ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NA PRIMJERU CROATIA …

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NA PRIMJERUCROATIA OSIGURANJE

Kulaš, Mate

Master's thesis / Specijalistički diplomski stručni

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Sibenik / Veleučilište u Šibeniku

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:143:151862

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-02

Repository / Repozitorij:

VUS REPOSITORY - Repozitorij završnih radova Veleučilišta u Šibeniku

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:143:151862

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.vus.hr

https://repozitorij.vus.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/vus:1521

https://dabar.srce.hr/islandora/object/vus:1521

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU

ODJEL MENADŽMENTA

SPECIJALISTIČKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT

Mate Kulaš

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NA PRIMJERU

CROATIA OSIGURANJA

Diplomski rad

Šibenik, 2020.

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU

ODJEL MENADŽMENTA

SPECIJALISTIČKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NA PRIMJERU

CROATIA OSIGURANJA

Diplomski rad

Kolegij : Financijske institucije i tržišta

Mentor : Anita Grubišić, mag. oec., v. pred.

Ime i Prezime : Mate Kulaš

Mail adresa : [email protected]

Matični broj studenta : 1219053503

Šibenik, lipanj, 2020.

SADRŽAJ 1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

2. OSIGURANJE I ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA.................................................. 2

2.1. Osiguranje ........................................................................................................................... 2

2.1.1. Životno osiguranje ........................................................................................................... 4

2.1.2. Neživotno osiguranje ....................................................................................................... 5

2.1.3. Sudionici na tržištu osiguranja ........................................................................................ 8

2.2. Analiza financijskih izvještaja ............................................................................................. 8

2.2.1. Bilanca ............................................................................................................................. 9

2.2.2. Račun dobiti i gubitka ................................................................................................... 11

2.2.2.1. Prihodi ................................................................................................................... 12

2.2.2.2. Rashodi .................................................................................................................. 13

2.2.3. Izvještaj o novčanim tokovima ...................................................................................... 13

2.2.4. Izvještaj o promjenama kapitala .................................................................................... 14

2.2.5. Bilješke uz financijske izvještaje ................................................................................... 15

3. PRIMJER: ANALIZA FINACIJSKIH IZVJEŠĆA CROATIA OSIGURANJA ................. 16

3.1. Croatia osiguranje.............................................................................................................. 16

3.1.1. Vlasnička struktura ........................................................................................................ 17

3.1.2. Temeljni kapital ............................................................................................................. 20

3.1.3. Podružnice društva ........................................................................................................ 20

3.2. Horizontalna i vertikalna analiza ....................................................................................... 21

3.3. Analiza putem financijskih pokazatelja ............................................................................. 28

4. LIKVIDIRANE ŠTETE U ODNOSU NA BROJ PRIJAVLJENIH ....................................... 35

4.1. Utjecaj bolesti COVID-19 na poslovanje Croatia osiguranje d.d. .................................... 39

4.2. Utjecaj potresa na području grada Zagreba na poduzeće Croatia osiguranje d.d .............. 41

5. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 42

LITERATURA .................................................................................................................................... 43

POPIS SLIKA ...................................................................................................................................... 44

POPIS TABLICA ................................................................................................................................ 44

POPIS GRAFOVA .............................................................................................................................. 45

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Veleučilište u Šibeniku Diplomski rad

Odjel Menadžmenta

Specijalistički stručni studij Menadžment

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA CROATIA OSIGURANJA

MATE KULAŠ

Polača 376, [email protected]

Sažetak rada:

Predmet ovog diplomskog rada je analiza financijskih izvještaja Croatia osiguranja. Croatia

osiguranje d.d. je osiguravajuće društvo iz Zagreba koje je najveće i najstarije osiguravajuće

društvo u Hrvatskoj. Osnovano je 1884. godine u Zagrebu kao Croatia osiguravajuća

zadruga.Svojim se financijskim i imovinskim potencijalom nametnula kao gospodarski

čimbenik vrijedan poštovanja. Croatia je tijekom svojih 130 godina djelovanja neprekidno bila

u službi razvoja nacionalnog gospodarstva uz istovremeno podmirivanje svih svojih obaveza,

čime je opravdala svrhu utemeljenja.Za analizu poslovanja Croatia osiguranja kroz financijska

izvješća koristit će se financijski pokazatelji, kao jedna od metoda kako bi se precizno mogla

odrediti slika poduzeća. Financijski pokazatelji koji će se koristiti u ovom radu su: pokazatelji

likvidnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji profitabilnosti, pokazatelji aktivnosti i

pokazatelji investiranja. Uz pokazatelje koristiti će se vertikalna analiza koja promatra strukturu

pojedinih pozicija financijskih izvještaja odnosno određuje udio određene pozicije financijskih

izvještaja u odgovarajućem zbroju te će se primjeniti i horizontalna analiza koja omogućuje

promatranje promijene pojedinih pozicija financijskih izvještaja kroz vrijeme. Glavni cilj

istraživanja je odrediti financijsko stanje promatranog poduzeća.

(47 stranica /20 tablica / 5 slika/ 4 grafa / jezik izvornika : hrvatski )

Rad je pohranjen u: Knjižnici Veleučilišta u Šibeniku

Ključne riječi: životno osiguranje, financijski izvještaji, osiguranik , štete

Mentor: Anita Grubišić, mag. oec., v. pred.

Rad je prihvaćen za obranu : 06/07/2020.

BASIC DOCUMENTATION CARD

Polytechnic of Šibenik Final paper

Department of Management

Professional Undergraduate Studies of Management

Analysis of financial statements on the example Croatia insurance

MATE KULAŠ

Polača 376, [email protected]

Summary :

The subject of this thesis is the analysis of financial statements of Croatia osiguranje. Croatia

osiguranje d.d. is an insurance company from Zagreb, which is the largest and oldest insurance

company in Croatia. It was founded in 1884 in Zagreb as a Croatia insurance cooperative.

With its financial and property potential, it has imposed itself as an economic factor worthy of

respect. During its 130 years of activity, Croatia has been continuously in the service of

developing the national economy, while at the same time meeting all its obligations, thus

justifying the purpose of establishment.

For the analysis of Croatia osiguranje's business through financial reports, financial indicators

will be used, as one of the methods in order to be able to accurately determine the image of the

company. The financial indicators that will be used in this paper are: liquidity indicators, debt

indicators, profitability indicators, activity indicators and investment indicators. In addition to

the indicators, vertical analysis will be used to observe the structure of individual financial

statement positions, ie determine the proportion of a particular financial statement position in

the appropriate sum, and a horizontal analysis will be applied to monitor the change in

individual financial statement positions over time.

