Analiza financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske u 2010. godini

ISSN 1847- 5434

Zagreb, lipnja 2011.

2

Sadržaj

Stranica

1. UVOD........................................................................................................................................... 3

2. MAKROEKONOMSKA KRETANJA GOSPODARSTVA HRVATSKE U 2010. GODINI .............. 3 2.1. Međunarodno okruženje.................................................................................................... 3 2.2. Osnovna obilježja gospodarskih kretanja Hrvatske u 2010. godini ................................... 4

3. OSNOVNI FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE .......................................... 6 3.1. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2010. godini................................................. 6 3.2. Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske .......................................... 7 3.3. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Hrvatske...................................................... 7

3.3.1. Ukupni prihodi poduzetnika Hrvatske u 2010. godini ............................................ 8 3.3.2. Ukupni rashodi poduzetnika Hrvatske u 2010. godini .......................................... 10

3.4. Dobit i gubitak poduzetnika Hrvatske .............................................................................. 10 3.5. Troškovi osoblja poduzetnika Hrvatske........................................................................... 11 3.6. Stanje zaliha kod poduzetnika Hrvatske ......................................................................... 12 3.7. Investicije poduzetnika Hrvatske u dugotrajnu imovinu................................................... 12 3.8. Stanje imovine i izvora sredstava poduzetnika Hrvatske ................................................ 13 3.9. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika Hrvatske .............................................. 14

4. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE PO DJELATNOSTIMA..................... 15

5. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE PO VELIČINI.................................... 23

6. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE PO OBLICIMA VLASNIŠTVA .......... 25

7. ZAKLJUČAK............................................................................................................................... 28

8. PRILOZI ..................................................................................................................................... 29 Prilog 1. Zbrojni podaci iz godišnjih financijskih izvještaja za 2010. g. poduzetnika

Republike Hrvatske ................................................................................................... 29 Prilog 2. Popis Fininih proizvoda i usluga - Centra za registre i Narudžbenica ................. 34 NARUDŽBENICA za analize, informacije i/ili podatke ............................................................... 39

3

1. UVOD

U Hrvatskoj su na temelju Zakona o računovodstvu, Narodne novine 109/2007., obveznici poreza na dobit dužni predavati svoje godišnje financijske izvještaje Financijskoj agenciji za statističke i druge potrebe te za javnu objavu, koji postaju dio Registra godišnjih financijskih izvještaja. Pojedinačno su na internetu (www.fina.hr), bez naknade, svim korisnicima dostupni godišnji financijski izvještaji i druga dokumentacija koju su obveznici sastavili u svrhu javne objave.

Registar godišnjih financijskih izvještaja je počeo raditi u 2003. godini i osnovan je, po uzoru na zemlje Europske unije, kao središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja te o financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba – obveznika poreza na dobit. S obzirom na važnost podataka koje sadrži, Registar je riznica informacija o poslovnim subjektima Republike Hrvatske, a njegovim osnivanjem učinjen je još jedan korak dalje u procesu usklađivanja hrvatskoga poslovnog i pravnog okruženja s onim Europske unije.

U Registru je evidentirano 96.758 godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika obveznika poreza na dobit bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija za 2010. godine temeljem kojih je izrađena ova analiza. U analizi se daje detaljan uvid o poslovanju poduzetnika obveznika poreza na dobit bez banaka i osiguravajućih društava, i to po djelatnostima, prema veličini poduzetnika i prema vlasništvu.

Ova analiza pruža informacije o prihodima, rashodima, dobiti, gubitcima, investicijama, imovini i izvorima (sastavljeni prema računovodstvenim standardima koji su se primjenjivali u toj godini) koje mogu poslužiti kao polazna podloga znanstvenim i stručnim institucijama te ekspertima-pojedincima za kompleksnija istraživanja kvantitativne i kvalitativne dinamike hrvatskoga poduzetništva. Pritom se mora uzeti u obzir, da su svi pokazatelji izvedeni prema sjedištu poduzeća iako ona posluju na širem području te prema pretežitoj djelatnosti iako mnogi poduzetnici obavljaju i druge djelatnosti.

Pored ove analize Fina je iz istih izvora i za isto razdoblje pripremila «Analizu financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2010. godini». Ta analiza daje uvid u teritorijalnu strukturu poduzetnika Republike Hrvatske po županijama, ekonomsku snagu županija prema financijskim ostvarenjima i osvrt na ekonomsku važnost za županije županijskih središta te njezinih prvih pet najvećih poduzetnika po ostvarenom ukupnom prihodu i dobiti.

2. MAKROEKONOMSKA KRETANJA GOSPODARSTVA HRVATSKE U 2010. GODINI

2.1. Međunarodno okruženje Poslovnu je 2010. godinu u svijetu obilježio gospodarski rast nakon negativnih učinaka svjetske financijske krize na realni sektor gospodarstva započete u SAD-u u 2008. godini. Povećane su stope gospodarskog rasta u odnosu na prethodnu 2009. godinu, odnosno zabilježen je rast proizvodnje mjeren bruto domaćim proizvodom u SAD-u 2,8% (-2,6% u 2009.), Japanu 3,9% (-6,3% u 2009.) i Europskoj uniji 1,8% (-4,2% u 2009.).

Za gospodarstvo Hrvatske od iznimne je važnosti tržište Europske unije (61% ukupne robne razmjene) odnosno naših glavnih partnera Italije, Njemačke, Slovenije i Austrije. Na području EU-27 povećan je bruto domaći proizvod u 2010. godini u odnosu na prethodnu 2009. godinu za 1,8%. Sve članice unije (osim Irske, Rumunjske i Grčke) imale su rast bruto domaćeg proizvoda. Naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri imali su pozitivnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda nakon negativne stope rasta u 2009. g, Italija 1,0% (-5,1% u 2009.), Slovenija 1,1% (-8,1% u 2009.), Njemačka 3,5% (-4,7% u 2009.), i Austrija 2,0% (-3,8% u 2009.).

Povećanje gospodarske aktivnosti kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera uzrokovalo je povećanje potražnje za našim robama, a time i povećanje izvoza, a to je pozitivno utjecalo na usporavanje gospodarskog rasta kod nas. Ostvaren je pad bruto domaćeg proizvoda od -1,2% (-6,0% u 2009.), koji je uzrokovan dijelom zbog pozitivnog utjecaja povećanjem inozemne potražnje, ali najvećim dijelom zbog negativnog utjecaja smanjenja unutrašnje potražnje zbog smanjenja osobne i investicijske potrošnje i državne potrošnje.

4

2.2. Osnovna obilježja gospodarskih kretanja Hrvatske u 2010. godini

Učinci svjetske financijske krize započete 2008. godine prelili su se na realni sektor gospodarstva te su u kriznoj 2009. godini ostvarene negativne stope rasta bruto domaćeg proizvoda kod svjetskih gospodarskih velesila SAD-u, Japanu i Europskoj uniji. Poduzimane su različite mjere ekonomske politike te je u 2010. godini započet oporavak svjetskog gospodarstva i u gotovo svim zemljama ostvaren je gospodarski rast.

Glavni je izvor gospodarskog rasta u Hrvatskoj u proteklih godina bila domaća potražnja temeljena na rastu osobne potrošnje i investicija. Budući da su u 2010. godini one smanjene to je uzrokovalo pad bruto domaćeg proizvoda od 1,2%. Pad osobne potrošnje od 0,9%, zbog njezine veličine (60,0% bruto domaćeg proizvoda), najviše je utjecao na pad bruto domaćeg proizvoda. Smanjenje zaposlenih bitno je utjecalo na smanjenje osobno potrošnje. Promijenjena je struktura osobne potrošnje znatnim padom kupovina osobnih automobila i ostalih trajno potrošnih dobara. Osim toga zbog manjih primanja (smanjena masa neto plaća i realno smanjene prosječne mjesečne neto plaće za 0,5%) i opterećenosti kućnih budžeta otplatama kredita, došlo je do pada kupovne moći stanovništva te smanjenje prometa u trgovini na malo za 1,8%.

Druga glavna komponenta rasta bruto domaćeg proizvoda su investicije u fiksni kapital, koje su također znatno utjecale na smanjenje bruto domaćeg proizvoda u 2010. godini. Ostvareni je pad investicija od 11,3%. Istodobno je državna potrošnja realno smanjena za 0,8%.

Zbog promjene strukture osobne potrošnje i zbog smanjenja proizvodnje i investicija smanjen je uvoz, i to za 1,3%, a uslijed povećane inozemne potražnje povećan je i izvoz za 6,0%. Ostvaren je kao i proteklih godina manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ali znatno niži nego prijašnjih godina zbog smanjenja uvoza i povećanja izvoza pa je povećano i pokriće uvoza izvozom sa 49,5% u 2009. na 58,9% u 2010. godini.

Nepovoljne gospodarske prilike na tržištu rada smanjile su zaposlenost, pa je ostvarena visoka stopa registrirane nezaposlenosti od 17,4%, zadržana je politika stabilnosti tečaja i ostvarena je mala stopa inflacije svega 1,1% (nepovoljno je da su povećane cijene mlijeka, ulja, kruha, mesa, što se samo dijelom može opravdati poskupljenjima prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu).

Različitim mjerama centralne banke i Ministarstva financija obuzdava se rast unutarnjeg i vanjskog duga ali dvostruki deficit ostaje i dalje i apsolutno se povećao jer je i dalje domaća potrošnja veća od proizvodnje. Inozemni dug narastao je na 45,8 milijardi EUR-a a unutarnji dug konsolidirane središnje države narastao je na 84 milijarde kuna. Možemo konstatirati da je pad bruto domaćeg proizvoda u 2010. godini primarno posljedica smanjenja unutrašnje potražnje, a povećana inozemna potražnja bila je premala da potakne gospodarski rast.

5

Tablica 1. Pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja Hrvatske za 2010. godinu Pokazatelj 2009. 2010.

1. Realni sektor BDP, tekuće cijene u milijunima kuna 335.189 334.564BDP, stope rasta u % - 5,8 - 1,2Fizički opseg industrijske proizvodnje, stopa rasta u % - 9,2 - 1,4Promet od trgovine na malo, realna stopa rasta u % - 15,3 - 1,8Građevinski radovi – fizički opseg, stopa rasta u % - 6,5 - 15,9Noćenja turista, stopa rasta u % - 1,0 2,6

2. Cijene Potrošačke cijene, prosjek, u % 2,4 1,1Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prosjek, u % - 0,4 4,3

3. Zaposlenost i plaće Ukupan broj zaposlenih u tisućama, prosjek 1.498,8 1.432,5Zaposleni u pravnim osobama u tisućama, prosjek 1.211,1 1.168,2Ukupan broj nezaposlenih u tisućama (registriranih), prosjek 263,2 302,4Stopa registrirane nezaposlenosti, u % od ukupne radne snage, prosjek 14,9 17,4Stopa anketne nezaposlenosti – ILO, u % - prosjek 9,1 11,8Prosječna bruto plaća u kunama 7.711 7.679Prosječna bruto plaća, nominalna stopa rasta u % 2,2 - 0,4Prosječna neto plaća u kunama 5.311 5.343Prosječna neto plaća, nominalna stopa rasta u % 2,6 0,6

4. Tržište novca i kamatne stope Kamatna stopa HNB-a na lombardne kredite (XII.), u %, na godišnjoj razini 9,0 9,0Kamatne stope poslovnih banaka na: - kratkoročne kunske kredite bez valutne klauzule (XII.), u %, na godišnjoj razini 11,22 9,90- dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom (XII.), u %, na godišnjoj razini 8,11 7,87

Kamatna stopa na tržištu novca na prekonoćne kredite (XII.), u %, na god. razini 1,20 1,285. Proračun konsolidirane središnje države a) ukupni prihodi u milijunima kuna 114.086 110.832 b) ukupni rashodi u milijunima kuna 120.554 122.584 c) promjena neto financijske imovine u milijunima kuna 7.364 2.817 d)=a-b-c ukupno neto zaduživanje u milijunima kuna - 13.832 - 14.569

Unutarnji dug konsolidirane središnje države, u milijunima kuna, krajem razdoblja 72.261 84.3616. Ekonomski odnosi s inozemstvom

Tečaj kn/USD, prosjek 5,280370 5,500015Tečaj kn/EURO, prosjek 7,339554 7,286230Izvoz robe u milijunima EURA 7.529 8.902Uvoz robe u milijunima EURA 15.220 15.127Saldo robne razmjene u milijunima EURA - 7.691 - 6.225Tekući račun platne bilance u milijunima EURA - 2.506,0 - 654,3Međunarodne pričuve HNB-a u milijunima EURA, krajem razdoblja 10.375,8 10.660,3Ukupni vanjski dug Republike Hrvatske, u milijunima EURA, krajem razdoblja 44.606,5 45.768,5

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka

6

3. OSNOVNI FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE

3.1. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2010. godini Poduzetnici Hrvatske obveznici poreza na dobit njih 96.758, bez banaka i osiguravajućih društava, u 2010. godini poslovali su u najtežim uvjetima u posljednjih deset godina i ostvarili neto gubitak. Ostvareno je 1,7 milijardi neto gubitka (dobit minus gubici) prema 2,4 milijardi neto dobiti u 2009. godini. Dobit razdoblja u iznosu od 28,2 milijarde kuna ostvarilo je u 2010. godini 55.541 poduzetnika, dok je gubitke ukupne vrijednosti od 29,9 milijardi kuna iskazalo 41.217 poduzetnika. Rezultat je to ostvarenog ukupnog prihoda od 598,2 milijarde kuna i 593,8 milijardi kuna ukupnih rashoda.

Dobit i gubitak poduzetnika Hrvatske

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

milijuni kuna

Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja

Slika 1. Kretanje dobiti i gubitaka poduzetnika Hrvatske u razdoblju 1999. – 2010.

U 2010. godini ostvareno je smanjenje prema prethodnoj godini broja zaposlenih za 2,9%, ukupnih prihoda 2,0%, ukupnih rashoda 1,5%, povećanje dobiti 13,8% i porast gubitka razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) za 33,6% te je uslijed većeg povećanja gubitaka od povećanja dobiti ostvaren konsolidirani financijski rezultat - neto gubitak (dobit minus gubici) nakon neto dobiti u 2009. godini.

Važno je istaći i činjenicu da su poduzetnici investirali u dugotrajnu imovinu u 2010. godini 37,8 milijardi kuna što je 25,2% manje nego prethodne godine.

Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava primili u 2010. godini prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.664 kune što je nominalno 0,2% više nego 2009. godine (uslijed rasta cijena od 1,1% to je realno smanjenje za 0,9%).

Tablica 2. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2010. godini (iznosi u milijunima kuna) Opis 2009. 2010. Indeks 2010. / 09.

