Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

“Kolektivno radno pravo u pravnom sistemu BiH”

Sarajevo, 29. 10. 2019. godine

Sadržaj

1.Opći osvrt na kolektivno radno pravo

1.1.Zakon o radu i kolektivni radni odnosi

2. Sloboda uduživanja-sindikalna prava i slobode

3. Pravo na participaciju

1.Kolektivno radno pravo

Najčešća podjela radnog zakonodavstva u modelima državnopravnih poredaka koji su prilagođeni tržišnom privređivanju:

individualno kolektivno

1.Kolektivno radno pravo

Kolektivno radno pravo u BiH normativnu podlogu ima u: zakonima o radu FBiH,RS,Brčko DBiH, kao i lex specijalis zakonima koji reguliraju pravo na štrajk i pravo na participaciju.

Kolektivno radno pravo-pojmovno određenje

Kolektivno radno pravo obuhvata norme koje reguliraju kolektivne radne odnose odnosno sticanje,ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (radnika i poslodavaca).

Predmet kolektivnog radnog prava

Kolektivni radni odnosi predstavljaju odnose koji nastaju na osnovu sporazumijevanja/kompromisa između:

predstavnika rada (sindikata)

kapitala (jednog,više ili udruženja

poslodavaca) i vlasti. Kolektivna prava i kolektivni interesi

Pravni okvir kolektivnih radnih odnosa

Izvori radnog

prava

u BiH

Ustavne norme

Zakonski propisi

(lex generalis/lex

specialis)

Podzakonski akti

Kolektivni ugovori

(Opći,granski

pojedinačni)

Autonomni opći akti poslodavca-(pravilnici o

radu)

Univerzalni

i regionalni međunarodni radni standardi

Kolektivno radno pravo u sistemu radnog prava

Materijalno kolektivno

pravo

Sloboda udruživanja

Kolektivno

pregovaranje

i ugovoranje

Pravo na

participaciju

Procesno kolektivno

pravo

Učešće u

donošenju

općih

akata

poslodavca

Mirno rješavanje

sporova Kolektivna akcija:

štrajk/

lock out

1.1.ZoR i kolektivni radni odnosi-predmet i sadržaj(1)

Sloboda udruživanja (osnovne odredbe:čl.14-18)

Interesne udruge radnika i poslodavaca (Glava XV-reprezentativnost sindikata i udruženjaposlodavaca:čl.122-136).Posebni propis o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca (čl.175.st.2).

Institucionalni odnosi:sudjelovanje radnika u odlučivanju (Glava XIV-Vijeće zaposlenika:čl.119-121)+posebni zakon : Zakon o vijeću zaposlenika („Sl.novine FBiH“,broj 38/04)

1.1.ZoR i kolektivni radni odnosi-predmet i sadržaj(2)

Kolektivni ugovori(Glava XVI:čl.137-149) + Opći kolektivni ugovor + granski kolektivni ugovori +posebni kol.ugovori

Kolektivni sporovi:mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i kolektivna akcija(Glava XVII:čl.150-155 . poseban propis o mirnom rješavanju radnih

sporova (čl.175.st.1.) + posebni zakon: Zakon oštrajku(„Sl.novine FBiH“,14/00)

Ekonomsko-socijalno vijeće(Glava XIX:čl.158 + posebni zakon)

Važno

U proceduri novi propisi:

Prijedlog zakona o mirnom rješavanju radnih sporova

Nacrt zakona o štrajku

Sloboda udruživanja i kolektivno ugovaranje predstavljaju najznačajnije segmene kolektivnog radnog prava u BiH/kolektivnih radnih odnosa- iz kojih se izvode svi drugi segmenti.

Važno

2.Sloboda udruživanja-Sindikalna prava i slobode

Sloboda udruživanja je osnovno ljudsko pravo na radu i u vezi sa radom.

Načelo slobode udruživanja u sistemu radnog zakonodavstva podrazumijeva pravo subjekata radnog odnosa da uspostave, bez prethodnih odobrenja, organizacije po svom izboru za zaštitu svojih ekonomsko socijalnih interesa.

U zakonima o radu BiH ugrađena su takva rješenja o slobodi udruživanja koja u cjelini odgovaraju rješenjima iz mnogobrojnih multilateralnih međunarodnih ugovora, a koji su postali izvori radnog prava u BiH.

