Analiza uticaja poslovnog sektora na djecu, adolescente i

Analiza uticaja poslovnog sektora nadjecu, adolescente i mlade u Crnoj Gori

Septembar 2020.

Ključni nalazi i preporuke

RIJEČI ZAHVALNOSTI

Zahvaljujemo se kompanijama i poslovnim udruženjima na saradnji i učešću u predmetnoj analizi. Cijenimo vrijedne stručne opservacije koje nam je u toku rada pružao tim Privredne komore, vrijeme i podatke koje su velikodušno podijelili s nama, a posebno učešće u procesu validacije podataka. Zahvalni smo i za podršku i korisne komentare gđe Elizabet Andvig, ekspertkinje za prava djece i biznis iz Regionalne kancelarije UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju. Najveću zahvalnost dugujemo djeci koja su svojim učešćem putem U-Report upitnika dali dragocjen doprinos cjelokupnom procesu.

Autorka: prof. dr Nataša Krstić (koordinatorka istraživanja, međunarodna ekspertkinjaiz oblasti uticaja biznisa na dječja prava)

RIJEČI ZAHVALNOSTI

Zahvaljujemo se kompanijama i poslovnim udruženjima na saradnji i učešću u predmetnoj analizi. Cijenimo vrijedne stručne opservacije koje nam je u toku rada pružao tim Privredne komore, vrijeme i podatke koje su velikodušno podijelili s nama, a posebno učešće u procesu validacije podatka.

Zahvalni smo i za podršku i korisne komentare gđe Elizabet Andvig, ekspertkinje za prava djece i biznis iz Regionalne kancelarije UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju.

Najveću zahvalnost dugujemo djeci koja su svojim učešćem putem U-Report upitnika dali dragocjen doprinos cjelokupnom procesu.

Autorka:

prof. dr Nataša Krstić (koordinatorka istraživanja, međunarodna ekspertkinja iz oblasti utica-ja biznisa na dječija prava)

ANALIZA UTICAJA POSLOVNOG SEKTORA NA DJECU, ADOLESCENTE I MLADE U CRNOJ GORI

Ključni nalazi i preporuke

Autorka: prof. dr Nataša Krstić(koordinatorka istraživanja, međunarodna ekspertkinja iz oblasti uticaja biznisa na dječja prava)

Prevod:Vanja Jančić

Lektura i korektura: Sanja Mijušković

Fotografije na koricama:UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić

Dizajn i priprema za štampu:IMPULS Studio

Septembar 2020.

5Analiza uticaja poslovnog sektora na djecu, adolescente i mlade u Crnoj Gori

Sve kompanije, bile one male ili velike, imaju direktan ili indirektan uticaj na djecu. Zbog toga su one i odgovorne za promociju i poštovanje prava djece – u svom poslovanju, ali i u svim poslovnim odnosima.

UVOD

Svrha analize bila je da doprinese odgovoru na pitanje u kojoj su mjeri dječja prava, kao sastavni dio ljudskih prava, prepoznata u poslovnom sektoru i u praksi korporativne filantro-pije, te da utvrdi ulogu ključnih aktera u ovoj oblasti.

Cilj ovog izvještaja jeste da kompanijama i drugim zainteresovanim stranama u Crnoj Gori pruži smjernice za poštovanje dječjih prava u oblasti poslovanja. Dokument započinje opštim pregledom dječjih prava u poslovnom sektoru i različitim domenima njegovog uticaja. Potom se analiziraju osnovne karakteristike i specifičnosti poslovnog sektora u Crnoj Gori, a na kraju se daje niz zaključaka i preporuka osmišljenih za aktere koji imaju ključni uticaj na dječja prava i one kojima je stanje dječjih prava u Crnoj Gori ključni interes.

Foto

gra

fija:

UN

ICE

F C

rna G

ora

/ D

ušk

o M

iljanić

6 Ključni nalazi i preporuke

ZAŠTO SU DJECA POSAO SVIH NAS?

Moć sistemskih promjena danas nije samo u rukama vlade i međunarodnih organizacija – tu je i poslovni sektor, koji ima izuzetne vještine, resurse i domet. Kompanije, bez obzira na veličinu i sektor u kome posluju, mogu igrati presudnu ulogu u oblikovanju održivijeg svijeta za djecu, danas i sjutra.

Djeca su na više načina izložena uticajima poslovnog sektora u Crnoj Gori: kao članovi porodica zaposlenih, kao mladi radnici, sljedeća generacija zaposlenih, potrošača i poslovnih lidera, kao dio zajednica i okruženja u kojima kompanije posluju. Kroz proizvode i usluge, la-nac snabdijevanja, proizvodne i marketinške metode i prakse distribucije, ali i kroz uticaje na životnu sredinu i ulaganja u lokalne zajednice, kompanije u velikoj mjeri utiču na život djece, a taj uticaj može biti pozitivan, ili pak štetan. U eri industrije 4.0, preduzeća postaju sve značajniji izvor tehnologije i inovacija, čime su i njihov domet, glas i uticaj veći.

