Analiza upoznatosti javnosti o okolisnim pitanjima.pdf

PODRKA PARTICIPATIVNOM UPRAVLJANJU U ZATITI OKOLIA U SJEVEROISTONOJ BIH

ANALIZA UPOZNATOSTI JAVNOSTI O OKOLINIM PITANJIMA

Brko - Bijeljina - Tuzla 2012. godine

Projekat je financijski podran od Balkan Trust for Democracy-projekta German MarshallFund of the United States.

Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nuno stavove Balkan Trust for Democracy,the German Marshall Fund of the United States ili njihovih partnera.

PODRKA PARTICIPATIVNOM UPRAVLJANJU U ZATITI OKOLIA U SJEVEROISTONOJ BiH

ANALIZA UPOZNATOSTI JAVNOSTI O OKOLINIM PITANJIMA

Brko Bijeljina Tuzla 2012. godine

Projekat je financijski podran od Balkan Trust for Democracy projekta German Marshall Fund of the United States.

Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nuno stavove Balkan Trust for Democracy, the German Marshall Fund of the United Sates ili njihovih partnera.

Podrka participativnom upravljanju u zatiti okolia u Sjeveroistonoj BiH

SADRAJ

UVOD .....................................................................................................

1. CILJEVI I SVRHA ISTRAIVANJA ..................................................

2. PRIMJENJENA METODOLOGIJA I CILJNE SKUPINE ................. 2.1. Analiza upoznatosti graana ........................................................... 2.2. Analiza upoznatosti lokalne zajednice ........................................... 2.3. Analiza upoznatosti nevladinih organizacija .................................. 2.4. Analiza upoznatosti privrednog sektora .........................................

3. PREPORUKE .......................................................................................


UVOD

U okviru projekta Podrka participativnom upravljanju u zatiti okolia u Sjeveroistonoj BiH Centar za odrivi razvoj je, izmedju ostalog, sproveo i anketiranje etiri ciljne skupine : graana, udruenja graana, lokalnih vlasti i privrednih subjekata, i to u Brkom, Bijeljini i Tuzli. Rezultati anketiranja su obuhvaeni ovom Analizom upoznatosti javnosti o okolinim pitanjima. Projekat Podrka participativnom upravljanju u zatiti okolia u Sjeveroistonoj BiH je podran od strane Balkan Trust for Democracy, a sproveden od strane Centra za odrivi razvoj.


1. CILJEVI I SVRHA ISTRAIVANJA

Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje oneienja i zagaenja okolia, sprjeavanje nastanka teta, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije nastanka tete. Cilj Zakona o okoliu (Zakon o zatiti okolia u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakona o zatiti ivotne sredine Republike Srpske Bosne i Hercegovine i Zakon o zatiti ivotne sredine Brko Distrikta BiH), (u daljem tekstu:Zakon) je uspostava sistema zatite okolia kao ravnopravnog i nezaobilaznog uesnika na svim razinama odluivanja o razvoju, ime bi se osiguralo trajno ouvanje okolia, racionalno koritenje resursa i njihova obnova te unapreenje stanja okolia. Ovim zakonom ureuje se:

ouvanje, zatita, obnova i poboljanje ekolokog kvaliteta i kapaciteta okolia, kao i kvalitet ivota;

mjere i uslovi upravljanja, ouvanja i racionalnog koritenje prirodnih resursa; pravne mjere i institucije ouvanja, zatite i poboljanja zatite okolia; finansiranje aktivnosti vezanih za okoli i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na razliitim nivoima vlasti.

U skladu sa naelima saradnje i podjele odgovornosti ovaj Zakon ima za cilj:

smanjeno koritenje, spreavanje optereivanja i zagaivanja okolia, spreavanje naruavanja, kao i poboljanje i obnovu oteenog okolia;

zatitu ljudskog zdravlja i poboljanje uvjeta okolia za kvalitet ivota; ouvanje i zatitu prirodnih resursa, racionalno koritenje resursa i takav nain

privrede kojim se osigurava obnova resursa; usklaenost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za zatitu okolia; meunarodnu saradnju u zatiti okolia; inicijative od javnosti i uee javnosti u aktivnostima koje imaju za cilj zatitu

okolia; koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa

zahtjevima zatite okolia i uspostavu i razvoj institucija za zatitu i ouvanje okolia.

