ARHITEKTURA U PULI ZA VRIJEME RIMSKOG CARSTVA

SADRAJ

Pula u rimsko doba.3

Amfiteatar4

Augustov hram..5

Slavoluk Sergijevaca Zlatna vrata..6

Dvojna vrata i gradski bedemi7

Herkulova vrata8

Forum.9

Malo rimsko kazalite10

Popis koritene literature...11

RIMSKA PULA

Najstariji naziv rimske kolonije Pule spominje Plinije Stariji u djelu "Naturalis Historiae": In colonia Pola, quae nunc Pietas Iulia. Formiranje kolonije Pole datira se u Cezarovo razdoblje. Kao "kolonija cezarijana" grad je utemeljen izmeu 46. i 45. pr. Kr. s ciljem da bude jedno od brojnih uporita rimskog osvajanja na podruju Jadrana od Trsta do Grke. Zadatak osnivanja bio je povjeren Cezarovim srodnicima i prijateljima: svekru i imenovanom duumviru Luciju Kalpurniju Pisonu Cezoniju i legatu Luciju Kasiju Longinu, bratu kasnijeg Cezarovog ubojice.Ploa s imenima dvojice duumvira i utemeljitelj kolonije Pietas Iuliae ugraena je u Herkulova vrata, najstarija gradska vrata kolonije Pole, koja su podignuta na starijem prapovijesnom gradinskom ulazu.Stvarajui grad u skladu s rimskim urbanistikim prostornim koritenjem i proirujui gradski areal na podnoju gradskog breuljka, August pretvara Pulu u carski grad s bitnim elementima svog velebnog vladanja i provodei osnovu politike geslom "pax Iulia". Upravo u to doba izgraeni su u Puli najmonumentalniji i najljepi primjerci rimskog nasljea: veliki amfiteatar, veliko rimsko kazalite extra murros, malo kazalite unutar grada. Planiran je i izgraen forum, propileje prema staroj centralnoj akropoli, podiu se zgrade carskog kulta i Augustov hram i sredinom 1. st. pr. Kr. istoni tzv. Dijanin hram na jugozapadnom dijelu foruma. U to vrijeme grade se vodospreme, akvadukti, druge javne i zgrade, prometnice s kanalizacijom, proiruju se i ukraavaju gradske zidine, podie se vie monumentalnih gradskih vrata.Antika je Pula bila opskrbljena svim bitnim tekovinama rimske civilizacije, imala je vodovodni i kanalizacijski sustav, forum, koji je upravno, trgovako i vjersko sredite, kapitolij s hramovima (na forumu), dva kazalita, veliko gradsko groblje (koje spominje i Dante u "Boanskoj komediji"), kue bogato opremljene mozaicima i mramorom.Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata. One su uglavnom sruene poetkom 19. st., a sauvani su neki ulazi. Slavoluk Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma kree prema istoku. Bio je prislonjen na gradska vrata (Porta Aurea), pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio. Forum, sredinji trg antike i srednjovjekovne Pule, neko je bio obrubljen arkadama s kipovima i reljefima, a na sjevernoj su strani bili hramovi. Do danas je potpuno sauvan Augustov hram, sagraen izmeu 2. god. prije Krista i 14. god. poslije Krista.

AMFITEATAR

Najpoznatiji i najznaajniji spomenik, graevina od koje zapoinje i zavrava svaki obilazak grada - pulska Arena - graevina u kojoj su se prireivale borbe gladijatora. Graena je u I. stoljeu, u vrijeme vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najveom i najpoznatijom graevinom te vrste - Koloseumom u Rimu. Eliptinog je oblika, s glavnom osi duine 130 metara i kraom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor - borilite, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Graena je od domaeg vapnenca. U srednjem vijeku Arena je koritena za viteke turnire i sajmove. Danas se koristi za ljetne priredbe - Filmski festival, Operna sezona, Konjiki festival, koncerti... kada moe primiti oko 5000 gledatelja. U podzemnoj prostoriji, koja je ranije sluila gladijatorima, danas je postavljena stalna izloba Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici, obogaena rekonstrukcijama maina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloenje), te amforama koje su sluile kao ambalaa za prijevoz ulja i vina.Arena je smjetena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje veliine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia, a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometni

AUGUSTOV HRAM

Hram na Forumu posveen boici Romi i caru Augustu. Sagraen izmeu 2. godine prije Krista i 14. godine, kad je August preminuo. Oblikom je tipina hramska konstrukcija. Funkcija se hrama mijenjala: zavretkom poganske antike osnovna je funkcija hrama prestala, te je koriten kao crkva, potom skladite ita, da bi poetkom XIX. stoljea u njemu bio smjeten muzej kamenih spomenika. 1944. g. pogoen je bombom i gotovo potpuno uniten; rekonstrukcija se izvrila od 1945. do 1947.g., a danas je u njemu manja izloba antike skulpture od kamena i bronce.Za drugi hram-blizanac, od kojeg je sauvan samo stranji zid, pretpostavlja se da je izgraen u isto vrijeme i u istom stilu, a, prema predaji, naziva se Dijanin hram.

