. Prvo je izgledao kao »vatra« ili nekaistaljena teku ina, ulijevaju i se najednom mjestu, odlaze i u drugome,

kao da imate dvije otvorene boce, jednu punu a drugu praznu, ateku inase prelijeva iz jedne u drugu. Stvarno ne znam što sam vidio. Zatim jesve iš ezlo a ja sam zaspao i sanjao razne snove.4.... Osjetio sam da ponovo ležim na krevetu u fizi kom tijelu.Opustio sam se i zurio u tamu iza zatvorenih o iju. Gotovo odmah,po ele su se javljati hipnagogi ke slike. Slike su bile žive i u jakimbojama. Vidio sam lica ljudi tamne kože. Izgledala su kao indijanska.Kad bih lice vidio iz jednoga ugla, ono bi promijenilo ugao i pretvorilose u drugo lice. Kad su lica prestala »rotirati«, pomaknula su se upozadinu i mogao sam ih vidjeti sva zajedno, omotana u ameri kuzastavu.Kako se slika udaljavala pokušao sam joj se približiti. To jedjelovalo i sad sam stajao u mojoj novoj sobi u potkrovlju. Plutao samkroz krov i izašao sam van . ..Ovo vam je trebalo predo iti duh hipnagogi kih slika. Kolikoznam nema odre enog razloga za njihovo pojavljivanje. Prije sam sebavio tuma enjem mogu eg simboli kog zna enja, ali odustao sam jerje puno tih likova apstraktno i besmisleno.Želio bih spomenuti jednu posebnu vrstu hipnagogi kih slikakoje se možda pojave i vama. Ležat ete i prepuštat se transu i iznenadaete gledati u sobu u kojoj se nalazite kao da ste u njoj usred dana.

Kao da vidite svoju sobu kroz zatvorene o ne kapke. Meni se to estodoga alo. To bi mogla biti prva hipnagogi ka slika koju ete vidjetikad po enete vježbati projekciju. Bitno je da kad vam se to dogodiznate daje to hipnagogi ka slika i daju upotrijebite kao dokaz da eteuskoro napustiti tijelo. Obi no slika sobe iš ezava i slijede drugehipnagogi ke slike.Na posljetku, još nešto o hipnagogiji. Ve sam rekao da psiholozine znaju objasniti što uzrokuje hipnagogiju. S druge strane, okultistiimaju objašnjenja hipnagogije, iako je druk ije nazivaju. Oni jenazivaju»vidovitoš u«. Za njih su te slike svojevrsna vidovitost. Okultistismatraju da vidovitost nastaje uslijed premještanja svijesti s fizi kogatijelo na eteri ko, astralno ili mentalno. Stvarno objašnjenje uklju uje iteoriju o akrama. Ovdje ne bih želio objašnjavati što su akre. Dobre

knjige o tome su C. W. Leadbeaterove The Chakras i Clairvoyance(pogledajte u bibliografiji). Oni koji se ve razumiju u akre vidjet eda sam u dva navedena citata iz dnevnika rekao da sam vidio neštopoput valova koji nastaju uslijed pada kamena u vodu. Vjerujem da suto bila izravna iskustva akri (posebice akre tre ega oka).Tako er želim re i da se ne plašite hipnagogi kih slika. Moždaete vidjeti rotiraju a tijela ili nešto što e vas uplašiti. No, slike ne

mogu povrijediti. Bitno je da nešto vidite. Uskoro ete napustiti tijelo.Ako se uplašite u inite nešto za opuštanje. Gledajte hladnokrvno štogod da se pojavi. Ako se previše uznemirite prekinut ete trans. I nezaboravite, svo se vrijeme pokušavate što je mogu e više opustiti.

KINESTETI KI OSJETISvjesnost tjelesnih osjeta naziva se »kinesteti ki osjet«. Premarje niku definicija kinestetike je: osjet koji nastaje putem živ anihelemenata u miši ima, tetivama i ligamentima a stimuliranje tjelesnimpokretima i napetoš u; iskustvo koje nastaje zbog tih uzroka.Kinesteti ki osjet je svijest tijela i njegova kretanja. To je oblikpercepcije, poput vida, sluha i si. Biti svjestan gdje vam se nalazi ruka,bedra koje se oslanja na stolicu, sve su to kinesteti ki osjeti. Svijest otijelu koje leži na krevetu je kinesteti ki osjet. Usredoto enje nakinesteti kiosjet je presudni dio odlaska u trans.Ve sam rekao da se koncentriram na tijelo koje leži na krevetu,trans se produbljuje, a kinesteti ki se osjeti mijenjaju. Možete ihiskoristiti, ne samo kao na in fokusiranja svijesti, nego kao znak dauskoro možete napustiti tijelo. Mijenja se osje aj za tijelo i upravoputem tih promjena znam da mogu napustiti tijelo. Sad u ih opisati.Prvo, svjesni ste tijela koje leži na krevetu. Malo ste umorni ipolako se opuštate. Kako se opuštate, tijelo vam je sve teže. Možeteosjetiti valove opuštanja, treperenje na koži ili srse koji prolaze tijelom.Sve ste opušteniji. Tijelo vam postaje težim i težim. Na posljetkuse, iznenada, ini da tijelo kliže unatrag, ili da padate, ili da tijelo blagopluta prema dolje. Sve su to mogu i kinesteti ki osjeti. Prije toga stemožda vidjeli hipnagogi ke slike. U svakom slu aju nemojte se uplašiti.Prepustite se osje aju jer ete napustiti tijelo. Želite da se to dogodi.Kad se po ne doga ati padat ete, klizati se ili propadati u potpunu

