ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEU ýILIŠTA U ZAGREBU ZAVOD …apos-koprivnica.hr/wp-content/uploads/2018/03/Grijanje-ventilacija-PTV.pdf · 1.37. Sigurnosno-tehni þka oprema postrojenja

ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEU ILIŠTA U ZAGREBUZAVOD ZA ARHITEKTURU

M.B.: 03204952; OIB: 4206110744410000 ZAGREB, Ka i eva 26

Zagreb, velja a, 2017.

investitor: AGENCIJA ZA DRUŠTVENO POTICAJNU STANOGRADNJUGRADA KOPRIVNICE (APOS)ZRINSKI TRG 1, 48000 KOPRIVNICA

gra evina: VIŠESTAMBENA ZGRADA P28/POS4ULICA Z.GOLOBA 7, k. . 5497/12, k.o. KOPRIVNICA

br. teh. dnevnika: TD 30/16-15/CGV

Zaj. ozn. projekta: A-1/17

faza: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

G L A V N I P R O J E K TCENTRALNOG GRIJANJA,VENTILACIJE

I PRIPREME TOPLE VODEMAPA 4

glavni projektant: prof. LJUBOMIR MIŠ EVI , dipl.ing.arh.

projektant: mr.sc. IVAN CETINI , dipl.ing.stroj.

tehni ka rukovoditeljica: NIVES MLINAR, dipl.ing.ar

Zajedni ka oznaka projekta: A-1/17

investitor: AGENCIJA ZA DRUŠTVENO POTICAJNU STANOGRADNJUGRADA KOPRIVNICE (APOS)ZRIINSKI TRG 1, 48000 KOPRIVNICA

gra evina: VIŠESTAMBENA ZGRADA P28/POS4ULICA Z.GOLOBA 7, k. . 5497/12, k.o. KOPRIVNICA

br. teh. dnevnika: TD 30/16-15/VKZaj. ozn. projekta: A-1/17faza: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKTDatum: velja a 2017.

SADRŽAJ SVEUKUPNE DOKUMENTACIJE

MAPA 1ARHITEKTONSKI PROJEKT, T. D. 30/16-15,ZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA U ZAGREBU, Zagreb,projektant: prof. Ljubomir Miš evi , dipl.ing.arh., ovl.arh., ovl.arh.urb.; projektant (1.2. i 1.3.): SilvioNovak, dipl.ing.gra .

MAPA 2GRA EVINSKI PROJEKT – PROJEKT KONSTRUKCIJE; T. D. MM-1/2017GRA EVINSKI FAKULTET SVEU ILIŠTA U ZAGREBU, ZAVOD ZA TEHNI KU MEHANIKU,Zagreb, projektant: dr.sc. Mladen Meštrovi , dipl.ing.gra ., dipl.ing.mat

MAPA 3PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I ODVODNJE; T. D. 30/16-15/VKZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA U ZAGREBU, Zagreb,projektant: mr.sc. Ivan Cetini , dipl.ing.stroj.

MAPA 4PROJEKT CENTRALNOG GRIJANJA, VENTILACIJE I PRIPREME TOPLE VODE; T. D. 30/16-15/CGV, ZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA UZAGREBU, Zagreb, T. D. 30/16-15/CGV, projektant: mr.sc. Ivan Cetini , dipl.ing.stroj.

MAPA 5PROJEKT INSTALACIJE PLINA; T. D. 30/16-15/PLZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA U ZAGREBU, Zagreb,projektant: mr.sc. Ivan Cetini , dipl.ing.stroj.

MAPA 6ELEKTROTEHNI KI PROJEKT; T. D. 1704,MIHA ING d.o.o., Zagreb, T. D. 1704, projektant: Stipe Mihoti , dipl.ing.el.

MAPA 7ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA; T.D.: 14/17-ZOPINSPEKTING d.o.o., Vu eti ev prilaz 1, Zagreb: projektant: Joisp Radelji , dipl.ing.gra .

MAPA 8PROJEKT DIZALA; broj projekta: DP 3501Ured ovlaštenog inženjera strojarstva Damir Šplajt, Kutnja ki put 13, Zagrebprojektant: Damir Šplajt, ing. elektrostrojarstva

MAPA 9GEODETSKI PROJEKT; broj projekta: 24/17Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zlatko Krpeljevi , Križeva ka ulica 31A, Koprivnicaprojektant: Zlatko Krpeljevi , dipl. ing.geod.

MAPA 10GEOTEHNI KI ELABORAT; T.D.: SPP/2016/0118SPP d.o.o., Trstenjakova 3, Varaždingeotehni ar: Miljenko Špiranec, dipl.ing.geot.

ARHITEKTONSKI FAKULTET investitor: APOS, Grada KoprivniceSVEU ILIŠTA U ZAGREBU Zrinski trg 1, Koprivnica

ZAVOD ZA ARHITEKTURU gra evina: Višestambena zgrada P28/POS4Zagreb, Ka i eva 26, TD 30/16-15/CGV Z.Goloba 7,k. . 5497/12, k.o. Koprivnica

velja aj,2017. Zajedni ka oznaka projekta: A-1/17 3

S A D R Ž A J :

I. OP I DIO- Registracija djelatnosti 4- Rješenje o imenovanju glavnog projektanta 5- Rješenje o imenovanju projektanta 6- Rješenje projektanta o upisu u imenik ovlaštenih inženjera strojarstva 7- Prikaz tehni kih rješenja o primjeni pravila zaštite od požara 8- Isprava u smislu Zakona o zaštiti od požara 14- Izjava o uskla enosti 15

II. TEHNI KI DIOa) Tekstualni dio

b) Nacrti:

1. Situacija M 1:2502. Tlocrt prizemlja – grijanje M 1:1003. Tlocrt 1.kata – grijanje M 1:1004. Tlocrt 2.kata – grijanje M 1:1005. Tlocrt 3.kata – grijanje M 1:1006. Tlocrt krova M 1:1007. Podno grijanje-stan S1 M 1:508. Podno grijanje-stan S2 M 1:509. Podno grijanje-stan S3 M 1:5010. Podno grijanje-stanovi S4, S12 i S20 M 1:5011. Podno grijanje-stan S5 M 1:5012. Podno grijanje-stan S6 M 1:5013. Podno grijanje-stanovi S7, S15 i S23 M 1:5014. Podno grijanje-stanovi S8, S16 i S24 M 1:5015. Podno grijanje-stanovi S9, S17 i S25 M 1:5016. Podno grijanje-stanovi S10, S18 i S26 M 1:5017. Podno grijanje-stanovi S11, S19 i S27 M 1:5018. Podno grijanje-stanovi S13 i S21 M 1:5019. Podno grijanje-stanovi S14 i S22 M 1:5020. Tlocrt prizemlja – ventilacija M 1:10021. Tlocrt 1.kata – ventilacija M 1:10022. Tlocrt 2.kata – ventilacija M 1:10023. Tlocrt 3.kata – ventilacija M 1:10024. Tlocrt krova M 1:10025. Presjek M 1:10026. Funkcionalna shema toplinskog postrojenja27. Funkcionalna shema regulacije sustava ventilacije28. Shema vertikalnih vodova grijanja, hladenja i ventilacije kuhinjske nape29. Dimenzionalna shema sustava ventilacije

1. Projektni zadatak 172. Tehni ki opis 193. Program kontrole i osiguranja kvalitete 274. Vijek uporabe i održavanje gra evine 355. Prora un 36




P R I K A Ztehni kih rješenja za primjenu pravila

zaštite od požara u projektuGRIJANJA, HLA ENJA I VENTILACIJE

Gra evina: VIŠESTAMBENA ZGRADA P28/POS4ULICA Z.GOLOBA 7, k. . 5497/12, k.o. KOPRIVNICA

Investitor: AGENCIJA ZA DRUŠTVENO POTICAJNU STANOGRADNJUGRADA KOPRIVNICE (APOS)ZRINSKI TRG 1, 48000 KOPRIVNICA

1. PRIMJENJENI PROPISI

1.1. Zakon o gradnji (NN 153/13)1.2. Zakon o prostornom ure enju (NN 153/13)1.3. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)1.4. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)1.5. Zakon o zapaljivim teku inama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)1.6. Zakon o gra evnim proizvodima (NN 76/13 i 30/14)1.7. Zakon o normizaciji (NN 80/13)1.8. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10)1.9. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)1.10. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)1.11. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95; 70/97; 128/99; 57/00; 129/00; 59/01;

82/04; 178/04; 38/09; 79/09; 49/11)1.12. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 i 55/13)1.13. Uredba o tvarima koje ošte uju ozonski sloj i fluoriranim stakleni kim plinovima (NN

90/14)1.14. Uredba o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(NN 117/12)1.15. Odluke o zaštiti zraka od one iš enja (Sl. gl. 21/78)1.16. Tehni ki propis za dimnjake u gra evinama (NN 3/07)1.17. Pravilnik o osiguranju pristupa nosti gra evina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti (NN 78/13)1.18. Pravilnik otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje gra evine moraju zadovoljiti u

slu aju požara (NN 29/13)1.19. Pravilnik o zapaljivim teku inama (NN 54/99)1.20. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)1.21. Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)1.22. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje

požara(NN 67/ 96, 41/ 03)1.23. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)1.24. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN

145/04)1.25. Tehni ki propis o sustavima grijanja i hla enja zgrada (NN 110/08)1.26. Tehni ki propis o sustavima ventilacije, djelomi ne klimatizacije i klimatizacije zgrada

(NN 3/07)1.27. Pravilnik o tehni kim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sisteme (Sl. list 38/89;

NN 53/91; NN 69/97)1.28. Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomo u vertikalnih i horizontalnih kanala

prirodnim putem (HRN U.C2.201)




1.29. Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomo u ventilatora (HRN U.C2.202)1.30. Posebni uvjeti za ventilacijske i klimatizacijske ure aje u zgradama (Sekretarijat za

komunalne poslove, gra evinarstvo i saobra aj, broj: 05/1-12157/2-1972 )1.31. Pravilnik o tehni kim mjerama i uvjetima za toplinsku i zvu nu zaštitu (Sl. list 35/70)1.32. Pravilnik o tehni kim uvjetima za projektiranje i gra enje zgrada (Sl. list 69/87)1.33. Tehni ki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14;

130/14)1.34. Tehni ki uvjeti za projektiranje i gra enje zgrada (HRN U.J5.600)1.35. Metode prora una koeficijenata prolaza topline u zgradama (HRN U.J5.510)1.36. Standard za prora un gubitaka topline u zgradama (DIN 4701)1.37. Sigurnosno-tehni ka oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom po-

lazne vode do 110 C (HRN M.E7.201)1.38. Sigurnosno-tehni ka oprema postrojenja za grijanje vrelom vodom s temperaturom po-

lazne vode iznad 110 C (HRN M.E7.203)1.39. Posebni prikaz tehni kih uvjeta za centralno loženje i pripremu tople vode u zgradama

(Sekretarijat za komunalne poslove, gra evinarstvo i saobra aj gradske uprave Zagreb,broj: 05/3-n-11-5967/68 )

1.40. Pravilnik o tehni kim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskihkotlovnica (Sl. list 10/90; 52/90)

1.41. HRN U.J6.201/1989, Akustika u zgradarstvu (NN 17/90; 26/93)1.42. Naputak Ministarstva zdravstva RH Klasa: 011-01/98-01/0044, Ur. broj 534-04-17-

98/0001 od 25. ožujka 1998.1.43. ISO norme br. 43-akustika1.44. Uredba o održavanju zgrada (NN 64/97)

2. PRIMJENJENE MJERE

2.1. Osigurana je potrebna temperatura svih prostorija u stanovima u zimskom periodu iz-vedbom etažnog niskotemperaturnog podnog grijanjate elektri nog dopunskog grija a ukupaonicama za prelazni period.

2.2. Usvojene temperature: kupaona sa ili bez WC-a +24 C; dnevna soba +20 C; spava esobe, kuhinja, hodnik +20 C; odvojeni WC +15 C.

2.3. Toplinska energija za potrebe podnog grijanjeosigurava ce centralno plinskimkondenzacijskim grija ima u strojarnici/kotlovnici na krovu zgrade.

2.4. Za potrebe podnog grijanja stanova u strojarnici je predvi ena posebna pumpnoregulacijska grupa sa mjerenjem isporu ene toplinske energije u sustav grijanja.

2.5. Od pumpne grupe glavna razvodna mreža vodi se do vertikale u instalacijskom bloku.Na ovu glavnu vertikalu priklju uje se mreža pojedine stambene etaže.

2.6. U priklju ku razvodne mreže svake etaže ugra uje se zaporna armatura i ventil zahidrauli ko uravnoteženje cijevne mreže kompletiran s pipcem za pražnjenje. Ovaj ventilomogu ava mjerenje diferencijalnog tlaka i finu regulaciju proto ne koli ine ogrijevnogmedija etaže. Razvodna mreža u etaži se vodi u me uprostoru spuštenog stropahodnika.

2.7. Od etažne razvodne mrež odvajaju se ogranci na koje se priklju uju pojedine stambenejedinice. Priklju ci pojedinih stanova spuštaju se zidnim usjekom do mjernog ormari a(potopljen sustav). Cijevna mreže predvi ena je iz bešavnih eli nih cijevi s ravnimkrajevima prema DIN 2440 koja se u vertikalnom instalacijskom koridoru i prostoruspuštenog stropa izolirai izolira se Armaflex izolacijom AF 4 debljine 25mm. Priklju cipojedinih stanova vo eni u zidnim usjecima izoliraju se Armaflex izolacijom AF 3 debljine13 mm koja se omata terpapirom i pri vrš uje pocin anom žicom.

2.8. Mjerni i regulacijski ure aj svakog stana ugra uje se u posebnom metalnom ormari uza ugradnju u zid, kompletirani su s okvirom za ugradnju i vratima s klju em. Predvi eni




metalni ormari vrste OVH 4 dimenzija 600x800x160 mm, zajedni ki za brojilo imjernoregulacijsku armaturu toplinske energije te brojila i mjerno regulacijsku armaturehladne i topple vode. Svi mjera i povezuju se kabelom JUSTY 1x2x0,8 mm2 sajedinicom M-4 koja osigurava daljinsko povezivanje s upravlja ko-mjernom jedinicom.Jedinica M-4 u izvedbi s baterijom i napajanjem iz upravlja ke jedinice.

2.9. Upravlja ko nadzorna jedinica tip P 200 za komunikaciju do 200 ulaza, za o itanje idaljinsko povezivanje brojila smještena je u prizemlju u glavnom razvodnom ormaru.povratnom vodu, ventilima za hidrauli ko uravnoteženje. Nakon mjerenja razvodnamreža stana predvi ena iz bešavnih eli nih cijevi vodi se u slojevima poda dorazdjelnika podnog grijanja.

2.10. Toplinska izolacija cijevi položenih u pod i zid je navlakama iz filca debljine 5 mm uplasti nom vodonepropusnom zaštitnom omota u.

2.11. Instalacija podnog grijanja svakog stana sastoji se od kompaktnog razdjelnika zapolazne i povratne vodove krugova podnog grijanja koji je smješteni u metalni podžbukniormari e i 6 krugova podnog grijanja od cijevi iz umreženog polietilena visoke gusto e.

2.12. Svaki od razdjelnika ima ugra en indikator polazne i povratne temperature medija. Natijelu razdjelnika predvi eni su specijalni priklju ci za spajanje cijevi pojedinih krugovapodnog grijanja.

2.13. Polazni vod za svaki ogrijevni krug opremljen je ru nim ventilom s ugra enim imbus vij-kom za predregulaciju. Tim vijkom se vrši balansiranje mreže.

2.14. Povratni vod za svaki ogrijevni krug opremljen je regulacijskim ventilom s termo-pogonom koji u sprezi sa sobnim osjetnikom temperature održava konstantnutemperaturu prostora pripadaju ih krugova. Razdjelnici su još opremljeni automatskimodzra nim ventilom i slavinom za punjenje i pražnjenje.

2.15. Svaki pojedini krug podnog grijanja priklju en je na polazni razdjelnik temperatureogrijevnog medija 45C preko elektrotermi kog regulacijskog ventila (polazni vod) te napovratni razdjelnik preko ru nog regulacijskog ventila sa skalom i pokaziva em koli inenareguliranog protoka (povratni vod).

2.16. Elektrotermi ki pogon za upravljanje radom pojedinog kruga podnog grijanja, napajan je230 V s navojnim priklju kom M 30 X 1,5 mm i nominalnom dužinom zatvara a ventila11,8 mm montira se u podžbukni ormari opremljen sa svim materijalom za spajanje,brtvljenje i pri vrš enje.

2.17. Upravljanje radom podnog grijanja u pojedinoj sobi je sobnim termostatom podru ja 5-30C, u izvedbi s digitalnim prikazom, spojenim na napajanje 220 V i na podni sensor.Sobni regulator omogu uje snižavanja temperature te pomo u preklopnika biranjeprograma upravljanja putem eksterne jedinice u svakoj prostoriji.

2.18. Zonski termostati (sobni regulatori) povezani su sa elektrotermi kim pogonima prekoosnovnog regulacijskog razdjeljiva a smještenog u poojedinom ormari u i opremljeni susa dodatnim regulacijskim modulom (programobilni) za kontrolu rada osnovnogregulacijskog razdjeljiva a.

2.19. Cijevi krugova podnog grijanja predvi ene su za mokru ugradnju (zalijevanje cijevicementnim estrihom), a polažu se na plo e iz PVC-a s osnovnom toplinskom izolacijom(sistemska rola toplinske izolacije te izolacija od buke koraka) sa alufolijom visokevrsto e debljine 30/32 mm s otisnutim rasterom 5 cm za održavanje razmaka izme u

cijevi. Uz sve zidove prostorije kao i izme u pojedinih krugova ugra uju se dilatacijsketrake od PE pjene minimalne debljine 10 mm.

