Ando Seminarski

7/24/2019 Ando Seminarski

1/20

Savremena arhitektura IV

Seminarski rad, tema:

Tadao Ando, uticaj na arhitekturu savremenice

Profesor:

Prof. Dr Vladimir Mako, d.i.a.

Saradnik u nastavi:

Dr Slavica Stamatovi d.i.a. Student:

Biljana anju!evi "#$%%

Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11


2/20

Sadr&aj:

%.%. 'vod

%.(. )i*ni &ivot, uticaj faktora na stvaranje kreativno+ +enija

%.. Trans-onovanje vrijednosti tradicije u nov ira/ uticaj )e 0or1ijea%.#. 2e-reentativna djela%.3. 'ticaj na dalji raoj svjetske arhitekture%.". 4avr!na rije*

)iteratura:

%. Tadao Ando5 Masao 6uru7ama Taschen (88#.(. Moderna arhitektura5kriti*ka istorija/ 0enet 6rem-ton. Tadao Ando5 masao 6uru7ama5editorial 9ustavo 9ili, Barcelona

#. 0ristijan or1er+ ;ulc5


3/20

Ando5uticaj na arhitekturu savremenice

%.%. 'vod

'mjetni*ki -okret -o -ravilu jeste re-reent socijalnih -rilika u odre?enom trenutku, -rimarnih

ideja dru!tva o odre?enim vrijednostima, kao i stanja ljudske misli. 0ao do1a sna&nih -okreta,

rali*ito+ karaktera, u ravoju arhitekture iuetno se isti*e @@ vijek. 0ao !to je o*ekivano,

-ravci koji su nastali u domenu moderne arhitekture sinhroniovano se ravijaju sa -okretima u

o1lastima slikarstva, skul-ture, filma Ali a raliku od dru+ih vidova umjetosti, na-redovanje

u arhitekturi 1lisko je -oveano sa tehnolo!kim, ekonomskim i uo-!te socijalnim na-retkom

odre?ene nacije.

*uvanje duha mjesta u struci -onato kao C+enius loci, -redstavlja na*ajan do-rinos u

konerviraju +raditeljsko+ nasle?a re+iona, *ime se -osti&e i veliki kvalitet u -odianju novih

o1jekata koji u kontinuitetu trans-onuju tradiciju. =-ak, nije ni malo lako us-je!no trans-onovati

duhovne vrijednosti tradicije u djelo koje odra&ava svoje so-stveno vrijeme i e-ohu. ;tavi!e,

*esto se u-ada u amke Cko-iranja istorijskih stilova, !to je determinisano kao eklekticiam.

0ao jedan od najus-je!nijih -rimjera a -ravo vrednovanje kulturolo!kih fenomena jeste

ja-anski arhitekta5Tadao Ando.

%.(. )i*ni &ivot, uticaj faktora na stvaranje kreativno+ +enija

2odjen u saki, %E#%.+od,kao jedan od 1rae 1lianaca. Shodno ja-anskoj tradiciji, imenovanje

neslednika vr!i se -o jednoj roditeljskoj liniji5u ovom slu*aju je to maj*ina, -a je Tadao od+ojen

od starane 1ake. va informacija ima veliki na*aj, uimajui u o1ir kako vas-itanje, moralni

sistem i fii*ko okru&enje uti*u na ravoj -ersonaliteta. Par *injenica i sfere li*no+ &ivota

mlado+ Anda ostavile su veliki tra+ i u kreativnom indetitetu ovo+ umjetnika. je+ova

starateljka 1aka, 1ila je -o1ornik -atrijahalno+ sistema koji je vas-itanju -otomaka -ristu-ao sa

velikom doom stoi*ke svijesti o -onosu. Takve moralne vrijednosti, usa?ene u ranomdjetinjstvu, -odraumijevaju ravijanje so-stvenih F1or1enihG sna+a jo! u najranijem stadijumu

&ivota. 0ao takve, ove eti*ke norme su sna&ne i ira&ajne, *ine da se njihove osnovne

karakteristike -renose i na dru+e o1lasti &ivota. Tako sam Ando ka&e da je 1avljenje 1oksom

tokom nje+ovo+ adolescentsko+ do1a imalo a -osledicu ravijanje svijesti o iraitoj

individualnosti i u stvarala*kom, arhitektonskom radu. Tadao je samouk i kao takav je unikatan u



4/20

struci. '*io je -rofesiju kro anatski rad. Po*ev!i kao tesar, -rerasta u diajnera enterijera, koji

ahvaljujui svom s-ecifi*nom na*inu ikaivanja -uno+ iraa materijala 1ro -ostaje -onat.