Broj zaposlenih 885.289 859.808 97,1

Ukupni prihodi 610.147 598.187 98,0

Ukupni rashodi 602.979 593.810 98,5

Dobit prije oporezivanja 29.977 34.228 114,2

Gubitak prije oporezivanja 22.809 29.851 130,9

Porez na dobit 4.729 6.040 127,7

Dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) 24.788 28.203 113,8

Gubitak razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) 22.349 29.866 133,6

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

2.439 -1.663 -

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 50.521 37.785 74,8

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 4.653 4.664 100,2

7

3.2. Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske U 2010. godini aktivno je poslovalo najviše poduzetnika obveznika poreza na dobiti u posljednjih pet godina, njih 96.758 koji su zaposlili ukupno 859.808 djelatnika (na temelju sati rada) što je 2,9% manje zaposlenih nego prethodne 2009. godine.

Kontinuirani rast broja poduzetnika u posljednjih pet godina ilustracija je živosti i rasta hrvatskog gospodarstva. U tom rastu rastao je i broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti i broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom. Osnovna je karakteristika promatranoga razdoblja velik broj poduzetnika koji posluju s gubitkom, gotovo svaki treći. U 2009. godini porastao je broj gubitaša na 40,5% a u 2010. godini na 42,6% odnosno 41.217 poduzetnika poslovalo je s gubitkom.

Tablica 3. Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske 2006. - 2010. godine

Opis 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupan broj poduzetnika 78.509 83.532 89.656 91.320 96.758

- broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti 54.132 54.037 58.333 54.317 55.541

- broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom 24.377 24.854 31.323 37.003 41.217

Broj zaposlenih 844.307 888.798 898.155 885.289 859.808

3.3. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Hrvatske Ukupni prihodi poduzetnika Hrvatske u 2010. godini od 598,2 milijarde kuna bili su veći od ukupnih rashoda koji su iznosili 593,8 milijardi kuna. U odnosu na 2009. godinu ukupni prihodi smanjeni su (2,0%) više od ukupnih rashoda (smanjeni su za 1,5%) pa je pogoršana ekonomičnost poslovanja jer je na ostvarenih 100 kuna ukupnog rashoda ostvareno 100,74 kuna ukupnih prihoda što je 0,45 kuna manje nego prethodne 2009. godine kada je ostvareno 101,19 kuna.

Poslujući u najtežim uvjetima u posljednjih deset godina poduzetnici su smanjili fizički opseg svojih aktivnosti što je uz stabilnost cijena smanjilo prihode i rashode.

Kretanje prihoda i rashoda poduzetnika Hrvatske

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

milijuni kuna

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Slika 2. Kretanje ukupnih prihoda i rashoda poduzetnika Hrvatske 1999. – 2010.

8

Tablica 4. Ukupni prihodi i rashodi poduzetnika Hrvatske 2006. - 2010. godine iznosi u milijunima kuna Opis 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupni prihodi 577.103 641.978 685.723 610.147 598.187

Ukupni rashodi 550.941 610.103 662.638 602.979 593.810

Ukupni prihodi prema rashodima, u % 104,75 105,22 103,48 101,19 100,74

3.3.1. Ukupni prihodi poduzetnika Hrvatske u 2010. godini

Analiziramo li strukturu ukupnih prihoda poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske u posljednjih deset godina možemo konstatirati da su najvažniji poslovni prihodi koji sudjeluju od 92 do 96% u ukupnim prihodima, dok ostatak čine financijski i izvanredni prihodi te udjeli u dobiti od pridruženih poduzetnika.

U 2010. godini poslovni prihodi sudjelovali su sa 96,4% udjela u ukupnim prihodima, financijski sa 2,7% a izvanredni sa 0,8% a udjeli u dobiti od pridruženih poduzetnika manje od 0,1%. Udjel poslovnih prihoda je u 2010. smanjen za 2,2% u odnosu na 2009. godinu, udjel financijskih prihoda također je smanjen dok su povećani udjel izvanrednih prihoda i udjel u dobiti od pridruženih poduzetnika. I nadalje su dominantni udjeli poslovnih prihoda što je svakako pozitivna činjenica koja govori o usmjerenosti poslovanja na osnovnu djelatnost kojom se poduzetnici bave.

Tablica 5. Struktura ukupnih prihoda poduzetnika Hrvatske u 2010. godini (iznosi u milijunima kuna, struktura u %)

2009. 2010. Vrsta prihoda Iznos Struktura Iznos Struktura

Indeks 2010/09.

Poslovni prihodi 589.727 96,7 576.740 96,4 97,8

Financijski prihodi 16.768 2,7 16.436 2,7 98,0

Udio u dobiti od pridruženih poduzetnika

54 0,0 69 0,0 127,7

Izvanredni–ostali prihodi 3.598 0,6 4.942 0,8 137,4

Ukupni prihodi 610.147 100,0 598.187 100,0 98,0

Najveća kategorija u ukupnom prihodu su poslovni prihodi, pa je posebno zanimljiva analiza njihove strukture na prihode na domaćem i inozemnom tržištu i ostale prihode koje čine najvećim dijelom prihodi od kompenzacija i subvencija.

U proteklih pet godina imamo relativno stabilnu strukturu poslovnih prihoda s malim oscilacijama. Najveći su prihodi na domaćem tržištu, oko 80% ukupnih poslovnih prihoda, zatim prihodi na inozemnom tržištu oko 14%, a prihodi od kompenzacija, subvencija i ostali prihodi sudjeluju s oko 6% u ukupnim poslovnim prihodima.

Pozitivna činjenica poslovanja poduzetnika u 2010. godini bilo je povećanje izvoza uslijed povećane inozemne potražnje nakon gospodarskog oporavka kod naših najvažnijih trgovinskih partnera. Poslovni prihodi na domaćem tržištu sudjelovali su sa 78,4%, prihodi na stranom tržištu sa 15,6% a prihodi od kompenzacija i subvencija i ostali prihodi sa 6,0% u ukupnim poslovnim prihodima. U odnosu na 2009. godinu došlo je do relativnog povećanja udjela prihoda na inozemnom tržištu i povećanja udjela poslovnih prihoda od kompenzacija i subvencija i ostalih prihoda u ukupnim poslovnim prihodima, što je posljedica smanjenja udjela prihoda od prodaje na domaćem tržištu. Ti podaci ilustriraju činjenicu da se najveći dio poslovnih prihoda realizira na domaćem tržištu gdje je manja konkurencija nego na inozemnim tržištima. Tako je u 2010. godini od ukupnih prihoda od prodaje roba i usluga u vrijednosti od 542,3 milijardi kuna 452,2 milijarde zarađeno od domaćih a 90,2 milijardi kuna od stranih kupaca.

9

Struktura poslovnih prihoda poduzetnika Hrvatske

5,5 6,5 14,1 13,0 13,5 14,6 14,5 14,7 13,9 13,7 15,6

91,6 90,4 79,7 81,5 82,7 82,0 80,9 81,5 81,1 80,2 80,9 78,4

5,9 5,4 6,0

15,4

3,0 3,1 3,94,54,4 4,24,9 4,2 4,4

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ostali prihodiProdaja na domaćem tržištuProdaja na inozemnom tržištu

Slika 3. Struktura poslovnih prihoda poduzetnika Hrvatske 2000. – 2010.

Tablica 6. Poslovni prihodi poduzetnika Hrvatske 2010. godine (iznosi u milijunima kuna, struktura u %)

2009. 2010. Vrsta prihoda

Iznos Struktura Iznos Struktura Indeks

2010./09.

Prihodi od prodaje 558.041 94,6 542.321 94,0 97,2

- na domaćem tržištu 477.210 80,9 452.161 78,4 94,8

- na inozemnom tržištu 80.831 13,7 90.160 15,6 111,5

Ostali poslovni prihodi 31.686 5,4 34.420 6,0 108,6

Ukupni poslovni prihodi 589.727 100,0 576.740 100,0 97,8

Analiza poslovnih rezultata poduzetnika u proteklim godinama skreće pozornost na činjenicu važnosti jednog malog broja poduzetnika. Tako je i u 2010. godini, prvih deset poduzetnika po visini ukupnih prihoda ostvarilo 82,6 milijardi kuna ili 13,8% od 598,2 milijarde kuna ukupnih prihoda svih 96.758 poduzetnika.

Tablica 7. Rang lista prvih deset poduzetnika Hrvatske po ukupnom prihodu 2010. godine

R. br Naziv Mjesto Ukupni prihod (u kunama)

1. INA d.d. ZAGREB 24.301.655.721

2. KONZUM D.D. ZAGREB 12.710.921.658

3. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. ZAGREB 12.615.054.119

4. Hrvatski Telekom d.d. ZAGREB 8.325.514.959

5. Prirodni plin d.o.o. ZAGREB 5.868.209.622

6. HEP-Proizvodnja d.o.o. ZAGREB 3.969.381.309

7. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. ZAGREB 3.804.279.396

8. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. ZAGREB 3.776.181.424

9. OMV HRVATSKA d.o.o. ZAGREB 3.735.430.580

10. ULJANIK BRODOGRADILIŠTE DD P U L A 3.540.592.650

Ukupno 10 najvećih po ukupnom prihodu 82.647.221.438

10

3.3.2. Ukupni rashodi poduzetnika Hrvatske u 2010. godini

Analiziramo li strukturu ukupnih rashoda poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske u posljednjih deset godina možemo konstatirati da su najvažniji poslovni rashodi koji sudjeluju od 92% do gotovo 96% u ukupnim rashodima, dok ostatak čine financijski i izvanredni rashodi i udjeli u gubitku od pridruženih poduzetnika. Tako je bilo i u 2010. godini kada su prevladavali poslovni rashodi s udjelom od 94,0%, financijski rashodi sa 5,5%, izvanredni rashodi sa 0,5% i udjeli u gubitku od pridruženih poduzetnika manje od 0,1% ukupnih rashoda.

Karakteristično je da su porasli udjeli poslovnih rashoda u 2010. u odnosu na 2002. godinu (92,8% u 2002. na 94,0% u 2010.) a povećali se udjeli financijskih (3,5% u 2002. na 5,5% u 2010.) i smanjili izvanredni rashodi (3,7% u 2002. na 0,7% u 2010.). Takva kretanja svakako su pozitivna jer pokazuju porast poslovnih rashoda koji su nastali, istina, dijelom i zbog porasta cijena sirovina, energije i poslovnih usluga, ali većim dijelom zbog povećanja proizvodnje roba i usluga. Istodobno, povećanje financijskih rashoda pokazuje na veće izdvajanje za kamate i ostale financijske rashode što je svakako znak većeg oslonca na tuđe izvore financiranja i smanjenje vlastitih izvora financiranja.

Tablica 8. Struktura ukupnih rashoda poduzetnika Hrvatske u 2010. godini (iznosi u milijunima kuna, struktura u %)

Vrsta rashoda 2009. 2010.

Iznos Struktura Iznos Struktura Indeks

2010/09.

Poslovni rashodi 575.887 95,5 558.310 94,0 96,9

Financijski rashodi 24.734 4,1 32.530 5,5 131,5

Udio u gubitku od pridruženih poduzetnika

207 0,0 28 0,0 13,5

Izvanredni - ostali rashodi 2.151 0,4 2.942 0,5 136,8

Ukupni rashodi 602.979 100,0 593.810 100,0 98,5

3.4. Dobit i gubitak poduzetnika Hrvatske Poduzetnici Hrvatske obveznici poreza na dobit njih 96.758, bez banaka i osiguravajućih društava, u 2010. godini poslovali su u najtežim uvjetima u posljednjih deset godina i ostvarili neto gubitak nakon devet godina neto dobiti (u 2000. godini ostvaren je neto gubitak od 838 milijuna kuna). U 2010. godini ostvareno je 1,7 milijardi neto gubitka (dobit minus gubici) prema 2,4 milijardi neto dobiti u 2009. godini. Dobit razdoblja u iznosu od 28,2 milijarde kuna ostvarilo je u 2010. godini 55.541 poduzetnika, dok je gubitke ukupne vrijednosti od 29,9 milijardi kuna iskazalo 41.217 poduzetnika. Rezultat je to ostvarenog ukupnog prihoda od 598,2 milijarde kuna i 593,8 milijardi kuna ukupnih rashoda.

U 2010. godini poduzetnici su poslovali u uvjetima krize izazvane kako zbog vanjskih okolnosti tako i zbog unutarnjih okolnosti izazvanih modelom ekonomske politike koja godinama podražava veću potrošnju od proizvodnje.

Tablica 9. Dobit i gubitak poduzetnika Hrvatske 2006. – 2010. godine (iznosi u milijunima kuna) Opis 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dobit prije oporezivanja 36.532 42.976 40.315 29.977 34.228

Gubitak prije oporezivanja 10.370 11.101 17.231 22.809 29.851

Porez na dobit 6.277 7.197 6.771 4.729 6.040

Dobit razdoblja 30.313 35.736 33.292 24.788 28.203

Gubitak razdoblja 10.428 11.057 16.978 22.349 29.866

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja 19.885 24.679 16.314 2.439 -1.663

11

Jedna od karakteristika poslovanja poduzetnika Hrvatske je velika koncentracija rezultata poslovanja na relativno mali broj poduzetnika. To potvrđuju i podaci o udjelu prvih deset poduzetnika po ostvarenoj dobiti razdoblja (dobit nakon oporezivanja) od 7,9 milijardi kuna ili 27,9% od ukupno ostvarenih 28,2 milijardi kuna kod 96.758 poduzetnika u 2010. godini.

Tablica 10. Rang lista prvih deset poduzetnika po dobiti razdoblja 2010.

Rbr. Naziv Mjesto Dobit razdoblja (u kunama)

1. Hrvatski Telekom d.d. ZAGREB 1.864.032.217

2. INA d.d. ZAGREB 1.767.154.801

3. HRVATSJKA ELEKTROPRIVREDA d.d. ZAGREB 986.751.220

4. VIPnet d.o.o. ZAGREB 557.166.604

5. Pliva Hrvatska d.o.o. ZAGREB 555.019.887

6. ADRIS GRUPA d.d. ROVINJ 474.199.308

7. SN Holding d.d. ZAGREB 440.984.716

8. HEP-Proizvodnja d.o.o. ZAGREB 428.754.151

9. KONZUM D.D. ZAGREB 412.794.136

10. BOUYGUES TRAVAUX PUBLICS, Podružnica u Hrvatskoj ZAGREB 386.432.849

Ukupna dobit prvih deset poduzetnika 7.873.289.889

3.5. Troškovi osoblja poduzetnika Hrvatske

Poznato je da se u analizi poslovanja osim veličine i strukture prihoda posvećuje jednako tako velika pozornost kretanju visine i strukture rashoda. U analizi strukture ukupnih rashoda, posebna se pozornost posvećuje rashodima za troškove rada koje u ovom prikazu nazivamo troškovi osoblja, a čine ih neto plaće i porezi i doprinosi iz plaća i na plaće.