Analizirajui prvenstveno razloge i ciljeve donoenja zakona, kao i globalnu sliku stanja okolia u Bosni i Hercegovini, Centar za odrivi razvoj je proveo istraivanje upoznatosti javnosti sa legislativi i stanju okolia u sjeveroistonoj Bosni i Hercegovini. Nakon provedenog istraivanja, te sainjenog izvjetaja o rezultatima istraivanja, organizovat e se javna rasprava i kreirati eventualne preporuke za poboljanje postojeeg stanja.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Okoli%C5%A1


2. PRIMJENJENA METODOLOGIJA I CILJNE SKUPINE

Istraivanjem su obuhvaene etiri ciljne skupine: graani, udruenja graana, lokalna zajednica i privredni subjekti. Prikupljanje podataka potrebnih za izvoenje zakljuaka o upoznatosti javnosti sa Zakonom, izvreno je tehnikom anketiranja koja je realizovana u mjesecu aprilu 2012.godine na slijedeem teritoriju Bosne i Hercegovine: Brko Distrikt, Optina Tuzla i Optina Bijeljina. Anketni obrasci su ispitanicima proslijeeni: lino i elektronskim putem. Za svaku ciljnu skupinu izraen je posebno prilagoen obrazac, koji je, pored nekoliko istovrsnih pitanja, sadravao i ciljana pitanja karakteristina samo za tu skupinu. Pitanja su bila: zatvorena, poluotvorena i otvorena. Anketni obrasci su upueni na slijedei nain:

87 graanima sa podruja Brko Distrikta 80 graanima sa podruja Optine Bijeljina 106 graanima sa podruja Optine Tuzla 12 nevladinim organizacijama sa podruja Brko Distrikta 7 nevladinim organizacijama sa podruja Optine Bijeljina 7 nevladinim organizacijama sa podruja Optina Tuzla 3 ispitanika iz lokalne zajednice sa podruja Brko Distrikt 1 ispitanika iz lokalne zajednice sa podruja Optine Bijeljina 6 ispitanika iz lokalne zajednice sa podruja Optine Tuzla 25 privrednih subjekata sa podruja Brko Distrikta 25 privrednih subjekata sa podruja Optine Bijeljina 22 privrednih subjekata sa podruja Optine Tuzla

Graani su anketirani na nain da su im lino dostavljeni upitnici a po metodu sluajnog uzorka, a vodilo se rauna da ispitanici budu sa teritorija cijelog Brko Distrikta odnosno Optine Tuzla i Optine Bijeljina. Obrazac su popunjavale odgovorne osobe udruenja graana. Od anketiranih 87 ispitanika, sa podruja Brko Distrikta, odgovore je dostavilo svih 87 ispitanika. Od anketiranih 80 ispitanika, sa podruja Optine Bijeljina, odgovore je dostavilo svih 80 ispitanika. Od anketiranih 106 ispitanika, sa podruja Optine Tuzla, odgovore je dostavilo 99 ispitanika. Udruenja graana su elektronskom potom dobili anketni obrazac. Od anketiranih 12 ispitanika, sa podruja Brko Distrikta, odgovore je dostavilo 12 ispitanika. Od anketiranih 7 ispitanika, sa podruja Optine Tuzla, odgovore su dostavila 4 ispitanika. Od anketiranih 7 ispitanika, sa podruja Optine Bijeljina, odgovore je dostavilo 5 ispitanika. Lokalnoj zajednici je anketni upitnik dostavljen lino, na adrese odgovornih osoba. Od anketirana 3 ispitanika, sa podruja Brko Distrukt, odgovore su dostavila 3 ispitanika. Od anketiranih 6 ispitanika, sa podruja Optine Tuzla, odgovore je dostavilo svih 6 ispitanika. Od anketiranog 1 ispitanika, sa podruja Optine Bijeljina, odgovor je dostavio 1 ispitanik. Privrednim subjetima je anketni upitnik dostavljen elektronskim putem. Od anketiranih 15 privrednih subjekata, sa podruja Brko Distrikt, odgovor je dostavio samo 1 ispitanik. Od anketirana 22 privredna subjekta s podruja Optine Tuzla, odgovore je dostavilo 15