tamu. Nemojte brinuti zbog tame. To je praznina o kojoj sam vegovorio. Sasvim je u redu biti u praznini. Propadat ete, uklizavati i si.u prazninu. Napustili ste tijelo. Izvan njega ste. U praznini ste.Ako se to dogodilo možete se ispraviti i »poletjeti« kroz prazninu.Možete se kretati po praznini. Tu se ništa ne doga a no možetese proizvoljno gibati. Praznina je ugodno mjesto gdje možete sjesti (ililetjeti) i uživati u tišini.Ako želite do i na jednu od razina pokušajte si pogledati uruke. Možda e vam biti teško staviti ruke ispred lica, no u inite to.Prvo ih ne ete vidjeti. Zurite u mjesto gdje bi vam trebale biti ruke.Mi ite prstima, pokušajte micati ruke. Uskoro ete ispred sebe vidjetioblik prstiju i ruku. Istodobno ete oko sebe materijalizirati prizore.Pomo u »trika s rukama«, kako sam ga nazvao, vi se uskla ujete spodrazinom, kao da podešavate radio-stanicu na radio-prijamniku.Idu e ega ete biti svjesnije da se negdje nalazite. Sad ste na nekojrazini. Još emo o tome detaljnije govoriti u sljede im poglavljima.Da biste izišli iz praznine možete se okretati što je brže mogu ei kao i s »trikom s rukama« na i ete se negdje. Ja sam bezbroj puta dabih napustio prazninu i našao se u nekoj podrazini upotrijebio obana ina.Kad napustite tijelo ne morate se na i u praznini. Mogu se desiti i drugestvari.Tijelo e vjerojatno, kako vam se opuštanje produbljuje, postatitežim i težim, mogu se pojaviti hipnagogi ke slike, i možda etenakratkoizgubiti svijest. Svijest e se brzo vratiti, ali više ne ete osje ati daležitena krevetu i ne ete gledati iza zatvorenih o iju u tamu. Kad vam sesvijest vrati bit ete u astralnoj projekciji. Bit ete negdje u svijetusnova,potpuno svjesni. Možete se na i bilo gdje: u vlastitoj sobi, možda unekoj stranoj sobi, negdje gdje vam je poznato ili gdje vam nijepoznato.U svakom slu aju astralno se projicirate.Što vam se još može dogoditi? Možda ležite na krevetu, svese više opuštate i po injete vi ati hipnagogi ke slike. Mogu e je da,kako pokazuje jedan od izvadaka iz dnevnika, izravno usko ite u

hipnagogi ku sliku. Možda promatrate neki prizor iz gradskoga života,ili prizor iz šume, ili sobu u kojoj se nalazite. Kako vam se produbljujeopuštanje vjerojatno ete osjetiti i druge pojave, kako sam ve rekao:žmarce na koži ili hladno u. Možete uti udne zvukove poputškripanjaili zvonjave lanaca. Nemojte se uplašiti. Sve je to normalno.Na posljetku, kad budete iskusniji i kad se naviknete nakinesteti ke osjete povezane s napuštanjem tijela, znat ete da možeteiza i iz tijela. Ponekad e osjet izlaska iz tijela biti pra akanje. Drugiput pravo izvla enje. Ili kao da padate iz kreveta. Svašta je mogu e.Bitno je da možete aktivno iza i iz tijela. Ranije sam spomenuo damožete pasti u prazninu; taje metoda napuštanja tijela potpuno pasivna.Možete pasivno napustiti tijelo ili možete aktivno iza i iz njega. Kakoete napredovati u projekciji vidjet ete da ete iz tijela ve inom izlaziti

aktivno.Da malo zaokružimo: želite obratiti pažnju na kinesteti keosjete. Oni su znak da ete napustiti tijelo. Proces odvajanja dogodite se prirodno i spontano. Doga a se svake no i kad zaspite i po nete

sanjati. Jedinaje razlika da sada sa sobom želite prenijeti budnu svijest.Vremenom i vježbom naviknut ete se na osje aj odvajanja od tijela ito no ete znati kad je pravi trenutak da »isko ite« u vantjelesnoiskustvo.Evo sažetka metode putem transa:Legnite na udobno mjesto s namjerom da se projicirate.Opustite se što je dublje mogu e i istodobno usredoto ite um.Možete zuriti u tamu iza zatvorenih o iju i ekati da se pojavehipnagogi ke slike.Ostanite svjesni kinesteti kih osjeta.Može se dogoditi slijede e:Kako se opuštate tijelo e biti teže i teže.Vjerojatno ete vidjeti hipnagogi ke slike.Možete o ekivati neke od ovih kinesteti kih osjeta:Žmarce i hladno u na tijelu.Osje aj klizanja, padanja, plutanja.Trenutnu nesvj est.Spoznaju da aktivno možete iza i iz tijela.Sad moram vrlo jasno re i da prijelaz od ležanja na krevetu

na osje aj da više ne ležite na njemu može imati razne oblike. Nema»ispravnih« osjeta. Mogu e je gotovo sve. Ono što sam opisao supojave koje doživljavam kad napuštam tijelo. Vi možete iskusiti neštodrugo. Me utim, ovo što osje am može vam biti svojevrsna polaznato ka. Možda i vi doživite sli no ili isto.