0ako Masao 6urujama ka&e u nje+ovoj mono+rafiji%, Ando je u*en da C*ak i drvo ima svoj

karakter,i ti mora! da +a ohra1ri! da ide u -ravom smjeru. (akon ve ste*eno+ imena kao

-rojektanta enterijera u svom rodnom +radu saki, Tadao se odlu*uje na hra1ar korak5

arhitektura ili revolucijaH Ivrsto u1ije?en u to da ako -romijeni kuu, mijanjae se i Clice

nacije, mladi entuijasta a-o*inje -ut oko svijeta, na-u!tajuci avi*aj, kako 1i sva neo-hodna

nanja stekao iskustveno, i direktno+ dodira sa tada!njom arhitektonskom scenom. aravno,

+otovo *etvoro+odi!nje -utovanje jeste -rekretnica u stvarala*kom &ivotu a-anca. '-onajui

se -rvo sa ruskim +raditeljstvom, atim finskim nasle?em, 4a-adnom


5/20

ne-ovoljnim uslovima Ju&asne s-arine ljeti, iraito hladne imeK, ravilo je sna&nu averiju

-rema socijalnom -oretku, o1licima konformima i svim -o!astima onovremeno+ Jdana!nje+K

dru!tva. a u!tr1 tokova moderniacije, Andov cilj jeste da tradicionalne vrijednosti svoje

kulture o-et vrati na -ri-adajue mjesto, ali ne ko-irajui -redhodnike, ve trans-onujui ono

naj1olje !to tradicija -oseduje, u svremeni ira.

edna od osnovnih oso1ina Andovo+ rada jeste inte+risanje -onate vrste >aiku -oeijeJvid

kratke lirske forme, stro+ih -ravila, od kojih je jedno5o1aveno nana*iti +odi!nje do1aK u

-oetiku svojih -rostora. Dru+i faktor -ri o1likovanju o1jekta jeste5ne1o. Ponate su nje+ove

studije u+lova, -od kojim recimo ula +rade uokviruje ne1eski svod. sim sim1oli*ke

vrijednosti koju -omenuti fenomen nosi, ono !to je vremenom -ostalo karakteristi*an motiv

Andovo+ arhitektonsko+ o1likovanja jeste -rodor svijetla kro krovni otvor. Ponati motiv

orijentalne tradicije, iraita su-rostavljenost tamno+ i svijetlo+, kro istoriju se nerijetko javljao

u mno+im vidovima umjetni*ko+ djelovanja. =stra&ujui na konkretnim -rimjerima sna+u

svjetlosti, Tadao je -omjerio +ranice u stru*nom -oimanju kovanice Lsvjetlost5sjenkaC.Jvdje se

i-ak osjea i ivjestan uticaj djela )uisa 0ana.K aravno, a ljude koji naju da *itaju jeik

arhitekture, -omenuto je od velike -omoi u raumijevanju samo+ -rostorno+ konce-ta koji

stvara lik arhitekte. 0ristijan or1er+ ;ulc, -ojam otvora ivanredno tuma*i: uo-!te uev, otvor

-redstavlja ono !to mjesto C&eli da 1ude u odnosu -rema svojoj okolini.= da, +oli 1etonski,

samo sa jednim otvorom !alje vi!e ne+o jasnu -oruku.

krenimo se konkretnim fii*kim oso1inama koje karakteri!u o1jekte ovo+ arhitekte.

Prvenstveno, materijali51eton kao -rimarni. iko do tada nije isticao ovaj material na tako

su-tilan i ele+antan na*in. Posmatra* +otovo da ne o-a&a -onatu te&inu koju ima 1etonski id5

na-rotiv, ono !to je naj-rijem*ivije oku jeste fina tekstura, *istota -ojavnosti monolitno+ ida,

koji kao jedine tra+ove ljudsko+ djelovanja ima ta*ke od sistema o-late. Ali ni ta*kasti element

nije u formi ira&en kao nus-ojava, ve akcentuje +eometriju samo+ -rostora a time i

harmoni*nost koju takav -rostor neminovno stvara. Masao 6urujama o-isuje Andovo djelo kao

C+eometriju ljudsko+ -rostora. =-ak moram istai li*no mi!ljenje da -rostorni konce-t koji ovaj

arhitekta us-je!no s-rovodi +odinama, jeste ne!to vi!e od -uko+


6/20

Dru+o5u-rkos !irokoj -rimjeni 1etona, vodi se iuetno ra*una o kontaktnim -ovr!inama *ovjeka

i o1jekta5sve one su na-ravljene od -rirodnih materijala kao !to je drvo, kako se ljudsko 1ie ne

1i ni na koji na*in osjealo od1a*enim i samo+ -rostora.