U strukturi ukupnih rashoda u posljednjih pet godina udio troškova osoblja u ukupnim rashodima poduzetnika obveznika poreza na dobit kretao se oko 12,5%. Tako se u 2005. godini 12,3% ukupnih rashoda odnosilo na troškove osoblja koji su povećani u 2010. godini na 13,5%. Posljedica je to poslovne politike poduzetnika koja ima stabilan relativan udjel izdataka za troškove osoblja koji nisu u korelaciji s ukupnim financijskim rezultatima s jedne strane i smanjenih materijalnih troškova i usluga zbog smanjenja proizvodnje s druge strane. U 2010. godini u odnosu na 2009. godinu došlo je zbog smanjenja broja zaposlenih od 2,9% do apsolutnog smanjenja izdataka za troškove osoblja za 3,4% i smanjenja mase novca za neto plaće za 2,6%.

Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika primili u 2010. godini prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.664 kune što je nominalno 0,2% više nego 2009. godine (uslijed rasta cijena od 1,1% to je realno smanjenje za 0,9%).

Tablica 11. Troškovi osoblja poduzetnika Hrvatske 2006. – 2010. godine (iznosi u milijunima kuna) Opis 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupni rashodi 550.941 610.103 662.638 602.979 593.810

Troškovi osoblja 66.667 76.445 83.070 82.833 80.032

Udjel troškova osoblja u ukupnim rashodima (u %) 12,1 12,5 12,5 13,7 13,5

Neto plaće i nadnice 39.977 45.595 49.629 49.427 48.124

Broj radnika 844.307 888.798 898.155 885.289 859.808

Prosječna mjesečna neto plaća u kunama 3.946 4.275 4.605 4.653 4.664

12

3.6. Stanje zaliha kod poduzetnika Hrvatske Analiza rezultata poslovanja poduzetnika Hrvatske obuhvaća i pregled podatka o bruto investicijama koje obuhvaćaju investicije u kratkotrajnu imovinu, zapravo zalihe i investicije u novu dugotrajnu imovinu.

Analiza investicija u kratkotrajnu imovinu jest analiza zaliha. Prema najnovijim podacima vidljivo je da su ukupne zalihe na kraju 2010. godine iznosile 101,9 milijardi kuna što je za gotovo 1,9 milijardi ili 1,9% više nego na početku te godine. Rezultat je to s jedne srane smanjenja gotovih proizvoda za 5,1% zbog smanjene gospodarske aktivnosti, te povećanja zaliha trgovačke robe za 4,9% zbog pada prometa u trgovini na malo uslijed smanjene domaće potražnje izazvane gospodarskom krizom i povećanim brojem nezaposlenih.

U strukturi ukupnih zaliha krajem 2010. godine kao i svih proteklih godina najveći udjel ima trgovačka roba 35,8% vrijednosti ukupnih zaliha, zatim slijede proizvodnja u tijeku 27,7%, gotovi proizvodi 13,5% udjela, sirovine i materijal 16,2% udjela, predujmovi za zalihe 1,7% udjela a ostala imovina namijenjena prodaji 4,2% udjela i biološka imovina 0,8% udjela u ukupnim zalihama poduzetnika Hrvatske obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava.

Tablica 12. Stanje zaliha kod poduzetnika Hrvatske (iznosi u milijunima kuna, struktura u %) 31.12.2009. 31.12.2010.

Vrsta zaliha Iznos Struktura Iznos Struktura

Indeks 2010/09.

Sirovine i materijal 16.406 16,4 16.545 16,2 100,8

Proizvodnja u tijeku 28.092 28,1 28.224 27,7 100,5

Gotovi proizvodi 14.494 14,5 13.753 13,5 94,9

Trgovačka roba 34.791 34,8 36.501 35,8 104,9

Predujmovi za zalihe 1.753 1,8 1.774 1,7 101,2

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 3.775 3,8 4.281 4,2 113,4

Biološka imovina 734 0,7 861 0,8 117,2

Ukupne zalihe 100.045 100,0 101.940 100,0 101,9

3.7. Investicije poduzetnika Hrvatske u dugotrajnu imovinu U poslovnom procesu nužno je kontinuirano investirati u kratkotrajnu imovinu i povremeno u dugotrajnu imovinu. Investicije u novu dugotrajnu imovinu preduvjet su buduće proizvodnje, kako zamjene postojeće dugotrajne imovine da se održi proizvodnja na sadašnjoj razini tako i ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta.

Treba naglasiti da su poduzetnici u kriznoj 2010. godini izdvojili 37,8 milijardi kuna u dugotrajnu imovinu što je prema prethodnoj godini smanjenje od 25,2%. Te investicije ostvarilo je 23.523 poduzetnika ili 24,3% od ukupno 96.758 poduzetnika u 2010. godini. Smanjenje investicija poduzetnika jedan je od razloga smanjenja gospodarske aktivnosti, budući da su investicijska potražnja i osobna potrošnja glavni generatori relativno visokog gospodarskog rasta u zadnjih pet godina temeljenog na većoj potrošnji od proizvodnje što iz godine u godinu povećava vanjsko zaduženje države.

Tablica 13. Investicije u novu dugotrajnu imovinu poduzetnika Hrvatske 2006. - 2010. godine

Opis 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Investicije u novu dugotrajnu imovinu u milijunima kuna 64.426 75.481 89.656 50.521 37.785

Broj investitora 28.758 30.303 20.194 25.749 23.523

Udjel broja investitora u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske u % 36,6 36,3 32,6 28,2 24,3

13

3.8. Stanje imovine i izvora sredstava poduzetnika Hrvatske Poduzetnici Hrvatske imali su na kraju 2010. godine vrijednost ukupne aktive od 1.072 milijarde kuna. U strukturi aktive najveći udjel ima 65,3% dugotrajna imovina, zatim slijede 33,7% udjel kratkotrajne imovine, 0,9% plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi i 0,1% potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital.

U usporedbi sa stanjem sredstava s početka 2010. godine zadržana je gotovo ista struktura imovine. Međutim, struktura imovine i dalje je relativno nepovoljna jer je prevelik udio dugotrajne imovine.

Imovina33,71,0

65,3

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Ostala imovina

Izvori sredstava 5,0

26,9

32,435,7

Kapital i rezerve Dugoročne obvezeKratkoročne obveze Ostali izvori

Slika 4. Stanje imovine i izvora sredstava poduzetnika Hrvatske krajem 2010. godine

Tablica 14. Imovina poduzetnika Hrvatske na kraju 2010. godine (iznosi u milijunima kuna) Stanje 31.12. Struktura u % Imovina

2009. 2010. Indeks 31.12.2009. 31.12.2010.Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital 1.092 605 55,4 0,1 0,1

Dugotrajna imovina 680.314 700.543 103,0 65,2 65,3

Kratkotrajna imovina 353.030 361.779 102,5 33,8 33,7

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi

8.752 9.472 108,2 0,8 0,9

Ukupno aktiva 1.043.188 1.072.400 102,8 100,0 100,0

Imovina poduzetnika, krajem 2009 godine od 1.072 milijarde kuna imala je svoje izvore u vlastitom kapitalu i rezervama 383,4 milijardi kuna (udjel 35,7%), u dugoročnim obvezama 288,7 milijardi kuna (udjel 26,9%), u kratkoročnim obvezama 347,2 milijarde (udjel 32,4%), u odgođenom plaćanju troškova 39,6 milijardi kuna (udjel 3,7%) i u 13,6 milijardi kuna rezerviranja (udjel 1,3%).

U usporedbi sa stanjem izvora sredstava s krajem 2009. godine došlo je do negativnog pomaka u smanjenju relativnog udjela vlastitog kapitala i rezervi i povećanju relativnog udjela kratkoročnih i dugoročnih obveza što govori o većoj zaduženosti te većim troškovima financiranja s jedne strane i s druge strane nepravovremenim podmirivanjem obveza prema dobavljačima.

14

Tablica 15. Kapital i obveze poduzetnika Hrvatske na kraju 2010. godine (iznosi u milijunima kuna) Stanje 31.12. Struktura u %

Kapital i obveze 2009. 2010. Indeks 31.12.2009. 31.12.2010.

Kapital i rezerve 385.633 383.429 99,4 37,0 35,7

Rezerviranja 13.063 13.589 104,0 1,3 1,3

Dugoročne obveze 275.871 288.681 104,6 26,4 26,9

Kratkoročne obveze 329.638 347.150 105,3 31,6 32,4

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 38.983 39.551 101,5 3,7 3,7

Ukupno pasiva 1.043.188 1.072.400 102,8 100,0 100,0

Struktura je imovine i kapitala i obveza poduzetnika kao i proteklih godina nepovoljna. Prevelik je udjel dugotrajne imovine u strukturi imovine. Istodobno je nepovoljna struktura kapitala i obveza jer prevladavaju tuđa sredstva (dugoročne i kratkoročne obveze) u odnosu na vlastita (kapital i rezerve). Naime, dugoročne i kratkoročne obveze bile su veće od vlastitog kapitala i rezervi za 219 milijardi kuna u 2009. godini a taj odnos je i pogoršan u 2010. godini kada su ukupne obveze bile veće za 253 milijardi kuna od vlastitog kapitala i rezervi.

3.9. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika Hrvatske Poslovne rezultate (ukupan prihod, ukupan rashod, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) pojedinog poduzetnika pratimo iz godišnjeg financijskog izvještaja, a zbirne rezultate poduzetnika pratimo prema pretežitoj djelatnosti u kojima su poduzetnici registrirani odnosno u kojoj ostvaruju najveću novostvorenu vrijednost. Temeljem tih financijskih podataka utvrđuje se i uspjeh ili neuspjeh poslovanja u nekoj poslovnoj godini kako za pojedinog poduzetnika, tako i za grupaciju poduzetnika (djelatnosti).

Poslovne rezultate možemo mjeriti i izvedenim pokazateljima, stavljanjem u odnos određenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja. Na taj način moguće je utvrditi npr. produktivnost po zaposlenom za poduzetnika, produktivnost za njegovu grupaciju (djelatnost) i utvrditi njegov položaj u odnosu na prosjek grupacije i komparirati ga s drugim poduzetnicima iste branše.

U ovom prikazu izvedeni su pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti za sve poduzetnike Hrvatske obveznike poreza na dobit bez banaka i osiguranja.

Ako se promatraju izvedeni financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja u 2010. godinu u odnosu na 2009. godinu, možemo zaključiti da je 2010. godina bila znatno lošija od prethodne 2009. godine. Smanjena je rentabilnost prometa, rentabilnost ukupne imovine i rentabilnost vlastitog kapitala (imamo negativne stope rentabilnosti nakon devet uspješnih godina). Smanjena je ekonomičnosti poslovanja i produktivnost rada po zaposlenom mjerena ukupnim prihodom i neto dobiti (dobit razdoblja – nakon oporezivanja minus gubitak). Podaci za 2010. godinu još jednom su potvrdili da je u prosjeku uspješnost svih poduzetnika Hrvatske, bez banaka i osiguravajućih društava, smanjena i najmanja u proteklih deset godina. Inače i u proteklim godinama uspješnost naših poduzetnika mjerila se relativno malim ali pozitivnom pokazateljima uspješnosti poslovanja.

15

Tablica 16. Pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja poduzetnika RH 2008. – 2010.

Opis 2009. 2010.

1. Produktivnost rada –ukupan prihod po zaposlenom u kunama 689.207 695.722

2. Produktivnost rada – dobit ili gubitak razdoblja po zaposlenom u kunama 2.755 -1.934

3. Ekonomičnost poslovanja u % 101,19 100,74

4. Rentabilnost prometa neto u %, na 1 decimalu 0,40 -0,28

5. Rentabilnost ukupne imovine neto u %, na 1 decimalu 0,23 -0,16

6. Rentabilnost vlastitog kapitala u %, na 1 decimalu 0,61 -0,42

4. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE PO DJELATNOSTIMA Analiza financijskih rezultata poduzetnika Hrvatske obveznika poreza na dobiti, bez banaka i osiguravajućih društava, po djelatnostima pokazuje da su tri najznačajnije djelatnosti, prerađivačka industrija, trgovina i informacije i komunikacije i one sudjeluju s preko 50% udjela u ukupnim rezultatima poslovanja, što je konstanta u posljednjih deset godina. Tako je bilo i u 2010. godini kada su te tri djelatnosti sudjelovale sa 45,1% u ukupnom broju poduzetnika, sa 53,1% u broju zaposlenih, 65,7% u ukupnom prihodu, 66,5% u ukupnim rashodima, 58,1% dobiti nakon oporezivanja, 55,5% gubitaka nakon oporezivanja i 44,3% u ukupnim investicijama. Po poslovnim rezultatima ističu se također građevinarstvo i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti dok je značaj ostalih djelatnosti mali.

Svi poslovni subjekti razvrstani su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007 u jednu djelatnost po principu pretežnosti odnosno u onu u kojoj ostvaruju najveću dobit. Godišnji financijski izvještaji sastavljeni su i obrađeni prema toj pretežitoj djelatnosti iako su i druge djelatnosti kojima se bavi poduzetnik imale svoj udio u ukupnim financijskim rezultatima. Bez obzira na ta analitička ograničenja, podaci daju dobru sliku strukture gospodarstva po djelatnostima. U posljednjim godinama imamo dominaciju poduzetnika u trgovini u kojoj je registriran svaki treći poduzetnik.

Udjeli izabranih djelatnosti u poslovanju poduzetnika Hrvatske u 2010. godini

12,127,3 25,6 25,8 27,4 32,2

21,5

28,9

22,135,4 35,5

19,219,6

16,3

4,7 4,211,5 3,7

6,5

54,9 46,934,3 34,5 41,9 44,5

55,7

3,74,1

0%

20%

40%

60%

80%

100%

poduzetnici zaposleni prihodi rashodi dobit nakonporeza

gubitaknakonporeza

investicije

prerađivačka industrija trgovina informacije i komunikacije ostal

Slika 5. Udjeli izabranih djelatnosti u poslovanju poduzetnika Hrvatske u 2010. godini

Podaci za 2010. godinu to su i potvrdili. Od 96.758 poduzetnika njih je 27.955 (28,9%) bilo u trgovini, zatim slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 13.818 poduzetnika (14,3%), građevinarstvo sa 12.439 poduzetnika (12,9%) i prerađivačka industrija sa 11.686 poduzetnika (12,1%).