Prepoznavši potrebu za većom vidljivošću dječjih prava, „Save the Children“, UN Global Com-pact i UNICEF udružili su snage i 2012. godine kreirali set principa pod nazivom Children’s Rights and Business Principles (CRBP).1 CRBP poziva kompanije da pokažu političku volju i posvećenost, što uključuje i postupak detaljne analize (due diligence), te da uspostave od-govarajuće politike i mehanizme za zaštitu dječjih prava od postojećih i potencijalnih uticaja poslovnog sektora na različitim poljima: na radnom mjestu, na tržištu, u zajednici i u životnoj sredini (vidi Sliku 1).

X Radno mjesto. Kompanije treba da obezbijede mladim radnicima, roditeljima i starate-ljima pristojne uslove za rad i dostojanstven život tako što će poštovati njihova prava i osigurati radno okruženje koje podržava porodicu. Neophodno je da kompanije osiguraju zaštitu i bezbjednost djece u svim poslovnim objektima i aktivnostima.

X Tržište. Kompanije treba da osiguraju bezbjednost svojih proizvoda i usluga, da se trude da preko tih proizvoda i usluga podrže prava djece i da koriste marketing i oglašavanje koji poštuju ljudska prava.

X Zajednica i životna sredina. Kompanije treba da: poštuju i podržavaju prava djece vezana za životnu sredinu; u bezbjednosnim aranžmanima pomognu u zaštiti djece koja su izlo-žena vanrednim situacijama; podržavaju i osnažuju aktivnosti lokalne zajednice i vlade koje su usmjerene na zaštitu i poštovanje prava djece.

1 Vidi: www.unicef.org/csr/12.htm.

Foto

gra

fija:

UN

ICE

F C

rna G

ora

/ D

ušk

o M

iljanić


Slika 1. Deset dječjih prava i poslovnih principa

Princip 4:Zaštita i sigurnost djece

Princip 3:Mladi radnici, roditelji i staratelji

Princip 7:Životna sredina i zemljište

Princip 8:Bezbjednost

Princip 9:Vanredne situacije

Princip 10:Aktivnosti zajednice i vlade

Princip 6:Marketing i oglašavanje

Princip 2:Dječji rad

Princip 5:Proizvodi i usluge

OT

SE

JM

ON

DA

R

EJ

NA

VO

GI

ROK

DE

TA

LJN

A A

N

ALIZA

EMNR OP SS T I

KA VIČ OT LIL JAO P

Princip 1:Integracija dječjih prava

Na pitanje postavljeno putem UNICEF-ove U-Report platforme: „Koje su prioritetne oblasti u kojima bi crnogorske kompanije trebalo da po-drže prava djece i mladih, direktno ili indirektno?”, mladi ispitanici su glavni prioritet dali sljedećim oblastima:

Î Pristojni uslovi za rad za mlade radnike, roditelje i staratelje (59 posto)

Î Podrška pravima djece i mladih (58 posto)

Î Donacije organizacijama koje podržavaju djecu, adolescente i mlade (50 posto)


Mala i otvorena crnogorska privreda pretežno se temelji na uslugama, pa taj sektor ima zna-čajan udio u BDP-u i u ukupnoj zaposlenosti u zemlji. S druge strane, udio industrije u BDP-u opada, čemu je, osim deindustrijalizacije, doprinijelo otvaranje privrede, globalizacija i nespre-mnost tog sektora da odgovori na zahtjeve međunarodnog tržišta. Turizam, kao dominantan uslužni sektor, utiče na privredu u znatno većoj mjeri nego što to pokazuju podaci o direktnom učešću u BDP-u,2 imajući u vidu povezanost ovog sektora sa svim aspektima društva i indi-rektni uticaj na ostale sektore i sektorske djelatnosti – poljoprivredu, trgovinu na malo, promet nekretnina i građevinarstvo, transport, kulturu, zanatstvo, zabavu. Nažalost, pandemija CO-VID-a-19 najviše je pogodila baš turizam.3

Strukturna transformacija zemlje je spora. Uprkos povećanju dodate vrijednosti po sektorima kakvi su informacione i komunikacione tehnologije (IKT), finansije i stručni poslovi, njihov do-prinos otvaranju novih radnih mjesta i dalje je mali. S druge strane, više od polovine radne sna-ge zarobljeno je na niskoproduktivnim poslovima u građevinarstvu, trgovini na malo i turizmu, s platama 20 posto ispod nacionalnog prosjeka.4

Strategija pametne specijalizacije 2019–2024.5 identifikuje oblasti u kojima treba razvijati bu-duće ključne vrijednosne lance kako bi postali okosnica rasta. To su:

X Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost

X Održiva poljoprivreda i vrijednosni lanac ishrane

X Održivi i zdravstveni turizam

X IKT kao pružalac podrške u digitalizaciji ostalih prioritetnih sektora

Mala i srednja preduzeća (MSP) dominiraju u privatnom sektoru. Ona čine 99,8 posto svih kompanija, doprinose dodatoj vrijednosti sa 69,5 posto, a zaposlenosti sa 80,1 posto. Najveći udio MSP koncentrisan je u sektorima trgovine, smještaja i ugostiteljstva i građevinarstva. Velike kompanije, iako čine manje od 0,2 posto svih preduzeća, proizvode trećinu dodate vri-jednosti (30,5 posto) i petinu ukupne zaposlenosti u zemlji (20 posto).