The main goal of the research is to determine the financial condition of the observed company.

(47 page /20 tables / 5 pictures / 4 graphs / jezik izvornika : crroatian )

The work is stored in : the Library of the Polytechnic of Sibenik

Keywords: life insurance, financial reports, insured, claims

Mentor: Anita Grubisic, mag. oec., v. pred.

Paper accepted for defense: 06/07/2020.

1

1. UVOD

Tema ovog diplomskog rada je analiza financijskih izvještaja Croatia osiguranja. Analizu

financijskih izvještaja bitno je provoditi iz tog razloga da se odluke u poduzeću ne smiju

donositi na temelju pretpostavki, stoga imamo analizu koja nam pruža informacije na temelju

kojih se mogu donijeti ispravne poslovne odluke. Glavna hipoteza rada glasi da analiza

financijskih izvještaja poduzeća Croatia osguranje d.d pokazuje uspješno poslovanje što će se

nakon provedene analize prihvatiti ili odbaciti.Financijski izvještaji strukturno prikazuju

financijske položaje i financijsku uspješnost poduzeća te predstavljaju temelj za provođenje

financijske analize poduzeća. Financijski izvještaji koji će se koristiti u analizi Croatia

osiguranja d.d. su: bilanca, račun dobiti i gubitka. U analizi financijskih izvještaja koristit će se

analiza putem financijskih pokazatelja te vertikalna i horizontalna analiza. Koristit će se

pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti. Svaki od njih

bi trebao pridonijeti stvaranju kompletne financijske slike poduzeća nakon čega se mogu

donijeti određeni zaključci. Vertikalna analiza bi trebala prikazati strukturu pojedinih

financijskih izvještaja dok horizontalna analiza bi trebala dati uvid u kretanje pojedinih pozicija

financijskih izvještaja kroz vrijeme. Rad je osim uvoda i zaključka podijeljen u 3 glavna

poglavlja koja su podijeljena u potpoglavlja.U prvom poglavlju definirati ćemo što je to

osiguranje, koje sve vrste osiguranja postoje, te koji su sudionici. Isto tako objasniti ćemo što

je to analiza financijskih izvješća i za što služi, te ćemo pojedinačno objasniti financijske

izvještaje (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o

promjenama kapitala, bilješke uz financijske izvještaje).U drugom poglavlju dolazimo do

primjera ovog rada koji sam naveo, a to je analiza financijskih izveštaja Croatia osiguranja. U

prvom dijelu poglavlja prikazati će se podaci o samom Croatia osiguranju, o njihovoj

djelatnosti, vlasničkoj strukturi i korisnicima Croatia osiguranja, te bi u ovom dijelu trebali

stvoriti sliku o poduzeću te kako ono posluje. U drugom dijelu poglavlja vršimo analizu

financijskih izvještaja Croatia osiguranja. Prva metoda koju koristimo je vertikalna i

horizontalna analiza a nakon slijedi analiza pomoću financijskih pokazatelja.

U trećem poglavlju slijedi usporedba likvidiranih šteta sa brojem prijavljenih šteta. Cilj analize

financijskih izvještaja je utvrditi financijsku sliku poduzeća, odrediti koje su dobre i loše

financijske strane poduzeća i na koje načine bi se moglo poboljšati ukupno poslovanje.

2

2. OSIGURANJE I ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

U ovom dijelu rada definirati ćemo što je to osiguranje, koje vrste osiguranja postoje te koji

su sudionici na tržištu osiguranja. U nastavku ćemo definirati što je to analiza financijskih

izvješća te od čega se sastoji.

2.1. Osiguranje

„Osiguranje je pravni odnos koji nastaje na osnovi ugovora između osiguranika i osiguravatelja.

Osiguravatelj se sa svoje strane obvezuje da će u slučaju nastupanja osiguranog slučaja isplatiti

osiguranika ili trećoj osobi, korisniku osiguranja, ugovorenu novčanu naknadu ili će izvršiti

ugovorom utvrđenu radnju“.1

Ukratko rečeno, osiguranje je gospodarska djelatnost kojom se zainteresiranim osobama pruža

ekonomska zaštita od različitih rizika koji ugrožavaju njihov život, zdravlje ili imovinu

Temeljni elementi osiguranja jesu: rizik, interes, osiguranje, osigurani slučaj, premija

osiguranja. Osigurana osoba koja s osiguravateljem zaključuje ugovor o osiguranju je

osiguranik. Osiguranikom se smatra osoba u čijem životu treba nastupiti osigurani slučaj, pa da

osiguravatelj ima obvezu snošenja naknade iz osiguranja. „Korisnik ili beneficijar osiguranja

osoba je kojoj treba isplatiti naknadu iz osiguranja. Osiguravatelj je osiguravajuća institucija,

zavod, društvo i sl. čiji je predmet poslovanja osiguravanje ljudi i imovine“.2 Dakle, osiguranje

je posredna gospodarska zaštita. Nastankom osiguranog slučaja isplaćuje se i nadoknađuje šteta

odnosno, svota na koju glasi osiguranje iz unaprijed formiranih fondova. Jača ekonomska

stabilnost, brži ravoj, prosperitet društva, kontinuitet u reprodukciji, stvari su koje omogućuje

Institut osiguranja.“ Osiguranje se zasniva na ugovoru o osiguranju ili po sili zakona

dogovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da na načelima uzajamnosti i

solidarnosti udružuje dogovorena sredstva u zajednicu osiguranja ili rizika, koja je dužna

nastankom osiguranog slučaja isplatiti osiguraniku ili nekoj trećoj osobi naknadu (svotu na koju

glasi osiguranje) ili nešto drugo utvrđeno ugovorom.“3 Ljudi sklapaju ugovore o osiguranju s

nadom da ništa neće poći po zlu. Međutim, ako kojim nesretnim slučajem ipak dođe do štete

1 http://www.poslovni.hr/leksikon/osiguranje-997 2 Ibid. 3 Ibid.

http://www.poslovni.hr/leksikon/osiguranje-997

3

od koje ste osigurani, vaše društvo za osiguranje isplatit će vam osigurninu. Naknada iz

osiguranja, odnosno, osigurnina, može biti „pokrivanje“ štete kod osiguranja imovine, ovisno

o riziku od kojeg se osiguravate.