2.20. Po dovršetku pojedine instalacije ili cijeline (soba;stan), a izvedbe izolacije i li enja, ilizalijevanja cementnim estrihom potrebno je izvršiti tla nu probu instalacije hladnomvodom pritiska 5,00 bara mjereno na najnižoj to ki instalacije.

2.21. Tek po uspješno izvedenoj tla noj probi izvršiti toplinsku izolaciju cijevne mreže u podukao i li enje cijevne mreže i zalijevanja cementnim estrihom. Za svo vrijeme radanavedenih radnji mreža mora biti pod tlakom uz kontrolu manometra na razdjelniku.




2.22. Za potrebe hla enja prostorije dnevnog boravka s blagovanjem u svim stanovimapredvi ena je, sukladno traženju investitora MOGU NOST NAKNADNE ugradnje DigitalInverter SPLIT sistema sa jednom vanjskom i jednom unutrašnjom jedinicom.

2.23. Za svaku stambenu jedinicu projektom je riješena ugradnju cijevovoda medija, odvodakondenzata i energetskog napajanja od pozicije unutrašnje do pozicije vanjske jedinice.Za svaki stan to no je utvr ena pozicija vanjske jedinice na krovu i za istu je predvi enaugradnja nosa a za postolja na koji se naknadno ugra uje pripadaju e postolje i vanjskajrdinica pojedinog stana.

2.24. Cu cijevi za radni medij R410A, napojnih i signalnih kabela te odvoda kondenzacata.Kompletan razvod izvodi se za svih 27 stanova od prrdvi ene pozicije vanjske dopozicije unutrašnje jedinice i završavaju u zidnoj kutiji s poklopcem. Odvod kondenzatasa ugra enim podžbuknim sifonom spojien je u najbližu kanalizacijsku vertikalu.

2.25. Za sve stanove gra evinu predvi ena su dva odvojena ventilacijska sustava. Centralnisustav veentilacije stanova sa rekuperacijom i dogrijavanjem zraka toplovodnim grija emna temperature ubacivanja +22 C te odvod zraka od kuhinjske nape izvedbompojedina ne vertikale za svaku stambenu jedinicu.

2.26. Sustav radi sa 100% koli inom svježeg zraka koja osigurava cca 0,91 izmjena zraka nasat u ventiliranom prostoru.

2.27. Tla ni i odsisni ventilator opremljen je frekventnim pretvara em za regulaciju brojaokretaja (koli ine zraka). Prigušiva i zvuka ugra eni kao sastavni elementi komore ,nasva etiri priklju ka, osiguravaju da buka u uslijed rada klima ure aja bude manja ilijednaka 39 dB(A) u prostoru koji se ventilira odnosno 40 dB(A) prema vanjskomprostoru.

2.28. Buka koju ure aj emitira preko ku išta u okolinu na 2m od ure aja iznosi 39,4dB(A).Svježi zrak se usisava preko fiksne žaluzine u protukišnoj izvedbi na kanaluusisnog dijela komore, zatim se filtrira, preuzima toplinu iz otpadnog zraka i zagrijava natemperaturu ubacivanja od +22 C.

2.29. Kondicionirani zrak se pocin anim limenim kanalima vodi od komora do glavneventilacijske vertikale u instalacijskom vertikalnom koridoru.. Na tla ni kanal priklju ujuse tla ni kanali pojedine etaže i dalje razvodi u me uprostoru spuštenog stropa. Natla ni kanal priklju uju se kanali za pojedine stanove koji se dalje vodi u me uprostoruspuštenog stropa stanova te dovodi u iste prostore.

2.30. Na ove kanale ugra ene su istrujne rešetke preko kojih se ventilacioni zrak dovodi upojedine prostorije. Zrak se iz prostorija odsisava preko odsisnih rešetki i i odsisnihventila te pocin anim kanalima vo enim paralelno s tla nim kanalima vra a uventilacionu komoru gdje se filtrira i predaje toplinu svježem zraku preko plo astogprotustrujnog rekuperatoara te se preko fiksne žaluzine u protukišnoj izvedbi ugra enoju kanal otpadnog zraka na samoj komori odbacuje u atmosferu.

2.31. Tla ni kanali i kanal za usis svježeg zraka te odsisni kanali toplinski se izoliraju Armaflexizolacijskim plo ama debljine 25 mm gorivosti "A1" prema DIN-u ili sl.

2.32. Na svim prodorima kanala kroz kontrukcijske elemente koji dijele pojedine požarnesektore predvi en je ugradnja protupožarnih klapni tip FKA-3 vatrootpornosti 90 minuta,a opremljene su toplinskim okida em.

2.33. Grija ventilacijske komore spaja se na posebnu pumpne grupu u kotlovnici.Temperaturni režim ovog sustava je konstantan i to 40/30 C. Sustav automatskeregulacije koncipiran je tako da u sezoni grijanja regulira temperaturu zraka u tla nomkanalu koju održava konstantnom te osigurava minimalno ograni avanje temperatureubacivanja.

2.34. Mikroprocesorska regulacijsko-upravlja ka jedinica regulira u in rotacijskog regeneratoratopline, u in grija a/hladnjaka te upravlja izborom logike energije. Regulacionim sustavompredvi ena je još zaštita grija a od smrzavanja. Zaštita od smrzavanja djeluje pomo ukapilarnog termostata smještenog u struji zraka iza grija a. Ovaj termostat kod temper-




ature +2 C isklju uje odsisni i tla ni ventilator, zatvara žaluzine, otvara regulacioni ventil teukop ava cirkulacionu pumpu grija a.

2.35. Za vrijeme rada kuhinjskog bloka predvi en je odvod zraka iz prostora kuhinje, dodatno,pomo u kuhinjske nape u izvedbi sa ventilatorom i protupovratnom klapnom koja sepriklju uje na projektom predvi en pojedina ni vertikalni kanal i ventilacijskom vertikalompreko krova gra evine odvodi u atmosferu. Projektom nije predvi ena ugradnja odsisnerešetke s protopovratnom klapnom, ve ista treba biti ugra ena napu koju nabavljakorisnik.

2.36. Obveza korisnika je kuhinjska napa s PROTUPOVRATNOM KLAPNOM (smanjenjepotrošnje energije i debalans centralnog sustava ventilacije kad napa ne radi)

2.37. Priprema potrošne tople vode primarno je sustavom korištenja energije sun evogzra enja te sekundarno posebnom pumpno regulacijskomm grupom u sklopu toplinskoenergetskog postrojenja na krovu gra evine.

2.38. Dimenzioniranje solarnog sustav izvršeno je na temelju prora una i procjene potrebnetoplinske energije za dnevno zagrijavanje tople vode, uzimaju i u obzir smanjenjepotrošnje u ljetnom periodu zbog godišnjih odmora. Dnevna koli ina topline za grijanjetople vode temperature 45 C zajedno s gubicima kod pune zaposjednutosti zgrade iznosicca 167 kWh/dan. Instalacija se sastoji od prijemnika sun eve energije, solarne pumpnestanice, pet vertikalnih akumulacijskih bojlera ukupnog volumena 4000 l, cijevnograzvoda, ekspanzijskog sustava te zaporne, regulacijske i sigurnosne armature.

2.39. Prijemnici sun eve energije su plo asti kolektori, horizontalne izvedbe UltraSol H spojeniu dvije baterije sa po 6 komada kolektora. Visokou inkoviti solarni kolektori koji sesastoje od aluminijskog absorbera s visokoselektivnim premazom (stupanj absorpcije95%, stupanj emisije 5%), sa zavarenim bakrenim cijevima i sigurnosnim staklenimpokrovom (stupanj transmisije 96,5%). Ku ište od lijevanog aluminija za maksimalnustabilnost i nepropusnost. Visokokvalitetna izolacija izvedena je od mineralne vunedebljine 10 mm (toplinska provodljivost 0.04 W/mK). Priklju ci dimenzije 3/4’’ od mesingaspojenih u dvije grupe sa 6 komada kolektora širine 2050 mm, visine 1230 mm, debljine54 mm i težine 39 kg. Kolektori površine apsorbera 2,36 m2, za radni tlak 10 bara imaksimalnu temperature 190 C, uz protok kroz kolektor 15-50 l/h/m2

2.40. Kolektori se me usobno spajaju pomo u hidrauli kog seta koji se sastoji iz hidrauli nihspojnih priklju aka za kolektore,3-slojno izolirana elasti na priklju na cijev, 1x90°koljenos uranjaju om ahurom za osjetnik temperature kolektorskog polja, završni ep iodzra enja i montiraju na podkonstrukciju orjentiranu prema jugi s vertikalnim odmakomod horizontale za 45 . Konstrukcija za nošenje kolektora sun evog zra enja sebetonskim elementima pri vrš enje na ravni krov. Elementi su izra eni od armiranogbetona ukupne mase 368 kg za 3 kom kolektora priklju ena u seriju, odnosno dvakompleta po jednom kolektorskom polju sa 6 kolektora. Kolektori se za postoljepri vrš uju ovjesnim setom za ugradnju na ravni krov za horizontalnu izvedbu kolektoraUltraSol 3H koji se sastoji od armirano-betonskih elemenata, masa 92 kg, pribora zaspajanje kolektora na postolja, zaštitne trake izme u krova i betonskih elemenata,

2.41. Sustav kolektora predvi en je za rad tijekom cijele godine te se sustav puniprotusmrzavaju om teku inom da ne do e do smrzavanja instalacije u zimskom periodu.Medij u kolektorskom krugu je mješavina 75% voda + 25% glysantin.

2.42. Zbog ograni enja visine prostora predvi ena su tri bojlera volumena 800 l svaki te jekoli ina akumulacije solarnog kruga 2400 l, a što odgovara specifi noj koli iniakumulacije za optimalan rad kolektorskog sustava od 80 l/m2 kolektora te dva bojlerapo 800 l grijanih/dogrijavanih plinskim grija ima. Predgrijavanje vode je u kolektorskomkrugu, a dogrijavanje vode na nivo potrošnje i grijanje kad solarni sustav dava minimalnekoli ine topline je plinskim grija ima. Serijskim spajanjem ova dva sustava osigurava semaksimalni doprinos solarne pripreme topple vode jer imamo niskotemperaturnu ivisokotemperaturnu akumulaciju, a ujedno osigurava sustav u ljetnom periodu od




pregrijavanja kad je zbog školskih praznika i godišnjih odmora potrošnja topple vodeznatno niža od uobi ajene.

2.43. Za zaštitu gra evine od požara predvi ena je unutrašnja hidrantska mreža kao sastavnidio vanjske vodovodne mreže. Ista nije predmet ovog projekta ve se koristi postoje ivanjski nadzemni hidranti.

2.44. Za preventivno gašenje požara, a sukladno PRAVILNIKU ZA ODRŽAVANJE I IZBORVATROGASNIH APARATA, u zgradi e se montirati vatrogasni aparati punjeni suhimprahom za ru no gašenje požara tip S-9. Aparati se montiraju na vidljivom mjestu 1,1 mod gotovog poda. Sve navedeno pod ovom to kom obuhva eno je projektom vodovoda ikanalizacije.

3. ZAŠTITA POSTROJENJA3.1. Za zaštitu od atmosferskog pražnjenja na cjelokupnoj gra evini potrebno je izvesti

gromobransku zaštitu što je obuhva eno projektom elektri nih instalacija.3.2. Zaštita od previsokog stati kog naboja instalacije grijanja u samoj gra evini obuhva a

izvo enje premoštenja svih prirubni kih spojeva i uzemljenja što je obuhva enoprojektom elektri nih instalacija. Za punjenje spremnika potrebno je osigurati kliješta zauzemljenje.

Projektant:

mr.sc. Ivan Cetini , d.i.s.


ARHITEKTONSKI FAKULTETSVEU ILIŠTA U ZAGREBU

ZAVOD ZA ARHITEKTURUZAGREB, Ka i eva 26

Zagreb, velja a, 2017.Broj: 30/16-15/CGV/ZOP

Na temelju lanka 14, stavak 3 Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) izdaje se:

I S P R A V A

kojom se potvr uje da su mjere zaštite od požara primjenjene u glavnom projektu instalacije plina za:



Broj projekta: A-1/17

izra ene sukladno sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), uvjetima ure enja prostora itehni kim normativima i normama.

PROJEKTANT: TEHNI KA RUKOVODITELJICA:

mr.sc. Ivan Cetini Nives Mlinar

dipl.ing.stroj. dipl.ing.arh.




ARHITEKTONSKI FAKULTETSVEU ILIŠTA U ZAGREBU

ZAVOD ZA ARHITEKTURUZAGREB, Ka i eva 26

Zagreb, velja a, 2017.Broj: 30/16-15/CGV/RP

Na temelju Zakona o gradnji (NN 153/13), a nakon izvršene provjere predmetne tehni kedokumentacije izdaje se:

I Z J A V A

Broj projekta: A-1/17



Projektant: mr.sc. IVAN CETINI , dipl.ing.stroj.

Rješenje: UP/I-310-01/99-01/585, ur.broj314-01-99-1 od 09.11.1999-

Proj.tvrtka: ZAVOD ZA ARHITEKTURU ZAGREB, Ka i eva 26

Projekt instalacije centralnog grijanja, ventilacije i pripreme tople vode uskla en je s odredbamalanka 14. Zakonom o gradnji (NN153/13) bitni zahtjevi za gra evinu, Prostornim planom ure enja

Grada Koprivnice (Glasnik Grada Koprivnice 4/06, 5/12, 3/15 i 5/15-pro iš eni tekst); Generalnimurbanisti kim planom Koprivnice (Glasnik Grada Koprivnice 4/08, 5/08, 7/14 i 1/15-pro iš eni tekst),Detaljnim planom ure enja „Leniš e - zona istok“ u Koprivnici (Glasnik Grada Koprivnice 4/08,5/08,7/14 i 1/15-pro iš eni tekst) te odredbama posebnih zakona i propisa u nastavku:

1. Zakon o gradnji (NN 153/13)2. Zakon o prostornom ure enju (NN 153/13)3. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)4. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)5. Zakon o zapaljivim teku inama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)6. Zakon o gra evnim proizvodima (NN 76/13 i 30/14)7. Zakon o normizaciji (NN 80/13)8. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10)9. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)10. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)11. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95; 70/97; 128/99; 57/00; 129/00; 59/01;

82/04; 178/04; 38/09; 79/09; 49/11)12. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 i 55/13)13. Uredba o tvarima koje ošte uju ozonski sloj i fluoriranim stakleni kim plinovima (NN

90/14)




14. Uredba o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz nepokretnih izvora(NN 117/12)

15. Odluke o zaštiti zraka od one iš enja (Sl. gl. 21/78)16. Tehni ki propis za dimnjake u gra evinama (NN 3/07)17. Pravilnik o osiguranju pristupa nosti gra evina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti (NN 78/13)18. Pravilnik otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje gra evine moraju zadovoljiti u

slu aju požara (NN 29/13)19. Pravilnik o zapaljivim teku inama (NN 54/99)20. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)21. Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)22. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje

požara(NN 67/ 96, 41/ 03)23. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)24. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN

145/04)25. Tehni ki propis o sustavima grijanja i hla enja zgrada (NN 110/08)26. Tehni ki propis o sustavima ventilacije, djelomi ne klimatizacije i klimatizacije zgrada

(NN 3/07)27. Pravilnik o tehni kim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sisteme (Sl. list 38/89;

NN 53/91; NN 69/97)28. Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomo u vertikalnih i horizontalnih kanala

prirodnim putem (HRN U.C2.201)29. Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomo u ventilatora (HRN U.C2.202)30. Posebni uvjeti za ventilacijske i klimatizacijske ure aje u zgradama (Sekretarijat za

komunalne poslove, gra evinarstvo i saobra aj, broj: 05/1-12157/2-1972 )31. Pravilnik o tehni kim mjerama i uvjetima za toplinsku i zvu nu zaštitu (Sl. list 35/70)32. Pravilnik o tehni kim uvjetima za projektiranje i gra enje zgrada (Sl. list 69/87)33. Tehni ki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14;

130/14)34. Tehni ki uvjeti za projektiranje i gra enje zgrada (HRN U.J5.600)35. Metode prora una koeficijenata prolaza topline u zgradama (HRN U.J5.510)36. Standard za prora un gubitaka topline u zgradama (DIN 4701)37. Sigurnosno-tehni ka oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom po-

lazne vode do 110 C (HRN M.E7.201)38. Sigurnosno-tehni ka oprema postrojenja za grijanje vrelom vodom s temperaturom po-

lazne vode iznad 110 C (HRN M.E7.203)39. Posebni prikaz tehni kih uvjeta za centralno loženje i pripremu tople vode u zgradama

(Sekretarijat za komunalne poslove, gra evinarstvo i saobra aj gradske uprave Zagreb,broj: 05/3-n-11-5967/68 )

40. Pravilnik o tehni kim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskihkotlovnica (Sl. list 10/90; 52/90)

41. HRN U.J6.201/1989, Akustika u zgradarstvu (NN 17/90; 26/93)42. Naputak Ministarstva zdravstva RH Klasa: 011-01/98-01/0044, Ur. broj 534-04-17-

98/0001 od 25. ožujka 1998.43. ISO norme br. 43-akustika44. Uredba o održavanju zgrada (NN 64/97)

PROJEKTANT: TEHNI KA RUKOVODITELJICA:

mr.sc. Ivan Cetini Nives Mlinar

dipl.ing.stroj. dipl.ing.arh.