ispitanika. Od anketiranih 25 ispitanika, sa podruja Optine Bijeljina, odgovor je dostavio 1 ispitanik. Generalno, graani su nedovoljno upoznati sa informacijom da je Zakon usvojen, kao i sa njegovim sadrajem. Istiu takoer problem nepostojanja mogunosti djelovanja na lokalnoj razini, u smislu kako nisu upoznati s tim ko je osoba u njihovoj jedinici lokalne samouprave kojoj bi prijavili zagaenja okolia, odnosno na koje naine mogu ispravno djelovati kao savjesni graani u sluaju kada su svjedoci krenja Zakona. Kada su graani u pitanju osjeti se slaba zainteresiranost po pitanju zatite okolia na globalnom planu, odnosno za poboljanje stanja okolia. Isto tako, potrebno je poveati edukaciju graana o znaaju javnih rasprava kako bi se interesovali za organizovanje istih i u njima direktno uestvovali. Meutim, graani pojedinci savjesno djeluju na zatiti prirode prijavljujui sluajeve mogueg zagaenja, odnosno krenja zakona Nevladine organizacije su aktivni uesnik u provoenju Zakona s jedne strane, jer istraivanje je pokazalo da ispitanici imaju pozitivni miljenje o radu nevladinih organizacija na ovom polju djelovanja (organizuju volonterske akcije, uestvuju u jaanju svijesti o zatiti okolia, promoviu zakon u duhu potrebe za njegovim usvajanjem od strane svih uesnika drutvenog ivota, itd.), a s druge strane, nevladine organizacije nedovoljno sarauju sa lokalnom zajednicom i nadlenim ministarstvom u formi. Davanja prijedloga za poboljanje, isticanja aktuelnih problema i sl. Obraujui poglavlje V. Zakona o zatiti okolia Federacije BiH, odnosno Zakona o zatiti ivotne sredine u Republici Srpskoj BiH, koje se odnosi na INFORMACIJSKI SISTEM I PRAENJE STANJA (MONITORING), ne moemo zanemariti odredbe koje kau Kako bi se stvorili uslovi za dosljednu i efikasnu implementaciju i praenje stanja, zakonom je utvreno kako Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia, odnosno Ministar za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, graevinarstvo i ekologiju, moraju ustrojiti jedinstveni informacijski sistem zatite okolia prema meunarodno prihvaenim standardima i obvezama. Kako bi se ovo omoguilo nadlena tijela u lokalnoj zajednici, nevladine organizacije te druge ovlatene pravne, privredne i fizike osobe dune su podatke o stanju i zatiti okolia staviti na raspolaganje ministarstvu. Zakon je odredio kako jedinice lokalne samouprave ureuju, organizuju, financiraju i unapreuju poslove zatite okolia koji su od lokalnog znaenja, to podrazumijeva formiranje nadlene slube uprave za obavljanje poslova zatite okolia i inspekcije zatite okolia koja obavlja posloveinspekcijskog nadzora. Na provedeno istraivanje odgovorili su svi ispitanici lokalne zajednice, ali iz istraivanja je vidljivo da su graani nedovoljno upoznati sa postojanjem slubi koje se bave radom na zatiti okolia, te je postalo oito kako upravo nepostojanje ovih slubi u veini jedinica lokalne samouprave, kao i dosadanje neimenovanje inspektoraprouzrokuje najvee probleme u komunikaciji na relaciji nadleno ministarstvo- jedinice lokalne samouprave. Ova injenica uveliko onemoguava provedbu ovog Zakona u prvom redu to ministarstvo nije u mogunosti doi do podataka o stanju okolia na odreenoj teritoriji jer ih o tome redovno moraju informisati iz jedinica lokalne samouprave. Privredni subjekti su jako malo zainteresovani za uee u provedbi Zakona, te je od ukupno 72 upuena anketna upitnika, odgovore dostavilo 17 ispitanika. Privredni subjekti, odnosno zagaivai nisu bili zainteresovani za davanje vie informacija o svojim


djelatnostima. Pretpostavka je da je razlog to to su svi registrovani i zapoeli sa djelatnostima prije usvajanja zakona. Zakon smatraju u nekim elementima nemoguim za primjenu i predlau njegovo pojednostavljenje, ali ne navode prijedloge za njegovo unapreenje. Sve ovo upuuje na zakljuak da je potrebna aktivna uloga inspekcijskih organa, kako na polju jaanja svijesti o potrebi uvanja okolia, kao i sankcionisanju u sluaju nepoovanja zakona. Globalna slika stanja okolia na ovim prostorima je loa, na to ukazuje injenica kako broj privrednih subjekata svakodnevno raste, a malo se odnosno nita ne ulae u unapreenje okolia.