„Ugovorom o osiguranju obvezujete se platiti premiju osiguranja (cijenu osiguranja, odnosno

dogovoreni novčani iznos koji ćete plaćati društvu za osiguranje), a društvo za osiguranje

zauzvrat se obvezuje isplatiti osigurninu ako se dogodi slučaj od čijeg ste se nastanka osigurali.

Sve informacije, kao i opći te posebni uvjeti osiguranja moraju vam biti predani prije sklapanja

ugovora.“4

Ugovor o osiguranju sadrži policu osiguranja i uvjete osiguranja. Oni predstavljaju osobnu

iskaznicu vašeg osiguranja i stoga bilo bi potrebno temeljito se upoznati s njihovim sadržajem.

„Osnovni elementi police osiguranja su sljedeći:

ugovorne strane

osigurana stvar ili osoba

osigurani rizik

trajanje osiguranja i vrijeme pokrića

iznos osiguranja ili limit pokrića

iznos premije ili doprinosa

datum izdavanja police

potpisi ugovornih strana.“5

Sama odluka da se čovjek odlučuje na osiguranje daje do znanja da ste upoznati s pojmom

rizika. Realizacijom rizika nastaje osigurani slučaj, odnosno šteta po vaše zdravlje,život ili

imovinu, a rizik Vam je jasno naveden u ugovoru o osiguranju koje sklapate. Pojam rizika, u

osiguranju podrazumijeva osigurani rizik od mogućih potencijalnih opasnosti kao što su

provale, nezgode, poplave,potresi, požari i sl.

„U slučaju da premiju osiguranja ne možete platiti do dospjelosti, ugovor o osiguranju prestaje

važiti sam po sebi nakon isteka roka od 30 dana otkad vam je društvo za osiguranje uručilo

preporučeno pismo s obaviješću o dospjelosti premije, no taj rok ne može isteći prije nego što

4 https://www.hanfa.hr/getfile.ashx/?fileId=42496 , str. 5. 5 Ibid, str. 6.

https://www.hanfa.hr/getfile.ashx/?fileId=42496

4

protekne 30 dana od same dospjelosti premije. U svakom slučaju, ugovor o osiguranju prestaje

važiti sam po sebi ako premija nije plaćena u roku od godine dana od dospjelosti.“6

2.1.1. Životno osiguranje

„Životno je osiguranje posebna vrsta osiguranja sa svojim specifičnostima. Ono je dugoročno i

štedno osiguranje na danu svotu kojom se koristi osobno osiguratelj ili se, za slučaj smrti njome

koriste njegovi nasljednici. Zato i polica životnog osiguranja u suvremenim fi nancijama dobiva

važnost vrijednosnog papira, kvalitetnoga jamstva. Osim toga, životno je osiguranje zbog svoje

osobitosti dugoročnosti bitan izvor investicijskog ulaganja značajno vrijednog prinosa.“7

Životno osiguranje se dijeli na :

životno osiguranje

rentno osiguranje

dopunska osiguranja životnog osiguranja

ostala životna osiguranja (primjerice osiguranje u slučaju vjenčanja ili rođenja) 5.

životno i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja.

Životno osiguranje je ekonomsko ili financijsko pokriće rizika života, vjerojatnosti života.

Zajedničko je svim rizicima to što je korisnik osiguranja za slučaj nastupanja osiguranog slučaja

obeštećen do ugovorene svote, ili osiguratelj doživljenjem dobiva ukamaćene uplaćene premije.

„Glavni su rizici životnoga osiguranja:

1) osiguranje za slučaj doživljenja,

2) osiguranje za slučaj smrti,

3) mješovito osiguranje (za slučaj doživljenja i smrti) i

4) ostali oblici osiguranja. „8

6 Ibid, str. 7. 7 Pešić, M. (2005). Ulaganje sredstava životnog osiguranja -bitna sastavnica marketing miksaosiguravajućeg

društva. Ekonomski pregled, str. 481. 8 Ibid, str. 481.

5

No, postoje rizici i za osiguravatelja, a oni mogu značajno utjecati na njegov financijski položaj,

pa time posebno i na stvarnu vrijednost polica životnoga osiguranja

Novi oblici životnih osiguranja koji se kombiniraju postojećim vrstama osiguranja, najčešće

sukladno s homogenošću rizika razvijaju se u suvremenim uvjetima pojačane konkurencije na

financijskom tržištu. Životno osiguranje determinirano je mnogim faktorima koji određuju

obilježja toga osiguranja. Ta su obilježja heterogena ovisno o vrsti i obliku osiguranja.

„Životno osiguranje kao proizvod osiguravajućeg društva može se uspješno nuditi i prodavati

na tržištu samo ako su ispunjeni sljedeći preduvjeti:

1) proizvod je kvalitetan,

2) proizvod je pravilno distribuiran, dostupan,

3) cijena (premija) odgovara kvaliteti proizvoda i konkurentna je,

4) proizvod je kvalitetno predstavljen kupcima i

5) prodajno je osoblje motivirano za prodaju.“9

Proizvodna osobitost životnog osiguranja zahtijeva uključivanje ulaganja privremeno

slobodnih sredstava u skup sastavnica marketing miksa i time čimbenika uspješnosti poslovanja

osiguravajućeg društva.

U gospodarstvu svake države životno osiguranje ima bitan značaj. Najveći razlog je tomu što

životno osiguranje čini dugoročno ulaganje osiguratelja u instituciju osiguranja. To obvezuje

osiguravajuće društvo da oblikuje investicijski portfelj koji će donijeti prinose, ali važno je

naglasiti , ne manje od onih koji su obećani ugovorom o osiguranju.

2.1.2. Neživotno osiguranje

Neživotna osiguranja u pravilu predstavljaju kratkoročni oblik osiguranja, s iznimkom

zdravstvenog osiguranja koje se zakonom definira kao dugoročno, ali se i ne određuje vrijeme

trajanja osiguranja.

9 Ibid, str. 482.

6

Neka od zajednička svojstva svih vrsta neživotnih osiguranja su :

trajanje osiguranja u pravilu je jednogodišnje, dok se višegodišnja i dugoročna

osiguranja obnavljaju svake godine,

premije se mogu, ali i ne moraju mijenjati svake godine,

moguće je proširenje pokrića,

ugovor je na snazi i nakon nastale štete,

može se dogoditi više štete po jednoj polici,

moguća je velika razlika u veličinama štete,

nema štedne komponentne.