1. PROJEKTNI ZADATAK

Na temelju arhitektonsko-gra evinskog projekta, Detaljnog plana ure enja „Leniš e - zona istok“,Glasnik Grada Koprivnice 5/15 i posebnih uvjeta izdanih po Koprivnica plin – distribucija plinad.o.o., broj: 3056/16, Koprivnica, 12. 12. 2016., po Koprivni ke vode d.o.o., broj: 7331/2016,Koprivnica, 12. 12. 2016.; Vodoprivrednih uvjeta izdanih po Vodnogospodarskom odjelu za Muru igornju Dravu, Varaždin, Klasa: UP/I-325-01/16-07/0006068, Urbroj: 374-26-1-17-2, Varaždin05.01.2017. te sanitarnio-tehni kih uvjeta i uvjeta zaštite od buke, Klasa: 540-02/16-03/1681,Urbroj: 534-07-2-1-2-1/1-16-2, Koprivnica 12.12.2016., važe ih tehni kih normativa i zakonskihpropisa potrebno je izraditi glavni projekt centralnog grijanja, ventilacije i centralne pripremepotrošne tople vode stambene gra evine s 27 stanova na k. . br. 5497/12 k.o. Koprivnica.Prema postoje oj zakonskoj regulativi svaka funkcionalna cjelina, u pogledu infrastrukturnihinstalacija ( voda; struja i plin) u korištenju i naplati istih mora biti neovisna po svakom korisniku.

Grijanje stanova riješiti niskotemperaturnim podnim grijanjem temperaturnih parametara 45/35 C.Svaki stan ima vlastiti razvodni ormari , a mjerenje potrošnje toplinske energije je ugradnjommjernog ure aja u hodniku u ormari u zajedni kom za mjerenje hladne i topple vode. Regulacijuu ina u svakom stanu izvodi se za svaki pojedini krug grijanja na ugra enom zidnom termostatuprostorije. U grijanim prostorijama stana projektom predvidjeti unutarnje temperature premapostoje im normativima i to:+20 C: dnevna soba, spava a soba, kuhinja, hodnik, gospodarstvo+24 C: kupaonica sa ili bez WC-a+15 C: odvojeni WC

Za svaku stambenu jedinicu predvidjeti individualni sustav hla enja u sobi dnevnpg boravka teprojektom riješiti ugradnju cijevovoda medija, odvoda kondenzata i energetskog napajanja odpozicije unutrašnje do pozicije vanjske jedinice. Za svaki stan to no utvrditi i osigurati pozicijuvanjske jedinice na krovu sa izvedenim postoljem za naknadnu ugradnju svih vanjskih jrdinica iunutrašnjih jedinica te kompletiranja sustava individualno po pojedinom korisniku. Unutar stanacijevi, kabeli i odvod kondenzata završavaju u zidnoj kutiji s poklopcem. Odvod kondenzata saugra enim podžbuknim sifonom spojiti u najbližu kanalizacijsku vertikalu u zidu ili podu.

Ventilaciju prostorija stana sa rekuperacijom izvesti centralno. U zimskom razdoblju zrak sedogrijava toplovodnim grija em. Sustav rekuperacije mora garantirati nemogu nost izmjene mirisaizme u otpadne i svježe zra ne struje. Predvidjeti odvod mogu e nastalog kondenzata u ku ištuizmjenjiva ke sekcije. Obavezna ugradnja prigušiva a zvuka. regulaciju u ina rješiti odabiromkonstantne temperature dovedenog zraka na +22 C.U kuhinji predvidjeti pojedina ne priklju ke za kuhinjske nape od stana do krova sa sifoniranomdrenažom svake vertikale. Obveza korisnika je kuhinjska napa s PROTUPOVRATNOM KLAPNOM(smanjenje potrošnje energije i debalans centralnog sustava ventilacije kad napa ne radi)

Pripremu sanitarne tople vode primarno riješiti plo astim solarnim kolektorima, a dogrijavanjeplinskim cirko grija em. Površinu plo astih kolektora dimenzionirati tako da se u ljetnim mjesecimaizbjegne pregrijavanje sustava. Manje štete izazove povremeno dogrijavanje plinskim grija em uprelaznim razdobljima nego popravci zbog pregrijavanja sustava u ljetnom razdoblju kad su ljudi nagodišnjem odmoru i nema ustaljene potrošnje tople vode. Mjerenje potrošnje tople i hladne vodepredvidjeti u prostoru hodnika.Kao sistem grijanja usvojiti toplovodno etažno centralno grijanje temperature 55/45 C, klasi andvocijevni sistem.




Proizvodnju potrebne koli ine topline za podno grijanje, grijanje ventilacijskog zraka i dogrijavanjesanitarne tople vode riješiti centralno u strojarnici/kotlovnici na krovu zgrade, pomo u cirko plinskihkondenzacijskih grija a u turbo izvedbi. Regulacija temperature polaznog voda sustava podnoggrijanja riješiti u ovisnosti o vnjskoj temperaturi na na in da se kod vanjske temperature -15 Cograni i temperatura na +45 C. Cirko grija e spojiti u kaskadu, a sustavom regulacije osiguratiprioritet pripreme sanitarne tople vode. zajedni kog za centralno grijanje i pripremu sanitarne toplevode s akumulacijskim bijlerom.

Zaštitu gra evine od požara riješiti sukladno postoje em stanju i Zakona o zaštiti od požara (NN92/10).

Podloge za izradu projekta:1. Arhitektonski nacrti u mjerilu 1:1002. Dogovor s glavnim projektantom3. Idejno riješenje4. Dogovor s investitorom5. Zakonski propisi6. Zakonski propisi7. Hrvatske i EU norme.

Zagreb, velja a, 2017.Za investitora:




2. TEHNI KI OPIS

2.1. OP ENITO

Na osnovu projektnog zadatka, arhitektonsko-gra evinskog projekta, a prema Detaljnom planuure enja „Leniš e - zona istok“, Glasnik Grada Koprivnice 03/2007 i posebnim uvjetima HAKOM,klasa: 361-03/15-01/1488, urbroj: 376-10/AK-15-2(HP), Zagreb, 1. 4. 2015.; GKP Komunalacd.o.o., broj 4366/15, Koprivnica, 8. travnja 2015.; Koprivnica plin – distribucija plina d.o.o., broj:670/15, Koprivnica, 3. travnja 2015.; Koprivni ke vode d.o.o., broj: 1755/2015, Koprivnica, 2.travnja 2015. izra en je glavni projekt za potrebe izgradnje tipske vrlo niskoenergetske stambenegra evine s 3 stana na k. . br. 5494/2 k.o. Koprivnica.Na navedenoj parceli planira se izgradnje nove slobodnostoje e stambene zgrade izgra enostiprizemlje, 1.,2., 3. kat i strojajarnica na krovu. Objekt je isklju ivo stambene namjene, sa dvadesetsedam stanova (27) tri vrta i 32 parkirna mjesta. Zgrada se nalazi na katastarskoj estici br.5497/12, k.o. Koprivnica u stambenoj zoni S2. Površina katastarske estice je 1569 m2. estica jeravnog terena, na prosje noj nadmorskoj visini od 135,9 metara nadmorske visine. Glavni kolnipristup je iz ulice Zvonimira Goloba u sjeverozapadnom dijelu parcele. Pješa ki ulaz u zgradu je sasjeverne strane natkrivenom komunikacijom duž sjevernog pro elja. Iz uvu enog vjetrobrana sepristupa ulaznom prostoru i središnjem hodniku. Pristup spremištu bicikala je izravan vanjski nazapadnom pro elju i preko ulaznog prostora. Iz ulaznog prostora pristupa se i prostoriji za ista icus umivaonikom. Iz središnjeg hodnika u prizemlju pristupa se prizemnim stanovima. Zgrada je nasvim katovima osno simetri na u odnosu na stubište. Sa zapadne strane je vertikala okna dizala, asa isto ne vertikala instalacijskog okna jednakih dimenzija. Stubištem i dizalom se pristupasredišnjem hodniku iz kojeg je ostvaren pristup svim stanovima na etaži.Središnji je hodnikprotupožarnim vratima podijeljen na 2 dijela. Iz isto nog dijela ostvaren je pristup instalacijskomoknu. Projektiran je ravan krov kojemu se pristupa glavnim stubištem. Uz prostor stubišta na krovuje smješten hodnik i strojarnica. Ukupna neto površina je 1924,40 m2, ukupna bruto površina:2389,29 m2.Predmetna gra evina ima mogu nost priklju ka na uli ni vodovod PE HD d110 i mješovitukanalizaciju PP d400, priklju kom na uvodne priklju ke dovedene na parcelu za vrijeme gradnjevanjske vodovodne i kanalizacijske mreže.Za grijanje prostorija pojedinih stanova predvi eno je niskotemperaturno podno grijanjetemperaturnih parametara 45/35 C. Svaki stan ima vlastiti razvodni ormari i mjerenje potrošnjetoplinske energije u ormari u, zajedni kom za mjerenje hladne i topple vode, smještenom u zidustana prema hodnihu.Za svaku stambenu jedinicu rješen je individualni SPLIT sustav hla enja (1VJ+1UJ) u sobidnevnpg boravka te projektom predvi ena SAMO ugradnju cijevovoda medija od vanjske jedinicena krovu do unutrašnje jedinice u svakom stanu, odvoda kondenzata u kanalizacijsku vertikalupreko sifona i energetsko napajanje (obra eno u projektu ELEKTRI NIH INSTALACIJA).Ventilaciju prostorija stana cijele zgrade riješena je sa centralnom ventilacijskom komorom uizvedbi za vanjsku ugradnju s rekuperaatorom i toplovodnim grija em smještenom na vanjskomprostoru krova zgrade. Odvod zraka kuhinjske nape riješen je izvedbom pojedina ne vertikalesvake stambene jedinice na koju korisnik useljenjem priklju uje vlastiti ure aj. Projektom nijepredvi ena ugradnja odsisne rešetke s protopovratnom klapnom, ve ista treba biti ugra ena napukoju nabavlja korisnik.Priprema sanitarne tople vode je u strojarnici na krovu zgrade korištenjem energije sun evogzra enja plo astim solarnim kolektorima te dogrijavanje plinskim cirko grija ima.Proizvodnju potrebne koli ine topline za podno grijanje, grijanje ventilacijskog zraka i dogrijavanjesanitarne tople vode riješeno je centralno u strojarnici/kotlovnici na krovu zgrade, pomo u cirkoplinskih kondenzacijskih grija a u turbo izvedbi.




2.2. PRORA UN POTREBNE KOLI INE TOPLINE

Temperature u prostorijama usvojene su na temelju postoje ih tehni kih normativa i iznose:+20 C: dnevna soba, kuhinja, blagovanje, radna soba, spava a soba, hodnik+24 C: kupaonica sa ili bez WC-a+15 C: odvojeni WC, izbaProra un potrebne koli ine topline izra en je prema DIN 4701, zgrada u normalnom podru ju,prora unska vanjska temperatura -15 C, pogon II, razlika temperatura prema susjednom stanu5 C (regulirano centralno grijanje).

2.3. INSTALACIJA TOPLOVODNOG PODNOG GRIJANJA

Budu i je gra evina projektirana kao niskoenergetska zgrada (ŠPARNA HIŽA) grijanje svihstanova rješeno je instalacijom niskotemperaturnog podnog grijanja temperaturnih parametara45 C/35 C.Toplinska energija za potrebe podnog grijanjeosigurava ce centralno plinskim kondenzacijskimgrija ima u strojarnici/kotlovnici na krovu zgrade. Za potrebe podnog grijanja stanova u strojarnicije predvi ena posebna pumpno regulacijska grupa sa mjerenjem isporu ene toplinske energije usustav grijanja. Od pumpne grupe glavna razvodna mreža vodi se do vertikale u instalacijskombloku. Na ovu glavnu vertikalu priklju uje se mreža pojedine stambene etaže. U priklju kurazvodne mreže svake etaže ugra uje se zaporna armatura i ventil za hidrauli ko uravnoteženjecijevne mreže kompletiran s pipcem za pražnjenje. Ovaj ventil omogu ava mjerenje diferencijalnogtlaka i finu regulaciju proto ne koli ine ogrijevnog medija etaže. Razvodna mreža se dalje vodi ume uprostoru spuštenog stropa hodnika. Od etažne razvodne mrež odvajaju se ogranci na koje sepriklju uju pojedine stambene jedinice. Priklju ci pojedinih stanova spuštaju se zidnim usjekom domjernog ormari a (potopljen sustav). Cijevna mreže predvi ena je iz bešavnih eli nih cijevi sravnim krajevima prema DIN 2440 koja se u vertikalnom instalacijskom koridoru i prostoruspuštenog stropa izolirai izolira se Armaflex izolacijom AF 4 debljine 25mm. Priklju ci pojedinihstanova vo eni u zidnim usjecima izoliraju se Armaflex izolacijom AF 3 debljine d13 mm koja seomata terpapirom i pri vrš uje pocin anom žicom.Mjerni i regulacijski ure aj svakog stana ugra uje se u posebnom metalnom ormari u za ugradnjuu zid, kompletirani su s okvirom za ugradnju i vratima s klju em. Predvi eni metalni ormari vrsteOVH 4 dimenzija 600x800x160 mm, zajedni ki za brojilo i mjernoregulacijsku armaturu toplinskeenergije te brojila i mjerno regulacijsku armature hladne i topple vode. Svi mjera i povezuju sekabelom JUSTY 1x2x0,8 mm2 sa jedinicom M-4 koja osigurava daljinsko povezivanje supravlja ko-mjernom jedinicom. Jedinica M-4 u izvedbi s baterijom i napajanjem iz upravlja kejedinice. Upravlja ko nadzorna jedinica tip P 200 za komunikaciju do 200 ulaza, za o itanje idaljinsko povezivanje brojila smještena je u prizemlju u glavnom razvodnom ormaru. Mjerniormari i su pozicionirani u zidu stana prema hodniku u neposrednoj blizini ulaska u stan. Mjernalinija grijanja svakog stana (polazni i povratni vod grijanja) kompletiran je s kratkim kuglastimslavinama u priklju ku na razvodnu mrežu, mjera em topline, automatskim odzra nim ventilima,slavinama za punjenje i pražnjenje, kuglastim slavinama u povratnom vodu, ventilima zahidrauli ko uravnoteženje. Nakon mjerenja razvodna mreža stana predvi ena iz bešavnih eli nihcijevi vodi se u slojevima poda do razdjelnika podnog grijanja. Toplinska izolacija cijevi položenih upod i zid je navlakama iz filca debljine 5 mm u plasti nom vodonepropusnom zaštitnom omota u.Instalacija podnog grijanja svakog stana sastoji se od kompaktnog razdjelnika za polazne ipovratne vodove krugova podnog grijanja koji je smješteni u metalni podžbukni ormari e i 6krugova podnog grijanja od cijevi iz umreženog polietilena visoke gusto e. Svaki od razdjelnikaima ugra en indikator polazne i povratne temperature medija. Na tijelu razdjelnika predvi eni suspecijalni priklju ci za spajanje cijevi pojedinih krugova podnog grijanja. Polazni vod za svaki




ogrijevni krug opremljen je ru nim ventilom s ugra enim imbus vijkom za predregulaciju. Timvijkom se vrši balansiranje mreže. Povratni vod za svaki ogrijevni krug opremljen je regulacijskimventilom s termo-pogonom koji u sprezi sa sobnim osjetnikom temperature održava konstantnutemperaturu prostora pripadaju ih krugova. Razdjelnici su još opremljeni automatskim odzra nimventilom i slavinom za punjenje i pražnjenje.Svaki pojedini krug podnog grijanja priklju en je na polazni razdjelnik temperature ogrijevnogmedija 45C preko elektrotermi kog regulacijskog ventila (polazni vod) te na povratni razdjelnikpreko ru nog regulacijskog ventila sa skalom i pokaziva em koli ine nareguliranog protoka(povratni vod). Elektrotermi ki pogon za upravljanje radom pojedinog kruga podnog grijanja,napajan je 230 V s navojnim priklju kom M 30 X 1,5 mm i nominalnom dužinom zatvara a ventila11,8 mm montira se u podžbukni ormari opremljen sa svim materijalom za spajanje, brtvljenje ipri vrš enje. Upravljanje radom podnog grijanja u pojedinoj sobi je sobnim termostatom podru ja5-30C, u izvedbi s digitalnim prikazom, spojenim na napajanje 220 V i na podni sensor. Sobniregulator omogu uje snižavanja temperature te pomo u preklopnika biranje programa upravljanjaputem eksterne jedinice u svakoj prostoriji. Zonski termostati (sobni regulatori) povezani su saelektrotermi kim pogonima preko osnovnog regulacijskog razdjeljiva a smještenog u poojedinomormari u i opremljeni su sa dodatnim regulacijskim modulom (programobilni) za kontrolu radaosnovnog regulacijskog razdjeljiva a.Cijevi krugova podnog grijanja predvi ene su za mokru ugradnju (zalijevanje cijevi cementnimestrihom), a polažu se na plo e iz PVC-a s osnovnom toplinskom izolacijom (sistemska rolatoplinske izolacije te izolacija od buke koraka) sa alufolijom visoke vrsto e debljine 30/32 mm sotisnutim rasterom 5 cm za održavanje razmaka izme u cijevi. Uz sve zidove prostorije kao iizme u pojedinih krugova ugra uju se dilatacijske trake od PE pjene minimalne debljine 10 mm.Isporu itelj opreme dužan je kompjutorskim prora unom prekontrolirati projektirane razmake cijeviod RA1=10, 15, 20 cm te odrediti razmak polaganja cijevi u ovisnosti o specifi nosti njegoveopreme, dužinu pojedinih krugova te propisati to an na in polaganja cijevi. Tih uputa se trebastrogo pridržavati kako bi se osiguralo da temperatura površine poda bude max. 29 C. Za vrijemezalijevanja cijevi podnog grijanja cementnim estrihom instalaciju držati pod ispitnim tlakom.Po dovršetku pojedine instalacije ili cijeline (soba;stan), a izvedbe izolacije i li enja, ili zalijevanjacementnim estrihom potrebno je izvršiti tla nu probu instalacije hladnom vodom pritiska 5,00 baramjereno na najnižoj to ki instalacije.Tek po uspješno izvedenoj tla noj probi izvršiti toplinsku izolaciju cijevne mreže u podukao i li enje cijevne mreže i zalijevanja cementnim estrihom.Za svo vrijeme rada navedenih radnji mreža mora biti pod tlakom uz kontrolu manometra narazdjelniku.