3.1. Analiza istraivanja upoznatosti graana

Analiza istraivanja pokazuje kako veina graana ne zna da je Zakon usvojen, a mali broj onih koji su upoznati s tim da je isti usvojen i koji su imali priliku upoznati se s njegovim sadrajem smatraju ga komplikovanim i miljenja su kako ga treba pojednostaviti, bez konkretnih sugestija na koji nain bi to trebalo uraditi. Kada su graani u pitanju osjeti se slaba zainteresiranost po pitanju zatite okolia na globalnom planu, odnosno za poboljanje stanja okolia na podruju odreene teritorije. Isto tako, vidljivo je da graani nisu educirani o znaaju javnih rasprava kako bi se interesovali za organizovanje istih i u njima direktno uestvovali. Meutim, anketirajui ovo ciljnu skupinu, uoeno je da graani pojedinci savjesno djeluju na zatiti prirode prijavljujui sluajeve mogueg zagaenja, odnosno krenja zakona.

Grafikon 1.

Mali broj ispitanika je upoznat sa postojanjem zakona i drugih propisa iz oblasti zatite okolita, a manji broj ispitanika, koji je upoznat sa sadrajem Zakona, nezadovoljan je njegovom primjenom, smatraju ga komlikovanim i i miljenja su kako ga treba pojednostaviti, bez konkretnih sugestija na koji nain bi to trebalo uraditi.

18%

82%

1. Da li ste upoznati sa propisima iz podruja zatite okolia u BiH?

DA NE


Grafikon 2.

Graani su generalno nezadovoljni sa trenutnim stanjem, kada je rije o zatiti okolia. Nedovoljno su informisani od strane lokalne vlasti o stvarnom stanju zagaenosti zraka, vode, stanju zbrinjavanja otpada i sl. Lokalna zajednica ne djeluje u dovoljnoj mjeri na jaanju svijesti graana o potrebi zatite okolia te ne informie graane o svim bitnim i aktuelnim pitanjima iz ove oblasti.

Kroz istraivanje uoeno je da su graani zainteresovani za uee u javnim raspravama, volonterskim akcijama i drugim aktivnostima koje moraju biti u organizaciji lokalne zajednice.

Grafikon 3.

Graani istiu da su prijavljivali sluajeve krenja Zakona (nepropisno odlaganje otpada, zagaivanje rijeka, unitavanje prirodnog bogatstva, itd.), ali odgovori su im nerijetko izostali ili bi ih dobili, u roku najee duem od 30 dana. Ovo upuuje na zakljuak da su inspekcijske slube nedovoljno ukljuene u implementaciju Zakona, kao i pasivnu ulogu eko policije.

8%

92%

2. Da li ste zadovoljni stanjem u Vaoj lokalnoj zajednici, kada je rije o zatiti okolia?

DA NE

21%

79%

9. Da li ste ikada prijavili nadlenim institucijama problem krenja Zakona o zatiti okolia'?

DA NE


Grafikon 4.

Prema istraivanju koja su usmjerena prema graanima, rezultati pokazuju da su nevladine organizacije jedan od najaktivnijih uesnika o provoenju Zakona. Graani su uglavnom upoznati sa sadrajem Zakona, od strane nevladinih organizacija, koje kroz svoje programe utiu na podizanje svijesti graana o vanosti zatite okolia. Nerijetko su organizatori volonterskih akcija, na koje je odziv graana uglavnom zadovoljavajui. Graani su istakli elju za edukcijom iz ove oblasti, kroz javne rasprave, volonterske akcije i sl.jer na taj nain mogue je oekivati da oni Zakon prihvate u potpunosti (vode rauna o zatiti okolia, istiu aktuelne probleme, daju prijedloge za njihovo rjeavanje kao i prijedloge za poboljanje aktuelne situacije).

Grafikon 5.

Graani su uglavnom nezadovoljni stepenom zagaenosti okolia. Na pitanje: Koga smatraju najveim zagaivaem, odgovori su usmjereni uglavnom podjednako na graane, lokanu zajednicu i privredne subjekte. Sve ovo upuuje na zakljuak da su svi uesnici u drutvenom ivotu jako malo osvijeteni u pravcu djelovanja na zatit okolia.