PODRU JE VANTJELESNOG ISKUSTVADosad smo govorili o teoriji astralne projekcije. Govorili smoo metodama i tehnikama postizanja izmijenjenog stanja svijesti. Sademo govoriti o podru ju vantjelesnog iskustva. Ve smo ga se dosad

djelomi no dotakli. Na primjer, govorili smo o okultnim postavkamarazina i podrazina. Tako er sam naveo izvatke iz dnevnika astralneprojekcije iz kojih se može vidjeti kakvo je u stvarnosti podru jevantjelesnogiskustva.U ovom u poglavlju produbiti neke aspekte vantjelesnogiskustva. Moj je pristup sjedne strane »vodi za putovanje« i opisujemjesta i stanovnike koje sre ete na razini vantjelesnog iskustva. Tajete pristup na i i u drugim knjigama o astralnoj razini (na primjer,

Leadbeaterova knjiga Astralna razina iz bibliografije). Vodi zaputovanjeopisuje astralnu razinu poput strane egzoti ne zemlje. No želiobih prenijeti i nešto od »stvarnog« vantjelesnog doživljaja. Problemovoga pristupa je postavka da se nekuda odlazi. Me utim kod astralneprojekcije vi ste u potpuno druk ijem stanju svijesti - više niste ufizi kome svijetu- i to u vašoj svijesti stvara milijun sitnih smetnji zbogega je sve druk ije no na fizi koj razini. Zatim bih želio spomenuti

neke razlike u funkcioniranju svijesti kad ste na astralnoj razini.Op enitore eno, opisat u podru je vantjelesnog iskustva kao mjesto na kojeodlazite i istodobno kao stanje svijesti koje je vrlo razli ito od normalnesvijesti no povezano s njome.

Opis vantjelesnog iskustvaPrije no što podrobnije objasnim podru je vantjelesnog iskustvamoram re i nešto o ograni enjima uporabe rije i pri opisivanjutih razina. U tom smislu naš je jezik vrlo siromašan što ne udi jer ga

uglavnom koristimo za opis iskustava na fizi koj razini. Me utim,vantjelesno je iskustvo razli ito. U njemu se može dogoditi puno togaza što ne postoje rije i. O ito je da to u opisivanju iskustva astralneprojekcije stvara probleme! Što u initi?Prvo treba shvatiti da su problemi s opisivanjem vantjelesnogiskustva sli ni problemima s opisom snova. U snu nam se esto dogodeudne stvari i teško ih je opisati. Na primjer, svi smo imali san u kojem

se nalazimo, na primjer, u ku i i šetamo kroz nju kad se iznenadana emou samoposluživanju ili negdje drugdje. Ili smo krenuli u kuhinju ana emose na neo ekivanom mjestu. Kako to rije ima opisati? Možda »nestaosam iz ku e ali se iznenada našao u samoposluživanju?« Robert Monroebi rekao daje »sko io« iz ku e u samoposluživanje.Bit je u tome da smo svi imali sli no iskustvo, no nemamorije i da ga opišemo. U našem jeziku nema »konsenzusa« za opistakvogaiskustva. Stoga možemo izmisliti rije kojom emo ga opisati. Ja udnevniku koristim rije i »praznina« ili »bljeskanje«, jer njima opisujemiskustva koja ne postoje u našem jeziku i za koje, što je još važnije, ufizi kom iskustvu nema adekvatne usporedbe.Sve to pokazuje da trebate biti vrlo pažljivi kad itate o tu imvantjelesnim iskustvima. Ako pokušate ta iskustva tuma iti pomo ufizi koga iskustva ili obi nim svakodnevnim jezikom, ne ete imatito nusliku onoga što se dogodilo. Da biste razumjeli udne rije i kojimaautor opisuje svoja iskustva morate upotrijebiti maštu. Na posljetku,budite otvoreni prema injenici daje u podru ju vantjelesnih iskustavasve mogu e. Tamo se mogu dogoditi udne stvari koje su razli ite odfizi kog života.

Stanje svijesti u vantjelesnom iskustvuNe samo da jezik stvara barijere prema razumijevanju prirodevantjelesnog iskustva, nego smo suo eni i s drugom preprekom - zavrijeme vantjelesnog iskustva svijest je druk ija no u fizi kom svijetu.U stvari, u vantjelesno iskustvo nikada se 100% ne prenosi budnojastvo. Prenosi se samo jedan dio. Kad se projicirate miješate budnu

osobnost s osobnoš u koja sanja. Zato svijest nije ista kao kad stebudni u fizi kome svijetu. Ne samo da ste u podru ju koje vam jepotpuno strano, nego ondje nikad niste u potpunosti »svoji«. Vjerujtemi daje tako jer to dovodi do suptilne promjene u reakcijama, mislimai emotivnim odgovorima na iskustva u nefizi kim razinama.Za sada u o stanju uma tijekom vantjelesnog iskustva re isamo toliko. Kasnije emo vidjeti finije razlike u svijesti koje se unjemudoga aju.

Podru je vantjelesnog iskustva:objektivno ilisubjektivno?Ve sam rekao daje tijekom vantjelesnog iskustva osobnost»izvan« vas i da subjektivno može biti objektivno i stvarno. Kadpokušamoshvatiti vantjelesnu razinujavlja se udan problem. U osnovi naszanima da lije ta razina stvarna ili samo subjektivna fantazija? Da li suvantjelesna iskustva objektivna ili subjektivna mogli bi raspravljati dokse potpuno ne iscrpimo. Ono štoje važno je da e vam vantjelesnoiskustvo biti stvarno. Kao što sam rekao, ono e biti vi. Da li se toodvijau vašoj mašti ili ne nije važno.Me utim, presudno je tijekom astralne projekcije biti svjestanda iskustvo nije ni potpuno objektivno ni potpuno subjektivno. Kojagod daje narav vantjelesnog iskustva nalazite se negdje gdjesubjektivnomože postati objektivnim a objektivno može postati subjektivnim.