2.4. INSTALACIJA GRIJANJA HLA ENJA SPLIT SISTEM

Za potrebe hla enja prostorije dnevnog boravka s blagovanjem u svim stanovima predvi ena je,sukladno traženju investitora MOGU NOST NAKNADNE ugradnje Digital Inverter SPLIT sistemasa jednom vanjskom i jednom unutrašnjom jedinicom. Za svaku stambenu jedinicu projektom jeriješena ugradnju cijevovoda medija, odvoda kondenzata i energetskog napajanja od pozicijeunutrašnje do pozicije vanjske jedinice. Za svaki stan to no je utvr ena pozicija vanjske jedinice nakrovu i za istu je predvi ena ugradnja nosa a za postolja na koji se naknadno ugra ujepripadaju e postolje i vanjska jrdinica pojedinog stana. Vanjske jedinice ugradit e se na krovnomnadozidu uz obzide vertikalnih vodova kanalizacije, ventilacije isl.. Jedinice se montiraju se napostolje iz pocin anih eli nih profila u vrš enih za AB zid. Izme u postolja i ure aja obvezno seugra uju gumene podloške iz tvrde gume debljine 10 mm. Unutrašnje jedinice predvi ene su zidneizvedbe na unutrašnjem zidu te je u svakom stanu predvi ena ugradnja Cu cijevi za radni medijR410A, napojnih i signalnih kabela te odvoda kondenzacata. Kompletan razvod izvodi se za svih27 stanova od prrdvi ene pozicije vanjske do pozicije unutrašnje jedinice i završavaju u zidnoj kutiji




s poklopcem. Odvod kondenzata sa ugra enim podžbuknim sifonom spojien je u najbližukanalizacijsku vertikalu.Po dovršetku instalacije izvršiti tla nu probu dušikom pod tlakom od 6,00 bara u trajanju od 24sata. Tek po uspješno izvedenoj tla noj probi izvršiti pertlanje po etaka i završetaka cijevovodaradnog medija..

2.5. VENTILACIJA

Za sve stanove gra evinu predvi ena su dva odvojena ventilacijska sustava. Centralni sustavveentilacije stanova sa rekuperacijom i dogrijavanjem zraka toplovodnim grija em na temperatureubacivanja +22 C te odvod zraka od kuhinjske nape izvedbom pojedina ne vertikale za svakustambenu jedinicu.

2.5.1. Centralni sustav ventilacijeSustav ventilacije stambenog dijela gra evine sastoji se od ventilacione komore leže e dvoetažneizvedbe za vanjsku ugradnju, kanalnog razvoda, istrujnih i odsisnih ventilacionih rešetki.Ventilaciona komora smještena je uz strojarnici na krovu gra evine, a sastavljena je od slijede ihelemenata u smjeru strujanja zraka:

tla ni dio (donji):- usisna sekcija s elektromotornom žaluzinom i elasti nim priklju kom- sekcija s filterom klase F5- sekcija s prigušiva em zvuka- sekcija plo astog protustrujnog rekuperatoar i odvodom kondenzata- sekcija vodenog grija a- sekcija s tla nim ventilatorom- sekcija s prigušiva em zvuka- tla ni elasti ni priklju ak

odsisni dio:- usisni elasti ni priklju ak- sekcija s filterom klase F5- sekcija s prigušiva em zvuka- sekcija plo astog protustrujnog rekuperatoar i odvodom kondenzata- sekcija s odsisnim ventilatorom- sekcija s prigušiva em zvuka- tla na sekcija s elektromotornom žaluzinom i elasti nim priklju kom

Sustav radi sa 100% koli inom svježeg zraka koja osigurava cca 0,91 izmjena zraka na sat u ven-tiliranom prostoru. Tla ni i odsisni ventilator opremljen je frekventnim pretvara em za regulacijubroja okretaja (koli ine zraka). Prigušiva i zvuka ugra eni kao sastavni elementi komore ,na svaetiri priklju ka, osiguravaju da buka u uslijed rada klima ure aja bude manja ili jednaka 39 dB(A) u

prostoru koji se ventilira odnosno 40 dB(A) prema vanjskom prostoru. Buka koju ure aj emitirapreko ku išta u okolinu na 2m od ure aja iznosi 39,4 dB(A).Svježi zrak se usisava preko fiksnežaluzine u protukišnoj izvedbi na kanalu usisnog dijela komore, zatim se filtrira, preuzima toplinu izotpadnog zraka i zagrijava na temperaturu ubacivanja od +22 C. Kondicionirani zrak sepocin anim limenim kanalima vodi od komora do glavne ventilacijske vertikale u instalacijskomvertikalnom koridoru.. Na tla ni kanal priklju uju se tla ni kanali pojedine etaže i dalje razvodi ume uprostoru spuštenog stropa. Na tla ni kanal priklju uju se kanali za pojedine stanove koji sedalje vodi u me uprostoru spuštenog stropa stanova te dovodi u iste prostore. Na ove kanaleugra ene su istrujne rešetke preko kojih se ventilacioni zrak dovodi u pojedine prostorije. Zrak seiz prostorija odsisava preko odsisnih rešetki i i odsisnih ventila te pocin anim kanalima vo enimparalelno s tla nim kanalima vra a u ventilacionu komoru gdje se filtrira i predaje toplinu svježem




zraku preko plo astog protustrujnog rekuperatoara te se preko fiksne žaluzine u protukišnoj izvedbiugra enoj u kanal otpadnog zraka na samoj komori odbacuje u atmosferu.Tla ni kanali i kanal za usis svježeg zraka te odsisni kanali toplinski se izoliraju Armaflexizolacijskim plo ama debljine 25 mm gorivosti "A1" prema DIN-u ili sl.Na svim prodorima kanala kroz kontrukcijske elemente koji dijele pojedine požarne sektorepredvi en je ugradnja protupožarnih klapni tip FKA-3 vatrootpornosti 90 minuta, a opremljene sutoplinskim okida em.Grija ventilacijske komore spaja se na posebnu pumpne grupu u kotlovnici. Temperaturni režimovog sustava je konstantan i to 40/30 C. Sustav automatske regulacije koncipiran je tako da usezoni grijanja regulira temperaturu zraka u tla nom kanalu koju održava konstantnom teosigurava minimalno ograni avanje temperature ubacivanja.Mikroprocesorska regulacijsko-upravlja ka jedinica regulira u in rotacijskog regeneratora topline,u in grija a/hladnjaka te upravlja izborom logike energije. Regulacionim sustavom predvi ena jejoš zaštita grija a od smrzavanja. Zaštita od smrzavanja djeluje pomo u kapilarnog termostatasmještenog u struji zraka iza grija a. Ovaj termostat kod temperature +2 C isklju uje odsisni itla ni ventilator, zatvara žaluzine, otvara regulacioni ventil te ukop ava cirkulacionu pumpu grija a.

2.5.2. Kuhinjski odsisZa vrijeme rada kuhinjskog bloka predvi en je odvod zraka iz prostora kuhinje, dodatno, pomo ukuhinjske nape u izvedbi sa ventilatorom i protupovratnom klapnom koja se priklju uje naprojektom predvi en pojedina ni vertikalni kanal i ventilacijskom vertikalom preko krova gra evineodvodi u atmosferu. Projektom nije predvi ena ugradnja odsisne rešetke s protopovratnomklapnom, ve ista treba biti ugra ena napu koju nabavlja korisnik. Obveza korisnika je kuhinjskanapa s PROTUPOVRATNOM KLAPNOM (smanjenje potrošnje energije i debalans centralnogsustava ventilacije kad napa ne radi)

2.6. PRIPREMA TOPLE VODE

Priprema potrošne tople vode primarno je sustavom korištenja energije sun evog zra enja tesekundarno posebnom pumpno regulacijskomm grupom u sklopu toplinsko energetskogpostrojenja na krovu gra evine. Dimenzioniranje solarnog sustav izvršeno je na temelju prora unai procjene potrebne toplinske energije za dnevno zagrijavanje tople vode, uzimaju i u obzirsmanjenje potrošnje u ljetnom periodu zbog godišnjih odmora. Dnevna koli ina topline za grijanjetople vode temperature 45 C zajedno s gubicima kod pune zaposjednutosti zgrade iznosi cca 167kWh/dan. Instalacija se sastoji od prijemnika sun eve energije, solarne pumpne stanice, petvertikalnih akumulacijskih bojlera ukupnog volumena 4000 l, cijevnog razvoda, ekspanzijskogsustava te zaporne, regulacijske i sigurnosne armature.Prijemnici sun eve energije su plo asti kolektori, horizontalne izvedbe UltraSol H spojeni u dvijebaterije sa po 6 komada kolektora. Visokou inkoviti solarni kolektori koji se sastoje od aluminijskogabsorbera s visokoselektivnim premazom (stupanj absorpcije 95%, stupanj emisije 5%), sazavarenim bakrenim cijevima i sigurnosnim staklenim pokrovom (stupanj transmisije 96,5%).Ku ište od lijevanog aluminija za maksimalnu stabilnost i nepropusnost. Visokokvalitetna izolacijaizvedena je od mineralne vune debljine 10 mm (toplinska provodljivost 0.04 W/mK). Priklju cidimenzije 3/4’’ od mesinga spojenih u dvije grupe sa 6 komada kolektora širine 2050 mm, visine1230 mm, debljine 54 mm i težine 39 kg. Kolektori površine apsorbera 2,36 m2, za radni tlak 10bara i maksimalnu temperature 190 C, uz protok kroz kolektor 15-50 l/h/m2Kolektori se me usobno spajaju pomo u hidrauli kog seta koji se sastoji iz hidrauli nih spojnihpriklju aka za kolektore,3-slojno izolirana elasti na priklju na cijev, 1x90°koljeno s uranjaju omahurom za osjetnik temperature kolektorskog polja, završni ep i odzra enja i montiraju na

podkonstrukciju orjentiranu prema jugi s vertikalnim odmakom od horizontale za 45 . Konstrukcijaza nošenje kolektora sun evog zra enja se betonskim elementima pri vrš enje na ravni krov.




Elementi su izra eni od armiranog betona ukupne mase 368 kg za 3 kom kolektora priklju ena useriju, odnosno dva kompleta po jednom kolektorskom polju sa 6 kolektora. Kolektori se zapostolje pri vrš uju ovjesnim setom za ugradnju na ravni krov za horizontalnu izvedbu kolektoraUltraSol 3H koji se sastoji od armirano-betonskih elemenata, masa 92 kg, pribora za spajanjekolektora na postolja, zaštitne trake izme u krova i betonskih elemenata,Sustav kolektora predvi en je za rad tijekom cijele godine te se sustav puni protusmrzavaju omteku inom da ne do e do smrzavanja instalacije u zimskom periodu. Medij u kolektorskom krugu jemješavina 75% voda + 25% glysantin.Zbog ograni enja visine prostora predvi ena su tri bojlera volumena 800 l svaki te je koli inaakumulacije solarnog kruga 2400 l, a što odgovara specifi noj koli ini akumulacije za optimalan radkolektorskog sustava od 80 l/m2 kolektora te dva bojlera po 800 l grijanih/dogrijavanih plinskimgrija ima. Predgrijavanje vode je u kolektorskom krugu, a dogrijavanje vode na nivo potrošnje igrijanje kad solarni sustav dava minimalne koli ine topline je plinskim grija ima. Serijskimspajanjem ova dva sustava osigurava se maksimalni doprinos solarne pripreme topple vode jerimamo niskotemperaturnu i visokotemperaturnu akumulaciju, a ujedno osigurava sustav u ljetnomperiodu od pregrijavanja kad je zbog školskih praznika i godišnjih odmora potrošnja topple vodeznatno niža od uobi ajene.Zagrijavanje vode u sun anom periodu vrši se pomo u medija koji cirkulira kroz grija e bojlera ikolektore te se u istima prihva anjem sun eve energije zagrijava i toplinsku energiju predaje vodibojlera. Ukoliko temperatura vode u bojlerima padne ispod 40 C pali se cirkulaciona pumpagrupe pripreme tople vode i voda se u zadnja dva bojlera u seriji u paralelnom radu dogrijavaenergijom iz plinskih kotlova na potrebnu nareguliranu temperature potrošnje +45 C.Akumulacijski spremnici za zagrijavanje potrošne tople vode, izra eni su od eli nog lima iemajlirani s unutarnje strane, sa ugra enim dvostrukim glatkocijevni izmjenjiva em toplinepovršine 7.00 m2 i toplinski izolirani izolacijom od Polyester pjene zaštitnoj foliji s mogu nostiskidanja radi lakšeg unosa sadržaja vode 800 l, za radni tlak 10 bara, promjera 950 mm, visine2.033 mm i mase s toplinskom izolacijom 290 kg.U tri, od ukupno pet bojlera, sadržaj se u paralelnom radu zagrijava energijom sun evog zra enja,a dogrijavanje vode na potrebnu temperature je pumpnom grupom i plinskim grija ima u preostaladva bojlera spojena u seriju s bojlerima gdje se voda grije isklju ivo energijom sun evog zra enja.Razvodna cijevna mreža od kolektora do solarne stanice smješrene u kotlovnici vodi se po krovugra evine 15 cm od poda na cijevnim podložnim nosa ima. Cjevna mreža predvi ena je izbezšavnih eli nih cijevi koje se toplinski izoliraju Armaflex izolacijom klase "A" prema DIN-udebljine 30 mm u plaštu od pocin anog lima li enog bojom krovne plohe u dva sloja. Svi cijevnioslonci, cijevi, ventili i sli no moraju se prije izolacije o istiti i zaštititi dva puta temeljnom bojom.Odzra enje cijevne mreže i kolektora je automatskim odzra nim ventilima.Ekspanzija sistema kolektorskog kruga riješena je ugradnjom zatvorene ekspanzione posude, aosiguranje od previsokog tlaka pomo u sigurnosnog ventila na oprugu ureguliranog na otvaranjekod tlaka od 6,3 bara.Sustav potrošne tople vode opremljen toplovodnim grija imam, termostatskom regulacijomtemperature, recirkulacijskom pumpom, ure ajima za zaštitu od kamenca i korozije na priklju kuhladne vode i cirkulacijskom vodu (vrste POLAR) te sigurnosnom i zapornom armaturom. Zaosiguranje bojlera od previsokog tlaka u priklju nom vodu hladne vode ugra en je sigurnosni ventilureguliran na pritisak otvaranja od 6,0 bara.Za osiguranje stalnog dotoka tople vode na izljevnim mjestima predvi ena je recirkulacija toplevode pomo u cirkulacione pumpe.Regulacija temperature vode u bojlerima rješena je automatski pomo u diferencijalnog regulatora itemperaturnih osjetnika u bojlerima i kolektorima. Ukoliko je temperatura vode u bojlerimasolarnog kruga niža od izlazne temperature vode u kolektorima, pali se cirkulaciona pumpa solarnestanice te se toplina iz kolektora predaje vodi u bojlerima. Kad se izjedna i temperatura vode ubojleru i kolektorima gasi se cirkulaciona pumpa. Ukoliko je u tom trenutku temperatura vode ubojleru niža od 45 C termostat pali cirkulacionu pumpu u kotlovskom krugu te se na taj na insadržaj bojlera dogrijava ljeti, odnosno zagrijava zimi. Termostat kotlovskog kruga gasi




cirkulacionu pumpu kad je temperatura u bojleru postigne nareguliranu vrijednost.(45-50 C).Kondenzacijski plinski grija i rade u kaskadi sa konstantnom temperaturom polaznog voda od 45-50 C. Kod potrebe za dogrijavanjem/grijanjem topple vode plinski grija /i u pogonu sustavomregulacije povisuje temperature polaza do 80 C, zbog osiguranja izlezne temperature topple vode,a time se ujedno i osigurava programirana zaštita od legionele, kad sustav regulacije programiranojednom u tri tjeda podiže temperature vode u bojleru na 75 C zbog zaštite sustava od stvaranjalegionele. Troputi termostatskim mješaju im ventilom prema potroša ima regulira se temperaturepotrošne sanitarne tople vode podešenje 55-60°C.