Zakljuak: Graani su nedovoljno upoznati sa zakonom i ostalim okolinim propisima, a to za posljedicu ima nekativnu ulogu u rjeavanju loeg stanja okolia.

79%

21%

13. Da li ste upoznati sa postojanjem nevladinih organizacija ije je djelovanje usmjereno na zatitu okolia?

DA NE

43% 55%

2%

23. Kako biste Vi ocijenili stepen zagaenosti okolia u Vaoj lokalnoj zajednici?

Jako zagaeno Srednje zagaeno Nimalo zagaeno


3.2. Analiza istraivanja upoznatosti lokalne zajednice

Anketiranjem ove ciljne skupine vidljivo je da su svi ispitanici, kojima je anketi upitnik bio upuen, dostavili svoje odgovore. Ispitanici nisu bili spremni na davanje dodatnih informacija kroz neformalni razgovor, to upuuje na zakljuak da se na ovom nivou provode nedovoljne aktivnosti vezane za zatitu okolia.

Cilj Zakona o je uspostava sistema zatite okolia kao ravnopravnog i nezaobilaznog uesnika na svim razinama odluivanja o razvoju odreenog regiona, ime bi se osiguralo trajno ouvanje okolia, racionalno koritenje resursa i njihova obnova te unapreenje stanja okolia. U tom smislu, od lokalne zajednice se oekuje aktivnija uloga u rjeavanju okolinih problema.

Grafikon 6.

Iz gore navedenog, vidljivo je da je ekoloka osvjetenost kod svih uesnika u drutvenom ivotu slaba, a razloge treba traiti na svim stranama i iznai mogunost za mijenjanje izuzetno nepovoljnog stanje. Aktivnosti koje lokalna zajednica provodi, zasigurno i ne doprinose jaanju svijesti o vanosti zatite okolia i aktivnoj ulozi svih sudionika u rjeavanju okolinih pitanja.

Grafikon 7.

Odgovorne osobe smatraju da su dovoljno uinile na upoznatosti javnosti o tome koje institucije su nadlene da rjeavaju pitanja vezana za okoli. Dalje navode, da su graani

10%

30% 60%

1. Da li ste zadovoljni razinom ekoloke osvjetenosti i osjetljivosti javnosti na pitanja iz zatite okolia?

DA,sasvim PRILINO SLABO

90%

10%

3. Da li su graani upoznati gdje mogu prijaviti problem okolia?

DA NE


aktivni u prijavljivanju okolinih problema, kao i da nadlene institucije im dostavljaju odgovore u roku od 15 dana.

Grafikon 8.

Ispitanici smatraju da se inspekcijske aktivnosti u velikoj mjeri doprinose smanjenju procenta krenja zakona. Aktivnosti koje inspekcija provodi uglavnom se odnose na: kontrolne preglede, uee u javnim raspravama i sl.

Sankcionisanje za nepotovanje zakona, inspekcijski organi obavljaju izricanjem novanih kazni.

Grafikon 9.

Ispitanici smatraju da provoenjem niza aktivnosti, kao to su: uee na javnim raspravama, edukacijama graana putem medija, saoptenjima za javnost, upozoravanje na opasnosti i sl. su osigurali svaku mogunost graanima da budu upoznati sa stanjem u okoliu, mjerama koje se poduzimaju za rjeavanje otvorenih pitanja kao i aktivnostima koje provode na polju zatite okolia na konkretnoj teritoriji.

Zakljuak: Lokalna zajednica ne pokazuje aktivnu ulogu u rjeavanju aktuelnih okolinih pitanja, kroz javne rasprave, pripremanje i provoenje raznih okolinih akcija, upoznavanje javnosti sa zakonom i drugim podzakonskim aktima iz oblasti zatite okolia.