16

Tablica 17. Broj poduzetnika RH koji su poslovali s dobiti i s gubitkom razdoblja u 2010. po djelatnostima Broj poduzetnika koji su poslovali Područje djelatnosti Ukupan broj

poduzetnika s dobiti s gubitkom

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2.526 1.547 979B Rudarstvo i vađenje 257 127 130C Prerađivačka industrija 11.686 7.361 4.325D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 267 95 172E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 558 359 199

F Građevinarstvo 12.439 6.048 6.391G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikla 27.955 16.657 11.298

H Prijevoz i skladištenje 3.820 2.444 1.376I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 5.418 2.454 2.964J Informacije i komunikacije 3.935 2.514 1.421K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 669 435 234L Poslovanje nekretninama 4.669 1.466 3.203M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 13.818 9.172 4.646N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3.592 1.857 1.735O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 57 47 10P Obrazovanje 894 605 289Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.028 718 310R Umjetnost, zabava i rekreacija 878 436 442S Ostale uslužne djelatnosti 2.292 1.199 1.093Ukupno 96.758 55.541 41.217

Promatramo li poslovnu 2010. godinu, od ukupnog broja poduzetnika njih 55.541 (57,4%) poslovalo je s dobiti, a 41.217 (42,6%) završilo je poslovanje s gubicima. Od ukupnog broja dobitaša najviše je poduzetnika iz trgovine njih 16.657 (30,0%), zatim slijedi stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 9.172 poduzetnika (16,5%) te prerađivačka industrija sa 7.361 poduzetnika (13,3%) i građevinarstvo sa 6.048 poduzetnika (10,9%). Redoslijed prve četiri djelatnosti u kojima je najveći broj gubitaša u 2010. godini je sljedeći, na prvom je mjestu trgovina sa 11.298 (27,4%) gubitaša zatim slijedi djelatnost građevinarstva sa 6.391 poduzetnika (15,5%) i na trećem mjestu su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 4.646 poduzetnika (11,3%) te prerađivačka industrija sa 4.325 poduzetnika (10,5%).

Analiza podataka za protekle godine o visini ostvarene dobiti i gubitka nakon oporezivanja te njihova salda – konsolidiranog financijskog rezultata ili neto dobiti sektora, potvrdila je da su najvažnije djelatnosti prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i informacije i telekomunikacije. U devet djelatnosti ostvarena je neto dobit razdoblja dok je u deset ostvaren neto gubitak razdoblja u 2010. godini.

Kad se analizira konsolidirani financijski rezultat (saldo dobiti i gubitka) ili neto dobiti sektora u 2010., na prvom mjestu su informacije i telekomunikacije, na dugom mjestu su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, a na trećem mjestu je djelatnost opskrbe električnom energijom. Informacije i komunikacije imale su 3,2 milijardi dobiti i 1,1 milijardu gubitaka te 2,1 milijardu neto dobiti, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti imale su 3,2 milijardu dobiti i 1,3 milijardi gubitaka te 1,9 milijardi neto dobit i opskrba električnom energijom koja je imala 1,7 milijardi dobiti i 247 milijuna gubitaka te 1,5 milijardi neto dobiti.

17

Tablica 18. Dobit i gubitak poduzetnika RH u 2010. godini po djelatnostima iznosi u milijunima kuna

Područje djelatnosti Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

Konsolidirani financijski rezultat –

dobit ili gubitak razdoblja

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 503 569 -65

B Rudarstvo i vađenje 102 508 -406

C Prerađivačka industrija 7.733 9.614 -1.881

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1.715 247 1.468

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 451 225 226

F Građevinarstvo 2.022 3.292 -1.270

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 5.417 5.851 -433

H Prijevoz i skladištenje 1.098 780 319

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 475 2.213 -1.738

J Informacije i komunikacije 3.252 1.105 2.147

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 828 535 293

L Poslovanje nekretninama 477 2.466 -1.989

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3.227 1.328 1.898

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 300 553 -252

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 20 3 17

P Obrazovanje 59 32 27

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 152 67 85

R Umjetnost, zabava i rekreacija 251 392 -141

S Ostale uslužne djelatnosti 119 88 31

Ukupno 28.203 29.866 -1.663

Analiza podataka za 2010. godinu o visini ostvarene dobiti i gubitka nakon oporezivanja te njihova salda – konsolidiranog financijskog rezultata ili neto dobiti sektora, pokazuje da su najvažnije djelatnosti opskrba električnom energijom, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i informacije i telekomunikacije koje su zajedno ostvarile 29,0% dobiti razdoblja – dobiti nakon oporezivanja i 8,9% gubitka razdoblja – gubitka nakon oporezivanja te 5,4 milijardi kuna neto dobiti (dobit minus gubitak) dok su svi poduzetnici imali 1,7 milijardi neto gubitka.

Prerađivačka industrija u 2010. godini ostvarila je 27,4% udjela u ukupnoj dobiti i 32,2% ukupnih gubitaka, trgovina 19,2% udjela u ukupnoj dobiti i 19,6% ukupnih gubitaka te informacije i komunikacije sa 11,5% udjela u ukupnoj dobiti i 3,7% ukupnih gubitaka.

Osnovana je karakteristika poslovanja poduzetnika po djelatnostima u 2010. godini nastavak negativnog trenda započetog u 2009. godini kojim se smanjuje dobit uz istodobno povećanje gubitaka tako da je nakon neto dobiti u 2009. godini ostvaren neto gubitak.

U odnosu na prethodnu 2009. godinu poduzetnici Hrvatske smanjili su dobit razdoblja za 13,8% ali i povećali gubitke nakon oporezivanja za 33,6% pa je nakon neto dobit od 2,4 milijardi kuna ostvareno 1,7 milijardi neto gubitka. Najveći utjecaj na ukupne negativne rezultate imale su djelatnosti koje su od neto dobiti u 2009. godini ostvarile neto gubitak u 2010. godini. To su trgovina sa 1,5 milijardi kuna neto dobiti u 2009. na 433 milijuna kuna neto gubitka u 2010. godini i građevinarstvo sa 50 milijuna kuna neto dobiti u 2009. na 1,3 milijardi kuna neto gubitka u 2010. godini. Osim toga na formiranje ukupnog neto gubitka poduzetnika imale su djelatnosti koje su poslovale negativno u 2009. i 2010. godine ali su znatno povećale neto gubitke u 2010. godini, prerađivačka industrija 193,1%, poslovanje nekretninama 271,1% i djelatnost pružanja smještaja i usluživanja hrane 151,7%.

18

Najbolje rezultate u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu imala je djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 1,5 milijardi kuna neto dobiti odnosno za 525,6% više nego 235 milijuna kuna u 2009. godini.

Tablica 19. Udjeli dobiti i gubitaka poduzetnika Hrvatske u 2010. godini po djelatnostima (indeksi 2009. godina = 100,0; udjeli u %, RH 2010. god = 100,0%)

Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Područje djelatnosti Indeks Udjel Indeks Udjel

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 113,8 1,8 74,1 1,9

B Rudarstvo i vađenje 12,5 0,4 164,5 1,7

C Prerađivačka industrija 125,9 27,4 141,7 32,2

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 366,1 6,1 105,6 0,8

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadomte djelatnosti sanacije okoliša 117,3 1,6 106,1 0,8

F Građevinarstvo 89,9 7,2 149,6 11,0

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 97,5 19,2 143,9 19,6

H Prijevoz i skladištenje 110,9 3,9 74,7 2,6

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 87,4 1,7 131,1 7,4

J Informacije i komunikacije 139,2 11,5 79,5 3,7

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 201,3 2,9 147,6 1,8

L Poslovanje nekretninama 103,7 1,7 206,6 8,3

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 102,5 11,4 112,2 4,4

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 100,5 1,1 127,4 1,9

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 117,2 0,1 122,1 0,0

P Obrazovanje 112,2 0,2 110,6 0,1

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 103,6 0,5 140,6 0,2

R Umjetnost, zabava i rekreacija 120,5 0,9 121,8 1,3

S Ostale uslužne djelatnosti 102,1 0,4 110,7 0,3

Ukupno 113,8 100,0 133,6 100,0

U 2010. godini bilo je kod 96.758 poduzetnika 859.808 zaposlena (na temelju sati rada). Najveći broj zaposlenih kao i u proteklim godinama imamo u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Tako je bilo i u 2010. godini, prerađivačka industrija imala je najviše zaposlenih 234.356 (27,3%), slijedi trgovina 190.346 zaposlenih (22,1%) i građevinarstvo 93.747 (10,9%) zaposlenih.

U 2010. godini smanjen je prema prethodnoj godini ukupan broj zaposlenih (na temelju sati rada) za 25.481 zaposlenih ili 2,9%. Prerađivačka industrija smanjila je broj zaposlenih na temelju sati rada u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu za 3,9%, trgovina za 2,1% i građevinarstvo za 10,6%.

19

Tablica 20. Broj zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske u 2010. godini po djelatnostima

Područje djelatnosti Broj zaposlenih Udjeli u % Indeks 2009 = 100,0

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 28.313 3,3 98,2

B Rudarstvo i vađenje 6.073 0,7 90,2

C Prerađivačka industrija 234.356 27,3 96,1

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16.279 1,9 99,6

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 18.588 2,2 99,3

F Građevinarstvo 93.747 10,9 89,4

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 190.346 22,1 97,9

H Prijevoz i skladištenje 61.605 7,2 97,3

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 43.919 5,1 100,9

J Informacije i komunikacije 31.952 3,7 103,4

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 6.276 0,7 89,2

L Poslovanje nekretninama 16.089 1,9 93,4

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 47.521 5,5 101,4

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 33.896 3,9 103,5

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 501 0,1 110,8

P Obrazovanje 4.882 0,6 108,8

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 7.763 0,9 105,8

R Umjetnost, zabava i rekreacija 10.244 1,2 100,3

S Ostale uslužne djelatnosti 7.458 0,9 98,8

Ukupno 859.808 100,0 97,1

Analiza veličine ukupnih prihoda i rashoda u 2010. godini pokazala je kao i prijašnjih godina da su najvažniji sektori trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo što je i razumljivo imajući u vidu prirodu tih djelatnosti koje imaju velike rashode pa kad tome dodaju i svoju dodanu vrijednost imaju i velike prihode.

U 2010. godini poduzetnici Hrvatske ostvarili su 598,2 milijardi kuna ukupnih prihoda i 593,8 milijardi kuna ukupnih rashoda. U tome je najveći dio prihoda i rashoda trgovine (211,7 milijardi kuna prihoda i 210,9 milijardi kuna rashoda), zatim prerađivačke industrije (152,9 milijardi kuna prihoda i 153,1 milijardi kuna rashoda) i građevinarstva (50,0 milijarde kuna prihoda i 50,8 milijardi kuna rashoda).

U 2010. godini poduzetnici Hrvatske su prema prethodnoj godini smanjili ukupne prihode za 2,0% i ukupne rashode za 1,5%. Veće smanjenje prihoda od rashoda pridonijelo je manje uspješnoj godini od prethodne 2009. godine.

Od značajnijih navedenih djelatnosti imamo u prerađivačkoj industriji (smanjenje prihoda 1,9% i rashoda 2,1%), u trgovini (smanjenje prihoda 1,1% i rashoda 0,2%), i u građevinarstvu (smanjenje prihoda 21,0% i rashoda 19,0%). Djelatnost informacija i komunikacija je imala veće povećanje prihoda od povećanja rashoda (povećanje prihoda 4,7% i povećanje rashoda 4,2%) što je uzrok znatno većoj neto dobiti te djelatnosti nego prethodne godine.

20

Tablica 21. Ukupni prihodi i rashodi poduzetnika Hrvatske u 2010. godini po djelatnostima (iznosi u milijunima kuna)

Indeks 2009.=100,0 Područje djelatnosti Ukupni prihodi

Ukupni rashodi Prihodi Rashodi

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 15.667 15.650 106,7 104,8

B Rudarstvo i vađenje 5.137 5.594 62,8 74,6

C Prerađivačka industrija 152.976 153.147 101,9 102,1

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 28.398 26.508 108,2 102,3

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 7.507 7.204 109,0 108,3

F Građevinarstvo 50.045 50.842 79,0 81,0

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 211.733 210.920 98,9 99,8

H Prijevoz i skladištenje 28.995 28.463 102,2 100,7

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 13.101 14.754 101,3 105,6

J Informacije i komunikacije 27.842 24.978 110,2 105,1

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 5.822 5.403 107,4 102,2

L Poslovanje nekretninama 8.755 10.652 84,2 96,4

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 25.376 22.826 91,7 90,9

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 8.471 8.657 104,1 105,5

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 117 94 113,7 113,0

P Obrazovanje 948 906 101,1 100,6

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.893 1.777 104,9 106,1

R Umjetnost, zabava i rekreacija 3.270 3.360 98,7 99,4

S Ostale uslužne djelatnosti 2.134 2.074 94,7 94,9

Ukupno 598.187 593.810 98,0 98,5

U 2010. godini poduzetnici Hrvatske ostvarili su 598,2 milijardi kuna ukupnih prihoda i 593,8 milijardi kuna ukupnih rashoda. U tome je najveći udio prihoda i rashoda trgovine (35,4% prihoda i 35,5% rashoda), zatim prerađivačke industrije (25,6% prihoda i 25,8% rashoda) i građevinarstva (8,4% prihoda i 8,6% rashoda).

Tablica 22. Udjeli ukupnih prihoda i rashoda poduzetnika Hrvatske u 2010. godini po djelatnostima

Područje djelatnosti Udjeli u ukupnim prihodima u %

Udjeli u ukupnim rashodima u %

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2,6 2,6

B Rudarstvo i vađenje 0,9 0,9

C Prerađivačka industrija 25,6 25,8

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 4,7 4,5

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1,3 1,2

F Građevinarstvo 8,4 8,6

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 35,4 35,5

H Prijevoz i skladištenje 4,8 4,8

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2,2 2,5

J Informacije i komunikacije 4,7 4,2

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1,0 0,9

L Poslovanje nekretninama 1,5 1,8

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4,2 3,8

21

Područje djelatnosti Udjeli u ukupnim prihodima u %

Udjeli u ukupnim rashodima u %

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,4 1,5

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0,0 0,0

P Obrazovanje 0,2 0,2

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0,3 0,3

R Umjetnost, zabava i rekreacija 0,5 0,6

S Ostale uslužne djelatnosti 0,4 0,3

Ukupno 100,0 100,0

Temeljem podataka iz prethodnih godina o broju investitora uočava se činjenica da tek jedna trećina poduzetnika investira u dugotrajnu imovinu. Slično je bilo i u 2010. godini kada je od 96.758 poduzetnika njih 23.523 (24,3) imalo investicije u novu dugotrajnu imovinu. Investirano je 37,8 milijardi kuna što je 25,2% manje nego prethodne 2009. godine.

Najviše su investirali poduzetnici iz prerađivačke industrije 8,1 milijardu kuna (21,5% ukupnih investicija) što je smanjenje prema 2009. godini za 24,7%. Slijede poduzetnici iz građevinarstva sa 6,3 milijarde kuna (16,6% ukupnih investicija) i u odnosu na 2009. godinu smanjenje za 39,3%. Interesantno je, da se i dalje proces investicija u trgovini nastavlja gradnjom trgovinskih centara pa je ona na trećem mjestu po visini ulaganja i u 2010. godini. Trgovina je izdvojila za dugotrajnu imovinu u 2010. godini 6,2 milijarde kuna što je 16,3% ukupnih ulaganja u toj godini, a u odnosu na 2009. godinu smanjenje od 16,6%.