2 Kad se dodaju indirektni i indukovani doprinosi, prihodi od turizma čine oko 25 posto BDP-a.

3 Postojeće projekcije za 2020. godinu predviđaju drastičan pad od 85 posto u primicima iz turizma u odnosu na 2019. godinu.

4 MOR i EBRD, COVID-19 i svijet rada: Brza procjena uticaja na zaposlenost i odgovori kroz programske politike u Crnoj Gori, Ženeva, Švajcarska, 2020.

5 Vidi: www.mna.gov.me/en/ministry/Smart_Specialisation.

PREGLED POSLOVNOG SEKTORA

Foto

gra

fija:

UN

ICE

F C

rna G

ora

/ D

ušk

o M

iljanić


Crna Gora se suočava sa značajnim regionalnim disparitetima između sjevera zemlje, njenog centralnog dijela i priobalnog regiona. Sjeverni region zemlje smatra se ekonomski manje ra-zvijenim jer ima najveći broj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave (10 od 11 opština), a zaostaje i po nivou konkurentnosti i po broju aktivnih pravnih lica.

Kad je riječ o jačanju konkurentnosti i osiguranju dugoročnog, inkluzivnog rasta poslovnog sektora, glavni izazovi su povećanje aktivnosti na tržištu rada, jačanje regulatornog okruženja i formalizacija ekonomije. Mala veličina unutrašnjeg tržišta predstavlja prepreku za inovacije, koje – ako nisu namijenjene izvozu ili prilagodljive po obimu – takođe nisu isplative.

Nakon procjene crnogorskog poslovnog sektora na osnovu njegovih ukupnih ekonomskih per-formansi (doprinos BDP-u, izvoz, zaposlenost, potencijali za rast, nacionalni prioriteti) i uticaja koji ima na dječja prava6, izdvojeno je šest sektora: (1) turizam, (2) finansije, (3) telekomuni-kacije, (4) trgovina na malo, (5) mediji i (6) energetika. Ti poslovni sektori bili su predmet do-datnog ispitivanja, koje je predstavljalo kombinaciju kancelarijske analize i polustrukturiranih intervjua s izvršnim direktorima / menadžerima za PR / menadžerima za ljudske resurse nekih od vodećih kompanija u sektoru. Cilj je bio bolje razumijevanje direktnog i indirektnog uticaja ovih sektora na dječja prava (rad, proizvodi/usluge, politike i strategije) i njihovih potencijala da osnaže svoju usmjerenost na djecu putem osnovnih sredstava i sektorskih pokretača kor-porativne odgovornosti i filantropije. Konačno, za svaki od izdvojenih sektora navedene su mogućnosti da se uključe u partnerstva koja stvaraju zajedničke vrijednosti7 – i za djecu i za kompanije (vidi Sliku 2).

Slika 2. Zajedničke vrijednosti kompanija i organizacija koje podržavaju djecu i njihova prava

6 UNICEF je mapirao osam sektora koji imaju značajan uticaj na dječja prava: IKT (telekomunikacije / mobilne mreže, IT, društveni mediji, gejming); hrana i poljoprivreda; apotekarska i zdravstvena oprema; putovanja i turizam; proizvodnja odjeće; FMCG/maloprodaja; mediji/oglašavanje, sportska oprema i igračke, i bankarstvo i osiguranje.

7 UNICEF definiše zajedničke vrijednosti kao rezultat partnerstava koja postižu značajan stepen društvenog uticaja i donose stratešku ekonomsku vrijednost preduzeću.

FINANSIRA

NJE

TSONTALEJ

D A

NV

ON

SO

LATIP

AK I

PARTNERSTVA KROZ ZAJEDNIČKE

VRIJEDNOSTI


U posljednjih nekoliko godina, ekonomija Crne Gore bila je na uzlaznoj putanji, prvenstveno zbog rasta u sektoru turizma. Stabilnost rasta potvrđena je kroz proces evropskih integracija, svim otvorenim poglavljima i dobrim izgledima za pristupanje Uniji 2025. godine. Međutim, kriza izazvana pandemijom COVID-a-19 skrenula je pažnju na mnoge slabosti dosadašnjeg ekonomskog razvoja. Nizak nivo digitalizacije u poslovanju i javnoj upravi, visok nivo sive ekonomije i neprijavljenog rada, ekonomija mahom zasnovana na turizmu i povezanim djelat-nostima, visok javni dug – sve to smanjuje manevarski prostor budućoj vladi, ali i ukazuje na mogućnosti da zemlja izađe iz zamke srednjeg nivoa dohotka.8