Dalje, Ando je majstor -re-onavanja vrijednosti same lokacije +radje. n to manevrisanjeokru&enjem naiva5majstorstvo +radili!ta5site craft.# =uenta kom-ati1ilnost o1jekata sa

okru&enjem je uo*ljiva kod svake nje+ove +ra?evine, ne1itno da li rije* o o1jektu individualno+

stanovanja, kolektivno+, ili +radi javne funkcije. 'ostalom, to je -rimarni faktor -ri kreiranju

samo+ konce-ta5kako !to 1olje od+ovoriti ahtjevima lokacije i ahtjevima klijenta.

Ando ne dijeli -rostor -rema funkciji. 0ao oso1a anta+onisti*ko+ stava -rema svijetu

konformima, lju1av -orodice jeste momenat od su!tinske va&nosti -ri -rojektovanju stam1enih

-rostora. erijetko se nailai u nje+ovim radovima na -rimjere multifunkcionalnih -rostorija,+dje se hodne linije korisnika neminovno susreu. Takav istu- u savremenom -ristu-u

-rojektovanju jeste djelo koje iiskuje veliku hra1rost i svakako tjera na odavanje -o*asti.

Pomenuta *injenica, samo kao jedna u niu, -otkre-ljuje te&nju arhitekte da -romjenom svijesti o

*inu stanovanja, direktno uti*e na mentalitet dru!tva. Ako na-ravimo malu retros-ektivu

vidjeemo da se namjera mijenjanja dru!tveno+ -oretka -omou arhitekture i ranije javljala, a

ivor i -okreta* je naravno5)e 0or1ije. 6iloofska -ot-ora ovo+ djelovanja le&i u tei Pja&ea

JPia+etK, koji ka&e5&ivot stvara Lmostre i modeleC,Cmi -ostajemo ono !to *inimoC.3=-ak, Tadao

nije L-rodu&ena rukaC !vajcarsko+ ma+a, ve jedan od utemeliva*a ese1no+ -ravca u

arhitekturi, koji je 6ran*esko Dal 0o determinisao kao5kriti*ki re+ionaliam. Ali -otkrije-imo

re*eno konkretnim -rimjerima o1jekata.

%.#. 2e-reentativna djela

J0ako iscr-na analia o-usa a-ansko+ arhitekte ahtijeva -rostor, !iri od -redvi?eno+ a ovaj

rad, navodim re-reentativne -rimjere -ojedina*nih ti-ova o1jekata, u na-omenu da je 1o+

veliko+ uticaja lokaliteta, svaki Andov -rojekat neavisna -rostorna konce-cija.K

4 MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%

'%N% (U)-"*+,ST"N,JA .ROSTOR AR!,T"'TURA-6& 02



7/20

Prvo a-a&eno djelo jeste kua u niu u Sumio!iju, saka. =sta i-aj nije ni nalik kui u niu. 9oli

1etonski id. edini otvor5uska vrata koja evociraju arrheti- -rostora5-einu. 6asada nai+led,

ne-rijateljski nastrojena *ak i -rema samom korisniku stam1eno+ -rostora. =-ak, nije cilj da se

stvori -uka od1ojnaost, ve da se misli -reusmjere. Ali +djeH



8/20

0ua u

niu5

Sumio!i/ -rednja fasada/ Tadao Ando5Masao 6uru7ama

To je krucijalno -itanje, *iji od+ovor -redstavlja sinteu ja-anske kulture, Andovo+ li*no+

do-rinosa i &elja samo+ naru*ioca o1jekta5klijenta. Prou*avajui s-ise o radu ovo+ arhitekte,

nailai se na rali*ita +ledi!ta. Medjutim, kao najcjelovitiji o-is cjeloku-no+ djela -o mom



9/20

mi!ljenju, isti*e se tekst teoreti*ara arhitekture 6ran*esko Dal 0o5a5Tadao Ando/4avodljivost

arhitekture."' -omenutom djelu se rad arhitekte svrstava u domen kriti*ko+ re+ionalima. To

na*i da su metode koje Ando -rimjenjuje nadma!ile i savladale amke uniformifanosti koje

otvara univeralnost -rinci-a, -roklamovanih djelovanjem struje moderne arhitekture. vo se u

-rvom redu odnosi na =nternacionalni stil, -lejadu stvaralaca koji su slijedili ideju formalima.