90%

10%

6. Da li inspektori provode inspekcijske aktivnosti na zatiti okolia?

DA NE

40%

60%

8. Da li se graanima stavlja na raspolaganje dovoljno informacija o pravima graana iz oblasti zatite okolia?

DA NE


3.3. Analiza istraivanja upoznatosti nevladinih organizacija

Uloga nevladinih organizacija u rjeavanju okolinih pitanja, trebala bi biti jako izraena imajui u vidu da oni, kroz svoje programe, sarauju kako sa lokalnom zajednicom tako i sa privredom i graanima. Kroz anketu, svi ispitanici su popunili i dostavili svoje upitnike, ali vidljivo je da su nedovoljno upoznati sa svajanjem Zakona o zatiti okolia a time jako malo i sa njegovim sadrajem. U svojim prijedlozima za unapreenje zakona o zatiti okolia odgovorne osobe udruenja graana predlau uglavnom slijedee:

rigoroznije novane kazne za graane koji kre zakon, poveati odgovornost javnih preduzea koja su odgovorna za odravanje istoe na lokalnoj razini, novane kazne za institucije i uposlenike koje ne provode zakona.

Grafikon 10.

Ispitanici su pokazali da su njihove programske aktivnosti jo uvijek neznatno usmjerene na okolina pitanja, iako bi njihova uloga u narednom periodu trebala biti znatno izraenija, s obzirom da Bosna i Hercegovina tei pribliavanju Evropskoj uniji, a sve kroz obaveze da prihvata njihova pravila i programe.

18%

82%

Da li smatrate da ste dovoljno upoznati sa propisima iz oblasti zatite okolia u BiH kao i njihovim sadrajem?

DA NE


Grafikon 11.

Ispitanici istiu da su, kroz svoje programe, provodili: akcije ienja, obiljeavanja dana planete, organizovanje manjih radionica, i sl. ali nisu imali zastupljene velike projekte u iju implementaciju su graani ukljueni. U tom dijelu, vidljivo je da se neke aktivnosti, u manjem obimu provode, ali u narednom periodu programske aktivnosti iz ove oblaste trebale bi biti znatno izraenije.

Grafikon 12.

Ohrabrujui je podatak da polovina ispitanika ima informacije o problemima okolia sa kojima se susreu graani. To bi trebao biti jasan signal nevladinim orgsnizacijama da svoje programske aktivnosti usmjere na rjeavanje ovakvih i slinih pitanja.

14%

86%

Da li nevladine organizacije kroz svoje programe provode dovoljan broj aktivnosti na upoznavanju graana sa "Zakonom o zatiti

okolia"?

DA NE

50% 50%

Jeste li upoznati sa situacijom da se graanu obraaju nevladinim organizacijama prijavljujui problem iz oblasti zatite okolia?

DA NE


Grafikon 13.

Rezultati sa Grafikona 13. upuuju na zakljuak da je potrebno ukljuiti sve sudionike drutvenog ivota da se bave rjeavanjem nagomilanih okolinih problema ali bez pozitivne saradnje meu svim uesnicima (nevladine organizacije, privredni subjekti, lokalna zajednica i graani), teko je oekivati znaajne pomake i bolje rezultate.

Grafikon 14.

Neke nevladine organizacije imaju razvijene programske aktivnosti na unapreenju implementacije zakona, istiu probleme implementacije pojedinih segmenata zakona kao i naine rjeavanja uoenih problema. Druga skupina ispitanika je aktivna da kritikuje zakon i druge okoline propise bez jasnog predlaganja na koji nain prevazii uoene probleme.

4%

41% 55%

Kako ocjenjujete saradnju nevladinih organizacija i lokalne zajednice kada se radi o pitanjima zatite okolia?

Sasvim dobra Zadovoljavajua Loa

50% 50%

Da li je vaa organizacija uestvovala u predlaganju aktivnosti, akcija i propisa koje reguliu pitanje zatite okolia?

DA NE


Grafikon 15.

Istraivanje je pokazalo da je volonterski rad na ouvanju okolia donekle prisutan a najaktivniji uesnici u volonterskim akcijama su mladi ljudi, koji izraavaju volju za zatitom okolia i borbu protiv krenja Zakona.

Zakljuak: Nevladine organizacije nisu implementirale vei broj okolinih projekata, istiui problem nedostatka sredstava u fondovima za ovu oblast, ali se nadaju u narednom periodu veem broju okolinih projekata i njihove uspjene realizacije.

3.4. Analiza istraivanja upoznatosti privrednog sektora

Iako nisu dovoljno upoznati sa odredbama Zakona, svi ispitanici smatraju kako je njegova primjena u nekim elementima nemogua, te kako postojei Zakon treba unaprijediti tako to e ga se pojednostaviti, s tim to nisu naveli to ih sprjeava da ga u potpunosti primjenjuju, kao ni kako ga unaprijediti.