Tablica 23. Investicije poduzetnika RH u dugotrajnu imovinu u 2010. godini po djelatnostima (iznosi u milijunima kuna)

Područje djelatnosti Investicije u novu dugotrajnu imovinu

Udjeli u %

Indeks 2009=100,0

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.185 3,1 90,0

B Rudarstvo i vađenje 508 1,3 75,5

C Prerađivačka industrija 8.124 21,5 75,3

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1.849 4,9 70,7

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1.506 4,0 83,7

F Građevinarstvo 6.272 16,6 60,7

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 6.177 16,3 83,4

H Prijevoz i skladištenje 3.344 8,8 93,1

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.614 4,3 55,7

J Informacije i komunikacije 2.458 6,5 90,7

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 84 0,2 111,1

L Poslovanje nekretninama 2.786 7,4 66,7

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 854 2,3 84,2

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 358 0,9 86,3

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 0,0 62,5

P Obrazovanje 58 0,2 270,4

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 90 0,2 84,8

R Umjetnost, zabava i rekreacija 444 1,2 95,8

S Ostale uslužne djelatnosti 74 0,2 59,9

Ukupno 37.785 100,0 74,8

22

U 2010. godini je ukupno 859.808 zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava Hrvatske primilo prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.664 kune što je nominalno 0,2% više nego 2009. godine (uslijed rasta cijena od 1,1% to je realno smanjenje za 0,9%).

Analiza prosječnih mjesečnih neto plaća po područjima djelatnosti jednako je tako zanimljiva, a višegodišnji rezultati pokazuju da tri djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo) koje zapošljavaju preko 50% ukupno zaposlenih za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske.

Navedene tri djelatnosti zapošljavale su 53,1% ukupno zaposlenih u 2010. godini i imale su rast plaća prema prethodnoj godini (prerađivačka industrija 0,8%, trgovina 1,0% a građevinarstvo smanjenje prosječne mjesečne neto plaće za 2,0%). Unatoč navedenom rastu, zaposlenici u tim sektorima imali su niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka svih poduzetnika kao i prijašnjih godina i to u prerađivačkoj industriji za 1,8%, trgovini 9,3% i građevinarstvu 12,3%.

Tradicionalno najveće plaće ostvaruju zaposleni u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije te u djelatnosti informacija i komunikacija. Tako je bilo i u 2010. godini kada su zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije imali prosječne mjesečne neto plaće veće od prosjeka za 43,4% a zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija imali su prosječne mjesečne neto plaće za 43,7% iznad prosjeka svih zaposlenih. Interesantno je da su zaposleni u djelatnosti poslovanja s nekretninama ostvarili neto gubitak i to veći nego 2009. godine, ali su povećali svoje plaće za 23,0% i primili najveće plaće od 12.019 kuna što je čak 157,7% više od prosjeka svih zaposlenih.

Tablica 24. Prosječne mjesečne neto plaće poduzetnika Hrvatske u 2010. godini po djelatnostima

Područje djelatnosti Prosječne mjes. neto

plaće u kunama

Odnos prema prosjeku

HR = 100,0% Indeks

2009 = 100,0

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4.341 -6,9 101,2

B Rudarstvo i vađenje 6.925 48,5 107,1

C Prerađivačka industrija 4.580 -1,8 100,8

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 6.687 43,4 99,2

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 4.901 5,1 100,0

F Građevinarstvo 4.091 -12,3 98,0

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 4.230 -9,3 101,0

H Prijevoz i skladištenje 5.585 19,7 98,8

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4.105 -12,0 101,2

J Informacije i komunikacije 6.703 43,7 100,2

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 6.577 41,0 101,1

L Poslovanje nekretninama 12.019 157,7 123,0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 5.472 17,3 97,0

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3.500 -25,0 101,2

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 4.841 3,8 103,0

P Obrazovanje 3.530 -24,3 92,3

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 4.543 -2,6 103,2

R Umjetnost, zabava i rekreacija 4.151 -11,0 99,0

S Ostale uslužne djelatnosti 3.628 -22,2 99,6

Ukupno 4.664 100,0 100,2

23

5. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE PO VELIČINI Gospodarstvo Hrvatske u posljednjem desetljeću karakterizira tranzicijski proces u kome je i pretvorba postojećih poduzetnika državnog vlasništva u privatno vlasništvo s jedne strane i istodobno osnivanje većeg broja novih malih poduzetnika u privatnom vlasništvu. Posljedica navedenih kretanja odražava se i u ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika prema veličinama poduzetnika. Povećava se udjel malih poduzetnika u financijskim rezultatima, ali je osnovna karakteristika posljednjih dvanaest godina dominantna uloga velikih poduzetnika. To potvrđuju i ostvareni financijski rezultati za 2010. godinu.

Veliki su poduzetnici ostvarili 4,8 milijardi kuna konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti razdoblja (razlika između ukupne dobiti i ukupnog gubitka velikih poduzetnika), srednje veliki imali su 4,0 milijarde neto gubitka kao i mali 2,5 milijardi neto gubitka pa je ukupan rezultat bio 1,7 milijarde kuna neto gubitka svih poduzetnika u 2010. godini.

Ti podaci pokazuju da je 2010. godina bila znatno manje uspješnija za sektore malih i srednje velikih a puno uspješnija za sektor velikih poduzetnika. Veliki su povećali neto dobit za 311,3%, a mali i srednje veliki su nakon neto dobit u 2009. godini ostvarili neto gubitak u 2010. godini.

0,41,4

98,2

33,9

18,9

47,2

48,4

18,3

33,3

47,4

19,0

33,6

47,7

14,8

37,5

28,8

27,5

43,7

56,2

13,4

30,4

0,010,020,030,040,050,060,070,080,090,0

100,0

poduzetnici zaposleni prihodi rashodi dobit gubitak investicije

Udjeli u financijskim rezultatima poduzetnika Hrvatske u 2010. godini prema veličini poduzetnika u %

veliki srednji mali

Slika 6. Izabrani pokazatelji poslovanja poduzetnika Hrvatske prema

veličini poduzetnika u 2010. godini

Tablica 25. Konsolidirani financijski rezultati – dobit ili gubitak razdoblja poduzetnika RH 2006. – 2010. – po veličinama (iznosi u milijunima kuna)

Godina Ukupno Mali Srednje veliki Veliki

2006. 19.885 5.952 3.056 10.878

2007. 24.679 7.092 4.256 13.416

2008. 16.314 5.091 2.754 8.469

2009. 2. 439 687 573 1.179

2010. - 1.663 - 2.486 - 4.025 4.848

Najveći pozitivan doprinos ukupnim rezultatima iskazanim u ukupnoj neto dobiti razdoblja dali su veliki poduzetnici kod kojih je bilo zaposleno 287.341 djelatnika, ostvaren ukupni prihod od 289,4 milijardi kuna, ostvareno 13,5 milijardi kuna dobiti razdoblja, 8,6 milijardi kuna gubitka razdoblja i 4,8 milijardi kuna neto dobiti razdoblja - razlika između dobiti i gubitaka.

Veliki poduzetnici u odnosu na 2009. godinu smanjili su broj zaposlenih 4,3%, povećali ukupan prihod 1,3%, povećali dobit razdoblja za 39,5%, povećali gubitak razdoblja za 1,7% i povećali neto dobiti razdoblja razlika između dobiti i gubitaka 311,3%.

24

Uloga velikih poduzetnika u ukupnim financijskim rezultatima iz godine u godinu lagano je opadala a povećavao se udjel malih i srednjih poduzetnika. U kriznoj 2010. godini posljedice otežanih uvjeta poslovanja pogodile su prije svega male i srednje velike poduzetnike. Mali su poduzetnici u 2010. godini zapošljavali 415.320 zaposlenika, ostvarili ukupni prihod od 199,3 milijardi kuna, 10,6 milijardi kuna dobiti razdoblja, 13,1 milijardi kuna gubitka razdoblja i 2,5 milijardi kuna neto gubitka - razlika između dobiti i gubitaka.

Mali su poduzetnici u odnosu na 2009. godinu smanjili broj zaposlenih za 0,6%, smanjili ukupan prihod za 3,4%, povećali dobit razdoblja za 1,1%, povećali gubitak razdoblja 33,7% i ostvarili neto gubitak - razlika između dobiti i gubitka, nakon neto dobiti u 2009. godini.

Srednje veliki su poduzetnici u odnosu na 2009. godinu smanjili broj zaposlenih za 5,9%, smanjili ukupan prihod za 7,2%, smanjili dobit razdoblja za 10,9%, povećali gubitak razdoblja 99,2% i ostvarili neto gubitak - razlika između dobiti i gubitka, nakon neto dobiti u 2009. godini.

Tablica 26. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2010. godini po veličini poduzetnika (iznosi u milijunima kuna)

Opis Ukupno Mali Srednje veliki Veliki Broj poduzetnika 96.758 95.004 1.379 375

Broj zaposlenih 859.808 415.320 157.147 287.341

Ukupan prihod 598.187 199.299 109.531 289.358

Ukupni rashodi 593.810 199.394 112.782 281.635

Porez na dobit 6.040 2.391 773 2.876

Dobit razdoblja (nakon oporezivanja) 28.203 10.569 4.184 13.450

Gubitak razdoblja (nakon oporezivanja) 29.866 13.055 8.209 8.603

Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja -1.663 -2.486 -4.025 4.848

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 37.785 11.502 5.060 21.222

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 4.664 3.812 4.813 5.815

Indeksi 2009. godina =100,0 Broj poduzetnika 106,0 106,2 95,4 86,0

Broj zaposlenih 97,1 99,4 94,1 95,7

Ukupan prihod 98,0 96,6 92,8 101,3

Ukupni rashodi 98,5 98,1 96,7 99,5

Porez na dobit 127,7 100,1 94,1 189,4

Dobit razdoblja 113,8 101,1 89,1 139,5

Gubitak razdoblja 133,6 133,7 199,2 101,7

Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja - - - 411,3

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 74,8 90,6 68,6 69,7

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 100,2 98,6 102,1 101,7

Sektor velikih poduzetnika ima dominantnu ulogu u poslovanju poduzetnika posljednjih godina iako je njegova uloga relativno sve manja. U 2010. godini sektor velikih poduzetnika sudjelovao je sa 0,4% udjela u broju poduzetnika, 33,9% u broju zaposlenih, 48,4% u ukupnom prihodu, 47,7% dobiti razdoblja, 28,8% gubitka razdoblja, 56,2% investicija u novu dugotrajnu imovinu te 4,8 milijardi neto dobiti razdoblja (ukupna dobit minus ukupni gubici), dok je ukupni rezultat poduzetnika svih veličina bio gubitak razdoblja od 1,7 milijardi kuna.

Sektor srednje velikih poduzetnika sudjelovao je sa 1,4% udjela u broju poduzetnika, 18,9% u broju zaposlenih, 18,3% u ukupnom prihodu, 14,8 dobiti razdoblja, 27,5% gubitka razdoblja, 13,4% investicija u novu dugotrajnu imovinu te 4,0 milijarde kuna neto gubitka razdoblja.

25

Sektor malih poduzetnika je u 2010. godini sudjelovao sa 98,2% udjela u broju poduzetnika, 47,2% u broju zaposlenih, 33,3% u ukupnom prihodu, 37,5 dobiti razdoblja, 43,7% gubitka razdoblja, 30,4% investicija u dugotrajnu imovinu i 2,5 milijardi kuna neto gubitka razdoblja.

U kriznoj 2010. godini pokazalo se da su se najbolje snašli veliki poduzetnici koji su povećali svoju neto dobit razdoblja za čak 3,6 milijardi kuna ili 311,3%. Ukupan saldo svih poduzetnika s gubicima malih od 2,5 milijardi kuna i gubicima srednje velikih 4,0 milijarde kuna uz neto dobit velikih poduzetnika bio je u 2010. godini neto gubitak od 1,7 milijardi kuna.

Za svoj rad zaposleni kod velikih poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava kao i proteklih godina primili su prema godišnjim financijskim izvješćima najveće prosječne mjesečne neto plaće. Tako je bilo i u 2010. godini kada su prosječne mjesečne neto plaće kod velikih poduzetnika bile 5.815 kuna što je 24,7% više od prosjeka svih poduzetnika (4.664 kune).

Zaposleni kod malih poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava kao i proteklih godina primili su prema godišnjim financijskim izvješćima najmanje prosječne mjesečne neto plaće. Tako je bilo i u 2010. godini kada su prosječne mjesečne neto plaće kod malih poduzetnika bile 3.812 kuna što je 18,3% manje od prosjeka svih poduzetnika (4.664 kuna).

Tablica 27. Udjeli poduzetnika RH razvrstanih po veličini u ukupnim financijskim rezultatima 2010. godine (udjeli u%, HR=100,0%)

Opis Ukupno Mali Srednji Veliki

Broj poduzetnika 100,0 98,2 1,4 0,4

Broj zaposlenih 100,0 47,2 18,9 33,9

Ukupni prihodi 100,0 33,3 18,3 48,4

Ukupni rashodi 100,0 33,6 19,0 47,4

Porez na dobit 100,0 39,6 12,8 47,6

Dobit razdoblja 100,0 37,5 14,8 47,7

Gubitak razdoblja 100,0 43,7 27,5 28,8

Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja 100,0 149,5 242,0 - 291,5

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 100,0 30,4 13,4 56,2

Prosječne mjesečne neto plaće – odnos prema prosjeku svih poduzetnika Hrvatske u % 100,0 -18,3 3,2 24,7

6. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA HRVATSKE PO OBLICIMA VLASNIŠTVA

Gospodarstvo Hrvatske u posljednjem desetljeću karakterizira tranzicijski proces u kome je pretvorba postojećih poduzetnika u državnom vlasništvu u privatno vlasništvo s jedne strane i istodobno osnivanje većeg broja novih poduzetnika u privatnom vlasništvu. Posljedica navedenih kretanja odražava se i u ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika prema vlasničkoj strukturi, u dominantnoj ulozi privatnog sektora i njegovu jačanju te slabljenu državnog sektora.

To potvrđuju i ostvareni financijski rezultati za 2010. godinu, kada je od ukupnog konsolidiranog financijskog rezultata – neto gubitka (razlika između ukupne dobiti i ukupnog gubitka svih poduzetnika) od 1,7 milijardi kuna ostvareno 1,5 milijardi kuna neto gubitka u privatnom sektoru, 6 milijuna neto gubitka u zadružnom sektoru, 429 milijuna kuna neto gubitka u mješovitom sektoru, a državni sektor je imao 237 milijuna neto dobiti.

Za 2010. godinu možemo konstatirati da je bila manje uspješnija od 2009. godine za sve sektore poduzetništva prema vlasništvu osim državnog. Osnovni je razlog tome da su više smanjeni prihodi od smanjenja rashoda što je pridonijelo smanjenu dobiti razdoblja i uz povećane gubitka razdoblja tako da je ukupan financijski rezultat bio 1,7 milijardi kuna neto gubitka razdoblja.