0ako je to -osti+aoH Ve -omenutim na*inom oso1eno+ -ristu-a svakom novom lokalitetu5u

-ot-uno uva&avanje kulturnih vrijednosti okoline i fii*kih karakteristika -ostojee+ -rirodno+

okru&enja. =a-k Ando se ne odri*e re*nika moderne arhitekture, na-rotiv, koristi +a da 1i iraio

svoju kritiku -rema uniformisanju estetike i dehumaniaciji arhitekture kao umjetnosti. ' tekstu

0eneta 6rem-tona navedene su rije*i samo+ ahitekte o modernism tekovinama: Ali oni

J-rostoriK i-ak mo+u da stimuli!u -riku-ljanje svojih vlastitih najdu1ljih unutra!njih o1lika i

nova otkria. To je cilj ono+a !to ja ovem moderna arhitektura. Ta vrsta arhitekture mijenja se uskladu sa krajem u koji se usa?uje i raste na rali*ite, -ose1ne, individualne na*ine. Ali, madad je

atvorena, uvjeren sam da je ona kao metodolo+ija otvorena -rema univeralnosti.

0uom u niu ira&en je svojevrstan -reir -rema +lo1alno -otro!a*kom dru!tvu koje se

rukovodi mi!lju da je novac mjerilo sve+a, -a i umjetnosti. Ve -omenuta monumentalna fasada

i-ak je -aravan. evjerovatno 1o+ato -rostorno iskustvo krije se ia nje. Sam Ando ka&e da

L!irina -rostora nema nikakve vee sa veli*inom -rostorije.CN =a ulaa nailaite na -rostor

dnevne so1e, satim atrijumski dio5dvori!te,i koje+ se -ristu-a servisnom i sanitarnim 1loku, dok

je s-avaa so1a -ostavljena na s-ratu. Da 1i do nje sti+ao, *ovjek mora da -ro?e dvori!te, -o-ne

se vanjskim ste-enicama i u dva aokreta od %N8 ste-eni Jna kraju i -o*etku ste-eni!taK, sti&e do

one odmora. Pun kru+ kretanja o-isan u jednostavnoj kom-oiciji kue, koja je u o1a -ravca,

horiontalno i vertikalno -odijeljena u -ravilne djelove5treine. .Oentralnom djelu ovo+ o1jekta5

dvori!tu nedostaje va&na kom-onenta5krov.Da 1i i dnevne so1e do!li do toaleta -o ki!nom danu

6 TADAO ANDO-+A3OD)J,3OST AR!,T"'TUR"-FRAN"S'O DA) 'O5 M,)O( ."RO3,-,STOR,JA MOD"RN" AR!,T"'TUR" 7ANTO)O*,JA T"'STO3A-'NJ,*A &8

9 'R,T,', R"*,ONA),+AM-SA3R"M"NA AR!,T"'TURA , 'U)TURN, ,ND"T,T"T-MOD"RNA AR!,T"'TURA 7'R,T,'A ,STOR,JA8 '"N"T FR"M.TON- 02

: MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%



10/20

-otre1an vam je ki!o1ran.edno dvori!te 1e krova -ostaje tako svojevrstan s-omenar sa slikama

*lanova -orodice na suncu,ki!i,vjetru....Drsko ar neH ajvea tema ove kue jeste lju1av

-orodice.Po Andu lju1av je funkcija odsutnosti. )judi vole ono !to im nedostaje. vo je i

direktna aluija na *istotu 1etonskih iidova, koji u-ravo svojom 1es-rekornom, ujedna*enom

-ovr!inom ravijaju -rostor a ivanrednu em-atiju -osmatra*a5kao -latno na kome tek tre1a

slikati.

Dru+i o1jekat individualno+ stanovanja koji je od ka-italno+ na*aja jeste kua 0oshino. vo je

a raliku od -rethodno+, o1jekat reidencijalno+ ti-a, ali je metod tretiranja koji stvara arhitekta

ne-romijenjen. -et 1eton, formira ovo+ -uta dvije kutije. ' njima su jasno diferencirane

funkcije, -ose1no akcentovane tatami so1e5a molitvu i meditaciju, terasa koja -oveuje dva

1loka i u isto vrijeme slu&i kao -ro!irena dnevna so1a u sun*anim danima. no !to karakteri!e

ovu kuu jeste Cku-anje u svjetlosti njenih unutra!njih -rostora. Pose1ni krovni otvori5-rorei u