Velika nezaposlenost mladih, koja je dovela do odliva mozgova (skoro 30 posto), činjenica da mladi daju prednost javnom sektoru kad traže zaposlenje, nizak nivo ‘mekih’ i digitalnih vješti-na i nedostatak radne snage potrebne za ekonomski razvoj zasnovan na Strategiji pametne specijalizacije 2019–2024, neki su od izazova s kojima će se poslovni sektor suočiti u nared-nom periodu. Da bi se problemi prevazišli, potrebno je uspostaviti tješnju vezu s mladima, koji predstavljaju buduću radnu snagu i generator ideja i inovacija za rast poslovnog sektora. Prema rezultatima UNICEF-ovog istraživanja sprovedenog putem U-Report platforme (avgust 2020), trenutni stavovi mladih potvrđuju da između njih i crnogorskog poslovnog sektora po-stoji jaz i međusobno nerazumijevanje.

8 Zamka srednjeg nivoa dohotka/razvijenosti počiva na raskoraku statističkog privrednog rasta i stvarnog razvoja u zemlji.

ZAKLJUČCI

Foto

gra

fija:

UN

ICE

F C

rna G

ora

/ D

ušk

o M

iljanić


I pored malog obima privrede, crnogorski poslovni sektor nesumnjivo ima značajnu moć i ulogu u društvu, što može imati pozitivan ili negativan uticaj na živote djece. Velike kompanije mogu uticati na dječja prava kroz čitav lanac vrijednosti – oblikovanjem sklonosti potrošača, stvaranjem uslova za dostojanstven rad, zaštitom životne sredine. MSP, kao dominantni po-slovni entiteti, igraju ključnu ulogu u lokalnim zajednicama i u očuvanju porodičnih vrijednosti. Glavna poslovna udruženja u zemlji mogu podići svijest o pravima djece u poslovnom sekto-ru, zalagati se da politike kompanija vezane za radna mjesta budu prilagođene porodicama, promovisati pozitivne promjene u javnim politikama koje se odnose na uslove rada i oblasti obrazovanja, roditeljstva, zdravlja i dječje zaštite.

S druge strane, nizak nivo svijesti o strateškoj korporativnoj odgovornosti i njenim poslovnim prednostima, struktura ekonomije kojom dominiraju MSP i otežani uslovi poslovanja uzroko-vani epidemijom COVID-a-19, predstavljaju prepreke za promociju i ostvarivanje dječjih prava u poslovnom sektoru u Crnoj Gori (vidi Tabelu 1). Šanse treba tražiti u činjenici da su djeca, u kontekstu pristupanja zemlje Evropskoj uniji, najpoželjnija ciljna grupa za socijalna ulaga-nja crnogorskih kompanija, kao i u nedavno usvojenoj Strategiji za ostvarivanje prava djeteta 2019–2023. Pandemija COVID-a-19 dodatno je naglasila potrebu da poslovni sektor razvije i ojača svijet o principima dječje zaštite u hitnim i vanrednim okolnostima i da obezbijedi njihovu potpunu integraciju u svoje poslovne procedure i politike.9

9 Vidi: www.unicef.org/media/66351/file/Family-friendly-policies-covid-19-guidance-2020.pdf.

Više od polovine mladih učesnika u UNICEF-ovom U-Report istraživanju smatra da kompanije mogu pomoći mladima u Crnoj Gori u budućem razvoju (52 posto), dok više od trećine ispitanika misli da im kompanije mogu djelimično pomoći iako imaju sop-stvene ciljeve i planove (37 posto).

Da bi se smanjio jaz između buduće radne snage i poslodavaca, kompanije treba da se približe mladima i njihovim potrebama, a za to je, po mišljenju ispitanika, neophodno da im ponude: praksu, volontiranje i mentorstvo (80 posto ispitanika), stipendije (72 posto), posje-te učenika i škola preduzećima (42 posto) i proaktivno učešće na sajmovima zaposlenja za mlade (37 posto).

Iako su djeca jedna od primarnih grupa koje poslovni sektor podržava, na pitanje: „Da li mislite da se kompanije u Crnoj Gori brinu o djeci i mladima?“, gotovo polovina ispitanika izjavila je da smatra da kompanije ne brinu o njima (43 posto). Druga polovina smatra da se kompanije samo djelimično brinu o djeci i mladima (46 posto), što upućuje na zaključak da postoji prostor za povećanje i poboljšanje podrške poslovnog sektora djeci, adolescentima i mladima.


Tabela 1. Prepoznate slabosti i ograničenja u procesu uvođenja dječjih prava u poslovni sektor

Prepoznate slabosti i ograničenja Manifestacija

Funkcionalne slabosti i ograničenja

Nizak nivo profesionalnosti upravljačkih struktura ukazuje na ograničene kapacitete i nisku svijest izvršnog menadžmenta o tome kako poslovanje vrši, ili može vršiti, opipljiv pozitivan i negativan uticaj na djecu.

Kultura korporativnog upravljanja nije razvijena, a praksa nefinansijskog izvještavanja izuzetno je rijetka.

Ciljevi održivog razvoja u zemlji nisu ugrađeni u poslovne strategije i o njima se ne raspravlja na nivou izvršnih odbora.