Neživotna osiguranja se dijele na :

1. Osiguranje od nezgode

2. Zdravstveno osiguranje

3. Osiguranje cestovnih vozila

4. Osiguranje tračnih vozila

5. Osiguranje zračnih letjelica

6. Osiguranje plovila

7. Osiguranje robe u prijevozu

8. Osiguranje od požara i elementarnih šteta

9. Ostala osiguranja imovine

10. Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila

11. Osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica

12. Osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila

13. Ostala osiguranja od odgovornosti

14. Osiguranje kredita

15. Osiguranje jamstava

16. Osiguranje raznih financijskih gubitaka

7

17. Osiguranje troškova pravne zaštite

18. Osiguranje pomoći (asistencija).

Kako bi se jednostavnije prikazali i objasnile vrste neživotnih osiguranja podijeljene su u

sljedećih 6 kategorija :

1. Transportna osiguranja

Transportno osiguranje je najstariji poznati oblik osiguranja te začetak instituta

osiguranja kao ekonomske zaštite raspodjelom štete. Klasifikacija rizika u

transportnim osiguranjima obuhvaća: osnovne, dopunske , ratne i političke.

2. Osiguranje imovine u užem smislu

Osiguranje imovine omogućuje zaštitu imovine od velikih materijalnih gubitaka

koje mogu prouzročiti različiti rizici. Imovinska osiguranja za cilj imaju prvenstveno

naknadu štete ukoliko dođe do osiguranog slučaja te su još poznata pod nazivom

odštetna osiguranja

3. Osiguranja od odgovornosti

Ovim osiguranjem pokriva se odgovornost osiguranika za nastale štete prema trećim

osobama. Sklapanjem ugovora o osiguranju od odgovornosti ne utvrđuje se

vrijednost predmeta već sama odgovornost čime se štite osiguranik i oštećenik.

Razlikujemo imovinsku štetu i neimovinsku.

4. Kreditna osiguranja

Kreditnim osiguranjem smanjuje se rizik poslovanja pravnih osoba, dok fizičke

osobe ugovaraju police kreditnog osiguranja zbog potencijalne nemogućnosti

otplate kredita

5. Osiguranja osoba u sferi neživotnih osiguranja

Pod osiguranjem osoba u neživotnim osiguranjima podrazumijeva se:

- Osiguranje od nezgode

- Putno osiguranje

- Zdravstveno osiguranje

- Osiguranje troškova pravne zaštite

6. Obvezna osiguranja u prometu

Pravo na naknadu štete, ukoliko do nesreće dođe krivnjom vozača automobila, imaju

sljedeći sudionici:

- Osobe koje se nalaze u drugom vozilu

- Putnici u vozilu vozača koji je uzrokovao nesreću

8

- Pješaci

2.1.3. Sudionici na tržištu osiguranja

„Poslove osiguranja u Hrvatskoj mogu obavljati:

• društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj

• društva za osiguranje iz druge države članice (države članice Europske unije ili

Europskog gospodarskog prostora) koja imaju pravo obavljati poslove osiguranja na

području Hrvatske neposredno ili preko podružnice osnovane u Hrvatskoj.

• podružnice stranih društava za osiguranje osnovane u Hrvatskoj koje su dobile dozvolu

Hanfe za obavljanje poslova osiguranja.“10

2.2. Analiza financijskih izvještaja

Analiza financijskih izvještaja (financijska analiza) je dio poslovne analize koja se

provodi da bi se utvrdio financijski i ekonomski položaj jednog poduzeća. Ona daje financijsku

podlogu za potrebe odlučivanja. U analizi financijskih izvještaja isto je kao i u medicini: „Prije

terapije Gospod je stavio dijagnozu. A prije dijagnoze analizu.” Obično se smatra da postoje tri

aktivnosti koje određuju postanak razvoja financijske analize a to su financijsko upravljanje,

upravljačko računovodstvo i financijsko računovodstvo. „Ističe se da je računovodstvo „jezik

poslovanja“ a financijska analiza, koja se temelji na računovodstvu i financijskom

računovodstvu, omogućava primjenu tog jezika u svim poslovnim situacijama.“ Financijski

izvještaji govore o događajima jednog određenog razdoblja odnosno pokazuju „što se dogodilo“

a ne „što će se dogoditi“.11

Analiza putem pokazatelja je jedna od tehnika financijske analize, koja predstavlja prvu fazu

financijske analize. Možemo reći da je to analiza s kojom se provjeravaju različiti aspekti

financijskog zdravlja poduzeća. Da bi mogli protumačiti značenje nekog izračunatog

pokazatelja moramo ga usporediti s određenim veličinama kao npr. usporedba sadašnjih s

10 https://www.hanfa.hr/getfile.ashx/?fileId=42496 , str. 9. 11 Žager, K., Žager, L. (2008). Analiza financijskih izvještaja. Masmedia., str. 156-157..


9

budućim pokazateljima poduzeća ili usporedba s drugim poduzećem unutar iste grane

djelatnosti Analiza poslovanja mora obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih

uvjeta, financijske strukture i promjena u financijskoj strukturi pa se analiza financijskih

izvještaja opisuje kao ''proces primjene različitih analitičkih sredstava i tehnika pomoću kojih

se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za

upravljanje.

Na temelju kvalitetne financijske analize može se dati ocjena o bonitetu promatranog poduzeća.