26

Tablica 28. Konsolidirani financijski rezultati - dobit ili gubitak razdoblja poduzetnika Hrvatske 2006. – 2010. po oblicima vlasništva (iznosi u milijunima kuna)

Godina Ukupno Državni sektor Privatni sektor Zadružni sektor Mješoviti sektor

2006. 19.885 201 17.302 9 2.3722007. 24.679 202 21.008 20 3.4492008. 16.314 - 641 16.810 - 2 1472009. 2.439 -933 5.423 -15 - 2.036

2010. -1.663 237 -1.465 - 6 - 429

U ostvarenim rezultatima poduzetnika Hrvatske u 2010. godini najveće je učešće imao privatni sektor u kome je bilo zaposleno 632.392 djelatnika, ostvaren ukupni prihod od 438,6 milijardi kuna, 20,2 milijardi kuna dobiti razdoblja, 21,7 milijardi kuna gubitka razdoblja i 1,5 milijardi kuna neto gubitka - razlika između dobiti i gubitaka.

Poduzetnici privatnog sektora u odnosu na 2009. godinu smanjili su broj zaposlenih 2,6%, te smanjili ukupan prihod za 3,9%, smanjili dobit razdoblja za 2,9%, i povećali gubitak razdoblja za 40,7% i ostvarili neto gubitak - razlika između dobiti i gubitaka od 1,5 milijardi kuna.

Kao što je navedeno, relativan udjel državnog sektora u ukupnim financijskim rezultatima iz godine u godinu opada. Ipak treba konstatirati da je državni sektor u 2010. godini jedini pozitivno poslovao i ostvario 237 milijuna neto dobiti razdoblja prema 933 milijuna kuna neto gubitka razdoblja u prethodnoj 2009. godini. Državni je sektor, u kome je bilo zaposleno 118.898 djelatnika, ostvario ukupni prihod od 60,8 milijardi kuna, 2,3 milijardu kuna dobiti razdoblja, 2,1 milijarda kuna gubitka razdoblja i 237 milijuna kuna neto gubitka - razlika između dobiti i gubitaka. Poduzetnici državnog sektora su u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu imali 3,1% manje zaposlenih, smanjili su ukupan prihod 0,5%, povećali dobit razdoblja za 115,5%, i povećali gubitak razdoblja za 3,7%.

Tablica 29. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2010. godini po oblicima vlasništva (iznosi u milijunima kuna)

Opis Ukupno Državno Privatno Zadružno Mješovito Broj poduzetnika 96.758 797 94.529 788 644

Broj zaposlenih 859.808 118.898 632.392 2.711 105.807

Ukupan prihod 598.187 60.791 438.602 1.879 96.916

Ukupni rashodi 593.810 60.004 435.836 1.876 96.095

Porez na dobit 6.040 551 4.231 9 1.250

Dobit razdoblja 28.203 2.321 20.241 57 5.584

Gubitak razdoblja 29.866 2.084 21.705 63 6.013

Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja -1.663 237 -1.465 -6 -429

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 37.785 8.931 20.831 80 7.943

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 4.664 6.042 4.269 3.525 5.509

Indeksi 2009. godina =100,0

Broj poduzetnika 106,0 106,4 106,0 109,9 99,7

Broj zaposlenih 97,1 96,9 97,4 94,7 96,0

Ukupni prihodi 98,0 99,5 96,1 94,2 107,0

Ukupni rashodi 98,5 97,1 97,5 93,6 104,4

Porez na dobit 127,7 260,4 106,3 145,3 234,7

Dobit razdoblja 113,8 215,5 97,1 179,2 197,8

Gubitak razdoblja 133,6 103,7 140,7 136,4 123,7

Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja - - - 43,3 21,1

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 74,8 59,2 79,9 109,2 85,3

Prosječne mjesečne neto plaće svih poduzetnika 100,2 99,6 100,0 97,1 102,4

27

Privatni sektor ima dominantnu ulogu u poslovanju poduzetnika posljednjih godina i njegova uloga je sve veća. U 2010. godini privatni sektor sudjelovao je sa 97,7% udjela u broju poduzetnika, 73,6% u broju zaposlenih, 73,3% u ukupnom prihodu, 71,8% dobiti razdoblja, 72,7% gubitka razdoblja, i 88,1% neto gubitka razdoblja svih poduzetnika i 55,1% u investicijama u dugotrajnu imovinu.

Za svoj rad zaposleni u privatnom sektoru, kao i proteklih godina, primili su prema godišnjim financijskim izvješćima manje prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka gospodarstva. Tako je bilo i u 2010. godini kada su prosječne mjesečne neto plaće privatnog sektora bile 4.269 kune što je 8,5% manje od prosjeka svih poduzetnika (4.664 kuna).

Državni sektor imao je prije 15 godina dominantnu ulogu u poslovanju poduzetnika i njegova uloga kontinuirano opada. U 2010. godini državni sektor sudjelovao je sa 0,8% udjela u broju poduzetnika, 13,8% u broju zaposlenih, 10,2% u ukupnom prihodu, 8,2% razdoblja, 7,0% gubitka razdoblja te jedini ostvario neto dobit od 237 milijuna kuna, a sudjelovao je i sa 23,6% investicija u dugotrajnu imovinu.

Za svoj rad zaposleni u državnom sektoru kao i proteklih godina primili su prema godišnjim financijskim izvješćima najveće prosječne mjesečne neto plaće. Tako je bilo i u 2010. godini kada su prosječne mjesečne neto plaće državnog sektora bile 6.042 kuna, što je 29,5% više od prosjeka svih poduzetnika (4.664 kuna).

0,8

97,7

0,70,8

13,8

73,6

12,30,3

10,2

73,3

16,2

0,3

10,1

73,4

16,2

0,3

8,2

71,8

19,8

0,2

7,0

72,7

20,1

0,2

23,6

55,1

21,0

0,2

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

poduzetnici zaposleni prihodi rashodi dobit gubitak investicije

Udjeli u financijskim rezultatima poduzetnika Hrvatske u 2010. godini prema veličini poduzetnika u %

državno privatnomješovito zadružno

Slika 7. Izabrani pokazatelji poslovanja poduzetnika Hrvatske

po oblicima vlasništva u 2010. godini

Tablica 30. Udjeli poduzetnika Hrvatske razvrstanih po vlasništvu u 2010. godini (udjeli u %, HR=100,0%)

Opis Ukupno Državno Privatno Zadružno Mješovito Broj poduzetnika 100,0 0,8 97,7 0,8 0,7

Broj zaposlenih 100,0 13,8 73,6 0,3 12,3

Ukupan prihod 100,0 10,2 73,3 0,3 16,2

Ukupni rashodi 100,0 10,1 73,4 0,3 16,2

Porez na dobit 100,0 9,1 70,0 0,1 20,7

Dobit razdoblja 100,0 8,2 71,8 0,2 19,8

Gubitak razdoblja 100,0 7,0 72,7 0,2 20,1

Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja 100,0 -14,2 88,1 0,4 25,8

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 100,0 23,6 55,1 0,2 21,0

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 0,0 29,5 -8,5 -24,4 18,1

28

7. ZAKLJUČAK Učinci svjetske financijske krize započete 2008. godine prelili su se na realni sektor gospodarstva te su u kriznoj 2009. godini ostvarene negativne stope rasta bruto domaćeg proizvoda kod svjetskih gospodarskih velesila SAD-u, Japanu i Europskoj uniji. Poduzimane su različite mjere ekonomske politike te je u 2010. godini započet oporavak svjetskog gospodarstva i u gotovo svim zemljama ostvaren je gospodarski rast. U Hrvatskoj se gospodarska kriza nastavila i u 2010. godini što je dovelo do pada zaposlenosti i do smanjenja bruto domaćeg proizvoda u 2010. godini za 1,2%.

Uz smanjenje domaće potražnje izazvane smanjenjem potrošnje, te povećanje inozemne potražnje zbog gospodarskog opravka u tim zemljama poduzetnici su smanjili uvoz te povećali izvoz. Na toj nižoj razini gospodarske aktivnosti ostvaren je trgovinski suficit od 1,4 milijarde kuna nakon trgovinskog deficita od 16,5 milijardi kuna u 2009. godini.

Inače, i dalje su prisutne osnovne karakteristike poslovanja poduzetnika Hrvatske, dominantna uloga poduzetnika Grada Zagreba, velikih poduzetnika, poduzetnika privatnog sektora te prerađivačke industrije, građevinarstva, trgovine i djelatnosti informacija i komunikacija u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske obveznika poreza na dobit bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija.

29

8. PRILOZI Prilog 1. Zbrojni podaci iz godišnjih financijskih izvještaja za 2010. g. poduzetnika Republike

Hrvatske

GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA Kumulativni obrazac za 2010. godinu o 96.758 poduzetnika Republike Hrvatske

Prethodna godina Tekuća godina Indeksi Broj zaposlenih na kraju razdoblja: 911.058 883.679 97,0 Broj zaposlenih prema satima rada: 885.289 859.808 97,1 iznosi u kunamaOzn. BILANCA - AKTIVA AOP Prethodna godina Tekuća godina Indeks 02/01

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

001 1.092.148.815 605.352.867 55,4

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

002 680.314.046.742 700.542.825.539 103,0

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 24.816.729.889 25.830.490.643 104,1 1. Izdaci za razvoj 004 635.594.628 351.671.279 55,3

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 005 17.618.708.255 18.362.705.148 104,2

3. Goodwill 006 2.643.868.823 2.743.655.971 103,8

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine

007 884.264.329 896.087.797 101,3

5. Nematerijalna imovina u pripremi 008 1.694.152.383 2.004.138.398 118,3 6. Ostala nematerijalna imovina 009 1.340.141.470 1.472.232.049 109,9 II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 511.738.004.939 527.484.539.615 103,1 1. Zemljište 011 70.184.850.872 74.869.276.226 106,7 2. Građevinski objekti 012 271.357.194.696 276.878.567.214 102,0 3. Postrojenja i oprema 013 58.027.367.799 58.374.281.352 100,6

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 014 28.192.590.327 26.314.991.429 93,3

5. Biološka imovina 015 2.163.256.809 2.447.701.597 113,1 6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016 3.554.172.006 3.084.169.128 86,8 7. Materijalna imovina u pripremi 017 58.087.517.379 61.061.500.634 105,1 8. Ostala materijalna imovina 018 2.697.051.256 2.636.386.102 97,8 9. Ulaganje u nekretnine 019 17.474.003.798 21.817.665.933 124,9

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028)

020 113.449.787.495 118.564.187.692 104,5

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

021 80.950.779.038 84.251.262.637 104,1

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022 6.334.087.049 5.120.383.981 80,8 3. Sudjelujući interesi (udjeli) 023 5.030.041.374 5.018.535.999 99,8

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

024 451.837.837 598.127.742 132,4

5. Ulaganja u vrijednosne papire 025 4.572.716.860 4.169.894.492 91,2 6. Dani zajmovi, depoziti i slično 026 7.298.698.536 8.425.033.410 115,4 7. Ostala dugotrajna financijska imovina 027 8.244.808.519 10.236.189.094 124,2

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela

028 566.818.282 744.760.337 131,4

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 029 28.429.935.916 27.025.953.189 95,1 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 030 24.135.569.910 22.759.720.851 94,3 2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 031 2.198.722.351 1.609.860.375 73,2

30

3. Ostala potraživanja 032 2.095.643.656 2.656.371.963 126,8 V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033 1.879.588.506 1.637.654.401 87,1

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)

034 353.029.518.461 361.779.473.552 102,5

I. ZALIHE (036 do 042) 035 100.045.225.498 101.939.597.343 101,9 1. Sirovine i materijal 036 16.405.837.039 16.545.229.029 100,8 2. Proizvodnja u tijeku 037 28.092.372.441 28.224.489.506 100,5 3. Gotovi proizvodi 038 14.493.524.384 13.752.698.945 94,9 4. Trgovačka roba 039 34.791.080.134 36.500.604.184 104,9 5. Predujmovi za zalihe 040 1.753.269.395 1.774.485.985 101,2 6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 041 3.774.909.317 4.281.444.374 113,4 7. Biološka imovina 042 734.232.790 860.645.323 117,2 II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 043 166.839.351.556 165.331.344.562 99,1 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 044 29.167.565.227 28.951.546.125 99,3 2. Potraživanja od kupaca 045 113.518.717.306 111.683.219.081 98,4 3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046 658.926.150 729.629.034 110,7

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 047 2.058.058.174 1.993.792.685 96,9

5. Potraživanja od države i drugih institucija

048 11.891.141.868 11.353.586.051 95,5

6. Ostala potraživanja 049 9.544.942.828 10.619.571.583 111,3

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)

050 58.238.718.703 61.049.305.945 104,8

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

051 484.222.649 506.162.643 104,5

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 052 15.931.764.148 16.807.967.912 105,5 3. Sudjelujući interesi (udjeli) 053 420.705.805 313.075.211 74,4

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

054 442.883.971 570.044.763 128,7

5. Ulaganja u vrijednosne papire 055 4.848.971.606 5.097.107.917 105,1 6. Dani zajmovi, depoziti i slično 056 31.969.815.152 33.151.481.202 103,7 7. Ostala financijska imovina 057 4.140.355.370 4.603.466.297 111,2

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 27.906.222.711 33.459.225.709 119,9

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

059 8.751.791.885 9.472.179.795 108,2

E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 1.043.187.505.923 1.072.399.831.761 102,8 F) IZVANBILANČNI ZAPISI 061 96.837.954.913 98.781.328.746 102,0

Ozn. BILANCA - PASIVA AOP Prethodna godina Tekuća godina Indeks 02/01

A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)

062 385.632.828.298 383.428.922.513 99,4

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 303.974.220.787 308.924.314.107 101,6 II. KAPITALNE REZERVE 064 18.104.854.046 23.101.266.210 127,6

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)

065 25.955.187.388 30.207.561.001 116,4

1. Zakonske rezerve 066 3.065.701.695 2.965.548.009 96,7 2. Rezerve za vlastite dionice 067 1.782.643.682 1.858.697.042 104,3 3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068 1.691.337.781 1.794.060.598 106,1 4. Statutarne rezerve 069 6.390.420.372 7.099.535.973 111,1 5. Ostale rezerve 070 16.407.759.420 20.077.840.575 122,4

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071 28.616.530.997 30.991.619.657 108,3 V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI 072 6.543.222.058 -8.132.991.316 -124,3

31

GUBITAK (073-074)

1. Zadržana dobit 073 74.302.833.507 78.705.121.303 105,9 2. Preneseni gubitak 074 67.759.611.451 86.838.112.618 128,2

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)

075 2.438.813.020 -1.662.847.137 -68,2

1. Dobit poslovne godine 076 24.787.824.929 28.203.260.414 113,8 2. Gubitak poslovne godine 077 22.349.011.911 29.866.107.550 133,6

VII. MANJINSKI INTERES 078 0 0 - B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 13.062.804.984 13.588.827.282 104,0

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze

080 2.045.519.663 2.068.550.764 101,1

2. Rezerviranja za porezne obveze 081 66.580.188 181.288.456 272,3 3. Druga rezerviranja 082 10.950.705.133 11.338.988.062 103,5 C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 083 275.870.990.825 288.681.222.573 104,6