uvar pragaPodijelio bih s vama nešto što je meni kad sam se po eoprojicirati bilo jako važno. Imao sam knjigu o tome kako postati okultistu kojoj je pisalo da prvo treba savladati strah. Pisalo je da strah trebanadi i razumijevanjem. Kad nau ite štoje uzrok vašega straha možetega nadi i. Ako se pažljivo promatrate kad se uplašite, vidjet ete dastrah po inje svojevrsnim stezanjem u grudima. Ono po inje stezanjemsrca i otud se širi prema utrobi i ramenima i nogama. Iskreno govore i,kad sam se promatrao tijekom zastrašenosti na svoje iznena enjeuvjeriosam se daje tako. U knjizi je dalje pisalo kako je bitno shvatiti da strahstvaramo u umu i da ako se želimo baviti okultizmom moramo nau itine bojati se. Strah treba zamijeniti razumijevanjem-kad nešto razumijeteviše ga se ne bojite. Ako je nešto zaista opasno, ali ga razumijete,ne ete se više bojati, izbjegavat ete ga i poštovati. No postoje i drugestvari kojih se bojimo a koje, u stvarnosti, nisu opasne. To je najgoravrsta straha koju okultist može imati. U umu ste stvorili strahove izraznoraznih razloga. Oni su poput korova koji raste u vrtu uma i morate

ih odstraniti. Dakle, to mije bila prva lekcija iz okultizma. Nekakoistodobno po eo sam se baviti i astralnom projekcijom. Držao sam seovoga savjeta i to je bilo dobro jer su moje prve astralne projekcijebile lekcije za prevladavanje straha.Tijekom astralne projekcije iskusio sam dvije vrste straha. Prvaje potpuno bezopasna. Prve astralne projekcije dogodile su se petgodina prije no što sam stvarno po eo vježbati astralnu projekciju inisam bio svjestan o emu se radi. U ono sam ih vrijeme smatraoudnim

snovima. Ležao sam u krevetu i spavao. Sljede e ega sam bio svjestanje da lebdim ispod stropa! Bio sam zaprepašten. Nisam imao blagogpojma što mi se doga a i stvarno sam se uplašio. Strah se miješao saradoznaloš u i enjem. Nakon pola minute pobijedio je strah isljede e ega sam bio svjestan je da sjedim budan u krevetu. Kad samse probudio nisam više osje ao strah, samo sam se udio. I druga jeprojekcija bila ista (imao sam petnaestak godina), no zaboravio sam ihi nisam ih se sjetio godinama.Kad sam imao 22 godine po eo sam u iti astralnu projekciju.Palo mije na um da su prethodna iskustva astralna projekcija. To jezna ilo da ih mogu ponoviti. Tad sam svjesno po eo vježbati astralnuprojekciju. Prvo sam koristio metodu transa. U stvari, sam sam jestvorio. Isprva sam ležao u krevetu i jednostavno si rekao da u se zavrijeme sna astralno projcirati. Uspio sam nakon brojnih pokušaja. Opetsam bez razloga osjetio sli an strah. Kod tre eg pokušaja strah je nestaoi više se nikad nije vratio.Ne znam zašto sam se bojao. Jedan prijatelj kaže da je i ondoživio isto. Mislim daje strah povezan s odvajanjem svijesti od tijela,kao instinktivni odgovor svijesti na funkcioniranje bez fizi koga tijela.Ali kad sam se naviknuo na osje aj da sam izvan tijela, nestao je.Mislimda je to neškodljiv instinktivni osje aj uslijed odvajanja svijesti odfizi koga tijela. Ne zna i da ga i vi morate doživjeti.A sada, o drugoj vrsti straha. Vrlo rano sam doživio nešto štosam nazvao »mra nim epizodama«. To su bila zastrašuju a iskustva, aliza razliku od spomenutih, postojao je razlog strahu. Evo izvadaka izmojega dnevnika:1.

Sje am se da sam nekako napustio tijelo, tj. postao svjestanza vrijeme sna... (imao sam nekoliko raznih iskustava i zatim...). . . Nekako sam se opet našao van tijela. Sad sam stajao usobi. Bio sam iznena en jer se inilo daje vani dan, iako sam znao daje no i da u stvari spavam u krevetu. Primijetio sam daje tamo gdje seina e nalazi zapadni zid još jedna prostorija, kao daje zid nestao iumjesto njega se nalazi ova soba. Odletio sam u nju i pogledao na svojkrevet. Primijetio sam da imam ruke i noge i da plutam tridesetakcentimetara iznad tla. Pomicao sam tijelo uokolo dive i se svojojbudnosti. Osje ao sam ushi enje. Poviknuo sam i u sebi uo glas kojije zvu ao savršeno normalno, ali kad sam po eo glasno pri ati, sporoje izlazio iz usta.Stvarno sam se osje ao dobro kad sam iznenada postaoparanoidan. Osjetio sam da me netko promatra. Pogledao sam u svojusobu i na prozoru ugledao visoku tamnu figuru. Prozori su bili otvorenikao da su vrata a lik je stajao kraj prozorske daske i promatrao me.Isprva nisam znao što da mislim. Bio je to muški lik, visok i mršav,potpuno cm, poput siluete. Mislio bih daje sjena da nije bilo živahnogzlog pogleda iz potpuno crvenih o iju. Nije imao zjenice, samo zlepotpuno crvene o ne proreze. Isprva sam mislio da me ne može vidjeti,ali kao odgovorna moje misli okrenuo se i izravno me pogledao. Ondasam se uplašio. Nisam znao što u initi. Polagano mi se primicao, ajasam se povla io prema krevetu, žele i se baciti natrag u svoje tijelo iprobuditi. Došao sam do kreveta a spodoba se polagano približavala.Onda sam se sjetio ne ega iz prve okultne knjige koju samikada pro itao (to je knjiga koju sam ve spominjao). U njoj jenavedenamagi na izreka koja može odagnati zlo. Bila je na nekom nepoznatomjeziku i nisam znao zna enj e. Ponovio sam izreku u svome umu idogodilase najlu a mogu a stvar. Šokirao sam se jer je izreka djelovala! Baremje nešto postigla, jer sam sad ležao napola puta iz svojega tijela, tamnije lik nestao i pretvorio se u ovo što se doimalo poput lutke. Imala jelice krokodila iz crtanoga filma a ja sam ju ugrizao za ruku, ona se idalje doimala poput lutke i nije inila ništa. Imalaje tupi izraz na licu.Ja sam bio u panici, napadaju i njezinu ruku i silom se pokušavaoprobuditi. Nastavljao sam se tresti, misle i da u se probuditi