2.7. IZVOR TOPLINE

Potrebna toplinska energija za podno grijanje, grijanje ventilacijskog zraka i dogrijavanje sanitarnetople vode osigurava se izgaranjem plina u dva zidna plinska toplovodna kondenzacijska grija astandardne proizvodnje u turbo izvedbi.Svaki od dva plinska grija a, proizvod HOVAL tip TopGas 45 toplinskog kapaciteta 45,0 kW(toplinski u in kod 80/60°Ciznosi 10,0-41,0 kW; toplinski u in (40/30°C) 11,1- 45,0 kW) visina spriklju cima 1185mm, širina 656 mm i dubina 690 mm, smješten je u posebnoj prostoriji na krovugra evine, a sukladno s Pravilnikom za unutrašnje plinske instalacije HSUP-P 600 od 1992. idopunama od 01.06.1993. Aparati su izvedbe s atmosferskim zatvorenim ložištem i ventilatoromza dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova (turbo) dimenzija 100/150 mm. Zrak za izga-ranje uzimaju direktno iz vanjskog prostora kroz dvostruku dimovodnu cijev i nisu ovisni ovolumenu prostorija u koje su ugra eni te njihov rad ne predstavlja nikakvu opasnost za okolinu.Jedan od aparata je smješten u predprostoru strojarnice, a drugi u prostoriji same strojrnice,zajedno s akumulacijskim bojlerima pripreme tople vode. Grija i su cijevnim vezama (hidrauli kaskretnica) toplinski povezani u seriju. Hidrauli ka skretnice povezuje se s razdjelnikom i sabirniktople vode.Plinski grija i rade s promjenjivom temperatorom vode polazne vode od 40-80 C, s time da se kodvanjske temperature -15 C temperatura polaza ne smije biti manja od 45 C. Kada sustav pripremetople vode ne korristi dodatnu toplinsku energiju (pripremu tople vode pokriva energija sun evogzra enja) to je ujedno i temperatura polaza rada oba grija a. Za vrijeme rada dogrija a sustavapripreme tople vode i vrijeme zaštite sustava od Legionele (jednom u tri tjedna), bez obzira navanjku temperaturu grija i rade s temperaturom polaza od 80 C. Grija i su opremljeni primarnomcirkulacijskom pumpom koja se ugra uje u povratni vod. Radom pojedinog plinskog grija a iprimarnih pumpi upravlja digitalni regulacioni ure aj koji je tvorni ki ugra en u svaki grija ., aupravljanje kaskadnim radom i regulacija kompletnog toplinskog postrojenja je pomo u regulatoraHOVAL" tip TopTronic® E osnovni modul TTE-WEZ za kontrolu rada generatora topline iodgovaraju ih potroša a s integriranim funkcijama za upravljanje generatorom topline, dodatnoupravljanje generatorom topline, upravljanje kaskadom više generatora topline, 1 krug grijanja smiješaju im motornim ventilom 1 krug grijanjezraka te 1 krug grijanja/dogrijavanja pripremepotrošne tople vode te razne dodatne funkcije. Ure aj se sastoji od TopTronic® E osnovnogmodula, 1 vanjski osjetnik AF / 2P / K, 1 uranjaju i osjetnik TF / 2P / 5 / 6T / S1 L = 5,0 m sutika em, 1 nalijegaju i osjetnik ALF / 2P / 4 / T / S1 L = 4,0 m s utika em, priklju ak za napajanjecrpki (akumulacijskog spremnika, crpki direktnog i miješaju eg kruga grijanja), napajanje za motormiješaju eg kruga grijanja, mjerenje protoka, priklju ci za varijabilne ulaze i izlaze, 2x priklju ci zaosjetnike, razni priklju ci za unutarnja oži enja (ulaz, izlaz, komunikacija, priklju ak RS485,priklju ak OpenTherm, CAN bus).Ekspanzija sistema rješena je membranskom ekspanzionom posudom VARFLEX M 40/0,5/6,0 sasigurnosnim ventilom NO 15 ureguliranim na otvaranje kod 3 bara pretlaka svakog grija a.Topla voda se od grija a, cijevnim razvodom, vodi do razdjelnikom i sabirnik gdje se dijeli naslijede cijevne grupe:




GRUPA 1 - podno grijanjeGRUPA 2 - ventilacijaGRUPA 3 - priprema potrošne tople vode

Svaka od navedenih cijevnih grupa opremljena je s cirkulacijskom pumpom, antivibracijskimelementima u tla nom i sisnom dijelu pumpi, zapornom i mjernom armaturom. Svaka mjernaarmatura sastoji se od ultrazvu ni kalorimetra za mjerenje ogrijevne energije ugra enog u povratnivod, s osjetnicima temperature u polaznom i povratnom vodu kompletiran M-BUS modulom ipovezan mjernom sa jedinicom M-4 koja osigurava daljinsko povezivanje s upravlja ko-mjernomjedinicom. Jedinica M-4 u izvedbi s baterijom i napajanjem iz upravlja ke jedinice.Grupa 1 dodatno je opremljena elektromotornim troputnim regulacionim ventilom. Radom ova trikruga grijanja odnosno njihovim cirkulacionim pumpama i mješaju im regulacionim ventilomupravlja navedeni regulator i regulator sustava pripreme tople vode. Sustavom regulacijeosigurana je klizna promjena temperaturom vode u kotlu u ovisnosti o vanjskoj temperaturi,ograni enje maksimalne temperature polaznog voda na 80 C, prikaz vrste pogona i greške smomgu noš u priklju ka laptopa za servisiranje i o itanje, izbor vrste pogona (party;štedne tipke;godišnji odmor, podešavanja temperature prostora i temperature sanitarne vode; provjeratemperature), ispitna funkciju za dimnja ara, isklju enje crpke kruga grijanja i plamenika ovisno opotrebi, ljetni štedni programUre aj regulira temperaturu polaznog voda grupe 1. Temperaturapolaznog voda regulira se ovisno o vanjskoj temperaturi i to tako da se kod vanjske temperature od-15 C postigne u polazu temperatura od +45 C.Odvod dimnih plinova iz plinskih grija a (smještenih u tehni kom prostoru-na krovu zgrade),kapaciteta Q = 8,5–45,8 kW kod temperaturnog režima 40/30 C, odnosno Q =7,6–41,5 kW kodtemperaturnog režima 80/60 C, rješen je iznad kosog krova pomo u vertikalne dvostrukedimovodne cijevi (dimnjaka) promjera 10/15 cm u specijalnoj izvedbi (original HOVAL) duljine 1,5m. Svijetli otvor dimnjaka je odabran prema dijagramu proizvo a a za nadmorsku visinu 120 mNM,radnu temperaturu dimnih plinova ve u od 45 C te za plinska ložišta vrste C42 (zatvoreno ložište sventilatorom za uzimanje zraka i odvo enje dimnih plinova vertikalnim kondenzacijskim dimnjakom)prema EN 13384-2 s pogonskim tlakom ložišta pf = 0 pa. Vertikalna dvostruka dimovodna cijev(dimnjak) djeluje po principu izmjenjiva a topline tj. hladni zrak za izgaranje silazi oko unutrašnjedimovodne cijevi od vrha prema plinskom trošilu te se zagrijava i topao dolazi u ložište štoomogu uje uštedu toplinske energije.

Projektant:





3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Tehni ki uvjeti izvo enja strojarskih instalacija,certifikati, mjerenja i ispitivanja instalacije

3.1. OP I UVJETISadržaj3.1.1. Ovi uvjeti reguliraju u cjelini i pojedina no:

- prava i dužnosti investitora, izvo a a radova i projektanta instalacije ventilacije Ihla enja fotolaboratorija

- izbor, nabavu, izradu, performanse i garanciju za specificiranu opremu u projektu- materijal, izradu, konstrukciju, dimenzije, ovješenje, ukru enje i ispitivanje cijevne

instalacije razra ene u projektu- zahtjeve, izbor, osobine i materijal detalja kao što su vrste i klizne to ke, oslonci,

ovješenja itd. koji nisu specificirani u projektu ve su prepušteni praksi i iskustvuizvo a a radova (interni standardi izvo a a radova)

- ispitivanje i preuzimanje instalacije ventilacije i hla enja fotolaboratorijaNamjena3.1.2. Specificirani uvjeti imaju za cilj olakšati ugovaranje, izradu i ispitivanje instalacije,

garantirati u in i osigurati maksimalnu sigurnost za osoblje, omogu iti primjenu su-vremenih tehni kih rješenja uz maksimalnu angažiranost i korištenje iskustva svihsudionika na realizaciji konkretnog projekta.

Važnost3.1.3. Sve stavke iz ovih Uvjeta trebaju se dosljedno primjenjivati, osim ako nije druga ije:

- precizirano u Ugovoru izme u investitora i izvo a a radova- razra eno ili opisano u izvedbenom projektu- regulirano zakonskim propisimaU slu aju ne slaganja pojedinih stavki iz ove specifikacije s odgovaraju im stavkama uugovoru, izvedbenom projektu ili zakonskim propisima, mjerodavni su stavovi iz Ugovora,projekta i zakona.

Ugovaranje3.1.4. U skladu s važe im zakonskim propisima, investitor može na osnovu ovog odobrenog

projekta zaklju iti ugovor o isporuci opreme, te montaži ure aja i instalacije poduobi ajenim uvjetima za ovu vrstu radova samo s izvo a em koji je registriran zaizvo enje takovih radova.

3.1.5. Prije sklapanja ugovora izvo a radova je dužan upoznati se s projektom, provjeriti rokoveisporu ioca opreme i materijala, te ispitati mogu nost izvo enja radova u traženom iliponu enom roku.

3.1.6. U slu aju potrebe za zamjenom materijala, opreme i pojedinih elemenata instalacije u ciljusmanjenja rokova isporuke, smanjenje troškova proizvodnje ili potpunije primjene internihstandarda i stru nih mogu nosti (iskustva) izvo a a radova, potrebno je pismenoodobrenje investitora i suglasnost projektanta.

Garancija3.1.7. Projektant garantira ispravan i funkcionalan rad postrojenja uz uvjet da se naru i oprema i

izvede instalacija kako je to specificirano u projektu. Kod toga se dozvoljava zamjenamaterijala, opreme i konstrukcija pojedinih elemenata s adekvatnom zamjenom i uzsuglasnost projektanta.

3.1.8. Ukoliko je bilo koji zna ajniji element instalacije bio zamjenjen bez suglasnosti projektanta,odgovornost za sigurnost i funkcioniranje itavog postrojenja automatski prelazi odprojektanta na izvo a a radova.

3.1.9. Izvo a radova treba garantirati ispravnost, funkcionalnost i trajnost rada postrojenja zaperiod kako je to u Ugovoru precizirano. Ovom se garancijom izvo a radova obavezuje




na besplatne popravke ili zamjene ošte enih elemenata instalacije, ako se pokaže da jedo ošte enja došlo zbog loše kvalitete materijala ili radova.Garancija ne vrijedi za one dijelove koji se oštete normalnim trošenjem, kao ni za one kojisu ošte eni zbog nestru nog rukovanja ili nepridržavanja uputstava za održavanje.

3.1.10. Garanciju za kapacitet i u in opreme koja se ugra uje u instalaciju treba naru ilac zatražitiod proizvo a a opreme. Radi toga je potrebno kod traženja ponude i sklapanja ugovoraspecificirati tehni ke karakteristike ure aja ili opreme, kako je to specificirano u SPECI-FIKACIJI OPREME, MATERIJALA I RADOVA. Ako je tamo specificirana veli ina i tipopreme, onda treba zatražiti od proizvo a a da dade garanciju na specificirane tehni keuvjete za konkretni tip ure aja.

3.1.11. Investitor je dužan angažirati stru nu osobu za nadgledanje i kontrolu izvo enja radova.

3.2. PRIPREMA RADOVA3.2.1. Prije po etka izvo enja radova izvo a je dužan pažljivo prou iti itavu projektnu do-

kumentaciju, provjeriti postoje e stanje, sve izmjene vezane uz izvo enje i stanjegra evinskih radova, kontrolirati kompletnost raspoložive projektne dokumentacije,predložiti potrebne izmjene, zamjene ili dopune, te o uo enim nedostacima, zamjerkama ipredloženim poboljšanjima obavijestiti investitora i projektanta.

3.2.2. Sve nabavke specificirane u projektu, izvo a treba kontrolirati kod narudžbe zbogeventualno nastalih preinaka ili promjena.

3.2.3. Radioni ku dokumentaciju, ukoliko je potrebno daje izvo a radova, osim toga on jeobavezan izvedbenu dokumentaciju prilagoditi nabavljenoj opremi.

3.2.4. Prije po etka izrade, narudžbe ili montaže, izvo a radova je dužan pribaviti potrebnesuglasnosti investitora i projektanta u pismenoj formi, jer se naknadne suglasnosti ne eizdavati.

3.2.5. Dužnost je investitora i projektanta da u najkra em mogu em roku dadu potrebnesuglasnosti i uvjete pod kojima se mogu napraviti odre ene promjene na projektu, ako ihsmatraju mogu im i opravdanim.

3.2.6. Prije po etka bilo kakovih radova izvo a se mora upoznati s funkcionalnoš u ure aja zakoji preuzima obavezu za montažu, s mogu noš u nabavke specificirane opreme iizvo enje montaže prema projektu, te o svemu nejasnom zatražiti objašnjenje od projek-tanta.

3.3. TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA STROJARSKIH INSTALACIJA3.3.1. Ovi tehni ki uvjeti su dopuna i detaljnije objašnjenje za ovu vrstu instalacija i kao takovi su

sastavni dio projekta, pa prema tome obavezni za izvo a a.3.3.2. Instalacija se mora izvesti prema nacrtima (tlocrti i sheme), tehni kom opisu, te važe im

propisima navedenim u poglavlju "Prikaz tehni kih rješenja ...", pod to kom 1. itehni kim pravilima struke. Projekt za izvo enje mora biti ovjeren od nadležnih ustanova.

3.3.3. Za sve promjene i odstupanja od ovog projekta mora se pribaviti pismena suglasnostnadzornog inženjera, odnosno projektanta.

3.3.4. Izvo a je dužan prije izvo enja prou iti projekt te provjeriti postoje e stanje. Za svaeventualna odstupanja potrebno je konzultirati projektanta ili nadzornog inženjera.Samovoljna izmjena projekta izvršena po izvo a u isklju uje odgovornost projektanta zatehni ku ispravnost projekta, odnosno odre ene cjeline.

3.3.5. Prije po etka izvo enja radova izvo a je dužan pažljivo prou iti itavu projektnu do-kumentaciju, provjeriti postoje e stanje, sve izmjene vezane uz izvo enje i stanjegra evinskih radova, kontrolirati kompletnost raspoložive projektne dokumentacije,predložiti potrebne izmjene, zamjene ili dopune, te o uo enim nedostacima, zamjerkamai predloženim poboljšanjima obavijestiti investitora i projektanta.

3.3.6. Sve nabavke specificirane u projektu, izvo a treba kontrolirati kod narudžbe zbogeventualno nastalih preinaka ili promjena.




3.3.7. Radioni ku dokumentaciju, ukoliko je potrebno daje izvo a radova, osim toga on jeobavezan izvedbenu dokumentaciju prilagoditi nabavljenoj opremi.

3.3.8. Prije po etka izrade, narudžbe ili montaže, izvo a radova je dužan pribaviti potrebnesuglasnosti investitora i projektanta u pismenoj formi, jer se naknadne suglasnosti ne eizdavati.

3.3.9. Dužnost je investitora i projektanta da u najkra em mogu em roku dadu potrebnesuglasnosti i uvjete pod kojima se mogu napraviti odre ene promjene na projektu, ako ihsmatraju mogu im i opravdanim.

3.3.10. Prije po etka bilo kakovih radova izvo a se mora upoznati s funkcionalnoš u ure ajaza koji preuzima obavezu za montažu, s mogu noš u nabavke specificirane opreme iizvo enje montaže prema projektu, te o svemu nejasnom zatražiti objašnjenje odprojektanta.

3.3.11. Sve eli ne cijevi me usobno i s pripadaju im cijevnim lukovima spajaju se zavariva-njem. Spajanje eli nih cijevi s ventilima, slavinama, pipcima, odzra nim loncima iogrijevnim tijelima izvode se pomo u prirubnica ili "mufova" i "holendera".Sve bakrene cijevi me usobno i s pripadaju im cijevnim lukovima spajaju se lotanjem.Spajanje bakrenih cijevi s ventilima, slavinama, pipcima, odzra nim loncima i ogrijevnimtijelima izvode se pomo u MS spojnica.

3.3.12. Najve i dozvoljeni razmak nosa a cijevi i zavješenja cijevi su slijede i:

Cijev neizolirani izoliranicjevovod cjevovod

NO 20 L = 2,4 m L = 1,9 mNO 25 L = 2,6 m L = 2,1 mNO 32 L = 2,9 m L = 2,4 mNO 40 L = 3,1 m L = 2,6 mNO 50 L = 3,5 m L = 2,9 mNO 65 L = 4,5 m L = 3,9 mNO 80 L = 4,8 m L = 4,1 mNO 100 L = 5,3 m L = 4,7 mNO 125 L = 5,8 m L = 5,2 mNO 150 L = 6,3 m L = 5,7 mNO 200 L = 7,3 m L = 6,7 mNO 250 L = 7,8 m L = 7,4 m

Danih razmaka treba se strogo pridržavati, tj. razmak može biti manji, ali ni u kojemslu aju se ne smije prekora iti.U slu aju da dvije cijevi razli itih dimenzija vodimo paralelno za odre ivanje maksi-malnog razmaka mjerodavna je cijev manjeg promjera.

3.3.13. Pri prolazu cijevne mreže kroz zidove, podove, stropove ili sli ne pregrade, izvo a jedužan zaštititi cijevi pomo u dvodjelnih tuljaka, te staviti dvodjelne rozete na obje stranepregrade.

3.3.14. Poslije uspješno obavljene hidrauli ke probe, potrebno je sve cijevi, za koje jepredvi ena toplinska izolacija, temeljito o istiti, vanjsku površinu premazati s dvapremaza osnovne boje za metal, a tek onda izolirati.

3.3.15. Sva zavješenja, oslonce, pri vrsnice, konzole, brtve kao i ostali sitni materijal, koji nijeposebno specificiran daje izvo a radova, te je odgovoran za pravilno ovješenje,brtvljenje i nepropusnost izra ene cijevne instalacije.

3.3.16. Nakon montaže, a prije bilo kakovog premaza, izvo a radova je dužan izvršiti hladnutla nu probu pod pritiskom od 5 bar, ako druga ije nije specificirano u projektu.