Korporativna filantropija i praksa ad hok donacija dominantni su oblici podrške poslovnog sektora društvu i zajednici.

Organizacione slabosti i ograničenja

Podrška poslovnog sektora društvu i zajednici ostvaruje se uglavnom kroz PR i marketinške sektore, koji su u funkciji privlačenja pozitivnog publiciteta, ali nisu strateški razvijeni niti obučeni za razumijevanje važnosti procjene uticaja kompanije na dječja prava.

Multinacionalne kompanije uglavnom sprovode grupne inicijative na lokalnom nivou, a da bi se ostvario program podrške dječjim pravima, potrebno je obratiti se sjedištu kompanije ili njihovom centru na regionalnom nivou.

Budžetske slabosti i ograničenja

Kriza izazvana pandemijom COVID-a-19 značajno je oslabila poslovno okruženje, koje će postati vrlo restriktivno u pogledu finansiranja društveno odgovornih programa i projekata.

Vlada je indirektno doprinijela identifikaciji slabosti i ograničenja promovišući odgovorno po-našanje, doduše, ne kao propisanu obavezu, već kao preporuku. Kako poslovni sektor nije direktno uključen u Nacionalnu strategiju održivog razvoja (NSOD), niti odgovoran za njeno sprovođenje, u njemu ne postoji praksa usvajanja poslovnih strategija koje slijede nacionalne ciljeve održivog razvoja (SDG). Pored usklađivanja Nacionalne strategije društveno odgovor-nog poslovanja s praksom EU10 i izrade nacionalnog akcionog plana o Vodećim principima Ujedinjenih nacija o poslovanju i ljudskim pravima11, potrebno je: donijeti relevantne zakone i propise o poreskim podsticajima za posebne kategorije donacija; uvesti ekološke i socijal-ne oznake za proizvode i usluge; predvidjeti subvencije za kompanije koje uvode standarde DOP-a (društveno odgovornog poslovanja); propisati zakonsku obavezu godišnjeg nefinan-sijskog izvještavanja za velike i sistemske kompanije; uključiti specifične programe DOP-a u različite nacionalne strategije i zakone.

Imajući na umu nepovoljne demografske trendove12, ograničenja u obrazovanju i na tržištu rada, kao i stanovište da je svako dijete suštinski važno za budući razvoj zemlje, svi pomenuti segmenti treba da uključe aspekat uticaja poslovnog sektora na dječja prava (vidi Tabelu 2).

10 Evropska komisija u svojoj Strategiji društveno odgovornog poslovanja nalaže jačanje vidljivosti društvene odgovornosti pre-duzeća i distribuciju dobrih praksi, unapređenje procesa samoregulacije i su-regulacije i otkrivanje socijalnih i ekoloških infor-macija u posjedu kompanija. Vidi: ec.europa.eu/growth/industry/sustainability/corporate-social-responsibility_en.

11 Vidi: globalnaps.org/country; www.ohchr.org/EN/Issues/Business/Pages/NationalActionPlans.aspx.

12 Starenje populacije suočava Crnu Goru sa sve većim troškovima zdravstvene zaštite, sporijim rastom ljudskog kapitala i povećanjem udjela neproduktivnog na račun produktivnog stanovništva, što se u srednjoročnom periodu odražava na pad prihoda po glavi stanovnika, tj. na pad životnog standarda.


Tabela 2. Jačanje odgovornog ponašanja preduzeća i mogućnosti za integraciju dječjih prava

Potrebe zemlje Mogućnosti za dječja pravaNacionalna strategija DOP-a

Usklađenost s društveno-ekonomskim ciljevima zemlje i odgovarajućim ciljevima održivog razvoja, uz podsticanje aktivnosti društvene odgovornosti za djecu, adolescente i mlade

NAP o Vodećim principima UN o poslovanju i ljudskim pravima

Zasnovanost na nacionalnoj procjeni polaznog osnova i konsultacijama s relevantnim akterima, uključujući UNICEF i predstavnike djece i mladih

Poreski podsticaji za neke kategorije donacija i za kompanije koje uvode standarde DOP-a

Podsticaj donacijama usmjerenim na ranjivu i marginalizovanu djecu; omogućavanje poreskih izuzeća za donacije u hrani i naturi za ranjive porodice i djecu

Ekološke i socijalne oznake za proizvode i usluge

Obezbjeđivanje sigurnih proizvoda i usluga za djecu, na osnovu sprovedene procjene uticaja14 i procesa detaljne/dubinske analize (due diligence)15

Zakon o oglašavanju Odgovoran marketing i odgovorna praksa oglašavanja, zasnovani na preporukama SZO za reklamiranje hrane i pića djeci16, Međunarodnom kodeksu o reklamiranju zamjena za majčino mlijeko17 i UNICEF-ovom priručniku o digitalnom marketingu za djecu18

Zakonska obaveza godišnjeg nefinansijskog izvještavanja

Izvještavanje o pravima djece u okviru izvještaja o održivosti19 i prihvatanje obaveza kroz poslovne politike20

Uključivanje posebnih programa DOP-a u različite nacionalne i sektorske strategije

NSOR 2030 i Strategija ostvarivanja prava djeteta 2019–2023. osnažene sa CRBP

Mapiranja šest poslovnih sektora izvršena je njihova podjela prema uticaju koji imaju na eko-nomiju i prava djeteta. Po tom kriterijumu sektori se dijele u dvije grupe, odnosno pripadaju jednom od dva nivoa (vidi Sliku 3).