Pravo:sloboda udruživanja

Individualno pravo koje ima kolektivni aspekt. Međunarodni standardi:1.Međunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima;2.Konvencije MOR-a( posebno:C.87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje; C.98 o pravima organiziranja i kolektivnih pregovara)

3.Evropska socijalna povelja

Konvencija MOR-a br.87 o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava,1948

Član 2.

Radnici i poslodavci, bez ikakvih izuzetaka,imaju pravo bez prethodnog odobrenja, daobrazuju organizacije po svome izboru, kao ida pristupaju ovim organizacijama, podisključivim uslovom da se pridržavajustatuta ovih posljednjih.

Konvencija MOR-a br.98 o pravima organiziranja i kolektivnih pregovora,1949

Član 2.

1. Organizacije radnika i poslodavaca treba da koriste odgovarajuću zaštitu protiv svih djela uplitanja jednih na račun drugih, bilo direktno, bilo preko svojih agenata ili agenata ili članova, u njihovo formiranje, funkcionisanje i administraciju.

2. U smislu ovog člana u djela miješanja spadaju mjere koje idu za tim da izazovu stvaranje organizacije radnika kojima gospodare poslodavac ili organizacije poslodavaca ili izdržavanje organizacija radnika finansijskim ili drugim sredstvima, sa namjerom, da se ove organizacije stave pod kontrolu poslodavaca ili organizacije poslodavaca.

Evropska socijalna povelja

Član 5

Pravo na organiziranje

U cilju osiguranja odnosno promicanja slobode radnika iposlodavaca da osnivaju lokalne, nacionalne ili internacionalneorganizacije za zaštitu njihovih ekomomskih i socijalnih interesa, ida se uključuju u te organizacije, Zemlje potpisnice se obavezujuda domaći zakon neće ograničavati ovu slobodu.

Mjera u kojoj se garancije predviđene ovim članom odnose napoliciju će se odrediti domaćim zakonima i propisima.

Princip koji upravlja primjenom ovih garancija na pripadnikeoružanih snaga i mjera u kojoj se one odnose na osobe iz tekategorije će se jednako tako odrediti domaćim zakonima ipropisima.

Zakon o radu FBiH i sloboda udruživanja (čl.14-18)

1.Pravo zaposlenih odnosno poslodavca da po svom slobodnom izboru organiziraju (formiraju)sindikat /udruženje poslodavaca,te sloboda pristupa ovim organizacijama;

2.Pravo osnivanja sindikata ili udruženja poslodavaca bez ikakvog prethodnog odobrenja nadležnih vlasti;

3.Slobodu radnika, odnosno poslodavaca uodlučivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata tj. udruženja poslodavaca;

Zakon o radu FBiH i sloboda udruživanja (čl.14-18)

4.Pravo na ne-diskriminaciju(stavljanje u nepovoljniji položaj) zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu, odnosno udruženju poslodavaca;

Zakon o radu FBiH i sloboda udruživanja (čl.14-18)

5. Pravo na zaštitu sindikata tj. udruženja

poslodavaca, od uzajamnog miješanja u

uspostavljanje, funkcioniranje i upravljanje

sindikatom, odnosno udruženjem

poslodavaca.;

6. Pravo na neometano obavljanje zakonite

djelatnosti sindikata, odnosno udruženja

poslodavaca.

Važno

I sindikati i udruženja poslodavaca su dobrovoljne, nevladine i neprofitne organizacije građana (radnika/poslodavaca)osnovane u cilju zaštite interesa radnika/poslodavaca u međusobnim tripartitnim odnosima.

Osnivaju se na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama BiH (“Sl.glasnik BiH”,broj 32/01).

Uvjeti reprezenativnosti sindikata (opći,kod poslodavca,za područje djelatnosti,teritoriju FBiH,teritoriju kantona)

Većinski sindikat (uvjeti) Uvjeti za reprezentativnost udruženja poslodavaca

Postupak utvrđivanja reprezentatitvnosti Prava reprezentativnog sindikata/udruženja poslodavaca

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata/udruženja poslodavaca

1.2.Reprezentativnost sindikata i udruženja poslodavaca-(čl.122-136)

Donošenjem posebnog propisa o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca prestaće da važe odredbe čl.122-136 (čl.175.st.2 ZoR);

Zahtjev za utvrđivanje reprezentativnsoti –obavezno se podnosi u periodu od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZOR-čl.179 ZoR-a (rok:14.10.2016.godine)

Važno

3.Pravo na participaciju

Sudjelovanje/uticaj zaposlenika u odlučivanju temelj demokratije u radnom okruženju .