3.3.17. Sve eli ne površine ure aja, prirubnica, zavješenja, nosa a, oslonaca, podupora,konzola i sl. izvo a mora prije montaže zaštititi od korozije s dva sloja odgovaraju egpremaza nakon temeljitog iš enja.

3.3.18. Prije po etka bilo kakovih radova, izvo a je dužan kontrolirati sve mjere, kote i koli ineiznesene u ovom projektu, a naro ito mjere koje su vezane na izvedene gra evinskeradove, postoje e gra evine i nabavljenu opremu, te o primje enim neuskla enostimaobavjestiti investitora.

3.3.19. Izvo a radova je dužan dogotoviti, dotjerati i uregulirati instalaciju do potpune pogonskesposobnosti, pustiti instalaciju u pogon, obaviti probni pogon u trajanju od najmanje 3dana, te podu iti osoblje investitora u rukovanju instalacijom i njezinom pravilnomiskorištavanju.

3.3.20. Ukoliko investitor želi izvršiti stanovita mjerenja i ispitivanja ure aja i instalacije kaocjeline, izvo a je dužan staviti na raspolaganje potrebne instrumente i stru no osoblje,a sve troškove s tim u vezi snosi investitor.

3.4. ZRA NI KANALIKonstrukcija3.4.1. Unutrašnja površina svih dijelova kanala treba biti ravna, glatka i slobodna od bilo kakovih

prepreka koje bi pružale otpor prolazu zraka. Unutar prihvatljivih granica, uobi ajenih zatakve vrste instalacija, zahtjeva se izrada itavog sistema zra nih kanala uzrakonepropusnoj izvedbi.

3.4.2. Zra ni kanali trebaju biti izvedeni dovoljno krute konstrukcije, koja onemogu ava vibracije,savijanje i distorziju pojedinih dijelova ili kanala kao cjeline.

3.4.3. itava mreža kanala e biti sastavljena iz niza me usobno povezanih elemenata koji sume usobno povezani preko rastavljivih veza tj. vijaka i prirubnica iz kutnog željeza.Spojevi izme u dvaju susjednih elemenata kanala trebaju biti brtvljeni gumenom trakomdeblj. 3 mm. Kutni profili e biti zakovani na kanale ili to kasto vareni na razmaku od 150mm.

3.4.4. Veza izme u ventilatora i kanalnog razvoda treba biti takva da onemogu ava prenosvibracije od ventilatora na sistem zra nih kanala, što se postiže pomo u rukavaca izjedrenog platna, gume ili umjetne mase.

3.4.5. U slu aju postojanja prepreka prolazu kanala pored vitalnih elemenata nosive konstrukcijezgrade, koje se ne mogu "štemati", dozvoljava se lokalna redukcija presjeka kanala donajviše 20% s time da prelazni komadi imaju nagib manji od 1:4 za tlakove zraka do 1000Pa i 1:7 za tlakove zraka ve e od 1000 Pa.

3.4.6. Ako druga ije nije prikazano na crtežima, normalna koljena kanala od 90 se izvode sradijusom zakrivljenosti od 100 mm i do širine D = 315 mm bez usmjernih limova, koljena90 širine D = 316 500 mm s jednim usmjernim limom, koljena 90 širine D = 501 1000mm s dva usmjerna lima, a koljena 90 širine D > 1001 mm s tri usmjerna lima.

3.4.7. Kad je grija , prigušiva ili neki drugi element ve ih dimenzija ugra en u cjevovod manjegpresjeka potrebno je izvesti redukcione komade sa stranicama maksimalnog nagiba od30 ako se komad proširuje u smjeru strujanja zraka i 45 ako se komad sužava u pravcustrujanja zraka bez ugradnje skretnih limova. U slu aju potrebe za ve im nagibimapotrebno je ugraditi skretne limove. Ina e, poželjno je izvoditi prelazne komade s nagibomstranica od 15 .

3.4.8. Odvajanja i ra vanja kanala treba izvesti s mogu noš u regulacije protoka, koja se koristiprilikom balansiranja kanalske mreže i zatim fiksira u odabranom položaju. Kod primjenezaklopki iz lima treba voditi ra una da se sprije i pojava vibracija, buke u kanalu, te da semože sigurno fiksirati naregulirani položaj na dulji period.

3.4.9. Detalja cjevovoda koji su razra eni ili djelomi no razra eni na crtežima treba se strogopridržavati i za njihovu izmjenu potrebna je suglasnost projektanta.




Detalji, koji nisu posebno razra eni, ali su nazna eni ili op e nisu spomenuti, ali su nužni iuobi ajeni za ovakve vrste instalacija, izvo a radova e izvesti prema svom iskustvu i zato nije potrebna posebna suglasnost projektanta (na pr. kra e sekcije zbog olakšanjamontaže, pristupna vratašca za podešavanje, popravak i iš enje kanala itd.).

Dimenzije i vrsta materijala za kanale3.4.10. Materijal za izradu kanala je pocin ani lim ili beton kako je to prikazano na nacrtima.3.4.11. Ako se kanali izvode u betonu, potrebno je voditi ra una da takovi kanali budu vo-

donepropusni prema zemlji, iznutra glatki, izvana pristupa ni za iš enje, izvedeni snagibom i odvodnjom na pristupa nom mjestu radi pranja kanala.

3.4.12. Debljina lima kanala iz pocin anog lima i na in oja anja odre uje se uvijek prema dužojstranici i smjernicama DSITZ.

3.4.13. Pravokutni kanali za tlakove do 500 Pa izra uju se iz pocin anog lima debljina premaslijede oj tablici:

Dužastranica

Debljinalima

Najve i razmak izme uprirubnica i ukru enja

Profil prirubnicaili ukru enja

(mm) (mm)

Bez križnogprijeloma

(mm)

S križnimprijelomom

(mm)NP

(mm) do 224 0,50 neograni en neograni en 25x25x4 250 450 0,60 neograni en neograni en 25x25x4 500 900 0,75 1500 neograni en 25x25x41000 1400 0,90 1200 1500 30x30x51600 2000 1,00 800 1200 35x35x52240 2500 1,13 600 800 40x40x52800 3150 1,25 600 600 50x50x5

3.4.14. Pravokutni kanali za tlakove od 500 do 1000 Pa izra uju se iz pocin anog lima debljinaprema slijede oj tablici:

Dužastranica

Debljinalima

Najve i razmak izme uprirubnica i ukru enja


(mm) (mm)

Bez križnogprijeloma

(mm)

S križnimprijelomom

(mm)NP

(mm) do 900 0,90 800 1200 35x35x41000 1400 1,00 600 800 40x40x41600 2000 1,13 600 600 40x40x52240 2500 1,25 600 600 50x50x52800 3150 1,50 600 600 50x50x5

3.4.15. Okrugli kanali za tlakove do 500 Pa bez spiralnog šava izra uju se prema slijede oj tablici:

Promjer Debljinalima


(mm) (mm)NP

(mm) do 224 0,50 25x25x4 250 450 0,60 25x25x4




500 800 0,75 25x25x41000 1400 0,90 30x30x51600 2000 1,00 35x35x52240 2500 1,13 40x40x52800 3150 1,25 50x50x5

3.4.16. Svi vijci, matice, podložne plo ice i ostali sli an materijal trebaju biti montirani u po-cin anom stanju, a kutnici, oslonci i ovješenja iz ravnog željeza, kutnika i okruglih profilatrebaju biti ugra eni u pocin anom stanju ili premazani s cinkovim premazom nakontemeljitog iš enja.

3.4.17. Dužina ravnih sekcija limenog kanala, ako je prikazana na nacrtima nije obavezna, možese primjeniti i druga raspodjela na ravnoj dionici limenog kanala pri emu treba voditira una o mogu nosti montaže, transporta i iš enja. Me utim, ni u kojem slu aju jednasekcija ne smije biti duža od 6 metara.

3.4.18. Svi zra ni kanali e biti ovješeni o vrste oslonce pomo u kojih e održavati pravac uhorizontalnom i vertikalnom dijelu trase. Razmaci izme u oslonaca nisu dati na nacrtimai prepuštaju se iskustvu izvo a a.

3.5. OPREMA3.5.1. U projektiranu instalaciju je potrebno ugraditi specificiranu ili njoj sli nu opremu (ogrijevna

tijela, armatura, odzra ne posude, izmjenjiva i, kotlovi, pumpe, rashladni kompresor itd.).Uputstva za transport, ugradnju i održavanje opreme daje proizvo a i potrebno ih sestrogo pridržavati.

3.5.2. Kod montaže opreme potrebno je prethodno provjeriti da li se isporu ena oprema uklapana predvi ene priklju ke cijevi ili treba izraditi redukcione komade radi prilago avanjadimenzijama oprema.

3.5.3. Kod zaprimanja isporu ene opreme potrebno je provjeriti koli inu (kvantitativnopreuzimanje), vizuelnom kontrolom ustanoviti eventualna ošte enja u transportu, teprekontrolirati kompletnost isporu ene dokumentacije (uputstva za montažu, održavanje,garancija itd.).

3.5.4. svim nedostacima potrebno je sastaviti zapisnik, kojega treba podpisati prestavniktransportne organizacije, koja je dovezla opremu, o emu se obavještava investitor i is-poru itelj opreme.

3.5.5. Ne dozvoljava se ugradnja ošte ene opreme u projektiranu instalaciju, ve je potrebno, uslu aju potrebe, izvršiti popravak, ispitati funkcionalnost ime e se otkriti drugo kakovoošte enje, pa nakon zadovoljavaju ih rezultata funkcionalne probe ugraditi opremu.

3.5.6. Trajnost i funkcionalnost opreme treba garantirati proizvo a opreme naru iocu.

3.6. CERTIFIKATI, MJERENJA I ISPITIVANJA KOJE JE POTREBNO PRILOŽITI UZZAHTJEV ZA TEHNI KI PREGLED I UPORABNU DOZVOLU

Ispitana i završena instalacija mora funkcionirati na taj na in koji osigurava ispunjavanje bitnihzahtjeva koji se postavljaju na gra evinu posebno:- ne bude prijenosnik niti izvor požara;- ne narušava higijenu i zdravlje ljudi;- nije izvor ili prijenosnik buke;- ne zaga uje svekoliku radnu i drugu okolinu;- ne narušava sigurnost zgrade i korisnika.

Za ispunjavanje o ekivanih zahtjeva Instalacije trebaju biti provjerene:- rade li bez šumova i udaraca- da li je instalacija i kod radnih temperatura nepropusna- da li je cirkulacija tople vode ispravna- rade li zaporni ventili i regulacijski sklopovi ispravno i mogu li se lako podešavati




- rade li regulacioni sklopovi prema traženim projektiranim parametrima- pokazuju li svi kontrolni instrumenti ispravne podatke- postoje li natpisne plo ice na svim osnovnim elementima postrojenja s uputama o

funkcioniranju i rukovanju- postoje li u prostoru strojarnica izvješene upute za posluživanje postrojenja.

O izvršenim ispitivanjima i njihovim rezultatima potrebno je priložiti protokole ispitivanja i postignuterezultate i to:

3.6.1. Certifikat o izvršenom mjerenju buke u prostorima3.6.2. Certifikati ugra ene opreme i materijala3.6.3. Certifikati o izvršenim tla nim ispitivanjima3.6.4. Certifikati o izvršenim funkcionalnim ispitivanjima3.6.5. Certifikat o grani nim vrijednostima one iš enih tvari iz stacionarnih izvora(dimnjaka)3.6.6. Mjerenje o postignutim parametrima: tlakovi, temperature, koli ine zraka3.6.7. Dokaznica o postignutom kapacitetu postrojenja

3.7. MJERENJA I KONTROLNI PREGLEDI3.7.1. Najmanje jedanput godišnje treba izvršiti kontrolu i funkcionalno ispitivanje svih ure aja (u

pravilu pred sezonu grijanja, odnosno hla enja).3.7.2. Kontrolu ure aja i opreme kao što su mjerni ure aji i sli no vrši se više puta u godini,

prema potrebi i tehni kim zahtjevima.3.7.3. Sve ure aje i opremu koja ima posebnu namjenu i posebne tehni ke zahtjeve treba

kontrolirati i servisirati prema posebnim tehni kim uputama koje su date uz navedeneure aje.

3.7.4. Preventivno održavanje, kontrolu i servis mogu vršiti samo osobe koje su za to tehni kiosposobljene i ovlaštene od strane odgovorne osobe.

3.7.5. Filtere ventilokonvektorskih ure aja potrebno je istiti (ispirati) jednom u mjesec dana.Zamjena filtera vrši se po potrebi, a najmanje jednom godišnje.

3.8. PREUZIMANJE INSTALACIJE3.8.1. Investitor je dužan na zahtjev izvo a a, koji e obavijestiti investitora najmanje 8 dana

ranije, odmah po dovršenoj montaži instalacije ili dijela instalacije, sastaviti primopredajnukomisiju, koja e u njegovo ime preuzeti instalaciju.

3.8.2. Ukoliko izvo a na prvi poziv investitora ne pristupi uklanjanju komisijski konstatiranihnedostataka, investitor može ustupiti te radove drugom izvo a u na teret ranijeg izvo a aradova uz prethodnu obavijest istog.

3.8.3. Izvo a je dužan prilikom primopredaje instalacije uru iti investitoru uputstva za rukovanjei održavanje instalacije u najmanje 3 (tri) primjerka, od kojih jedan primjerak treba ovjesiti uprostoriju gdje se nalaze ure aji instalacije.

3.8.4. Na zahtjev investitora izvo a je dužan obu iti potrebno osoblje za rukovanje ure ajima, atroškovi ove obuke idu na teret investitora.

3.8.5. Funkcionalnu probu s medijem radne temperature, kojom se mora dokazati funkcio-nalanost cijele instalacije, treba izvršiti u trajanju od 3 dana po 8 sati rada i pri tomeutvrditi:- radi li sistem ravnomjerno, bez udaraca i ja ih šumova,- rade li svi zaporni i regulacioni organi ispravno i pravodobno reagiraju i mogu li se s

lako om podešavati,- postižu li se tražene temperature kod odgovaraju ih vanjskih uvjeta (zimski i ljetni

period),- postižu li se deklarirani kapaciteti opreme koja je ugra ena u instalaciju,




- postiže li se propisani odnosno projektirani broj izmjena zraka u ventiliranimprostorijama

Sve zapažene primjedbe unose se u zapisnik kojeg se predaje investitoru.3.8.6. Troškovi probnog pogona padaju na ra un izvo a a radova, ako druga ije nije dogo-

voreno.Projektant:mr.sc. Ivan Cetini , d.i.s.




4. VIJEK UPORABE I ODRŽAVANJE GRA EVINE

4.1. UVOD

Projekt je izgra en u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13) i Zakonom o prostornom ure enju(NN 153/13) ime se osiguravaju tehni ka svojstva bitna za gra evinu - mehani ka otpornost istabilnost, sigurnost u slu aju požara, zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi, zaštita korisnika odpovreda, zaštita od vibracija i zaštita od korozije.

4.2. VIJEK UPORABE

Projektirani vijek cijevnih mreža razvoda energetskih medija je 50 godina, a ventilacionih kanala,zaporne, mjerne i regulacione armature te radijatora 20 godina. Najkra i vijek trajanja imaprojektirana oprema za grijanje i pripremu tople vode i iznosi 10 godina. Uz redovito stru no ikvalitetno održavanje i servisiranje, projektirani vijek trajanja opreme, mjerne, zaporne iregulacione armatura instalacije grijanja, hla enja i ventilacije je minimalno 10 20 godina.

4.3. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE

Instalacije se moraju održavati u stanju projektom predvi ene sigurnosti i funkcionalnosti.Najmanje jedanput godišnje treba izvršiti kontrolu i funkcionalno ispitivanje svih ure aja (u pravilupred sezonu grijanja odnosno hla enja kod sezonskih pogona).Kontrolu ure aja i opreme kao što su mjerni ure aji i sli no vrši se više puta u godini, premapotrebi i tehni kim zahtjevima.Sve ure aje i opremu koja ima posebnu namjenu i posebne tehni ke zahtjeve treba kontrolirati iservisirati prema posebnim tehni kim uputama koje su date uz navedene ure aje.Preventivno održavanje, kontrolu i servis mogu vršiti samo osobe koje su za to tehni kiosposobljene i ovlaštene za takvu vrstu radova.Za održavanje i gospodarenje instalacijama vodovoda i kanalizacije mora biti organizirana internaSlužba po odabiru investitora, odnosno korisnika.

Projektant:





5. TEHNI KI PRORA UN

5.1. GUBICI I DOTOCI TOPLINE

Prora un ukupnih gubitaka topline napravljen je prema postupku normiranom u DIN 4701 iz 1983.godine. Prora uni gubitaka i dotoka topline napravljeni su na PC ra unalu pomo u testiranih pro-grama. Razultati su dati u nastavku.