1ukvalnom smislu daju dramati*ne slike unutra!njosti koja nikad ne odaje isti utisak 1o+

-a&ljivo oda1rane -oicije -ro-u!tanja svjetlosti. '-rkos tome, sam -rostor je u neku ruku

konstantno mra*an. Prava rije* je -arali!ii, jer Ando te&i us-oravanju osnovnih &ivotnih

funkcija i -reusmjerenju ljudske svijesti ka svijetu meditiranja, duhovno+ mira kojim se -o

ja-anskom -oimanju jedino mo&e dostii adovoljstvo. Dakle, realan svijet jeste samo

me?ustanica, koja tre1a da -odstakne na molitvu, -romi!ljanje, metafii*ke domene na!e+

-ostojanja. 0ao misaono 1ie *ovjeka ne smije sa1laniti nikavo isku!enje materijalno+ svijeta.

6ran*esko Dal 0o ka&e: 0oristei najsvedenije +estove i nake Ando evocira osjeaje i utiske,

-odsti*ui *ula i um da se odu-ru ne*istoj avodljivosti.E

Dio koji je naknadno dodat o1jektu je atelje, *iji s-oljni id u osnovi o-isuje *etvrtinu kru+a. =

ovdje su -rostori dramatiovani u-otre1om svjtlosnih Ctraka koje u-adaju u unutra!njost -utem

-rocje-a ime?u idova i -lafonske konstrukcije. Ando -osjeduje jo! jednu iuetnu, a rijetku

oso1inu5svaka nado+radnja o1jekta a nje+a je us-je!an -oduhvat. To na*i da su nje+ovi radovi

uvije formalno avr!eni, jer vrlo *esto ih do-unjava i vraa se -rojektima *ak i nakon nekoliko

decenija -o avr!etku i+radnje -rvo+ dijela o1jekta. no !to je 1itno na-omenuti, a ti*e se

-rostorno+ konce-ta ove kue, jeste da ona ona*ava -o*etak nove eta-e u radu arhitekte, +dje

;T ADAO ANDO-+A3OD)J,3OST AR!,T"'TUR"-FRAN"S'O DA) 'O5 M,)O( ."RO3,-,STOR,JA MOD"RN" AR!,T"'TUR" 7ANTO)O*,JA T"'STO3A-'NJ,*A &8-:4 02



11/20

on -olako -ro1ija svoje 1etonske kutije. ne -ostaju manje krute, sno-ovi svjetlosti *ine

atmosferu misti*nom i na neki na*in iaivaju straho-o!tovanje, +otovo okultnu sliku -rostora. =

u formi se arhitekta oslo1a?a, -a se 1etonski id -olako ivija, -rila+o?avajui se uslovima

terena. =-ak kulminacija le-r!avih -okreta i linija desie se kasnije, ali ovaj moment je nak da

autor mo&e 1iti dosledan se1i a da ne-restano uvodi nove elemente u svoj arhitektonski

voka1ular. Ponovno akcentovanje vrijednosti >aiku -oeije i ovdje se uo*ava. Preko +olo+

1etonsko+ ida, osjea se strujanje vjetra i sno-ova ki!e kada je o1la*no na-olju, svjetlost u

sun*anim danima daje istom materijalu sasvim novu -ojavnost, a +odi!nja do1a su od najvee+

na*aja. Tako jedan element do&ivljava -sihi*ku multi-likaciju u svijesti -osmatra*a, !to je na*in

o&ivljavanja inertno+ 1etonsko+ ida.

Po+led na 9uest house kue

0oshino5Tadao Ando >ouses and >ousin+



12/20



13/20

Po+led na dnevnu so1u kue 0oshino5Tadao Ando5 Masao 6uru7ama

' sferi kolektivno+ stanovanja, Tadao nije *esto 1io an+a&ovan, ali jedan -rojekat je dovoljno

sna&an da nadomjesti manjak radova ovakvo+ ti-a. 2ije* je o naselju 2oko, koje se ravijalo u

o1liku # kom-leksa, koja se nalae u 0o1eu, a-an. Prva faa je najmanja, avr!ena -rije -ar

decenija, *etvrta faa se +radi i danas. 0ao !to je -rethodno re*eno arhitekta voli da kontinualno

o1ra?uje odre?ene -rojekte, kao da hoe da ka&e da je sam -roces kreiranja -rostora u su!tini

1eskrajan ni -onovnih reviija i nado+radnje, koji iiskuje stalnu -a&nju. no !to je

karakteristi*no a 2oko =, ==, === i =V jeste da se nalae na lokaciji sa o!trim u+lom -ada terena od

+otovo "8 ste-eni, !to je iaov, sa kojim 1i se, -rinaete, mali 1roj +raditelja u-ustio u 1or1u.