Analiza daje odgovor na pitanje kako je društvo poslovalo u prethodnom razdoblju i što bi u

budućnosti mogli poboljšati te ukloniti što nije od koristi. Korisnike financijskih izvještaja

možemo podijeliti na vanjske i unutarnje korisnike. U skupinu vanjskih korisnika ubrajamo

banke, vjerovnike, investitore, dioničare, dobavljače, analitičare, brokere, vladina tijela,

sindikalne organizacije itd. Unutarnji korisnik je najprije Menadžment tvrtke. Analiza

financijskih izvještaja se koristi kao baza za planiranje budućeg poslovanja, koji je instrument

interne kontrole da bi u svakom trenutku mogli provjeriti u kakvom je financijskom položaju

tvrtka i također služi kao temelj za pregovore s investitorima. Analiza financijskih izvještaja

obuhvaća nekoliko tehnika financijske analize a to su:

• Horizontalna analiza

• Vertikalna analiza

• Analiza trenda

• Analiza pomoću pokazatelja.12

2.2.1. Bilanca

„Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji prikazuje financijski položaj poduzeća i služi kao

podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja. Pod financijskim položajem uobičajeno se

podrazumijeva stanje i međuodnos imovine, obveza i kapitala određenog poduzeća. Bilanca

predstavlja sistematizirani pregled stanja imovine, obveza i kapitala na određeni dan. Riječ

bilanca dolazi od latinske riječi bi-lanx što znači dvije zdjelice koje simboliziraju vagu odnosno

ravnotežu. Iz navedenog proizlazi da ukupna imovina u poduzeća mora imati svoje izvore,

12 Žager, K., Žager, L. (2008). Analiza financijskih izvještaja. Masmedia., str. 156-157..

10

odnosno porijeklo, a iz toga slijedi da stanje imovine i njenih izvora moraju biti jednaki.

Slijedom navedenog, bilanca se sastoji od dva osnovna dijela aktive i pasive.“13 Aktivu čini

imovina poduzeća, dok pasivu čine obveze (tuđi izvori imovine) i kapital (vlastiti izvor

imovine). Iz tog određenja proizlaze i osnovni elementi bilance:

- Imovina

- Obveze

- Kapital

Tablica 1. Prikaz skraćene bilance

AKTIVA PASIVA

A)DUGOTRAJNA IMOVINA A)KAPITAL

I. Nematerijalna II. Upisani kapital

III. Materijalna IV. Premije na dionice

V. Financijska III. Revalorizirane rezerve

VI. Potraživanja IV. Rezerve

B)KRATKOTRAJNA IMOVINA V. Zadržana dobit ili gubitak

I. Zalihe VII. Dobit tekuće godine

II. Potraživanja B)DUGOROČNA REZER. RIZIKA I TROŠKOVA

III. Financijska imovina C)DUGOROČNE OBVEZE

IV. Novac D)KRATKOROČNE OBVEZE

C)PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZD. E)ODG. PLAĆANJA TROŠ I PRIHODI BUDUĆEG

RAZD.

UKUPNO AKTIVA UKUPNO PASIVA

Izvor: Obrada autora prema Žager, K., Žager, L. (2008). Analiza financijskih izvještaja. Masmedia., str. 40.

Imovina čini ekonomske resurse od koji poduzeće može ostvariti određene ekonomske koristi.

Sukladno potrebama za detaljnijim informacijama, imovina se uobičajeno sistematizira i u

izvještaju prikazuje prema pojavnom obliku (stvari, prava ili novac) i prema funkciji koju

obavlja u poslovnom procesu, odnosno vremenu moguće transformacije u novčani oblik.

Imovina tvrtke u bilanci je prikazana prema ročnosti tj. kao kratkotrajna imovina (bruto radni

kapital, kratkotrajna imovina), te kao dugoročna, stalna imovina. Kratkotrajna imovina sastoji

se od gotovine, zaliha, potraživanja iz poslovanja i financijskih plasmana. Kratkotrajnom

13 Žager, K., Žager, L. (2008). Analiza financijskih izvještaja. Masmedia., str. 43.

11

imovinom općenito se smatra ona imovina koja će se pretvoriti u novčani oblik u razdoblju

kraćem od godine dana. Dugotrajna imovina prikazuje se kao bruto imovina umanjena za

obračunatu kumulativnu amortizaciju. U dugotrajnoj imovini prikazuje se i imovina koja je

uzeta na korištenje financijskim leasingom . Općenito, dugotrajnom imovinom se smatra ona

imovina koja će se pretvoriti u novac u toku više obračunskih razdoblja.

2.2.2. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je izvještaj koji prikazuje prihode i rashode te financijski rezultat (dobit

ili gubitak) ostvaren u određenom obračunskom razdoblju. Iz računa dobiti i gubitka moguće

je vidjeti da li je poslovanje određenog poduzeća profitabilno ili ono ostvaruje gubitke. Iz

navedenog proizlazi da su osnovni elementi računa dobiti i gubitka prihodi i rashodi te njihova

razlika, dobit ili gubitak. Prihodi i rashodi nastaju kao posljedica svakodnevnih aktivnosti

svakog poduzeća koji utječu na promjene na imovini i izvorima imovine. 14

Ukoliko poduzeće tijekom poslovanja ostvari veće prihode nad rashodima rezultat poslovanja

je dobit, dok je u slučaju većih rashoda nad prihodima financijski rezultat gubitak. Prihodi i

rashodi mogu biti redovni i izvanredni ovisno o tome javljaju li se redovito tijekom poslovanja

ili povremeno. Prihodi se dijela na: - Poslovne prihode - Prihode od financiranja - Izvanredne

prihode Rashodi se dijela na:

- Poslovne rashode

- Financijske rashode

- Izvanredne rashode

14 https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka

https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka

12

Tablica 2. Račun dobiti i gubitka

RAČUN DOBITI I GUBITKA

1. Prihodi od prodaje

2. Rashodi prodaje

a) Promjena vrijednosti zaliha

b) Troškovi poslovanja

3. Financijski prihodi

4. Financijski rashodi

5. Ukupni redovni prihodi

6. Ukupni redovni rashodi

7. Dobit iz redovnog poslovanja

8. Izvanredni prihodi

9. Izvanredni rashodi

10. Dobit iz izvanrednih aktivnosti

11. Bruto dobit

12. Porez na dobit

13. Neto dobit

Izvor: Obrada autora prema Žager, K., Žager, L. (2008). Analiza financijskih izvještaja. Masmedia., str. 52.

2.2.2.1. Prihodi

Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili

povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za posljedicu povećanje kapitala,

osim povećanja kapitala koje se odnosi na unose od strane sudionika u kapitalu.

Prihodi potječu iz redovne aktivnosti poduzetnika kao što su prihodi od prodaje proizvoda i

robe, pružanja usluga, kamate, tantijema i dividende. Neto prihod se odnosi na iznose ostvarene

prodajom proizvoda i davanjem usluga nakon oduzimanja popusta i poreza na dodanu

vrijednost te drugih poreza izravno povezanih s prihodima. Prihodi obuhvaćaju i druge stavke

koja udovoljava definiciji prihoda. U prihode ulazi i nerealizirana dobit (prihod).15 Ovisno o

tome da li nastaju redovno u poslovanju ili povremeno dijelimo ih na redovne i izvanredne.