ako uspijem pomaknuti tijelo. Desilo se nešto vrlo udno. Kako samse tresao, osjetio sam kako sam potonuo u fizi ko tijelo, i koliko togod nevjerojatno zvu alo mogao sam odjednom vidjeti dva razli itavizualna polja. Nisu se preklapala, jedno je bilo na vrhu drugoga, kaoda mije vizualno polje presje eno na dva dijela. Gornje je bilo mojasoba danju, a donje no u. Izme u njih postojala je to no odre enagranica. Moje je vidno polje doslovce podijeljeno na dva dijela! To jebilo udno! Kako sam se borio da se probudim, osjetio sam da sespuštam na donji dio vizualnoga polja, a gornji kao daje iš ezavao. Alionda bi se na asak opustio i po eo se uzdizati, kao kad ste ispodvode i po injete plutati prema površini i bio bih privu en gornjoj slici.Zatim bih se opet po eo boriti i tresti i tonuti prema dolje.To se dogodilo otprilike etiri puta. Na posljetku sam tresaosam sebe dok se nisam probudio.Još sam ležao na krevetu. Zbog svog tog micanja i kretanjamislio sam da mije tijelo aktivno. Ali nije; bilo je mirno. Ležao samvraški uplašen. Imao sam jaku paranoju da e nešto isko iti iz zida iusmrtiti me. Osje ao sam isti strah kao i u snu. Tko je bio onaj tamnilik? Iz nekog nepoznatog razloga me je prestrašio.Dakle, to je bila moja mra na epizoda. Nakon toga sam biojako uplašen. Boj ao sam se proj icirati. Zar e me ta stvar uvij ekprogonitiu astralnoj projekciji? Tko je to?Obratio sam se prijatelju koji se bavio astralnom projekcijom.Diskutirali smo o mome iskustvu. Nakon što sam tjedan danarazmišljao0 njemu, zaklju io sam daje ta mra na strana ja! Shvatio sam da semožda tijekom projekcije sve što je u meni loše pojavilo izvan mene.Možda je taj lik moja utjelovljena zlo a. U svakom slu aju odlu iosam u to povjerovati. I zbog toga ga se više nisam bojao. Ako je tomoje zlo, onda u se s njime suo iti kad se sljede i put pojavi uastralnojprojekciji.

Susreti s ljudima: preminuli i ljudi koji spavajuSusretanje s ljudima na astralnoj razini jedno je od fascinantnijihi prosvjetljuju ih iskustava u kojemu postoje brojni aspekti. Neki autori

kažu da kad ste izvan tijela možete promatrati ljude koji se nalaze nafizi koj razini. To na primjer tvrdi i Monroe. Osobno mije to uspjelotijekom prve astralne projekcije i nekoliko puta kojih se nejasno sje am.Ako želite špijunirati ljude dok ste izvan tijela želim vam sre u.Kad tijekom projekcije sre em ljude, oni se nalaze na istojpodrazini kao i ja. Ljudi e se poput drugih neljudskih entiteta kojesre ete na podrazinama razli ito ponašati -prijateljski, neprijateljski iliignoriraju e.Ako teorijski prihvatite okultno stajalište, u osnovi se možetesusresti s dvije vrste ljudi: sanja ima i umrlima, tj. »dezinkarniranima«.Mislim da sam se susreo s obje skupine. Naravno da ih je tijekomprojekcije teško razlikovati. Smatram da za sanja e i dezinkarniraneljude postoje razli ite podrazine. Mislim da su podru ja gdje obitavajudezinkarnirani ljudi »udaljenija« od fizi ke razine. Živi ljudi zra edruk ijom energijom od dezinkarniranih ljudi, i kao što se ulje nemiješas vodom, mislim da se živi ne miješaju s umrlima, osim pod izvjesnimuvjetima. Na primjer, svi smo uli o tome kako je netko sreo umrlero ake u snu. U tom slu aju, snažne emotivne veze izme u osoba»privuku« sanja a u podru je gdje obitava dezinkarnirana osoba ili»povuku« umrlu osobu u podru je gdje obitava spava . Ako je ta sila,ili emotivna rezonancija, dovoljno snažna, mogu e je privu i auruumrleosobe vrlo blizu fizi koj razini, i tad je mogu e vidjeti duhove. Ovo jeosnova spiritizma i seansi prizivanja duhova stoje prije stotinu godinabio vrlo moderan obi aj komuniciranja s preminulim ro acima.Kako razlikovati umrlu osobu od onih koji sanjaju? Nemapouzdane metode. Možete biti sigurni samo u posebnim slu ajevima.Možda mislite da su, kad postanete svjesni za vrijeme sna, i drugi okovas sanja i, i ta pretpostavka ima nekog smisla. Ako tijekomvantjelesnogiskustva sretnete ljude koji su obu eni u odje u iz nekoga drugograzdoblja to može zna iti daje rije o umrloj osobi. Ili, ako se na ete upodru ju koje izgleda kao razdoblje iz prošlosti, može se pretpostavitida su ljudi koji tamo obitavaju živjeli u tom razdoblju. Me utim, nemajednostavnih garancija.Jedini siguran na in da ustanovite da lije netko koga ste sreli