Tako?e o kvalitetu -ristu-a i+radnji jasno +ovore *injenice da su Andove +rade 1e o!teenja

-retr-jele neke na*ajne emljotrese u emlji daleko+ rijenta. 1jekat je strukturalno -odijeljen

na -odjedinice od kojih svaka svojim krovom kreira terasu a jedinicu inad. vdje su istaknuti iajedni*ki -rostori svih stanara Jevokacija 0or1ijeovo+ =dealno+ +rada i Marselja.K

Po+led na naselje 2oko =5-rva faa kom-leksa u 0o1eu5Tadao Ando 5Masao 6uru7ama



14/20

2eli+ija je od -amtivijeka 1ila -o+odna trasa a -odianje -ravih remek5djela arhitekture. na su

uostalom 1ila o+ledalo na-retka civiliacije u odre?enom do1u, -okaatelj nivoa -rosvjetljanja

nacije. ' domenu sakralne arhitekture Ando je stvorio iuetna djela i te!ko je odlu*iti koje od

njih -osjeduje najvee kvalitete. Shodno tome, dajem se1i a -ravo da inesem svoje su1jektivno

mi!ljenje. >ram na vodi, ostrvo Aaji, a-an, -redtavlja manifestaciju majstorske -rimjene

jednostavnih, *istih materijala, shodno uslovima -odne1lja, *ime se -osti&e efekat duhovno+

uvi!enja, 1e o1ira na reli+iona uvjerenja. Prvo nailaite na 1etonski id. 0ada +a ao1i?ete,

na?ete se is-red dru+o+, akrivljeno+ koji usmjerava va!u -utanju. Pod no+ama krcka -ijesak, a

inad samo *istina ne1a. a kraju o1lo+ ida je otvor, a onda... ri1njak lotosa koji -oiva da

-ravo aronite u nje+a. vo nije varka... aime, ste-eni!te koje vodi do svetili!ta -resijeca

eli-soidni ri1njak -o kraoj osovini, vodei u centar kom-o7icije. Ta*nije is-od nje+a u

viuelnom smislu. 0ako ka&e Masao, dvorana svetili!ta, cino1er 1oje, oku-ana je svjetlom usvako do1a dana, a -ut do nje -reko -ijeska, 1etona, vode, okru&eni u me?uvremenu drveem,

stvara dojam -ostojanja raja na na!oj -laneti. ' arhitektonskom smislu, -ohvalno je da je osim

na -rimjenu rali*itih materijala u cilju stvaranja -otre1ne atmosfere, Ando o1ratio -a&nju i na

vijek trajanja o1jekta. Sam isti*e da savremena arhitektura tr*i a kom-eticijom i sjajem

trenutka, a nje+ov 1eton, kako +a vrijeme 1ude ru!ilo -redae ri1lnjak drveu, *ime se vea sa

okolinom nee i+u1iti ve oja*ati. 4vuk vode, 1oja ne1a koja se reflektuje u 1aenu, usmjereno

kretanje vjernika kro vodu, stvaraju emocionalnu !emu sna&no+ iraa, !to je najad i cilj

svako+ sakralno+ o1jekta. Sjetimo se 2ajtovih rije*i, koje +ovore da je svaki arhitekta

svojevrtsan -rorok. Ando se definitivno ukla-a i u taj konce-t -osmatranja struke. vaj -eriod

stvarala!tva, koji o1uhvata neko LsrednjeC do1a djelovaja, je ve do1a oslo1a?anja linije,

-ovr!ine, -a i otvora, kako 1i se utisak sveto+ mjesta, li!eno+ o+rani*enja -ro!irio i osnove ka

trodimenionalnoj -redstavi i o1rnuto. Orkva svjetla je dru+i o1jekat +dje je -rirodno 1o+atstvo5

svjetlost iskori!teno do maksimuma, kao i sna+a sim1ola u uloi -okreta*a ljudskih ajednica, ali

i-ak hram na vodi je sintea vee+ 1roja faktora, *iji su -otencijali -odjednako do1ro

u-otrije1ljeni.