Redovne prihode dijelimo na poslovne i financijske. Takvi prihodi nastaju kao rezultat

svakodnevnih poslovnih aktivnosti poduzeća. Većinu prihoda čine redovni poslovni prihodi.

Oni nastaju prodajom proizvoda na tržištu. Financijski prihodi nastaju kao rezultat plasiranja

15 http://www.propisi.hr/print.php?id=13779

http://www.propisi.hr/print.php?id=13779

13

viška novčanih sredstava koji se ulaže u dionice i slične financijske instrumente. Izvanredni

prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se ne mogu ni planirati ni predvidjeti.

Najčešći izvanredni prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodaje sirovina,

inventurnih viškova, otpisa obveza i kod svih drugih izvanrednih oblika povećanja imovine ili

smanjenja obaveza.

2.2.2.2. Rashodi

Rashodima se smatra smanjenje ekonomskih koristi tijekom obračunskoga razdoblja u obliku

smanjenja imovine ili povećanja, odn. nastanka obveza, koje ima za posljedicu smanjenje

glavnice ili kapitala, osim smanjenja koje proizlazi iz raspodjele glavnice vlasnicima.16 Rashodi

nastaju kao posljedica aktivnosti poduzeća s ciljem uspješnog poslovanja. Rashode dijelimo na

redovne i izvanredne. Redovni poslovni prihodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne

djelatnosti poduzeća. To su troškovi sadržani u prodanim proizvodima, nabavna vrijednost

prodane robe i sl. Financijski rashodi ili rashodi financiranja uglavnom nastaju kao posljedica

korištenja tuđeg novca. Tu su najčešće kamate koje poduzeće mora dati kao naknadu za

korištenje tuđih sredstava, negativne tečajne razlike i sl. U izvanredne rashode se ubrajaju

rashodi koji nisu vezani za redovito poslovanje i teško ih je predvidjeti. Najčešće su to rashodi

vezani uz kazne, štete, otuđenja i sl.

2.2.3. Izvještaj o novčanim tokovima

Informacija o novčanim tokovima poduzeća pomaže korisnicima financijskih izvještaja u

pružanju osnove da se ocijeni mogućnost poduzeća da ostvaruje novac i novčane ekvivalente i

potrebe poduzeća da iskoristi te novčane tokove. Izvještaj o novčanom toku daje informaciju o

primicima i izdacima novca, odnosno koji su izvori i način uporabe novca u poduzeću. Prilikom

izrade izvještaja o novčanom toku primici i izdaci novca svrstaju se u grupe prema sljedećim

aktivnostima:

1. poslovne aktivnosti

2. investicijske aktivnosti

16 https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51853

https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51853

14

3. financijske aktivnosti.

Izvještaj o novčanom toku može biti sastavljen na osnovi direktne ili indirektne metode.

Korištenjem direktne metode specificiraju se ukupni primici i izdaci novca po poslovnim,

investicijskim i financijskim aktivnostima. Direktna metoda prikazuje bruto novčane primitke

i bruto novčane izdatke zasebno za svaku aktivnost. Korištenjem indirektne metode ne

prikazuju se zasebno stavke primitaka i izdataka već se neto dobiti korigira za stavke promjena

na računima koje utječu na novčani tok i stanje novca kao što su npr. kupci, dobavljači,

povećanje/smanjenje zaliha ili imovine.

Tablica 3. Izvještaj o novčanom toku

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1) Primici iz poslovnih aktivnosti

2) Izdaci iz poslovnih aktivnosti

3) Čisti novčani tok iz poslovnih aktivnosti

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

1) Primici iz investicijske aktivnosti

2) Izdaci iz investicijskih aktivnosti

3) Čisti novčani tok iz investicijskih aktivnosti

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

1) Primici iz finncijske aktivnosti

2) Izdaci iz financijskih aktivnosti

3) Čisti novčani tok iz financijskih aktivnosti

UKUPNO ČISTI NOVČANI TOK

NOVAC NA POČETKU RAZDOBLJA

NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA

Izvor: obrada autora prema Žager, K., Žager, L. (2008). Analiza financijskih izvještaja. Masmedia., str. 61..

2.2.4. Izvještaj o promjenama kapitala

Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene koje nastaju na stavkama kapitala u

obračunskom razdoblju te ukazuje na povećanje ili smanjenje kapitala između tekuće i

prethodne godine. Sam izvještaj daje informacije i o promjenama računovodstvenih politika, a

15

temeljna svrha je prikazati promjene neto vrijednosti tvrtke, tj. bogatstva dioničara. U ovom se

izvještaju posebno moraju iskazati sljedeće pozicije:

• dobit ili gubitak razdoblja

• sve stavke prihoda ili rashoda, dobiti i gubitaka koje prema zahtjevima drugih

standarda treba direktno priznati u kapital te njihov ukupni iznos

• učinak promjena računovodstvenih politika i ispravke temeljnih pogrešaka

• dodatna ulaganja vlasnika i visina izglasanih dividendi

• iznos zadržane dobiti ili gubitka na početku i na kraju razdoblja te promjene unutar tog

razdoblja • usklađenja svake druge pozicije kapitala, kao npr. premije na dionice i

rezerve na početku i na kraju razdoblja uz posebno, pojedinačno prikazivanje takvih

promjena

2.2.5. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju detaljniju nadopunu temeljnim financijskim

izvještajima (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama

kapitala). One trebaju sadržavati sve podatke koji su bitni za bolje razumijevanje poslovanja

poduzeća i daljnje donošenje poslovnih odluka, a ne vide se izravno iz financijskih izvješća.

Bilješke nisu standardni izvještaj već se sastavljaju u slobodnoj formi ali moraju zadovoljavati

načela potpunosti, jasnoće i preglednosti. Bilješke se sastavljaju u osnovna tri dijela:

• osnovni podatci o društvu (puni naziv društva, adresa, djelatnost, ime odgovorne osobe

i ostali detalji vezani za društvo)

• značajne računovodstvene politike (računovodstvene politike su metode, načela,

postupci na temelju zakona i računovodstvenih standarda koji su korišteni u sastavljanju

i objavljivanju financijskih izvještaja)

• pojašnjenja pojedinih pozicija financijskih izvještaja (često popraćen razrađenim

tablicama i grafikonima)

16

3. PRIMJER: ANALIZA FINACIJSKIH IZVJEŠĆA CROATIA

OSIGURANJA

U ovom poglavlju provesti ćemo analizu financijskih izvještaja na primjeru Croatia osiguranja.