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

084 63.366.433.948 58.958.663.452 93,0

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 085 47.007.350.672 50.182.867.909 106,8

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

086 146.530.030.954 160.195.716.648 109,3

4. Obveze za predujmove 087 1.061.948.812 683.071.197 64,3 5. Obveze prema dobavljačima 088 4.727.586.944 4.844.801.249 102,5 6. Obveze po vrijednosnim papirima 089 5.702.650.722 4.915.947.875 86,2

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

090 163.406.089 267.289.042 163,6

8. Ostale dugoročne obveze 091 4.602.161.903 5.519.444.024 119,9 9. Odgođena porezna obveza 092 2.709.420.779 3.113.421.175 114,9 D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) 093 329.638.024.635 347.150.045.538 105,3

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 094 54.411.727.911 58.511.202.920 107,5

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 095 37.320.080.576 45.103.830.876 120,9

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

096 58.658.208.643 62.504.837.267 106,6

4. Obveze za predujmove 097 10.328.060.226 10.731.769.625 103,9 5. Obveze prema dobavljačima 098 117.016.270.265 116.089.925.296 99,2 6. Obveze po vrijednosnim papirima 099 6.137.898.142 6.498.374.802 105,9

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 100 211.954.390 285.904.070 134,9

8. Obveze prema zaposlenicima 101 7.257.774.645 7.709.833.233 106,2

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

102 18.741.312.553 20.171.742.240 107,6

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 103 2.133.862.494 1.980.238.605 92,8

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

104 307.646.354 90.612.791 29,5

12. Ostale kratkoročne obveze 105 17.113.228.435 17.471.773.817 102,1

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

106 38.982.857.217 39.550.813.838 101,5

F) UKUPNO – PASIVA(062+079+083+093+106) 107 1.043.187.505.962 1.072.399.831.760 102,8 G) IZVANBILANČNI ZAPISI 108 96.837.954.916 98.781.328.745 102,0

Ozn. DODATAK BILANCI - KAPITAL I REZERVE

(popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani GFI)

AOP Prethodna godina Tekuća godina Indeks 02/01

1. Pripisano imateljima kapitala matice 109 0 0 -

32

2. Pripisano manjinskom interesu 110 0 0 - Ozn. RAČUN DOBITI I GUBITKA AOP Prethodna godina Tekuća godina Indeks 02/01

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 589.727.069.339 576.740.401.147 97,8 1. Prihodi od prodaje 112 558.041.338.647 542.320.641.010 97,2 2. Ostali poslovni prihodi 113 31.685.730.667 34.419.760.119 108,6

II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130)

114 575.886.834.252 558.310.248.128 96,9

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 115 568.408.824 177.647.074 31,3

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 408.880.774.964 394.352.922.248 96,4 a) Troškovi sirovina i materijala 117 105.756.824.145 104.782.262.092 99,1 b) Troškovi prodane robe 118 195.885.388.997 193.327.540.469 98,7 c) Ostali vanjski troškovi 119 107.238.561.819 96.243.119.689 89,7 3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 82.832.674.575 80.032.717.885 96,6 a) Neto plaće i nadnice 121 49.426.724.406 48.123.955.666 97,4 b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 21.334.629.175 20.252.818.189 94,9 c) Doprinosi na plaće 123 12.071.320.990 11.655.944.013 96,6 4. Amortizacija 124 30.902.282.511 31.092.969.653 100,6 5. Ostali troškovi 125 30.003.531.484 30.012.763.326 100,0 6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126 8.514.648.152 7.224.841.786 84,9

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 127 2.424.981.918 1.132.339.883 46,7

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)

128 6.089.666.235 6.092.501.904 100,0

7. Rezerviranja 129 4.743.428.563 4.429.591.187 93,4 8. Ostali poslovni rashodi 130 9.441.085.174 10.986.794.949 116,4

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 16.768.435.786 16.435.624.137 98,0

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

132 4.498.330.335 5.148.341.968 114,5

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

133 8.970.235.921 7.839.798.927 87,4

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa

134 979.766.136 1.147.464.463 117,1

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine

135 160.594.416 197.212.251 122,8

5. Ostali financijski prihodi 136 2.159.508.980 2.102.806.528 97,4 IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 24.733.967.678 32.529.601.961 131,5

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

138 3.905.978.814 9.046.832.148 231,6

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

139 18.501.602.229 20.445.694.955 110,5

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine

140 586.817.651 1.399.702.047 238,5

4. Ostali financijski rashodi 141 1.739.568.981 1.637.372.814 94,1

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

142 53.957.089 68.925.572 127,7

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

143 207.067.239 27.994.376 13,5

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144 3.597.874.401 4.942.468.252 137,4

33

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145 2.151.322.633 2.942.409.963 136,8

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144)

146 610.147.336.583 598.187.419.066 98,0

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 147 602.979.191.791 593.810.254.425 98,5

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 148 7.168.144.776 4.377.164.636 61,1

1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 29.976.924.090 34.227.918.805 114,2 2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 150 22.808.779.313 29.850.754.175 130,9

XII. POREZ NA DOBIT 151 4.729.379.404 6.040.234.369 127,7 XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 2.438.765.347 -1.663.069.740 -68,2

1. Dobit razdoblja (149-151) 153 24.787.758.455 28.202.890.986 113,8 2. Gubitak razdoblja (151-148) 154 22.348.993.110 29.865.960.724 133,6

Ozn. DODATAK RDG-u - DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani GFI)

AOP Prethodna godina Tekuća godina Indeks 02/01

1. Pripisana imateljima kapitala matice 155 0 0 - 2. Pripisana manjinskom interesu 156 0 0 -

Ozn. IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)

AOP Prethodna godina Tekuća godina Indeks 02/01

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (= 152) 157 1.003.869.729 2.177.592.708 216,9

II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165)

158 1.304.709.513 1.944.531.336 149,0

1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja

159 -57.487.913 169.128.555 -294,2

2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

160 1.473.373.010 1.592.981.613 108,1

3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

161 -13.137.359 51.598.998 -392,8

4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka

162 -102.163.659 114.845.854 -112,4

5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu

163 0 0 -

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika 164 -4.405.546 17.779.678 -403,6

7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja

165 8.530.980 -1.803.362 -21,1

III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA

166 241.705.852 207.457.564 85,8

IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (158-166)

167 1.063.003.661 1.737.073.772 163,4

V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167)

168 2.066.873.390 3.914.666.480 189,4

Ozn. DODATAK (SVEOBUHVATNA DOBIT ILI

GUBITAK RAZDOBLJA) (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani GFI)

AOP Prethodna godina Tekuća godina Indeks 02/01

1. Pripisana imateljima kapitala matice 169 0 0 - 2. Pripisana manjinskom interesu 170 1 0 0,0

34

Prilog 2. Popis Fininih proizvoda i usluga - Centra za registre i Narudžbenica

2.1. Registar godišnjih financijskih izvještaja Iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: RGFI), kao središnjeg izvora informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba koji su obveznici poreza na dobit dostupni su dokumenti evidentirani u Registru. Svim pravnim i fizičkim osobama-građanima dostupni su ispis i preslika godišnjeg financijskog izvještaja te izvadak iz Registra svih obveznika.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost Ispis standardne dokumentacije na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku

Ispis godišnjeg financijskog izvještaja poduzetnika (obveznika poreza na dobit) u PDF formatu /dostupan na Internetu i na papiru/

- Internet – servis RGFI-a putem WEB-a,e-poštom, telefaksom, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Preslika standardne dokumentacije

Preslika originalnog godišnjeg financijskog izvještaja poduzetnika

- telefaksom, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Ispis statističkih izvještaja

Ispis statističkih izvještaja za poslovnog subjekta na koji se izvještaj odnosi

- Internet – servis RGFI-a putem WEB-a, putem e-pošte, telefaksom, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Izvadak iz Registra Izvadak sadrži podatke: naziv/tvrtka, MB, adresa, datum podnošenja godišnjeg financijskog izvještaja, popis druge dokumentacije i sl..

- Internet – servis RGFI-a putem WEB-a, e-poštom, telefaksom, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Preslika nestandardne dokumentacije (komplet)

mišljenje revizora, isprava o usvajanju i izjava o neaktivnosti

- telefaksom, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Preuzimanje baze/dijela baze standardne dokumentacije

Tražiteljima je dostupna cijela baza podataka iz Bilance i RDG-a ili određeni set podataka za sve poduzetnike ili svi ili određeni podaci za mani skup poduzetnika prema kriteriju koji definira tražitelj podataka. Zahtjeve treba uputiti Centru za registre na adresu rgfi@fina.hr ili poštom.

- putem e-pošte, poštom i u Centru za registre

Za sve navedene proizvode naknada je određena Pravilnikom o vrstama i visini naknade za usluge Registra (NN, 12/09), a cijene su oglašene na Internet stranicama Fine na adresi www.fina.hr.

2.2. Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata Jedinstveni registar računa (JRR) je evidencija redovnih kunskih računa poslovnih subjekata, računa proračuna i računa za naplatu zajedničkih prihoda proračuna, otvorenih u bankama i u Hrvatskoj narodnoj banci. Podaci o računima ažuriraju se svakodnevno. Pristup podacima o računima dostupan je svima, poslovnim subjektima i građanima, putem interneta i u poslovnim jedinicama Fine.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Pregled javnih podataka

Ispis javnih podataka o računu/računima poslovnih subjekata, na papiru ili u elektroničkom obliku.

Na temelju pisanog zahtjeva tražitelja podnesenog u jednu od poslovnih jedinica Fine, putem telefaksa ili poštom

Izravan uvid u sve podatke

Bankama i ovlaštenim korisnicima omogućen je uvid u sve podatke o transakcijskim računima poslovnih subjekata i građana (bankama, samo za građane/klijente banaka)

Putem WEB-a

Uvid u javne podatke - putem WEB servisa

Svim poslovnim subjektima i građanima, 24 sata dnevno, na Internetu su dostupni javni podaci o transakcijskim računima poslovnih subjekata.

Potrebno je ispuniti pristupnicu i dostaviti je e-poštom (jrr@fina.hr) ili u jednu od Fininih poslovnica i uplatiti naknadu za polugodišnji ili godišnji pristup JRR-u.

Preuzimanje svih podataka

Svim poslovnim subjektima i građanima omogućeno je preuzimanje podataka o transakcijskim računima i promjena po računima poslovnih subjekata.

Putem WEB servisa i Connect Direct-om

2.3. Registar koncesija Registar koncesija jedinstvena je elektronička evidencija ugovora i središnji izvor informacija o svim koncesijama ugovorenim na području Republike Hrvatske. Registar je javan. Svatko može, bez dokazivanja pravnog interesa, imati uvid u javne podatke iz Registra. Pristup podacima iz Registra koncesija ostvaruje se putem stranice www.fina.hr.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Uvid u javne podatke – putem WEB servisa RK

Svim poslovnim subjektima, 24 sata dnevno, na internetu su dostupni javni podaci: naziv i OIB davatelja koncesije, naziv/ime korisnika koncesije, datum početka i datum isteka ostvarivanja koncesije, vrsta koncesije i lokacija koncesije

Javni podaci su besplatno dostupni na stranici

www.fina.hr

35

2.4. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja

Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja jedinstvena je baza podataka o upisanim pravima vjerovnika na temelju sudskih i javnobilježničkih osiguranja. Upisnik je javna knjiga čiji su podaci dostupni svakome. Upisom u upisnik stječe se založno pravo na predmetu osiguranja te se istodobno štiti potencijalni vjerovnik i dodatni je instrument upravljanja rizikom koji je namijenjen subjektima koji se nalaze u ulozi vjerovnika.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Uvid u javne podatke iz Upisnika

Uz navođenje podataka o založenom predmetu/pravu ili predmetu/pravu i vjerovniku ili dužniku, omogućen je uvid u podatke o dužniku, predmetu/pravu, broju i datumu upisa i u podatak o tome radi li se o privremenom ulošku ili o glavnom upisu.

Uvid u podatke iz Upisnika moguće je dobiti besplatno, i to: na upisničkim mjestima Službe upisa u Fini i Internetom - servis E-upisnik1.

Izvadak Izvadak sadrži temeljne podatke o glavnom upisu, strankama, predmetu, vrsti i visini obveze i pravomoćnosti/nepravomoćnosti zaključka o upisu.

- Internetom - servis E-upisnik, u Službi upisa u FINA-i, e-poštom, telefaksom i poštom. Na temelju pismenog tražiteljeva zahtjeva podnesenog u Fininim poslovnim jedinicama ili telefaksom.

Ispis Ispis je otisak podataka iz Upisnika. - u Službi upisa u Fini, telefaksom i poštom. Prijepis (preslika)

Prijepis (preslika) je otisak originalnog dokumenta iz Upisnika, isključivo u papirnom obliku - u Službi upisa u Fini, telefaksom i poštom.

Upis u Upisnik

Upisom u Upisnik stječe se dobrovoljno sudsko i javnobilježničko pravo te prijenos vlasništva na pokretninama i prijenos prava radi osiguranja tražbine. Postupak upisa pokreće se prijedlogom stranke ili po službenoj dužnosti na temelju zaprimljenog rješenja, zapisnika o sudskoj nagodbi ili druge odluke suda.

Prijedlog za upis stranka može predati: u Službi upisa u Fini, poštom, kao preporučenu pošiljku s dostavnicom/povratnicom i internetom uz korištenje Finine kartice

Više o dokumentaciji i postupku upisa, te o cijenama usluga na našim stranicama www.fina.hr>> REGISTRI.

2.5. Internetski servis info.BIZ

Internetski servis info.BIZ omogućuje brz i jednostavan način pristupa informacijama o uspješnosti poslovanja i financijskome položaju poduzetnika te poslovnoj okolini u kojoj djeluju. Prvi je i jedini servis koji sadrži sve poslovne informacije na jednom mjestu te omogućuje usporedbu podataka o poslovanju određenog poduzetnika s podacima o rezultatima hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

• Adresni i financijski podaci o poduzetniku (pojedinačni i agregirani) za posljednjih 5 godina (izvor RGFI), Internetski servis

info.BIZ • Rang liste najuspješnijih poduzetnika prema odabranome kriteriju,

- internet - servis info.BIZ na stranici: www.fina.hr

Internetski servis info.BIZ

• Agregirani podaci i pokazatelji o poslovanju poduzetnika prema odabranom kriteriju

• Usporedba rezultata pojedinog poduzetnika s rezultatima drugih poduzetnika te trendovima u djelatnosti i područjima prema odabranim kriterijima,

• Agregirani podaci o isplati plaća i naknada agregirani podaci o isplati plaća i naknada veznih uz radni odnos (izvor podataka: SPL i TMP).