15/20

>ram na vodi, eli-sasti ri1njak i ao1ljeni id koji +a o+r?ije sa -rilane strane5Tadao Ando

Masao 6uru7ama



16/20

Po+led na centralno ste-eni!te koje -olovi ri1njak i vodi do +lavne dvorane svetili!ta5Tadao

Ando Masao 6uru7ama

9ore-omenuta Orkva svijetla je veliko djelo i jo! jedno+ ralo+a5ona je doka da i o-re*ni

stavovi dvaju kultura mo+i iroditi kvalitetne umjetni*ke tvorevine, naro*ito ako se radi o -olju

djelovanja arhitekture. 0oliko +od -reirao stil &ivota a-adnja*ko+ dru!tva, Ando je -re-onao

sna+u sim1ola koje -osjeduje ista, -a je samo jednim otvorom u o1liku krsta u idu na-ravio

unikatan o1jekat. ednostavnost je to !to *ini ovu crkvu ne-onovljivom. 0ako ka&e ;ulc:

Lsavremeno -luralisti*ko dru!tvo +dje se rani sistemi vrednovanja mije!aju i uti*u jedni na

dru+e -ostavlja velike ahtjeve du1ini namjernosti. Sto+a tre1a da -onajemo i dru+e sisteme

vrednovanja, koji su rali*iti oda na!e+ li*no+ sistema kako 1i se os-oso1ili da -romijenimo svojstav, kada je -otre1no i o-ravdano. Me?utim rani sistemi vrednovanja moraju i da imaju

ajedni*ka osnovna svojstva, kako se 1i se i1je+li ina*e neminovni suko1i u dru!tvu. %8Daljom

analiom -otvrdilo 1i se da Ando ima -odjednako sna&an -ristu- o1jektima rali*itih reli+ija koji

1$ '%N% (U)-"*+,ST"N,JA .ROSTOR AR!,T"'TURA 91 02



17/20

*esto reultira remek5djelima. =-ak , u-rskos rasko!nom talent samouko+ arhitekte, *ak = Ando

ima Clijeva skretanja. aime, nje+ujui vrijednosti vernakularne arhitekture i najsavjesnijem

karakteru se mo&e desiti oma!ka5da skline u vode komercijalnih djela -o-ularnoih u !irim

dru!tvenim masama.

Takav slu*aj odi+rao se na ila+anju a-ansko+ -aviljona u Sevilji. Drvena +ra?evina -restavlja

direktnu asocijaciju na drvee a-ana, kao stu1a kulture nacije. va -rili*no im-likativna forma

djeluje kao jeftin trik kojim se ili -ovla?uje masi, ili se -redstavlja emlja samo da 1i se -ojavila

na ilo&1i. 6ran*esko Dal 0o o tome ka&e: koji +od da im je ralo+, ovi ustu-ci navodnom

-o-ularnom ukusu djeluju tako Ce+oti*no i C-rimitivno da je te!ko amisliti da je u -itanju

isti Ando koji je u dru+o vrijeme i na dru+im mjestima ostvarivao onako -refinjen dijalo+ s

istinskom tradicijom.%%' su!tini sama konstrukcija ne 1i djelovala tako tra+i*no da je stvorio iko

dru+i do Ando,*ovjek koji je udahnuo &ivot amrloj tradiciji a-ana. je+ovi o1jekti, +otovo svi,

se do&ivljavaju kao vrhunac iraa ja-anske estetike u *ijem centralnom mjesti stoji -ranina.

Ba! kao !to i kue arhitekte -oivaju da se u fii*kom na?e Cni!ta a u duhovnom svijetu -otra&i

Csve.

er -oicija ni*e+a je su!tina ja-anske kulture.%(

%.3. 'ticaj na dalji raoj svjetske arhitekture

>aiku -oeija, -a&nja ismjerena na okru&enje5+odi!nja do1a, -eriode smjene dana i noi, u

kojima svjetlost samim -risustvoom stvara o*aravajue, -refinjene slike, daje &ivot tami -rostora

a meditaciju. Andov -rinci- je svestran i temeljan. C=najmljujui latentnu mo mjesta, Ando

va+a 1rojne faktore, +eo+rasfku orijentaciju, ivore vjetra i svjetlosti, -adanje ki!e, oticanje

vode, susjedne idove, starost susjednih struktura i tok ljudsko+ sao1raaja. %o i-ak, -ored

re*eno+, kola-si su mo+ui. Ali to svakako ne uti*e u veoj mjeri na na*aj -ojedinih djela a

svremeno dru!tvo. akon najo-!tije analie nje+ovo+ o-usa, aklju*uje se da je rijetka -ojava da