za vrijeme astralne projekcije sanja je uzeti njegov broj telefona iadresui provjeriti nakon što se probudite tako da ga kontaktirate. Ako touspijete i osoba koju sretnete na fizi koj razini li i na osobu koju stesreli u astralnoj projekciji možete biti sigurni daje sanja . U stvari, akouspijete iz astralne projekcije sa sobom donijeti broj telefona i adresu

inili ste nešto udesno. Iako sam to bezbroj puta pokušao nisam nijednom uspio.Da biste bili sigurni da ste sreli umrlu osobu možete primijenitiisti postupak; uzmite njezino ime, razdoblje u kojem je živjela, gdje ježivjela, naravno uz pretpostavku da se svega toga možete sjetiti kad seprobudite. Ako informaciju možete provjeriti i utvrditi daje to na,možetebiti prili no sigurni da ste sreli umrlu osobu.Navedene metode vrijede za nepoznate osobe. Ako sretnetenekoga poznatoga onda su na djelu druk iji faktori. U raznimprojekcijamavidio sam bliske prijatelje i komunicirao s njima. U projekcijamasam puno puta sreo prijatelja Johna, iako ne znam što u initi s timnašim susretima. Ponekad je dok sam ga sretao u astralnoj projekcijibio budan na fizi koj razini. Drugi puta bi spavao na fizi koj razini a jabih ga sreo u astralnoj projekciji. Ne znam što to zna i. Da li ja moždaza vrijeme vantjelesnog iskustva stvaram misaoni oblik Johna? Nije lion halucinacija unutar moje projekcije? Ne sre em li u vantjelesnojprojekciji dio njegova podsvjesnog uma? Ne znam. Samo znam danema vidljive veze izme u onoga što radi u astralnoj projekciji i onogašto radi na fizi koj razini u isto vrijeme. Dok sam ga sretao u svojojastralnoj projekciji a on je istodobno spavao, nikad se nije probudio isjetio se da me je sreo na astralnoj razini.Za razliku od autora koji tvrde da su sreli poznate ljude usvome vantjelesnom iskustvu koji su im kasnije potvrdili iskustvo nafizi koj razini, ja nikad nisam dobio takvu potvrdu. Ako sretnetenepoznatu osobu u astralnoj projekciji i kasnije na fizi koj razinipotvrdite da ta osoba stvarno postoji, imate snažan dokaz da ste srelistvarnu osobu na astralnoj razini.Ja sam imao tri iskustva koja su blizu potvrde stvarnoga kontakta.U prvom slu aju, imao sam dugu astralnu projekciju najednom

od onih mjesta za odmor koje sam spomenuo. Ondje sam sreosrednjoškolskogprijatelja Stevea, koji je imao distrofiju miši a (i bio prikovanza invalidska kolica). Nakon škole smo izgubili vezu jer sam sepreselio.Vidio sam ga kasnije jedino u astralnoj projekciji 1987. Tad je biopotpuno ošamu en. Bio je u potpunom stuporu i nije me prepoznao.Ali to je bio Steve, u svojim kolicima, izgledaju i vrlo sli no kao kadsam ga poznavao. Tijekom projekcije rekao sam mu da ne mora biti ukolicima jer smo na astralnoj razini i može initi što poželi, ali izgledadame nije uo. Zatim sam ga predstavio drugim ljudima koji su bili snamau prostoriji tako er u kolicima. Oni su bili svjesniji od Stevea i preuzelisu brigu oko njega. Sva su trojica zajedno otišla iz prostorije u svojimkolicima a ja sam nastavio sa svojim avanturama u astralnoj projekciji.Negdje otprilike godinu dana nakon projekcije (1988.) saznaosam daje Steve umro 1983. Mislim da sam zatekao Stevea u stanjunakon smrti.Drugom sam prilikom tako er sreo preminulog prijatelja. Jedanod mojih bliskih prijatelja muzi ara po inio je samoubojstvo 1987.Otprilike šest mjeseci nakon toga vidio sam ga u projekciji. Žalio se nato kako je svijet odvratan. Jako smo se posva ali i ja sam mu rekao dato što je mrtav ništa ne zna i, daje i dalje pravi kreten i da mu je boljeda se prestane sažaljevati i da se sabere. To je bio vrlo jasan susret.Moj prijatelj, koji je o ito bio toliko neutješan daje sam sebi oduzeoživot, zadržao je isti stav i nakon svoje smrti. Osje am daje naš susretbio stvaran.Kona no, tre i slu aj je susret sa jednim od mojih najboljihprijatelja. Dok sam letio kroz nepoznat grad susreo sam Tima. On jesjedio na rubu zgrade a ja sam se naravno iznenadio što ga vidim.Prišao sam mu i po eli smo razgovarati. Znam daje bilo rano nedjeljnojutro i velikaje vjerojatnost daje Tim na fizi koj razini još uvijekspavao.Odlu io sam mu pomo i da bude svjesniji tako da se sjeti našeg susretakad se probudi. Rekao sam mu da smo u astralnoj projekciji i da senalazimo u svijetu snova. Prvo je ošamu eno odgovarao ali sam ga