- internet - servis info.BIZ na stranici: www.fina.hr

2.6. Informacije o bonitetu poduzetnika i o njihovoj solventnosti

Informacije o bonitetu i solventnosti nezamjenjiva su pomoć u poslovnom odlučivanju, jer smanjuju potencijalni poslovni rizik i omogućuju procjenu poslovanja i kreditne sposobnosti poslovnih partnera. Nužne su pri prijavama na natječaje, dobivanju kredita i bankovnih garancija te emisiji vrijednosnih papira.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost Informacija o bonitetu - obrazac BON-1 na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku

Sadrži podatke o vrijednosti imovine, ukupnim prihodima, dinamici prihoda, ukupnim rashodima, kapitalu i rezervama, dobiti ili gubitku, broju zaposlenih te pokazatelje stabilnosti i zaduženosti, likvidnosti, brzine obrtaja i uspješnosti poslovanja

- tiskana na papiru: telefaksom ili u poslovnim jedinicama Fine;

- u elektroničkom obliku: putem Interneta - servis WEB-BON

Informacija o bonitetu – na obrascima BON-1/IN i BON-1/S

Informacije o bonitetu slovenskih gospodarskih društava - tiskana na papiru: telefaksom ili u poslovnim jedinicama Fine;

1Za ovu je uslugu potrebno imati FINA e-karticu. Uvjeti pristupanja servisu E-Upisnik objavljeni su na internetskim stranicama www.fina.hr>> REGISTRI.

36

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Bonitetna informacija BONPLUS

Sadrži osnovne podatke o poduzetniku, financijske informacije za tri poslovne godine. Po prvi puta u bonitetnu informaciju uključena ocjena financijskog rejtinga! Ocjena financijskog rejtinga daje informaciju o tome kolika je vjerojatnost da će u određenom razdoblju, kod određenog poduzetnika doći do zastoja u plaćanju. izdaje se na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku!

- tiskana na papiru: u poslovnim jedinicama Fine ili poštom

- u elektroničkom obliku: e-poštom

Informacija o solventnosti - obrazac BON-2

Sadrži podatke o primicima i stanju novčanih sredstava na računu, nepodmirenim obvezama i trajanju blokade.

- tiskana na papiru: telefaksom ili u poslovnim jedinicama Fine;

Provjera vjerodostojnosti izdane informacije i Potvrda o razlozima neizdavanja informacije

Na tražiteljev zahtjev provjerava se vjerodostojnost izdane informacije o bonitetu tako da se iz aplikacije tiska duplikat izdane informacije. Kad iz određenih razloga nije moguće izdati bonitetnu informaciju na tražiteljev zahtjev se izdaje potvrda u kojoj se navode razlozi njezina neizdavanja.

- tiskana na papiru: telefaksom ili u poslovnim jedinicama Fine

Informacija o tražiteljima za određeni poslovni subjekt

Usluga se odnosi na uvid i tiskanje popisa svih tražitelja bonitetne informacije BON-1 koje se odnose na određenog poslovnog subjekta. Informacije isporučujemo tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku

- poslovnim jedinicama Fine; - putem Interneta

2.7. Obrađeni podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika registriranih u RGFI-u Obradom podataka iz godišnjih financijskih izvještaja te iz drugih izvora za potrebe gospodarstva i javnosti te za potrebe državnih tijela i institucija izrađujemo informacije i analize o gospodarskim i financijskim kretanjima prema specifičnim zahtjevima naručitelja i to na razini Republike Hrvatske, pojedinih županija, gradova/općina i po sektorima djelatnosti.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Cjelovita baza podataka na razini RH/dio baze podataka za pojedina područja ili pojedine djelatnosti

Agregirani podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika na razini RH, prema različitim kriterijima: NKD-u, veličini, vlasništvu i teritorijalnoj pripadnosti. Podatke isporučujemo tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku.

- U elektroničkom obliku isporučuju se: putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine

Informacija i analiza o poslovanju poduzetnika u RH a)

Informacija o preliminarnim rezultatima poslovanja poduzetnika

Analiza poslovanja poduzetnika u RH prema podacima o rezultatima iz GFI-a

Tiskane na papiru u obliku publikacije ili CD-u, putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama

- Daje uvid u kretanja u gospodarstvu svake pojedine županije te usporedbu odnosne županije s ostalim županijama i RH.

Tiskana na papiru u obliku publikacije isporučuje se: poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Analiza rezultata poslovanja poduzetnika prema užoj teritorijalnoj pripadnosti (županija, grad, općina) i po sektorima - po posebnom zahtjevu naručitelja

- Analiza agregiranih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja (bilanca i račun dobiti i gubitka) određene županije, grada, općine i njihova usporedba s podacima na razini RH.

- Druge analize i usporedbe podataka iz TSI-a ili o nepodmirenim obvezama.

Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku, putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Komparativne analize o poslovanju poduzetnika

Različite usporedbe podataka određenog poduzetnika: - s podacima drugog poduzetnika - s podacima najboljih u istoj djelatnosti; - s prosječnim podacima prvih 5 u istoj djelatnosti; - s podacima svih ostalih poduzetnika iste veličine i

djelatnosti, - i druge usporedbe prema zahtjevu naručitelja

Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku, putem e-pošte, poštom i osobno u poslovnim jedinicama Fine.

Rang liste najvećih poduzetnika

Svih poduzetnika, prema kriteriju: broja zaposlenih, ukupnom prihodu i veličini dobiti. Najvećih poduzetnika unutar određenog sektora (informatike, građevinarstva, trgovine i sl.), prema različitim kriterijima: broju zaposlenih, ukupnom prihodu i veličini dobiti.

- Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku, putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Adresari poslovnih subjekata

Sadrže adresne podatke (bez financijskih pokazatelja), a to su tvrtka/naziv, OIB, adresa, oznaku i naziv djelatnosti, oznaku vrste vlasništva, županije i grada/općine. Izrađujemo ih prema različitim kriterijima i prema zahtjevu naručitelja: - po abecednom redu, prema djelatnostima, po

teritorijalnom principu, prema veličini, vlasništvu i sl.

- Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku, putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

37

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Podaci po posebnom zahtjevu naručitelja

Pojedinačni ili agregirani podaci iz godišnjih financijskih izvještaja obrađeni prema zahtjevu naručitelja

- tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku

- putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine

Za sve navedene proizvode naknada je određena Cjenikom usluga Fine.

2.8. Obrađeni agregirani podaci iz statističkih izvještaja a) Podaci i pokazatelji iz tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika, banaka i štedionica, društava za osiguranje i za

razdoblje I.-III., I.-VI. i I.-IX mjesec.

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Agregirani podaci iz tromjesečnih statističkih izvještaja,

prema kriteriju: djelatnosti, teritorijalnom principu, veličini (samo za TSI-POD), vlasništvu (samo za TSI-POD

- Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku putem e-pošte, poštom i poslovnim jedinicama Fine.

Agregirani podaci iz tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika, banaka i štedionica, društava za osiguranje

Obrada podataka obuhvaća rang listu svih ili dijela: poduzetnika, banaka i štedionica, društava za osiguranje i neprofitnih organizacijama na temelju odabranih kriterija prema zahtjevu naručitelja

- Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku, putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Informacija o poslovanju poduzetnika u šestomjesečnom i devetomjesečnom razdoblju

Kretanje prihoda i rashoda, zatim zaliha, obveza i potraživanja te novčanih sredstava i investicija kao i kretanja zaposlenosti, ali se iz raspoloživih podataka ne mogu utvrditi rezultati poslovanja

- Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku, putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

b) Podaci na temelju mjesečnih izvještaja o isplaćenim plaćama (obrazac SPL) i nepodmirenim obvezama poslovnih subjekata

Proizvodi Opis proizvoda Dostupnost

Agregirani podaci o nepodmirenim obvezama poslovnih subjekata

Mjesečne informacije o evidentiranim dospjelim, a nenaplaćenim obvezama (broj pravnih i fizičkih osoba čiji je račun blokiran, broj zaposlenih u tim pravnim i fizičkim osobama, iznos za koju su računi blokirani, vremensko trajanje blokade). Agregiranje prema: - Djelatnosti i po teritorijalnom principu (samo po

županijama)

- Tiskane na papiru ili u elektroničkom obliku, putem e-pošte, poštom i u poslovnim jedinicama Fine.

Za sve navedene proizvode naknada je određena Cjenikom usluga Fine.

• internetski servisi Korisnicima FINA-inih internetskih servisa mogu postati osobe koje su navedene u pristupnici za pojedini servis i koje prihvaćaju opće uvjete korištenja navedene u pristupnici. Pristupnice možete predati u svim FINA-inim podružnicama, a za WEB servis JRR-a pristupnicu možete poslati na našu adresu e-pošte: jrr@fina.hr. Pristup internetskim servisima omogućen je preko WEB stranice Fine, http://www.fina.hr

• e-poštom Podatke i/ili informacije isporučujemo na temelju pisanog zahtjeva, koji nam možete dostaviti poštom ili elektroničkom poštom, na jednu od adresa: analize@fina.hr, rgfi@fina.hr, jrr@fina.hr i bonplus@fina.hr.

• telefaksom Podatke i/ili informacije isporučujemo na temelju pisanog zahtjeva, koji nam možete dostaviti poštom ili elektroničkom poštom, na jednu od adresa: analize@fina.hr, rgfi@fina.hr, jrr@fina.hr i bonplus@fina.hr

• poštom Podatke i/ili informacije isporučujemo na temelju pisanog zahtjeva, koji nam možete dostaviti poštom ili elektroničkom poštom, na jednu od adresa: analize@fina.hr, rgfi@fina.hr, jrr@fina.hr i bonplus@fina.hr. Podatke i/ili informacije isporučujemo na disketi, CD-u ili u papirnom obliku, ovisno o zahtjevu tražitelja i o količini traženih podataka.

• osobno preuzimanje u Fininim poslovnim jedinicama Podaci i/ili informacije isporučujemo na temelju pisanog zahtjeva, koji nam možete dostaviti poštom ili elektroničkom poštom, na jednu od adresa: analize@fina.hr, rgfi@fina.hr, jrr@fina.hr i bonplus@fina.hr a isporučuju na disketi, CD-u ili u papirnom obliku, ovisno o zahtjevu tražitelja i o količini traženih podataka.

38

Popis Fininih poslovnih jedinica i brojevi telefaksa na koje možete poslati zahtjev za informacije

Poslovna jedinica Adresa Telefaks Poslovna

jedinica Adresa Telefaks

Zagreb Ulica grada Vukovara 70 01/612 7063 01/612 7522 01/612 7569

Rijeka Frana Kurelca 8 051/331 332

Bjelovar Franje Supila 4 043/666 211 Sisak Ul. I. K. Sakcinskoga 1 044/523 373

Čakovec Otokara Keršovanija 7 040/371 067 Požega Trg Svetog Trojstva 3 034/290 995

Dubrovnik Put Republike 24a 020/431 360 Slavonski Brod Ul. Petra Krešimira IV 20 035/441 714

Gospić Kaniška 4 053/561 575 Split Mažuranićevo šetalište 24b 021/547 613

Karlovac Trg M. Šuflaja 2a 047/627 114 Šibenik Perivoj Luke Marune 1 022/218 952

Koprivnica Opatička 1 048/656 221 Varaždin Augusta Cesarca 2 042/212 323

Kutina Hrvatskih branitelja 4 044/683 071 Vinkovci Dr. Franje Tuđmana 2 032/343 129

Našice J. J. Strossmayera 3 031/228 880 Zabok Matije Gupca 46 049/226 155

Osijek L. Jagera 1-3 031/222 133 Zadar Ivana Danila 4 023/250 726

Pula Giardini 5 052/526 177 Vukovar Olajnica b.b. 032/441 815 032/455 331

Centar za registre Grahorova 12, Zagreb

01/612 8383 01/612 8381

39

NARUDŽBENICA za analize, informacije i/ili podatke Podaci o tražitelju (poslovni subjekti upisuju naziv , matični broj i OIB, a građani ime i prezime te OIB)

Naziv/ime i prezime

OIB Matični broj

Osoba za kontakt Adresa- mjesto, ulica i broj Telefon Telefaks

Adresa e-pošte

Analize (znakom X označite narudžbu)

Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2010. god. 308,00 kn/primjerak komada

Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama u 2010. god. 308,00 kn/primjerak komada

Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po gradovima/ općinama u 2010. god. 308,00 kn/primjerak komada

Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika u 2010. za određenu djelatnost 308,00 kn/primjerak komada

trgovina Ako želite naručiti Analizu financijskih rezultata poduzetnika po posebnom zahtjevu, pisani zahtjev pošaljite na adresu e-pošte analize@fina.hr ili telefaksom na broj: 01/ 6128 383. Cijena takve analize određuje se prema obimu i količini informacija i podataka koje analiza sadrži.

Informacije

Informacije o poslovanju poduzetnika prema podacima statističkih izvještaja 308,00 kn/primjerak komada za Republiku Hrvatsku

za razdoblje I. – VI. 2011. za razdoblje I.- IX. 2011. Agregirani podaci po narudžbi – tablice s agregiranim financijskim podacima poduzetnika po različitim kriterijima (105,00 kn/tablica)

Osnovni rezultati poslovanja poduzetnika po djelatnostima (12 elemenata, nivo odjeljka djelatnosti)

Imovina poduzetnika po djelatnostima prema stanju 31.12.2009. i 2010. (12 elemenata, nivo odjeljka djelatnosti)

Kapital i obveze poduzetnika po djelatnostima prema stanju 31.12.2009. i 2010. (5 elemenata, nivo odjeljka djelatnosti)

Osnovni financijski rezultati, imovina i izvori sredstava poduzetnika prema oblicima vlasništva u 2009. i 2010. god.

(18 elemenata, 8 oblika vlasništva)

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po županijama (10 elemenata)

Zbrojni pokazatelji za sve poduzetnike (21 pokazatelj, nivo skupine)

Osnovni financijski rezultati, imovina i izvori sredstava prema veličini poduzetnika u 2009. i 2010. god. Ako navedene tablice ne zadovoljavaju vaše potrebe za podacima, pismeni zahtjev sa specificiranim potrebama pošaljite na adresu e-pošte analize@fina.hr ili na broj telefaksa 01/ 6128 383. U sve navedene cijene uračunan je PDV. Način preuzimanja

osobno u poslovnici FINA-e e- poštom poštom na adresu naručitelja

U dana

potpis

40

Izdavač:

Financijska agencija

10 000 Zagreb, Vrtni put 3

telefon: 01/612-8016

telefaks: 01/612-8089

internetska adresa: http://www.fina.hr

adresa elektroničke pošte: fina@fina.hr

Urednica:

Vesna Kavur

Autor:

mr.sc. Mirko Grubišić

Lektor:

Miron Brzović

Narudžbe:

Financijska agencija

Sektor usluga za financijsku industriju i korporativne klijente

Centar za registre

10000 Zagreb, Vrtni put 3

telefaks: 01/6128-383

adresa elektroničke pošte: analize@fina.hr

Informacije:

besplatni telefon: 0800 00 80

adresa elektroničke pošte: callcentar@fina.hr

Zabranjeno umnožavanje!