5.1.1. Podaci za prora un

Koeficijenti prolaza topline za pojedine gra evinske konstrukcije i elemente uzeti su iz PROJEKTAUŠTEDE TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE i iznose:

- vanjski zid U = 0,21 W/m2K- pregradni zid prema negrijanom U = 0,35 W/m2K- pregradni zidovi prema grijanom U = 2,00 W/m2K- pod na zemlji U = 0,15 W/m2K- me ukatna konstrukcija U = 0,60 W/m2K- me ukatna konstrukcija iznad otvorenog U = 0,15 W/m2K- ravni krov U = 0,17 W/m2K- vanjski prozori i vrata U = 0,80 W/m2K

Projektni parametri :- Zima:t = -15 C prora unska temperatura vanjskogpoložaj: otvorenpredjel: normalno vjetrovitpogon: II

Temperature nekondicioniranih prostora zima/ljeto:

- susjedne prostorije t = +15 C- zemlja ispod poda prostorija t = +6 C




5.1.2. R E K A P I T U L A C I J A G U B I T A K A T O P L I N E

STAN S1,S3 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� ! � " #� � � � � � � � � � $ % � & � ' � � � � � � � � � ( ) � � * � + ( � � , ) * � - � � + � . � - � � ! & / /� 0 � � � � � � � � � � ) 1 � 2 � � � 3 + � 3 ) ( � ! � ! �� & � � � � � � � � � + � � � ) - � % � 0 0 � "� 4 � � � � � � � � � 1 � � % � � 3 ) ( � ! 4 45 6 7 8STAN S2 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! / " � � � � � � � � � ( ) � � * � + 9 ( � � , ) * � - � � ! & 4 " ' � � � � � � � � � + � . � - � � ! ! # 0 � � � � � � � � � 3 � � * � % � 3 ) ( � ! � # ! & � � � � � � � � � + � � � ) - � % � 0 ' 0 !5 8 : 6STAN S5,S6 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �& � � � � � � � � � � � � � � ! � 0 && � � � � � � � � � ( ) � � * � + 9 ( � � , ) * � - � � ! 0 # & ' � � � � � � � � � + � . � - � � ! & && 0 � � � � � � � � � 3 � � * � % � 3 ) ( � ! ' " !& & � � � � � � � � � + � � � ) - � % � 0 / &5 8 ; <STAN S13,S14,S21,S22� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ' = + � 2 � � � � ! � 0 0 � ' = + � 2 ( ) � � * � + 9 ( � � , ) * � - � � ! 0 # � ' ' = + � 2 + � . � - � � ! 4 ' � 0 ' = + � 2 3 � � * � % � 3 ) ( � ! 0 � 4 � & ' = + � 2 + � � � ) - � % � 0 " �5 8 < >STAN S4,S7,S12,S15,S20,S23� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � ' = ? @ A � � � � - � � � ) 3 2 ) � ! � # ! ! ' = ? @ A $ % � & ! ' ' = ? @ A ( ) � � * � + ( � � , ) * � - � � ! & ! / ! 0 ' = + � 2 + � . � - � � ! 0 " ! & ' = + � 2 � ) 1 � 2 � � � 3 + � 3 ) ( � ! 4 ! 4 ' = + � 2 + � � � ) - � % � 0 0 � ! # ' = + � 2 1 � � % � � 3 ) ( � ! " / ! / ' = + � 2 . ) 1 - � + ! � 05 : B 5STAN S8,S11,S16,S19,S24,S27� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 0 � ' = + � 2 � � � � ! � 4 � 0 ' = + � 2 $ % � & � 0 ' ' = + � 2 ( ) � � * � + ( � � , ) * � - � � + � . � - � � ! 4 0 / 0 0 ' = + � 2 � ) 1 � 2 � � � 3 + � 3 ) ( � ! � / ! 0 & ' = + � 2 + � � � ) - � % � 0 ' & 0 0 4 ' = + � 2 1 � � % � � 3 ) ( � ! � 45 6 : 7




STAN S9,S10,S17,S18,S25,S26� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � & � ' = + � 2 � � � � ! � 0 ! & ' = + � 2 ( ) � � * � + 9 ( � � , ) * � - � � ! & / ! & ' ' = + � 2 + � . � - � � ! � & 4 & 0 ' = + � 2 3 � � * � % � 3 ) ( � ! / ' & & ' = + � 2 + � � � ) - � % � 0 0 � 45 6 : 65.2. TABLICA IZRA UNA PODNOG GRIJANJA 45/35 C

5.2.1. Stanovi S1 i S3 (kom 2)

Krugbr.

Naziv prostorije Br.

tC

Q(W)

F(m2)

Fk

(m2)

Ramm

dmm

lkm

Q(W)

ulaz 1 20 197 7,37 - 150 - - -zahod 2 15 22 1,97 - - - - -

1 - 3a boravak, blagovanje, kuhinja 3 20 588 27,24 10,30 150 16x2 83,8 320 2 - 3b „ 3 „ 10,30 150 16x2 75,8 3203 - 3c „ 3 „ 5,15 150 16x2 50,1 1604 - 4 roditeljska soba 4 20 101 10,8 10,80 150 16x2 84,3 3205 - 5 kupaonica 5 24 419 5,57 3,23 100 16x2 45,2 4206 - 6 dje ja soba 6 20 266 10,8 10,80 150 16x2 73,6 320

kom 6 - - 1593 63,75 50,58 - - 412,8 1860

5.2.2. Stan S2 (kom 1)

Krugbr.


tC

Q(W)

F(m2)

Fk

(m2)

Ramm

dmm

lkm

Q(W)

1 - 1 ulaz 1 20 89 6,29 6,29 100 16x2 29,1 1402 - 2a boravak, blagovanje 2 20 569 26,51 8,00 150 16x2 55,3 320 3 - 2b „ 2 „ 14,40 150 16x2 97,8 4604 - 2c kuhinja 3 20 207 5,64 7,26 150 16x2 68,3 2805 - 4 spava a soba 4 20 170 13,03 13,00 150 16x2 100,4 2606 - 5 kupaonica 5 24 340 6,27 4,66 100 16x2 55,5 360

kom 6 - - 1375 57,74 53,61 - - 406,4 1820

5.2.3. Stanovi S4,S7,S12,S15,S20 i S23 (kom 6)

Krugbr.


tC

Q(W)

F(m2)

Fk

(m2)

Ramm

dmm

lkm

Q(W)

ulaz 1 20 170 4,34 - 150 - - -zahod 2 15 22 2,01 - - - - -

1 - 3a boravak, blagovanje 3 20 508 23,63 11,82 150 16x2 97,4 420 2 - 3b „ „ 11,82 150 16x2 34,8 3203 - 3c kuhinja 4 20 49 4,63 2,42 100 16x2 50,1 2004 - 4 roditeljska soba 5 20 226 11,31 9,93 150 16x2 83,0 3005 - 5 kupaonica 6 24 412 5,06 3,34 100 16x2 52,6 4206 - 6 dje ja soba 7 20 298 13,65 13,24 150 16x2 108,9 320

hodnik 8 1,95kom 6 - - 1685 66,58 52,57 - - 426,8 1980





Krugbr.


tC

Q(W)

F(m2)

Fk

(m2)

Ramm

dmm

lkm

Q(W)

1 - 1 ulaz 1 20 145 4,40 4,33 150 16x2 12,70 802 - 2a boravak, blagovanje 2 20 472 19,11 9,76 150 16x2 73,9 320 3 - 2b „ „ 9,35 150 16x2 50,2 2804 - 3 kuhinja 3 20 55 4,69 2,42 100 16x2 50,1 2105 - 4 spava a soba 4 20 390 10,40 9,93 150 16x2 83,0 4006 - 5 kupaonica 5 24 285 4,49 3,34 100 16x2 52,6 300

kom 6 - - 1348 43,09 39,13 - - 322,5 1590


Krugbr.


tC

Q(W)

F(m2)

Fk

(m2)

Ramm

dmm

lkm

Q(W)

ulaz 1 20 161 7,37 - - - - -zahod 2 15 21 1,97 - - - - -

1 - 3a boravak, blagovanje,kuhinja 3 20 648 27,24 10,02 150 16x2 83,8 400 2 - 3b „ „ 10,02 150 16x2 75,9 4003 - 3c „ „ 5,14 150 16x2 50,1 1304 - 4 roditeljska soba 4 20 180 10,80 10,80 150 16x2 84,0 3005 - 5 kupaonica 5 24 354 5,57 3,23 100 16x2 44,4 3606 - 6 dje ja soba 6 20 216 10,80 10,80 150 16x2 73,6 260

kom 6 - - 1579 63,75 50,01 - - 411,8 1850

5.2.6. Stan S9,S10,S17,S18,S25 i S26 (kom 6)

Krugbr.


tC

Q(W)

F(m2)

Fk

(m2)

Ramm

dmm

lkm

Q(W)

1 - 1 ulaz 1 20 140 6,29 6,29 150 16x2 8,90 502 - 2a boravak, blagovanje 2 20 580 26,63 7,82 150 16x2 52,9 220 3 - 2b „ 2 „ 15,00 150 16x2 93,8 4204 - 2c kuhinja 3 20 156 5,64 7,26 150 16x2 68,7 2005 - 4 spava a soba 4 20 283 13,03 13,00 150 16x2 96,6 3006 - 5 kupaonica 5 24 416 4,67 4,66 100 16x2 56,2 420

kom 6 - - 1575 57,74 54,03 - - 377,1 1610

5.2.7. Stanovi S13,S14,S21 i S22 (kom 4)

Krugbr.


tC

Q(W)

F(m2)

Fk

(m2)

Ramm

dmm

lkm

Q(W)

1 - 1 ulaz 1 20 144 4,30 4,23 150 16x2 11,90 502 - 2a boravak, blagovanje 2 20 472 19,11 9,76 150 16x2 73,2 320 3 - 2b „ „ 9,35 150 16x2 50,1 2804 - 3 kuhinja 3 20 63 5,69 2,42 100 16x2 33,4 2105 - 4 spava a soba 4 20 416 13,91 12,36 150 16x2 100,3 4206 - 5 kupaonica 5 24 291 4,73 3,12 100 16x2 35,0 300

kom 6 - - 1386 47,74 41,24 - - 303,9 1580




5.2.8. REKAPITULACIJA SUSTAVA PODNOG GRIJANJA

STAN ETAŽA GubicitoplineQn (W)

Ugra enatoplinaQu (W)

F(m2)

Fk

(m2)

brojkrug

Duljinacijevi lk (m)

S 1 prizemlje 1593 1860 63,75 50,58 6 412,8S 2 prizemlje 1375 1820 57,74 53,61 6 406,4S 3 prizemlje 1593 1860 63,75 50,58 6 412,8S 4 1. kat 1685 1980 66,58 52,57 6 426,8S 5 1. kat 1348 1590 43,09 39,13 6 322,5S 6 1. kat 1348 1590 43,09 39,13 6 322,5S 7 1. kat 1685 1980 66,58 52,57 6 426,8S 8 1. kat 1579 1850 63,75 50,01 6 411,8S 9 1. kat 1575 1610 57,74 54,03 6 377,1S 10 1. kat 1575 1610 57,74 54,03 6 377,1S 11 1. kat 1579 1850 63,75 50,01 6 411,8S 12 2. kat 1685 1980 66,58 52,57 6 426,8S 13 2. kat 1386 1580 47,74 41,24 6 303,9S 14 2.kat 1386 1580 47,74 41,24 6 303,9S 15 2. kat 1685 1980 66,58 52,57 6 426,8S 16 2. kat 1579 1850 63,75 50,01 6 411,8S 17 2. kat 1575 1610 57,74 54,03 6 377,1S 18 2. kat 1575 1610 57,74 54,03 6 377,1S 19 2. kat 1579 1850 63,75 50,01 6 411,8S 20 3. kat 1685 1980 66,58 52,57 6 426,8S 21 3. kat 1386 1580 47,74 41,24 6 303,9S 22 3. kat 1386 1580 47,74 41,24 6 303,9S 23 3. kat 1685 1980 66,58 52,57 6 426,8S 24 3. kat 1579 1850 63,75 50,01 6 411,8S 25 3. kat 1575 1610 57,74 54,03 6 377,1S 26 3. kat 1575 1610 57,74 54,03 6 377,1S 27 3. kat 1579 1850 63,75 50,01 6 411,8- - 41835 47680 1590,80 1337,65 - 10386,80

5.3. PRORA UN I IZBOR VENTILACIJSKOG SUSTAVA


OZNAKA NAZIV tpC

F(m2)

Vp(m3)

Vd(m3/h)

Vo(m3/h)

i/h

1 ulaz 20 7,37 19,67 - 20 1,022 zahod 15 1,97 5,26 - 20 3,803 boravak, blagovanje, kuhinja 20 27,24 72,73 90 40 1,244 roditeljska soba 20 10,8 28,83 30 - 1,045 kupaonica 24 5,57 14,87 - 60 4,036 dje ja soba 20 10,8 28,83 30 - 1,04

UKUPNO: 63,75 170,21 150 140 0,88




5.3.2. Stan S2 (kom 1)

OZNAKA NAZIV tpC

F(m2)

Vp(m3)

Vd(m3/h)

Vo(m3/h)

i/h

1 ulaz 20 6,29 16,79 - 20 1,192 boravak, blagovanje, kuhinja 20 26,51 70,78 100 - 1,413 kuhinja 20 5,64 28,83 - 30 1,044 spava a soba 20 13,03 15,05 40 - 2,655 kupaonica 24 6,27 16,74 - 80 4,77

UKUPNO: 57,74 154,16 140 130 0,91


OZNAKA NAZIV tpC

F(m2)

Vp(m3)

Vd(m3/h)

Vo(m3/h)

i/h

1 ulaz 20 4,34 11,58 - 20 1,722 zahod 15 2,01 5,36 - 20 3,733 boravak, blagovanje 20 23,63 63,09 60 - 0,954 kuhinja 20 4,63 12,36 20 40 3,235 roditeljska soba 20 11,31 30,19 30 - 1,006 kupaonica 24 5,06 13,51 - 60 4,447 dje ja soba 20 13,65 36,44 40 - 1,098 hodnik 20 1,95 5,20 - - -

UKUPNO: 66,58 177,73 150 140 0,84


OZNAKA NAZIV tpC

F(m2)

Vp(m3)

Vd(m3/h)

Vo(m3/h)

i/h

1 ulaz 20 4,40 11,74 - 20 1,702 boravak, blagovanje 20 19,11 51,02 60 - 1,183 kuhinja 20 4,69 12,52 30 40 3,194 spava a soba 20 10,40 27,77 40 - 1,445 kupaonica 24 4,49 11,98 - 60 5,00

UKUPNO: 43,09 115,05 130 120 1,12


OZNAKA NAZIV tpC

F(m2)

Vp(m3)

Vd(m3/h)

Vo(m3/h)

i/h

1 ulaz 20 7,37 19,67 - 20 1,022 zahod 15 1,97 5,26 - 20 3,803 boravak, blagovanje, kuhinja 20 27,24 72,73 90 40 1,244 roditeljska soba 20 10,8 28,83 30 - 1,045 kupaonica 24 5,57 14,87 - 60 4,036 dje ja soba 20 10,8 28,83 30 - 1,04

UKUPNO: 63,75 170,21 150 140 0,88




5.3.6. Stan S9,S10,S17,S18,S25 i S26 (kom 6)

OZNAKA NAZIV tpC

F(m2)

Vp(m3)

Vd(m3/h)

Vo(m3/h)

i/h

1 ulaz 20 6,29 16,79 - 20 1,192 boravak, blagovanje 20 26,63 71,10 100 - 1,403 kuhinja 20 5,64 15,05 - 30 1,994 spava a soba 20 13,03 34,79 40 - 1,145 kupaonica 24 4,67 12,46 - 80 6,42

UKUPNO: 57,74 154,16 140 130 0,91

5.3.7. Stanovi S13,S14,S21 i S22 (kom 4)

OZNAKA NAZIV tpC

F(m2)

Vp(m3)

Vd(m3/h)

Vo(m3/h)

i/h

1 ulaz 20 4,30 11,48 - 20 1,742 boravak, blagovanje 20 19,11 51,02 60 - 1,183 kuhinja 20 5,69 15,19 30 40 2,634 spava a soba 20 13,91 37,13 40 - 1,075 kupaonica 24 4,73 12,63 - 60 4,75

UKUPNO: 47,74 127,46 130 120 1,02

5.3.8. REKAPITULACIJA SUSTAVA VENTILACIJESTAN ETAŽA F

(m2)Vp

(m3)Vd

(m3/h)Vo (m3/h) Broj izmjena

i/h

S 1 prizemlje 63,75 170,21 150 140 0,88S 2 prizemlje 57,74 154,16 140 130 0,91S 3 prizemlje 63,75 170,21 150 140 0,88S 4 1. kat 66,58 177,73 150 140 0,84

S 5 1. kat 43,09 115,05 130 120 1,12

S 6 1. kat 43,09 115,05 130 120 1,12

S 7 1. kat 66,58 177,73 150 140 0,84

S 8 1. kat 63,75 170,21 150 140 0,88

S 9 1. kat 57,74 154,16 140 130 0,91

S 10 1. kat 57,74 154,16 140 130 0,91

S 11 1. kat 63,75 170,21 150 140 0,88

S 12 2. kat 66,58 177,73 150 140 0,84

S 13 2. kat 47,74 127,46 130 120 1,02

S 14 2.kat 47,74 127,46 130 120 1,02

S 15 2. kat 66,58 177,73 150 140 0,84

S 16 2. kat 63,75 170,21 150 140 0,88

S 17 2. kat 57,74 154,16 140 130 0,91

S 18 2. kat 57,74 154,16 140 130 0,91

S 19 2. kat 63,75 170,21 150 140 0,88

S 20 3. kat 66,58 177,73 150 140 0,84

S 21 3. kat 47,74 127,46 130 120 1,02

S 22 3. kat 47,74 127,46 130 120 1,02

S 23 3. kat 66,58 177,73 150 140 0,84




S 24 3. kat 63,75 170,21 150 140 0,88

S 25 3. kat 57,74 154,16 140 130 0,91

S 26 3. kat 57,74 154,16 140 130 0,91

S 27 3. kat 63,75 170,21 150 140 0,88

- - 1590,80 4247,12 3860 3590 0,91

Odabrana klima komora proizvod PROKLIMA za vanjsku ugradnju tip ProPAKT slijede ihtehni kih karakteristika:VD = 3860 m3/h - dobavna koli ina zrakaH = 280 Pa - eksterni pad tlaka tla nog ventilatoraNe = 1920W/400V/50Hz - snaga elektromotora

VO = 3610 m3/h - odsisna koli ina zrakaH = 330 Pa - eksterni pad tlaka odsisnog ventilatoraNe = 1920W/400V/50Hz - snaga elektromotora = 87,3 % - stupanj povrata topline

Potreban u in grija a prema tome iznosi:

Qg = VD x x t x c- VO x x t x c x ==3860 x 1,2 x 37 x 0,28 – 3610 x 1,2 x 35 x 0,28x 0,873= 10000 W

5.4. INSTALACIJA TOPLE VODE

5.4.1. Koli ina tople vode

5.4.1.1. Dnevna koli ina tople vode:

Potrošnja tople vode temperature 40 C u stambenim zgradama s tuševima iznosi:Broj stanara: n = 82Koli ina vode po stanaru: v = 50l/dan

GvD = n x v = 82 x 40 = 4100,00 l/dan.