Prvi nivo čine sektori telekomunikacija i finansija, koji treba da budu direktno uključeni u pro-mociju dječjih prava u Crnoj Gori zato što:

Î radna mjesta u okviru ovih sektora ne izlažu djecu i porodice štetnim uticajima, što ukazuje na svijest i poštovanje principa zaštite na radu;

Î ovi sektori utiču na dječja prava prvenstveno kroz oblast tržišta, što znači da postoji pro-stor za unapređenje dječjih prava kroz proizvode i usluge, kupovne navike i ponašanje, marketinške i oglašivačke prakse;

13 Vidi: www.unicef.org/csr/css/Children_s_Rights_in_Impact_Assessments_Web_161213.pdf.

14 Vidi: www.unicef.org/csr/child-safeguarding-and-business.html.

15 Vidi: www.who.int/dietphysicalactivity/publications/recsmarketing/en/

16 Vidi: www.who.int/nutrition/publications/code_english.pdf.

17 Vidi: www.unicef.org/csr/css/industry-toolkit-children-digital-marketing.pdf.

18 Vidi: www.unicef.org/csr/css/Childrens_Rights_in_Reporting_Second_Edition_HR.pdf.

19 Vidi: www.unicef.org/csr/policy.html.


Î pokazuju visok nivo odgovornog poslovnog ponašanja i sistemske korporativne filantro-pije;

Î pružaju najviše mogućnosti da se između vodećih kompanija u sektoru i organizacija koje podržavaju djecu i njihova prava uspostave partnerstva koja dugoročno donose korist objema stranama.

Drugi nivo uključuje sektore turizma, trgovine na malo, medija i energetike. Ovi sektori, iako napredni u određenim područjima uticaja, treba da budu selektivno angažovani u onim oblasti-ma koje mogu uzrokovati uskraćivanje dječjih prava ili pružiti mogućnost za njihovu promociju.

Slika 3. Sektori mapirani prema značaju za privredu i prava djece u Crnoj Gori

NIVO 1 NIVO 2

1.Tekomunikacije

3. Turizam

4. Trgovina na malo

2. Finansije

5. Mediji

6. Energetika


Preporuke za promociju dječjih prava u crnogorskom poslovnom sektoru zasnivaju se na identifikovanim prilikama i slabostima u ekonomiji, mapiranju poslovnih sektora od strateškog značaja i procjeni trenutnog stanja i izgleda u domenu ciljeva održivog razvoja i korporativne odgovornosti. Preporuke se odnose na sve aktere koji značajno utiču na dječja prava i na one za koje je stanje dječjih prava u Crnoj Gori oblast od ključnog interesa.

VLADA I KLJUČNE SAMOSTALNE DRŽAVNE INSTITUCIJE

X Usvojiti nacionalnu strategiju društvene odgovornosti preduzeća (DOP), u skladu s prak-som EU, podstičući aktivnosti korporativne odgovornosti za djecu, adolescente i mlade. Uticaj poslovnog sektora na dječja prava treba predvidjeti nacionalnim akcionim planom za poslovanje i ljudska prava za 2021. godinu i dodatno ga precizirati kroz četiri područja uticaja: radno mjesto, tržište, zajednica i životna sredina.

X Usvojiti nacionalni akcioni plan za poslovanje i ljudska prava (NAP) radi pune implemen-tacije Vodećih principa UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, u skladu s praksom EU. Idealno bi bilo da NAP bude integrisan u nacionalnu strategiju DOP-a.

X U skladu s Evropskom direktivom o nefinansijskom izvještavanju20 dioničarskih društava i velikih/sistemskih kompanija, donijeti izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima koje će se baviti uticajem preduzeća na dječja prava.

X Pored Zakona o medijima, potrebno je imati i zakon o oglašavanju koji bi bio usaglašen s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o reklamiranju hrane i pića djeci, Međunarodnim kodeksom reklamiranja zamjena za majčino mlijeko i UNICEF-ovim pri-ručnikom o digitalnom marketingu za djecu.

X Iako određeni fiskalni podsticaji postoje (za doprinose dobrotvornih organizacija, u skladu sa zakonom), treba razmotriti dodatne zakonske podsticaje za kompanije koje ulažu u sistemske programe korporativne odgovornosti prema djeci (npr. oslobađanje od PDV-a,

20 Vidi: https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/company-reporting-and-auditing/company-reporting/non-financial-re-porting_en.