3.1. Croatia osiguranje

„Croatia osiguranje d.d. je osiguravajuće društvo iz Zagreba koje je najveće i najstarije

osiguravajuće društvo u Hrvatskoj. Osnovano je 1884. godine u Zagrebu kao Croatia

osiguravajuća zadruga. Croatia osiguranje počinje djelovati u izazovnim vremenima. Buđenje

nacionalnog identiteta potaknulo je razmišljanje o stvaranju ključnih nacionalnih gospodarskih

institucija koje će omogućiti zadržavanje kapitala u domovini, čineći je tako snažnijom i

neovisnijom. Gjuro Deželić, Ivan Vončina i August Šenoa, uz potporu ostalih članova iz

političkih struktura grada Zagreba, osnivaju 4. lipnja 1884. godine, deset godina nakon

pokrenute inicijative, Croatia osiguravajuću zadrugu. Dulje od stoljeća Croatia osiguranje prati

ljude kroz sve nepovoljne okolnosti uzrokovane povijesnim previranjima. Bez obzira na stranu

dominaciju, dva svjetska rata i državnu ekonomiju u poratnom razdoblju, Croatia je jačala.“17

„Svojim se financijskim i imovinskim potencijalom nametnula kao gospodarski čimbenik

vrijedan poštovanja. Tijekom prve polovice 20. stoljeća tvrtka pokriva većinski dio

osiguravateljnog tržišta i bavi se osiguranjem osoba, imovine, motornih vozila, transporta i

kredita“18. Dio preuzetoga rizika, u cilju dodatne zaštite, predaje u reosiguranje u zemlji i

inozemstvu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata ime Croatia zamjenjuje se imenom DOZ

(Državni osiguravajući zavod), a staro ime vraća se 1970. godine.

Početkom devedesetih godina 20. stoljeća državna ekonomija počinje ustupati mjesto tržišnoj

ekonomiji. Croatia 1990. godine postaje dioničko društvo s većinskim udjelom državnoga

vlasništva. Usprkos ratnim uvjetima proces deregulacije tržišta ipak teče, što rezultira i pojavom

konkurencije na tržištu osiguranja. Croatia osiguranje u novim okolnostima i dalje ostaje vodeći

osiguravatelj koji pruža tržištu nove proizvode po uzoru na razvijeno europsko tržište.

17 http://www.pbzco-fond.hr/pbz-croatia-osiguranje-d-d-profil-drustva-pravne-objave/o-nama/ 18 Lasić, D. (2016). Analiza interne okoline u poduzeću „ Croatia osiguranje“ d.d. Zagreb , Diplomski rad, Split.

Ekonimski fakultet u Splitu, str. 21.

http://www.pbzco-fond.hr/pbz-croatia-osiguranje-d-d-profil-drustva-pravne-objave/o-nama/

17

Rovinjska Adris Grupa 2014. kupuje većinski udio u Croatia osiguranju, okrećući novu stranicu

u Croatijinoj dugoj povijesti. Croatia je tijekom svojih 130 godina djelovanja neprekidno bila

u službi razvoja nacionalnog gospodarstva uz istovremeno podmirivanje svih svojih obaveza,

čime je opravdala svrhu utemeljenja.

3.1.1. Vlasnička struktura

Mješovita struktura koja je spoj funkcionlne i teritorijalne strukture čini organizacijsku

strukturu Croatia osiguranja. Struktura ili mreža prodaje osiguranja rasprostranjena je kroz

čitavu Republiku Hrvatsku, što kroz institucije društva, a što kroz vanjske suradnike koji

honorarno rade za osiguravajuće društvo. U nastavku ću pokazati Upravu društva te Nadzorni

odbor društva.

Uprava društva

Izvor: https://kompanija.crosig.hr/images/management/tomaskovic.jpg

Slika 1. predsjednik Uprave, Davor Tomašković

https://kompanija.crosig.hr/images/management/tomaskovic.jpg

18

Izvor: https://kompanija.crosig.hr/images/management/vuckovic.jpg

Slika 2. član Uprave, Robert Vučković

Izvor: https://kompanija.crosig.hr/images/management/balen.jpg

Slika 3. član Uprave, Vančo Balen

https://kompanija.crosig.hr/images/management/vuckovic.jpg

https://kompanija.crosig.hr/images/management/balen.jpg

19

Izvor: https://kompanija.crosig.hr/images/management/babic.jpg

Slika 4. član Uprave, Luka Babić

Nadzorni odbor društva:

Izvor: https://media-exp1.licdn.com/dms/image/C4E03AQHVMJok1mXQiA/profile-displayphoto-

shrink_200_200/0?e=1593648000&v=beta&t=Wf1vcPY9sdSaIMfRxivzTuM4H-RX33ZWrwju3E3lzCs

Slika 5. predsjednik Nadzornog odbora, Roberto Škopac

https://kompanija.crosig.hr/images/management/babic.jpg

izvor:%20https://media-exp1.licdn.com/dms/image/C4E03AQHVMJok1mXQiA/profile-displayphoto-shrink_200_200/0?e=1593648000&v=beta&t=Wf1vcPY9sdSaIMfRxivzTuM4H-RX33ZWrwju3E3lzCs

izvor:%20https://media-exp1.licdn.com/dms/image/C4E03AQHVMJok1mXQiA/profile-displayphoto-shrink_200_200/0?e=1593648000&v=beta&t=Wf1vcPY9sdSaIMfRxivzTuM4H-RX33ZWrwju3E3lzCs

20

Ostali članovi :

Hrvoje Patajac

Vitomir Palinec

Vlasta Pavličević

Željko Lovrinčević

Damir Vanđelić

3.1.2. Temeljni kapital

„Temeljni kapital društva na dan 31.12.2019.godine iznosi 56.000.000,00 kuna i uplaćen je u

cijelosti u novcu“19

Ukupan broj izdanih dionica je 56.000, svaka nominalne vrijednosti 1.000 kuna.