5.4.1.2. Satna koli ina tople vode:

Satna potrošnja tople vode temperature 45 C u stambenim zgradama iznosi:Broj stanara: n = 82Koli ina po osobi: v = 50 l/danFaktor istovremenosti z = 0,32Faktor za ostale izljeve f = 1,10

GvH = n x z x v x f = 82 x 0,30 x 50 x 1,10 = 1350 l/hQptv-S = GvH x cw x t = 1350 x 1,163 x 30 = 47100 W

Priprema potrošne tople vode rješena je korištenjem energije sun evog zra enja i dogrijavanjemplinskim kondenzacijskim grija em. Prema dnevnoj potrošnji vode usvojeno je pet komada bojleravolumena 800 l, te s na visinu prostora usvojenaustav akumulacije iznosi 4000 l, a što pokrivajednodnevnu potrošnju tople vode, a dnevna koli ina toplinske energije iznosi:

Qptv-D = GvD x cw x t = 4100 x 1,163 x 35 = 166890 W/d= 167 kW/d




5.4.2. Prora un i izbor površine sun evih kolektora

Ukupno dozna ena energija (H) na plohu orijentiranu prema jugu pod kutom 45o za Koprivnicu(46o10'9'' N ) u kWh/m2/danu

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII1,69 2,77 3,69 4,62 4,98 5,14 5,51 5,16 4,64 3,28 1.93 1.28

Ukupno dozra ena energija umanjuje se za stupanj djelovanja apsorbera koji se za plo astekolektore ovisno u razlici temperatura izme u kolektora i okoline izra unava po izrazu:

C DEFC DEF GGHIUvrštavanjem vrijednosti za plo asti kolektor color = 0,851; k1=4,107; W/m2K; k2= 0,016 W/m2K,dobivamo prosje ni dnevni stupanj korisnosti kolektora po mjesecima :

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII0,38 0,42 0,48 0,50 0,60 0,62 0,66 0,70 0,69 0,64 0,49 0,39

Korisna toplinska energija koju možemo dobiti iz sun anih kolektora u kWh/m2 danu prema tomeiznosi HKOR = H x

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII0,64 1,163 1,771 2,310 2,988 3,186 3,636 3,612 3,200 2,099 0,945 0,499

Potrebna površina kolektora po mjesecima iznosi:

))(mH

Q(F 2

KOR

PTV

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII260 143 94 73 56 52 46 46 52 80 176 334

Prema potrebnoj površini kolektora, raspoloživog prostora za smještaj usvaja se 12 kom kolektoraUltraSol ukupne površine apsorbera F = 28,32 m2 slijede ih tehni kih karakteristika:Bruto površina 2,52 m2

Površina apsorbera 2,36 m2

Širina 2050 mmVisina 1230 mmDubina 54 mmPriklju ak Ø 22 mmTežina 39 kgOpti ki stupanj u ina 85,1 %Koeficijent gubitka topline C1= 4,107 W/(m2 · K)Koeficijent gubitka topline C2= 0,016 W/(m2 · K)




Volumen teku ine(toplinski medij) 2,53 litaraDozv. pogonski tlak 10 barMaks. temperatura u stanju mirovanja 190°C

5.4.3. Koli ina topline solarnog sustava

.dHFQ KORUK (kWh/dan)

(uz predpostavljene gubitke u mreži od 7% stupanj djelovanja sustava iznosi: = 0,93)

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII561 922 1554 2027 2623 2706 3192 3171 2718 1842 802 438

Ukupna godišnja korisna toplinska energija za pripremu potrošne tople vode,koju dobivamo izugra enih sun anih kolektora po svakom stanu prema tome iznosi:

QUK/a = 22558 kWh/a

5.4.4. Izbor ekspanzione posude

Sadržaj vode u instalaciji:kolektori: 12 x 2,53 = 30,40 lrazvod: 81,44 lgrija i bojlera: 3 x 49,00 = 147,00 lUKUPNO: 261,82 LDilatacija vode: V = 261,82 x 0,045 = 11,78 lZa osiguranje instalacije kolektora sun evog zra enja i stati ku visinu vode u sistemu od 5,0 m, aprema prospektu proizvo a a odgovara posuda VARFLEX M 30/10 korisnog volumena 25 l sasigurnosnim ventilom NO 15 ureguliranim na otvaranje kod 6,5 bar

5.5. PRORA UN ELEMENATA TOPLINSKOG POSTROJENJA

5.5.1. Izbor toplinskog izvora

Podno grijanje 47860Wgrijanje ventilacijskog zraka 10000 Wpriprema potrošne tople vode 47100 W




Ukupno : 104780 WGubici sustava 8 % : 7220 W

S V E U K U P N O : 112000 W

Za osiguranje potrebne koli ine topline uz faktor istovremenosti 0,80 (akumulacija PTV; gubicitopline; ventilacija) usvaja se visokou inski toplovodni kondenzacijski kotao kao proizvod HOVAL tipTopGas 45 u turbo izvedbi za loženje zemnim plinom slijede ih tehni kih karakteristika:nominalni toplinski u inak (prirodni plin):40/30 C: 8,5 – 45,8 kW80/60 C: 7,6 – 41,5 kW

5.5.2. Izbor cirkulacionih pumpi

Grupa 1 - podno grijanjeKoli ina topline : Q = 47860 WKoli ina vode u cirkulacij(45/35 C)i: V = 4,115 m3/hPad tlaka u instalaciji: H = 55000 PaUsvaja se cirkulaciona pumpa GRUNDFOS tip TPE 50-60/2, NO 50 slijede ih tehni kih ka-rakteristika:Koli ina vode u cirkulaciji: V = 4,12 m3/hVisina dobave: H = 65000 PaSnaga motora: Nm = 0.37 kW/230V

Grupa 2 - ventilacijaKoli ina topline : Q = 10000 WKoli ina vode u cirkulacij(45/35 C)i: V = 0,86 m3/hPad tlaka u instalaciji: H = 35000 PaUsvaja se cirkulaciona pumpa GRUNDFOS tip UPE 15-60 130, NO 25 slijede ih tehni kih ka-rakteristika:Koli ina vode u cirkulaciji: V = 0,90 m3/hVisina dobave: H = 47000 PaSnaga motora: Nm = 0,100 kW/230V

Grupa 3 – priprema tople vodeKoli ina topline : Q = 47100 WKoli ina vode u cirkulacij(45/35 C)i: V = 4,050 m3/hPad tlaka u instalaciji: H = 50000 PaUsvaja se cirkulaciona pumpa GRUNDFOS tip TPE 50-60/2, NO 50 slijede ih tehni kih ka-rakteristika:Koli ina vode u cirkulaciji: V = 4,12 m3/hVisina dobave: H = 65000 PaSnaga motora: Nm = 0.37 kW/230V

Grija klima komoreKoli ina topline : Q = 10000 WKoli ina vode u cirkulacij(45/35 C)i: V = 0,86 m3/hPad tlaka u instalaciji: H = 35000 PaUsvaja se cirkulaciona pumpa GRUNDFOS tip UPE 15-60 130, NO 25 slijede ih tehni kih ka-rakteristika:Koli ina vode u cirkulaciji: V = 0,90 m3/hVisina dobave: H = 47000 PaSnaga motora: Nm = 0.100 kW/230V




Recirkulacija potrošne tople vode za bojler 2000 litaraKoli ina vode u cirkulaciji (60 C): V = 4,0 m3/hPad tlaka u instalaciji: H = 30000 PaUsvaja se cirkulaciona pumpa GRUNDFOS tip UPE 32-80 F B 220, 32 mm slijede ih tehni kih ka-rakteristika:Koli ina vode u cirkulaciji (60 C): V = 4,0 m3/hPad tlaka u instalaciji: H = 30000 PaSnaga motora: Nm = 0.25 kW/230V

5.5.3. Izbor izvršnih elemenata sustava regulacije

Grupa 1 - podno grijanjeKoli ina topline : Q = 47860 WKoli ina vode u cirkulacij(45/35 C)i: V = 4,115 m3/hPad tlaka u regulatoru: H = 10400 PaIz dijagrama SIEMENS kvs = 12,0 m3/hodgovara ventil: DN 40

Grija ventilacijske komoraKoli ina topline : Q = 10000 WKoli ina vode u cirkulacij(45/35 C)i: V = 0,86 m3/hPad tlaka u regulatoru: H = 6040 PaIz dijagrama SIEMENS kvs = 3,5 m3/hodgovara ventil: DN 20

Projektant:


��

��

��

�� ! " � # #$ %& � '$( )*� � � � ! " � + #, -& . '

/0 1 � 1 0 � ! " � + #� # #& / '+2 � � � � ! " � # #+ +& + ' $( 34� 5 5 � ! " � + #+ +& . '

$( 60 2 � 2 5 � ! " � + #% 7& - '

89 :; < : = > ? @ A B CD EF 8 GH9 :; < : = > ? @ A B CI H F E G

A<; J : = > ? @ A B CBJ ; K J = > ? @ A C CH BF L G

EM N9 :; : J = > ? @ A B CI EF I GEM O9 :; : J = > ? @ A B CD BF I GEM PQ; 9 Q = > ? @ A B CB CF A G

RS TU UV W XY Z [ \ ]̂ _^̀ a ^bcU V d eY Z [ \ ]̂ _]fV g f Y Z [ \ ] _ _

`U gV X f Y Z [ \ ]̂ _] _ c a h bidV d gY Z [ \ ]̂ _c R a _ b RjXV f XY Z [ \ ] _ _Ri a c b

^gV g f Y Z [ \ ] _ _k̂ a ` b

RS lU U V W XY Z [ \ ]̂ _h ma i b

nop q rs t u v w x yz {| }~ {� �op � �s t u v w x y� �| � ~xrp � �s t u v w y y� � | � ~

w�p � rs t u v w x yw {| �~��p � qs t u v w y y� z| y~ {� �op r �s t u v w x yx y| {~

�� ¡ � ¢ �¡£� � �� ¡ �� ¤� � � � � � �¡ ¢ � ¢ �

�¥ � ¦ �� §�� ¦� � � � � � ��

¨© ª« «¬ ®¯ ° ± ² ³́ µ¶ ·¸ ¹º¨© »« «¬ ®¯ ° ± ² ³́ µ¼́ ¸ ´º

·« ½¬ ® ¾ ¯ ° ± ² ³́ µ³ µ ¿ ¸ ¶º¹®¬ ¾ ®¯ ° ± ² ³ µ µ¹̈ ¸ ¿º³¾¬ ½ ¾ ¯ ° ± ² ³ µ µ

¼½¬ ½ ¾ ¯ ° ± ² ³ µ µÀ́ ¸ ¼º´Á¬ Á ½¯ ° ± ² ³́ µ¿̈ ¸ µº

ÂÃÄ Å ÆÇ È É Ê Â Ë Ì

ÍÎ ÏÐ ÆÄ Æ ÑÇ È É Ê Â Ë ÌÒ ÍÓ ÒÔÕÐ ÆÄ Ã ÆÇ È É Ê Â Ë ÌÒ Õ Ó ÍÔ

ÖÐ ÆÄ Ã ÆÇ È É Ê Â Ë Ì× ÍÓ ÖÔ ËÅÄ Ñ ÅÇ È É Ê Â Ì ÌÕ Õ Ó Õ ÔÍÎ ØÙÄ Ð Ú Ç È É Ê Â Ë ÌË ÌÓ ÌÔÍÎ ÛÐ ÆÄ Æ ÑÇ È É Ê Â Ë Ì× ËÓ Ü Ô

ÝÞß à áâ ã ä å Ý æ çèé êëìí îïß à Þâ ã ä å Ý æ çð è é ñë

òó à ß ï ôâ ã ä å Ý æ çê ðé ðëæõ ß Þ ïâ ã ä å Ý ç çæ ð é ìë ìí öïß ÷ àâ ã ä å Ý æ çæ ì é êë

ìí øó ôß ù ùâ ã ä å Ý æ çê úé èë

ûüý þ ÿ� � � � � � �û �� þý � � � � � � û �� ÿý � � � � � � û �û ��

�� ý ÿ �� û � �� ý � � � � � � � û � �� ÿý þ � � � � � û ��

�� ! " # $% &' ( )"*+ , - . / ! " # $#,+ 0 , . / ! " $ $1 1' 1 ) 12 -+ * - . / ! " # $3 1' & )

&4 56+ 2 7 . / ! " # $# $' $ ) &4 82 -+ - 0 . / ! " # $% #' 9 ) &4 :2 -+ - 0 . / ! " # $3 &' 3 )

;<= > ? @ A B C ; D E; ;F G HIJ KL = ? > @ A B C ; D ED EF ; H

MN O= ? P @ A B C ; D E; E EF Q HD?= N O @ A B C ; E EQ DF E H

QO= N R @ A B C ; E EQ QF M HIJ SL= T P @ A B C ; D EU QF I H

VW XY Z [ \ ]̂ _̀ a bb̀ bc d edXY W f \ ]̂ _̀ b bd d c V e

aZY W X \ ]̂ _̀ b bd ac b e`g Y h Z \ ]̂ _̀ a b`̀ c i e

jk lm Y Z h \ ]̂ _̀ a ba bc ` ejk nm Y o [ \ ]̂ _̀ a bp d c j e

q r s t s q s s s u s v s w s x s y s z s r u t

{ | { } { ~

� ��

� ��

��

��

� � ��

��

� ��

��

��

��

��

��

��

� � � �

� � � �

� ��

� ��

� ��

� �

{ �

{ �

{ �{ | |{ | �

{ ��

� ��

� ��

� ¡ � ¢ ¡� ¡ � £ ¡

��

��

� � ��

��

� ��

��

��

��

��

��

��

� � � �

� � � �

� ��

� ��

� ��

{ �

{ ¤ { ¥

� ��

¦ §̈ © ª ¦ « ª ¬ ̈ ®̄ ¦̄ °± ²³ ´́

µ ¶· ¸̧µ ¹· º » µ ¶· ¸̧µ ¹· º »µ ¶· ¸̧µ ¹· º »µ ¼· ¶ ½µ ¼· ¹ ½

¾ ¿ À

ÁÁ

ÂÂ

Ã Ä ÅÆ Ç ÈÉÊËÌ Ä ÅÆ Ç ÈÃ

Í ÎÏ Ð

Ñ

ÉÊËÌ

Í ÎÏÐ

Ñ

Ï Á Ï ÁÎ Á Î Á

Ã ÒÃ Ò

Å ÒÅ Ò

Å ËÅ Ë

¾ ¿ Ó ¾ ¿ Ô ¾ ¿ Õ ¾ ¿ Ö

¾ ¿ × ¾ ¿ Ø ¾ ¿ À ¾ ¿ Ù

µ ¶· ¸̧µ ¹· º »

Ç ÉÇ É

Ú ÛÜ Ý ÝÚ ÞÜ Þ ßÚ ÛÜ Ý ÝÚ ÞÜ Þ ßÚ ßÜ à áÚ ßÜ â á

ãã

ää

å æ çè é êëì

íî æ çè é êå

ï ðñò

ó

ëì

íî

ï ðñò

ó

ñ ã ñ ã

ð ã ð ã

å ôå ô

ç ôç ô

ç íç í

õ ö ÷ø ù ú û ü ø ø ü ý þ ý ÿ � � ø ��

Ú àÜ Ý ÝÚ âÜ Þ ßÚ �Ü à áÚ �Ü â á

õ � Ú ÛÜ Ý ÝÚ ÞÜ Þ ß

õ ö õ ö � õ ö ö õ ö �

õ ö � õ ö ÷ õ ö õ ö �é ë

é ë

Ú á �Ü � ÝÚ á �Ü � ßÚ á á Ü Þ ßÚ á ÝÜ à áÚ á ÝÜ â á

Ú á �Ü Ý ÝÚ á á Ü Þ ßÚ á �Ü Ý ÝÚ á á Ü Þ ß Ú á �Ü Ý ÝÚ á á Ü Þ ßÚ á �Ü Ý ßÚ á �Ü Ý ß Ú á �Ü Ý ß

Ú á �Ü Ý ßÚ á �Ü Ý ß

ãã

ää

å æ çè é êëì

íî æ çè é êå

ï ðñò

ó

ëì

íî

ï ðñò

ó

ñ ã ñ ã

ð ã ð ã

å ôå ô

ç ôç ô

ç íç í

á Ü â ��

á Ü â �á Ü â �á Ü â ��

� � ��

Ú á �Ü à Ý

� � � � � ! � " #$% & '( ) )é ë

Ú á �Ü Ý ÝÚ á á Ü Þ ß

$

Documents

ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEU ýILIŠTA U ZAGREBU ZAVOD …apos-koprivnica.hr/wp-content/uploads/2018/03/Grijanje-ventilacija-PTV.pdf · 1.37. Sigurnosno-tehni þka oprema postrojenja