Sudjelovanje zaposlenika/radnika u odlučivanju je pravo,a ne obaveza.

Sudjelovanje zaposlenika u odlučivanju je uvođenje nove odgovornosti-odgovornost zaposlenika za produktivnost radnih procesa.

Uporedni pristup

Pravni režimi: Zakonsko reguliranje Kolektivnim ugovorima Autonomnim općim aktima

Oblici:veoma raznovrsni i veoma podložni raznim klasifikacijama.

Najčešća podjela : institucionalni : neinstitucionalni

Normativni okvir prava na participaciju u BiH

Konvencija broj 135 MOR-a o zaštiti i olakšicama koje se daju radničkim predstavnicima u radnoj sredini.

Preporuka MOR-a broj 143 Direktiva 94/45 /EC iz septembra 1994. o Evropskom

radničkom vijeću Direktiva 2002/14/EC iz marta 2002. o općem okviru za

informiranje i savjetovanje radnika u EU

Zakonski propisi

A. Zakoni o radu

(okvirni uvjeti i ovlaštenja za ostvarivanje

prava na participaciju zaposlenika/radnika)

B.Posebni zakoni

Predmet: način izbora,sastav, ovlaštenja i druga pitanja u vezi sa uspostavljenjem i radom institucionalnih oblika participacije-vijeća zaposlenika

1.Zakon o savjetima radnika(“Sl.glasnik RS”br.26/01),

2. Zakon o vijeću zaposlenika FBiH(“Sl.novine FBiH”br.39/04)

Prava Vijeća zaposlenika u korelaciji sa zakonskim obavezama poslodavca prema

Vijeću zaposlenika

obaveza obavještavanja

obaveza konsultovanja/savjetovanja

obaveza suodlučivanja

Obaveza obavještavanja

Član 22.ZVZ

Poslodavac, najmanje svakih šest mjeseci, informira vijeće zaposlenika o pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naročito na:

• stanje i rezultate poslovanja;

• razvojne planove i njihov uticaj na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika;

• kretanje i promjene u plaćama;

•zaštitu na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada;

•druga pitanja važna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa.

Obaveza konsultovanja/savjetovanja

Član 23.

Prije donošenja odluke značajne za prava i interese zaposlenika poslodavac se obavezno konsultuje sa vijećem zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naročito kada se radi o: donošenju pravilnika o radu; namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu za više od 10% zaposlenika, ali najmanje peterici; planu zapošljavanja, premještaju i otkazu; mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu; značajnim promjenama ili uvođenju nove tehnologije; planu godišnjih odmora; rasporedu radnog vremena; noćnom radu; naknadama za izume i tehnička unapređenja; drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predviđeno konsultovanje vijeća zaposlenika u njihovom donošenju.

Član 24.

(1)Podaci o namjeravanoj odluci iz člana 23. ovog Zakona dostavljaju se vijeću zaposlenika najmanje 30 dana prije donošenja odluke.

(2)Vijeće zaposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka iz stava 1. ovog člana o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donošenje namjeravane odluke.

(3)Ako se vijeće zaposlenika ne izjasni o namjeravanoj odluci poslodavca u roku iz stava 2. ovog člana, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Član 25.

Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama ovog Zakona o obavezi konsultovanja sa vijećem zaposlenika je ništavna.

Obaveza suodlučivanjaČlan 26.

(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika, donijeti odluku o:

a) otkazu članu vijeća zaposlenika;

b) otkazu zaposleniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ;

c) otkazu zaposleniku starijem od 55 godina i ženi starijoj od 50 godina;

d) prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju podataka trećim licima o zaposleniku.

(2) Ako se vijeće zaposlenika u roku od 10 dana od dana tražene saglasnosti pisano ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasno sa odlukom poslodavca.

(3) Ako vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluku iz stava 1. ovog člana, rješavanje spora povjerava se arbitraži.