SLAVOLUK SERGIJEVACA ZLATNA VRATA

"Zlatna vrata" - podignut 29-27. g. pr. Kr. od strane obitelji Sergijevaca, a u ast tri pripadnika porodice koji su obnaali visoke inovnike dunosti u Puli. Slavoluk se naslanjao uz gradska vrata Porta Aurea tako nazvana ili zbog bogatstva ukrasnog luka ili zbog pozlate vratnica. Vrata i bedem srueni su poetkom XIX. stoljea uslijed urbanizacije i irenja grada van bedema.

Slavoluk je izgraen u korintskom stilu s jakim helenistikim maloazijskim utjecajima u nainu i motivima ukraavanja. Budui da istoni dio nije bio vidljiv, ostao je veim dijelom klesarski neobraen, dok je zapadna strana, vidljiva - gradska, bogato ukraena. Danas se na malom trgu uz Slavoluk odravaju razne kulturne priredbe - kazaline i zborske.

DVOJNA VRATA I GRADSKI BEDEMI

U antiko i srednjevjekovno doba itav je grad bio opasan bedemima, a prolaz je omoguen s desetak vrata. Bedemi su postali troni i nepotrebni, te su srueni poetkom XIX. stoljea. Dio bedema sauvan je na potezu od Dvojnih vrata pa do trga Giardini. Dvojna vrata, tako nazvana zbog dva luna otvora kroz koja se ulazi u unutranje dvorite iz kojeg se ulazilo u sam grad, sagraena su u II.-III. stoljeu. Dvojna nas vrata vode do Arheolokog muzeja i Katela. Ispred Dvojnih vrata pronaeni su ostaci osmerokutne grobne graevine - mauzoleja iz I.-II. stoljea, koji su dijelom restaurirani.

HERKULOVA VRATA

Izmeu dvije okrugle, vjerojatno srednjovjekovne kule, nalaze se arhitektonski skromna vrata graena od neprofiliranih kamenih blokova, a na vrhu lunog i oteena otvora, iako jedva prepoznatljiva, uklesana je glava Herkulesa i njegova toljaga. Isto je tako oteen natpis pored toljage, koji ima prvorazredno povijesno znaenje jer spominje imena dva rimska inovnika, herkulova vrata - Gaius Cassius Longinus i Lucius Calpurnius Piso: njih je rimski Senat poslao u puljski zaljev da na elu skupine kolonista ustroje i sagrade koloniju. To se zbilo izmeu 47. i 44. godine pr. Kr., i tada je nastala Pula kao naselje s gradskim znaajkama. Kako je gornja gradska kruna ulica izlazila kroz ova vrata, njezin kosi poloaj uvjetovao je poloenu osovinu vrata u odnosu na smjer bedema.

FORUM

Sredinji trg antike i srednjovjekovne Pule nalazi se u podnoju gradskog breuljka, na zapadnoj strani grada, uz obalu. Za njegovu gradnju u I. stoljeu prije Krista, nasipana je obala kako bi se dobilo vie prostora. Na Forumu nalazile su se sve gradske funkcije - vjerske, upravne, sudske i gospodarske. Na sjevernom dijelu Foruma nalazila su se dva jednaka bona hrama i jedan sredinji posveen Jupiteru, Junoni i Minervi. Od njih je potpuno sauvan Augustov hram dok je od drugog bonog hrama danas vidljiv stranji zid koji je iskoriten kod gradnje gradske vijenice u XIII. stoljeu.

MALO RIMSKO KAZALITE

Na sjeveroistonoj padini breuljka ispod Katela nalaze se ostaci kazalita iz rimskog doba: Pula je tada imala pored Amfiteatra, jo i dva kazalita, jedno izvan grada, juno od zidina na padini brda Zaro (Monte Zaro) od kojeg nisu vidljivi nikakvi znaajni ostaci, i drugo, tzv. manje rimsko kazalite unutar bedema. Od njega su sauvani ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledalita koji su dijelom rekonstruirani. Ispod kazalita je zgrada nekadanje njemake gimnazije u kojoj je od 1930. smjeten Arheoloki muzej Istre s bogatom koliinom prahistorijskih, antikih i ranosrednjovjekovnih arheolokih spomenika iz cijele Istre.

Zagreb, 30. Rujna 2013. godine

11