po eo tresti i govoriti mu da se probudi (tj. da postane svjestan). Naposljetku je postao svjestan, tj. barem se tako po eo ponašati. Pokazaosam mu kako da leti i nastavili smo zajedno istraživati grad. Pokazivaosam mu razne stvari, govore i mu da ih se sjeti kad se probudi. Tako ersam mu rekao da me nazove telefonom im se probudi. Proveli smozajedno dosta vremena a ja sam mu ponavljao da me nazove odmahim se probudi. Na posljetku smo se odvojili a ja sam nastavio

projekciju. Završio sam projekciju i bilo je oko 11 sati. Nekolikominutaposlije Tim me je nazvao! U stvarnosti, na fizi koj razini! Bio samveomauzbu en, no nisam mu ništa rekao o projekciji. Pitao sam ga koliko jeve dugo budan, a on mi je odgovorio da se upravo probudio, štozna i daje stvarno spavao dok sam se ja projicirao. Pitao sam ga da lise sje a snova. Nije se ni ega sje ao, osim potrebe da mene nazove!Ova tri doga aja najbliža su potvrdi da sam se tijekom astralneprojekcije sreo s odre enim osobama. Ako ste tvrdokorni skeptik,vjerojatno mislite da se hvatam za slamku, no ako ste tvrdokorni skeptiknikad se niste ni projicirali, pa u zanemariti vaš prosvjed.No unato ovim intrigantnim doga ajima, injenica da nikadnisam uspio s apsolutnom to noš u potvrditi susrete s ljudima tijekomastralne projekcije ini me sumnji avim prema ljudima koji tvrde dajesu, i ostavlja me s pitanjem koliko je sigurno da se astralna projekcijaodvija u »objektivnom« svijetu. Me utim, to što meni nije uspjelo nezna i i daje nemogu e. Nisam u položaju suditi o tvrdnjama ljudi da suimali susrete s drugim živim (ili preminulim) osobama. No i daljemislimdaje mogu e komunicirati s drugim ljudima (živima ili ne) tijekomvantjelesnog iskustva, i stalno propitujem i tražim na ine za provjerususreta s ljudima, prijateljima ili strancima tijekom astralne projekcije.

Karakter ljudi u vantjelesnom iskustvuDa bih objasnio ono što sam rekao o prijateljima koji su biliošamu eni, kod susreta u vantjelesnoj projekciji najzanimljivije jepromatrati kako ljudi ne u estvuju u projekciji. Kad sam se tijekomprojekcije susretao s ljudima ve inom su bili ošamu eni. U stvari, kadsam sreo osobu koja se na astralnoj razini ponašala kao na fizi koj to

me je potpuno iznenadilo.Kad sretnem nekoga na astralnoj razini postavljam mu brojnapitanja. To mije postalo navikom koju toplo preporu ujem. Evo nekihpitanja koja postavljam tijekom vantjelesnog iskustva:Kako se zoveš?Gdje se nalazimo? U kojem smo gradu?Da li znaš da smo u svijetu snova?Koja je godina?Jesi li mrtav ili sanjaš?Zamislite što bi pomislili da vam netko po ne postavljati ovakvapitanja. Da netko dode i kaže vam, »Hej, u snu smo«, mislili bi da je ludili barem luckast. Da vas netko pita kako se zovete, koji je datum, ili ukojem ste gradu, mogli bi mu odmah odgovoriti. No ljudi koje samsreo u projekcijama ve inom ne mogu odgovoriti na ta jednostavnapitanja. To je jedno od najfascinantnijih otkri a u istraživanjuvantjelesnihiskustava - ljudi u vantjelesnoj razini ve inom nisu lucidni kao nafizi kojrazini.Tipi ni scenario mojih susreta na astralnoj razini je sljede i:pristupim osobi a ona odgovori ili ne odgovori na moje prisustvo. Zatimrazgovoramo i ja postavljam navedena pitanja. A ljudi uglavnom neznaju kako se zovu, ne znaju gdje se nalaze i op enito uzevši,odgovarajukao da su ošamu eni.Još sam nešto nau io. Ponekad ne pokazujem da znam da seastralno projiciram. Pristupam osobi i komuniciram s njom kao ustvarnosti, bez da pokazujem da znam da se astralno projiciram. Štogod da se odvija prepustim se. Zatim sasvim iznenada kažem »Hej,probudi se, mi smo u svijetu snova; sve je ovo san.« esto me osobagleda s nevjericom. A ja zatim uzletim i kažem, »Aha! Možeš li to

initi u fizi kom svijetu?« Tad se moji sugovornici stvarno iznenade iviše ne misle da se šalim! esto su blago iznena eni. Me utim, ovisnoo okolnostima, ili e ponovo pasti u katatoni ki stupor ili u ih odvestiu neku avanturu.

Neljudski stanovnici razinaU osnovi, a to je potvr eno i u brojnoj literaturi o astralnojprojekciji, na vantjelesnim razinama postoje brojni neljudski entiteti.To su npr. »inteligentne životinje«, duhovi svih vrsta, vile, udnaudovišta, zombiji, rotiraju a tijela i gotovo sve što možete zamisliti.