Grafikon 16.

Ispitanici uglavnom nisu upoznati sa okolinim propisima u Bosni i Herceovini, ali manji broj ispitanika, koji poznaje okoline propise, ozbiljno ih primjenjuje i prati njihove izmjene i dopune. U razgovoru sa ispitanicima, manji broj njih je istaklo da su sugestije za izmjene i

59%

41%

Da li je vaa nevladina organizacija u svojim programima ostvrivala aktivnosti koje ukljuuju volonterski aranman na ouvanju okolia?

DA NE

87%

13%

Da li ste upoznati sa propisima iz oblasti zatite okolia u BiH?

DA NE


dopune propisa dostavljali nadlenim inspekcijskim organima, iako njihove sugestije nikada nisu ni razmatrane.

Grafikon 17.

Informacije o zatiti okolia, koje su privrednom sektoru poznate uglavnom se odnose na projekte iz oblasti zatite okolia, koji su u toku, kao i informacije o stanju zagaenosti zraka i vode. Iz dobijenih odgovora vidljivo je da privredni sektor ne prati kontinuirano stanje i prilike iz oblasti zatite okolia, a to je prvi znak da nisu ni zainteresovani za isto.

Grafikon 18.

Veliki broj privrednih subjekata nije upoznat sa sadrajem Zakona, iako oni koji su upoznati istiu manjkavosti istog ali bez adekvatnih prijedloga za njegovim unapreenjem. Iz razgovora sa predstavnicima privrednog sektora uoena je njihova ne zainteresovanost za davanjem prijedloga i miljenja u vezi sa unapreenjem postojeeg sadraja Zakona. Mali broj predstavnika privrednog sektora istie kako su upoznati sa usvajanjem Zakona i meunarodnim naelima zatite okolia, te se po njima i ponaaju.

Da li su vam raspoloive informacije od strane nadlenih organa iz oblasti zatite okolia u BiH?

DA

NE

Da li ste zadovoljni sadrajem "Zakona o zatiti okolia" sa stanovita privrednog subjekta?

DA

NE


Grafikon 19.

Mali broj privrednih subjekata je upoznatom sa postojanjem nevladinih organizacija koje se bave okolinim problemima. Istiu, nevladine organizacije nikada nisu pokazale interes za izradom programskih aktivnosti u kojima bi privredni sektor bio ukljuen, iako i sami tvrde da su okolini problemi vezani za privredni sektor nagomilani i treba ih urgentno rjeavati.

7%

93%

Da li ste upoznati sa postojanjem i radom nevladinih organizacija koje svoje aktivnosti usmjeravaju na programe zatite okolia?

DA NE


4. Preporuke

Kako bi se otklonili kljuni problemi i Zakon postao laki za primjenu, te da se kao posljedica njegove primjene osjeti poboljanje i vea briga za stanje u okoliu, slobodni smo na temelju rezultata istraivanja predloiti slijedee preporuke:

1. izvriti dopunu Zakona u dijelu kojim se jasnije definiu nadlenosti, odgovornost i plan provoenja aktivnosti na zatiti okolia

2. uiniti dodatne napore u lokalnoj zajednici kojima e se izraditi i urgentno provesti programi na poboljanju upoznatosti svih uesnika drutvenog ivota sa Zakonom i podzakonskim aktima o zatiti okolia

3. usmjeriti dio sredstava iz fondova za zatitu okolia na pravovremeno i adekvatno informisanje javnosti o svim okolinim pitnjima (tematske emisije, reklame, volonterske akcije i sl.), a sve u cilju poveanja razine svijesti javnosti o zatiti okolia i odgovornosti odgovornih osoba

4. podrati nevladine organizacije da svoje programske aktivnosti vie usmjeravaju na okolina pitanja, ukljuujui pri tome graane i privredne subjekte u implementaciju istih

5. periodino organizovati okrugle stolove na kojima e se raspravljati o aktuelnostima iz oblasti zatite okolia, te nainu i mogunosti rjeavanja okolinih problema

6. pootriti kaznene odredbe i odrediti se za izricanje kazni subjektima koja kre Zakon.

BTD, AnalizaAnaliza upoznatosti...

Documents

Analiza upoznatosti javnosti o okolisnim pitanjima.pdf