11 TADAO ANDO-+A3OD)J,3OST AR!,T"'TUR"-FRAN"S'O DA) 'O5 M,)O( ."RO3,-,STOR,JA MOD"RN" AR!,T"'TUR" 7ANTO)O*,JA T"'STO3A-'NJ,*A &8-:4 02

1# MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%-1 02

1& MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%-1& 02



18/20

samouk umjetnik -ostane nenadma!an u nekim o1lastima. 0ada je rije* o o*uvanju -rirodno+

konteksta, vrednovanju kulturolo!ko+ 1o+atstva tradicije i vernakularne +radnje, Ando to

svakako jeste. i u-ravo te oso1ine su od -resudno+ na*aja a dalji ravoj do+a?aja. aime, -o

dodjeli 1rojnih me?unarodnih -rinanja i o1lasti arhitekture Andu, nje+ova amisao -olako

-o*inje da se realiuje. Mijenja se lice nacije. Afirmacija sve vee+ 1roja a-anskih arhitekata

-ostaje *est slu*aj u svijetu savremene arhitekture. = nema vi!e *u?enja kada se recimo Pritker

Prie dodijeli T7oo =to5u. Da na-omenem, -rethodna re*enica nije vid diskriminisanja

orijentalnih arhitekata, ne+o samo +ovori o *injeni*nom stanju koje odra&ava de!avanja u

dru!tvu nakon veliko+ -ro1oja ja-anske kulture na teritoriju 4a-ada u vidu lika i djela Tadao

Anda. S-ecifi*an na*in -oimanja &ivota uo-!te, svojstven samo njima, -reko arhitekte dolai do

svijesti *ovjeka u ostatku svijeta. 2anolikost kojom je tom -rilikom Ando adivio svijet ima

du+oro*ne -osljedice. = danas je do1a koliije dvije, nekada o-re*ne kulturne struje. Svjedocismo nastanka mno+ih Ckom-romisa, sa -rimjesama jedne i dru+e strane, koji ljudima

dana!njice mo+u da -onude dosta. A u kom smisluH Vrednovanjem kulturnih tekovina rijante,

u kom1inaciji sa savremenim metodama +radnje mo&e se doi to sintee koja je trenutno

vjerovatno najvi!i vid ljudsko+ na-redovanja. r+anski -ristu- arhitekturi jeste ravijen od

strane 2ajta, ali nje+ovo anemarijvanje fenomena sovijalnih uslova stanovanja i-ak +a je

o+rani*ilo na -rimjenljivost u domenu reidencijalnih o1jekata. 2e*eno naravno nije o-!ta

karaketistika 2ajtovo+ djela, koje je mno+o vi!e od Cvila u -rirodi, ali recimo da Andov -ristu-

-rirodi ima -odjednaku sna+u, u neminovno rali*ito estetsko is-oljavanje. 41o+ to+a, u-rkos

fundamentalnoj sli*nosti metda sa onim Ameri*ko+ majstora, anac je -rimjenom dru+ih tehnika

o-onent 2ajtu, -redstavlja naslednika 0or1ijea. a-ominjem da je Ando ravio kriti*ki

re+ionaliam kao vi!i stadijum modern arhitekture uva&avajui sve njene vrijednosti.

%.". 4avr!na rije*

-us ja-ansko+ arhitekte nije se o+rani*io samo na -odruje djelovanja rijentalne kulture.

Poi+ao je o1jekte i u SAD5u, -ar iuetno na*ajnih u


19/20

harmonije5kru+a. Shodno navedenom,te!ko je u -ar redova o1uhvatiti ranolik o-us ovo+

arhitekte. Ali recimo da je ono na *emu mu du+ujemo najvei ahvalnost *injenica da je

svremeno dru!tvo, a1ludjelo vrijednostima novca = materijalnih stvari, us-io da -odsjeti na

-ostojanje nekih uvi!enih stvari5lju1av -orodice, vrijednosti na!ih so-stvenih kultura, na*aj

metafiike u &ivotu ravijeno+ ljudsko+ 1ic. 'kratko, Ando je vratio *ovjeku e-itet: misaono

1ie. Ta -ohvala se u dana!njem toku dekonstrukcije nai+led o-et +u1i, ali to je -ri*a a neko

dru+o mjesto i vrijeme. 0ako je jo! uvijek &iv, nadajmo se da e a-anac jo! niki -ut adiviti

svijet. ' svakom slu*aju nje+ova djela su 1esmrtna.



20/20

Orkva svijetla5-o+led na oltarski dio i otvor u o1liku krsta5Tadao Ando Masao 6uru7ama

Tadao AndoBilj J j i 64/11

Documents

Ando Seminarski