Mogu biti prijateljski, neprijateljski ili nešto izme u. Mogu biti ipotpunoindeferentni prema vašoj prisutnosti.Prvo što vas može zanimati je da li odre eni entitet ima svojuvolju. Ako nema, mogu e je da vidite misaoni oblik. Drugo, pokušajtes njime komunicirati. Ne e vam škoditi. Na posljetku, ako je entitetneprijateljski raspoložen, ne morate brinuti, kao što se vidi iz mogaiskustva sa stvorenjem iz praznine. Evo mojih iskustava:1.Stajao samu tamnoj pe ini pitaju i se što sam vidio. Pozornostmije zaokupio neki njihaju i objekt i uzletio sam da ga boljevidim. Izgledao je kao živopisno obojana tuba od papira, koja visi nakoncu, poput kineskih rukotvorina. Usredoto io sam se na njega i oblikmu se promijenio. Sad je izgledao kao malo stvorenje koja se ljulja nakoncu! Tijelo mu je bilo malo u odnosu na glavu. Imalo je male o i idugi nos u obliku kljuna. Ruke su mu male i ljuljale su se, a podsje ajuna mišje. Mislim daje svojevrsni elemental. Dotaknuo sam ga i osjetio.No fokus se ponovo izmijenio i lik se opet pretvorio u obojenu tubu odpapira.Gledao sam oko sebe da li ima ogledala. Ispituju i police nazidu pe ine, vidio sam ogledalo na visini od tri metra! Odletio sam donjega i pogledao se. To sam bio ja, ali koža mije bila bijela i puna fleka,

i bijele sa suludim pogledom, a o ne duplje uvu ene kao da mi jeglava lubanja. Pomislio sam »Joj meni!« No nisam bio pretjeranoiznena en. Ve sam i ranije vi ao svoj odraz u astralnim ogledalima.Nastavio sam se gledati dok mi se odraz nije vratio u normalni lik.Okrenuo sam se i gledao pe inu i zatim opet pogledao u ogledalu.Opet sam vidio isto; prvo stravi an izgled, koji se zatim pretvarao unormalan. Spustio sam se na pod pe ine pitaju i se ima li nekogzna enjau tim odrazima u ogledalu.Gledao sam u tamu pe ine i na ulazu vidio humanoidni oblik.

»Što je dovraga to?« Malo sam se zabrinuo. Lik se kretao prema menia ja sam se usredoto io na njega. I opet sam se iznenadio! Vidio samudovište koje me je htjelo zasko iti! Lice mu je imalo isti izraz kao i

moj odraz u ogledalu; bijelu kožu, potpuno bijele o i. Razjapljena usta,njaci koji vire iz eljusti. Bilo je više od dva metra, humanoid,

neosporno ve i od mene. Raširio je ruke s ogromnim kandžama žele ime zgrabiti. Izgledao je poput mumije. Vratio sam se u zrak, višeuznemiren nego uplašen, i pokušao pro i prema stražnjem dijelu pe ine.No nisam ga mogao zaobi i, bio je previše blizu i uhvatio bi me. Zatimse i sam uzdigao u zrak i krenuo prema meni. Barem nisam pani io, astvorenje je zarežalo na mene. U zadnjem sam trenutku pomislio, »Mašto mi dovraga to stvorenje uop e može u initi? Na posljetku, ja sam uastralnom tijelu. Ne može me povrijediti.« udovište je. nasrnulo namene i zgrabilo me. Šok od toga sraza vratio me je ponovo u mojkrevet...2.(Evo još jednog primjera susreta s udovištem. Ovaj je putrije o duhu. Ne morate se bojati takvih pojava.). . . Okrenuo sam se od ogledala pitaju i se što zna i mojapojava i primijetio da moj prozor koji na fizi koj razini ima krila sad ihnema. Zatim sam primijetio da netko ili nešto stoji vani u dvorištu. Vanije stajalo stvorenje nalik duhu! Imalo je poderanu žutu majicu ipoderanecrvene kratke hla e. Dugu, prljavu sijedu kosu, i izgledalo je poputleša u uznapredovalom stanju propadanja. Sad sam se stvarno zabrinuo!Ne samo da sam udno izgledao, nego je astralna rugoba stajala umome dvorištu.Nisam o tome mislio tijekom projekcije no bilo je udno dajeduh stajao u mome dvorištu tako da sam ga mogao vidjeti kroz prozor.Stajao je u uglu moje sobe s vanjske strane s licem prema meni, a sazadnjom stranom prema ulici. Nisam shvatio da na fizi koj razini nikadne bi mogao vidjeti osobu koja se nalazi u tom položaju. U svakomslu aju geometrija prostora je vrlo razli ita u projekciji.Gledao sam duha razmišljaju i što u initi. Stajao sam na ugluku e i nisam znao da li je stvorenje svjesno i da li zna da ga gledam. Nokako sam ja radoznao mislio sam da u ga bolje vidjeti ako iza emkroz prozor, a budu i da sam na astralnoj razini i tu me ništa ne može

zaista povrijediti, nemam što izgubiti. Prošao sam kroz prozor i našaose ispred njega. Pokušao sam mu pogledati lice, no bilo je nekakozamagljeno i nisam se mogao usredoto iti. Izgledao je kao isušeni leš sdugom, prljavom, zamršenom kosom i poderanom odje om. Zatim,trenutak nakon što sam isko io kroz prozor, krenuo je prema meni.Sje am se daje režao. Vraški me je preplašio te sam se probudio.Sjedio sam u krevetu pitaju i se štoje to bilo. Da li stvorenje i daljepostoji na drugoj razini? Da li e me opet napasti? Zašto je nešto poputnjega u mome dvorištu? Je li samo u prolazu? Da li ku a vibracijamaprivla i takve spodobe? Zašto mi se tijelo materijaliziralo u takvomizobli enom obliku? Nisam imao odgovora. Nakon bu enja nisamvišebiouplašen nego radoznao. Znao sam dovoljno o projiciranju da bishvatio da me ništa ne može povrijediti tijekom projekcije.__