PREPORUKE

Foto

gra

fija:

UN

ICE

F C

rna G

ora

/ D

ušk

o M

iljanić


smanjenje poreza na dobit). Te podsticaje treba vezati za aktivnosti kompanija u obla-stima u kojima je prepoznata oskudica i uskraćenost populacije. Takve su, na primjer, donacije hrane i kućnih potrepština za marginalizovane porodice, stipendije (STEM za djevojčice, turističke stipendije), istraživanja u oblasti razvoja, ekološke inovacije, digitalni projekti u saradnji s univerzitetima, projekti koji uključuju preduzetništvo mladih, liječenje djece. Da bi se izbjegle moguće zloupotrebe, zakonski podsticaji treba da budu nami-jenjeni samo kompanijama koje pokazuju strateško, odgovorno poslovno ponašanje u skladu sa standardima ISO 26000, ili čije je poslovanje praćeno eksterno provjerenim nefinansijskim izvještavanjem.

X Postojeći obrazovni programi, uprkos uloženim naporima Vlade, i dalje kasne u odgovoru na potrebe tržišta rada. Ministarstvo prosvjete treba da razmotri mogućnost uspostav-ljanja radne grupe, sastavljene od savjetnika za mlade, predstavnika poslovnog sekto-ra (npr. iz odbora za ljudska prava nekog poslovnog udruženja) i IKT kompanija, čiji bi zadatak bio da izloži predloge za modernizaciju i poboljšanje nastavnog plana i programa i potpunu primjenu koncepta digitalne učionice.

X Sprovoditi Vladine razvojne politike koje podržavaju mlade preduzetnike, a u državnom budžetu opredijeliti sredstva za preduzetništvo mladih, posebno mladih u sjevernom re-gionu (npr. kroz Fond za razvoj mladih), kako bi im se pomoglo da započnu svoj biznis.

X Uključiti oblast dječjih prava i poslovnih principa u Nacionalnu strategiju održivog razvoja 2030. i Akcioni plan 2021.

X Integrisati i stimulisati dječja prava kroz procedure javnih nabavki.

POSLOVNI SEKTOR

X Svaka veća kompanija treba da ponudi obrazovne programe za mlade (stipendije, škola-rine, mentorstvo, studijske posjete, radni staž, stručno osposobljavanje i usavršavanje) i da promoviše saradnju s fakultetima i školama za stručno obrazovanje kroz takmičenja, hakatone, inovativne projekte i preduzetništvo mladih. Paketi podrške treba da kombinu-ju obuku, pristup finansijama i mentorstvo.

X Preduzeća treba snažnije da se zalažu za obrazovnu reformu i ulaganja (npr. u stručne profile zaposlenih, obrazovnu infrastrukturu, tehnologije, platforme, resurse, inovacije u osmišljavanju i realizaciji obrazovanja i obuke koje predvode poslodavci). Takav pristup podrazumijeva partnerstvo s Vladom kako bi se osiguralo da programi obrazovanja i obu-ke idu ukorak s promjenljivim potrebama tržišta rada.

X Sprovesti procjene uticaja poslovnog sektora na dječja prava u njegovim različitim dome-nima: na radnom mjestu, na tržištu, u zajednici i životnoj sredini. Integrisati dječja prava u relevantne korporativne politike, kodekse ponašanja i nefinansijske izvještaje ili izvještaje o održivosti.

X Na osnovu iskustava iz krize izazvane pandemijom COVID-a-19, razviti krizne procedure koje štite i podržavaju djecu i porodice u toku vanrednih situacija.21

X Digitalizacija je prioritet, pa bi kompanije koje se njome bave trebalo da rade na suzbija-nju digitalne nejednakosti, ekonomske i teritorijalne. Nadalje, IKT sektor je neiskorišćeni resurs koji može pružiti inovativna rješenja (big data, vještačka inteligencija, automati-zacija, blockchain, mobilne aplikacije) i obezbijediti neophodnu digitalnu infrastrukturu u oblastima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.

21 Vidi: www.unicef.org/csr/207.htm.


POSLOVNA UDRUŽENJAX Podići svijest o pravima djece u poslovanju – Sprovesti istraživanje o primjeni deset principa koji se odnose na prava djeteta i po-slovanje u poslovnom sektoru – saradnja UNICEF-a i Privredne komore Crne Gore. Promovisati primjere najbolje prakse za svaki od principa.

– Za članove i upravne odbore poslovnih udruženja organizovati obuke o pravima djeteta u programskim segmentima poslovanja i o sektorskim pravima djece.

– Da bi se interesovanje poslovne zajednice za CRBP (dječja prava i poslovne prakse) povećalo, bilo bi korisno uključiti njene predstavnike u organizaciju značajnih nacional-nih nagrada za korporativnu odgovornost.

X Njegovati radno okruženje i poslovne politike prilagođene porodici – Istražiti prakse i politike radnog mjesta prilagođenog potrebama porodice – saradnja UNICEF-a, Savjeta stranih investitora Crne Gore i Udruženja poslodavaca. Uporediti nalaze s Istraživanjem o uticaju radnog mjesta roditelja na djecu. Kroz istraživanje prikupiti primjere dobre prakse i promovisati ih zajedno s rezultatima, kako bi poslužili kao izvor inspiracije i ideja za druge, posebno za mala i srednja preduzeća. Ustanoviti nagradu za najbolju i najinovativniju poslovnu praksu.

UNICEF CRNA GORA

X Razviti dugoročni plan zagovaranja usmjeren na Vladu kako bi prepoznala ulogu i od-govornost poslovnog sektora u oblasti ulaganja u dječja prava. Posebno se zalagati za uvođenje standarda i propisa u ovoj oblasti kroz donošenje novih zakona i izmjene i do-pune postojećih.

X UNICEF Crna Gora treba da se pozicionira u javnosti kao relevantan i autoritativan par-tner poslovne zajednice i da aktivno učestvuje na svim važnim skupovima, konferencija-ma, forumima i okruglim stolovima o poslovnoj i korporativnoj odgovornosti.

X Preduzeća su od ključnog značaja za programsko planiranje i ishode; stoga je neophod-no integrisati nalaze Analize uticaja poslovnog sektora na djecu (APU) u važne program-ske oblasti koristeći glas, uticaj, domet, stručnost i osnovna dobra poslovne zajednice, zajednički razviti i iskoristiti profesionalna i tehnološka rješenja za programske izazove, pozabaviti se uticajem kompanija na djecu i rješavati poslovnu praksu koja podriva dječja prava.

X Uspostaviti crnogorski poslovni savjet za dječja prava, s jasnim mandatom i ostvarivim ciljevima (KPI), koji treba da budu simbioza ciljeva poslovnog sektora, prioritetnih ciljeva održivog razvoja zemlje i programskih područja UNICEF-a. Poslovni savjet treba da čine javno priznati lideri ključnih kompanija, šampioni korporativne odgovornosti. Njihov bi zadatak bio da djeluju kao zastupnici djece u poslovnoj zajednici i među zainteresovanim stranama, šireći ideju o strateškom značaju dječjih prava za održivost zemlje kroz javne nastupe i preko društvenih mreža, putem ličnih profila i profila preduzeća.

X Sprovesti istraživanje o tome koliko su sistemska, velika/srednja preduzeća upoznata s principima dječjih prava i poslovne prakse i kakva je primjena CRBP u crnogorskoj poslovnoj praksi, politikama i procedurama. Izdvojiti primjere dobre prakse iz sve četiri oblasti poslovnog uticaja i promovisati ih putem medija i medijskih kanala UNICEF-a u Crnoj Gori. Istraživanje može biti odskočna daska za uvođenje dječjih prava u poslovne politike, jer će skrenuti pažnju drugim kompanijama na to da već imaju određene inicijati-ve i procedure koje im omogućavaju da se uporede s kolegama iz sektora.


X Sprovesti istraživanje u crnogorskom poslovnom sektoru o praksama i politikama na rad-nom mjestu koje su prilagođene porodici. Prikupiti primjere najbolje prakse iz sve četiri oblasti poslovnog uticaja i u periodu epidemije COVID-a-19, kao primjer i nadahnuće ostalim kompanijama, posebno malim i srednjim preduzećima. Uporediti nalaze istraži-vanja s Istraživanjem sprovedenim putem U-Report platforme o uticaju radnog mjesta roditelja na djecu.

X Distribuirati UNICEF-ove sektorske publikacije, smjernice i metodologiju iz oblasti prava djeteta kako bi se doprinijelo njihovoj integraciji u korporativne politike, kodekse ponaša-nja i nefinansijske izvještaje ili izvještaje o održivosti.

Analiza uticaja poslovnog sektora na djecu, adolescente i mlade (APU), sprovedena u periodu od juna do septembra 2020, predstavlja prvo takvo istraživanje u Crnoj Gori.

Istraživanje je obuhvatilo:

Î analizu dokumentacije o aspektima privrede22 i poslovnog okruženja koji utiču na djecu i porodice;

Î anketu s adolescentima i mladima o poslovnom sektoru u Crnoj Gori, sprovedenu preko UNICEF-ove platforme U-Report za Zapadni Balkan;

Î dubinske intervjue s predstavnicima vodećih kompanija iz relevantnih sektora, radi boljeg razumijevanja poslovnih politika/strategija koje utiču na prava djeteta i pokreću sektorsku korporativnu odgovornost i filantropske aktivnosti;

Î analizu dokumentacije glavnih poslovnih udruženja, radi ocjene njihovih kapaciteta za zagovaranje/zastupanje dječjih prava i interesa;

Î mapu i matricu aktera, datu iz ugla problema koji utiču na prava djece;

Î primjenu UNICEF-ove metodologije, alata i smjernica u utvrđivanju oblasti uticaja i ri-zika za djecu i porodice, kako bi se prepoznale mogućnosti da se između kompanija i organizacija koje podržavaju djecu uspostave partnerstva koja dugoročno donose korist objema stranama.

22 Validiranje podataka: Privredna komora Crne Gore.

Documents

Analiza uticaja poslovnog sektora na djecu, adolescente i