3.1.3. Podružnice društva

Sjedište Croatia osiguranja d.d. je u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, a njene podružnice se

nalaze diljem Republike Hrvatske. Croatia osiguranje ima 13 (trinaest) registriranih podružnica

ua RH, a to su:

Croatia osiguranje d.d. podružnica OSIJEK

Croatia osiguranje d.d. podružnica PULA

Croatia osiguranje d.d. podružnica RIJEKA

Croatia osiguranje d.d. podružnica SLAVONSKI BROD

Croatia osiguranje d.d. podružnica ŠIBENIK

Croatia osiguranje d.d. podružnica SPLIT

19 file:///C:/Users/38592/Downloads/2019-12-

31%20PBZ%20CROATIA%20OSIGURANJE%20d.d.%20revidirano%20financijsko%20izvje%C5%A1%C4%

87e.pdf

21

Croatia osiguranje d.d. podružnica VINKOVIC

Croatia osiguranje d.d. podružnica VARAŽDIN

Croatia osiguranje d.d. podružnica ZABOK

Croatia osiguranje d.d. podružnica ZADAR

Croatia osiguranje d.d. podružnica ZAGREB

Croatia osiguranje d.d. podružnica DUBROVNIK

Croatia osiguranje d.d. podružnica ZAGREBAČKI PRSTEN

3.2. Horizontalna i vertikalna analiza

Horizontalna analiza

Horizontalna analiza se definira kao „analiza financijskih izvješća koja omogućava

uspoređivanje podataka u dužem razdoblju, da bi se otkrile tendencije i dinamika promjena

pojedinih bilančnih pozicija. Uobičajena analitička sredstva i postupci koja se koriste u

horizontalnoj financijskoj analizi su komparativni financijski izvještaji i sagledavanje

tendencija promjena pomoću serije baznih indeksa.

Slijedi analiza financijskih izvješća, a prvo radimo horizontalnu analizu bilance u kojoj su

korišteni financijski izvještaji za 2018. i 2019. godinu.

Tablica 4. Horizontalna analiza bilance

BILANCA

Pozicija 2018.

(HRK)

2019.

(HRK)

Index

(%)

AKTIVA

A)DUGOTRAJNA IMOVINA 91.547.525 118.265.463 129,18

1.NEMATERIJALNA IMOVINA 33.980 48.379 142,37

2.MATERIJALNA IMOVINA 131.223 1.073.788 818,29

Nekretnine, postrojenja i oprema 131.223 1.073.788 818,29

22

3.DUGOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA

90.456.557 116.198.149 128,45

Financijska imovina po fer vrijednosti 3.201.195 25.636.512 800,84

Financijska imovina po amortiziranom

trošku

87.255.362 90.561.637 103,79

4.ODGOĐENA POREZNA

IMOVINA

530.677 498.091 93,86

Ostala imovina 395.088 447.056 113,15

B)KRATKOTRAJNA IMOVINA 52.050.314 22.685.434 43,58

1.POTRAŽIVANJA 5.147.659 6.405.879 124,44

Potraživanja s osnove upravljanja

mirovinskim fondovima

5.009.576 5.483.436 109,46

Ostala potraživanja 138.083 922.443 668,03

2.NOVAC 46.902.655 16.279.555 34,70

UKUPNO AKTIVA 143.597.839 140.950.897 98,15

PASIVA

A)KAPITAL I REZERVE 137.337.850 133.304.347 97,06

1.TEMELJNI KAPITAL 56.000.000 56.000.000 100,00

2.KAPITALNE REZERVE 2.800.000 2.800.000 100,00

3.REZERVE IZ DOBITI - - -

4.REVALORIZACIJSKE REZERVE - - -

Rezerve fer vrijednosti - - -

Ostale revalorizacijske rezerve - - -

5.ZADRŽANA DOBIT ILI

PRENESENI GUBITAK

51.167.164 51.537.850 100,72

6.DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE

GODINE

27.370.686 22.966.497 83,90

B)KRATKOROČNE OBVEZE 6.259.989 7.646.550 122,14

Financijske obveze - 684.425

Ostale obveze 6.259.989 6.962.125 111,21

UKUPNO PASIVA 143.597.839 140.950.897 98,15

Izvor: Obrada autora prema službenim podacima poduzeća Croatia d.d.

23

Graf 1. Horizontalna analiza bilance

Izvor: obrada autora po službenim podacima poduzeća

Dugotrajna imovina se povećala za 29,18 % što znači da je povećano financiranje poduzeća iz

tuđih izvora. Kratkotrajna imovina poduzeća se smanjila za 56,42%. Novac u banci i blagajni

također se smanjio za 65,30%, dok se financijska imovina povećala za 28,45 %,a potraživanja

za 24,44 %. Kratkoročne obveze su veće za 22,14 % nego u prethodnoj godini. Ukupan kapital

se smanjio za 2,94 %, ali je upisani kapital ostao isti kao i rezerve. Gubitka u 2019. godini nije

bilo.

Vertikalna analiza

Vertikalna analiza je usmjerena na razmatranje strukture financijskih izvještaja i može se

definirati kao "uspoređivanje financijskih podataka (pozicija financijskih izvješća) u jednoj

godini.

Kad je riječ o vertikalnoj financijskoj analizi, strukturni financijski izvještaji koji se temelje na

bilanci, usmjereni su na dva važna aspekta:

1. izvori kapitala poduzeća, koji mogu biti kratkoročne obveze, dugoročne obveze, i

vlastiti izvori (vlasnička glavnica), te

DUGOTRAJNAIMOVINA

KRATKOTRAJNA IMOVINA

UKUPNOAKTIVA

KAPITAL IREZERVE

OBVEZEUKUPNOPASIVA

2019 29,18% 56,42% -1,85% -2,94% 22,14% -1,85%

29,18%

56,42%

-1,85% -2,94%

22,14%

-1,85%

-20,00%

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

2019

2019

24

2. iznos ukupnog kapitala poduzeća uložen u tekuća, fiksna ili ostala sredstva, a

kombinacija tih ulaganja u razne oblike sredstava određena je djelatnošću koju poduzeće

obavlja

Tablica 5. Vertikalna analiza bilance

BILANCA

Pozicija 2018.

(HRK)

Udjel

(%)

2019.

(HRK)

Udjel

(%)

AKTIVA

A)DUGOTRAJNA IMOVINA 91.547.525 63,61 118.265.463 83,90

1.NEMATERIJALNA IMOVINA 33.980 0,02 48.379 0,03

2.MATERIJALNA IMOVINA 131.223 0,09 1.073.788 0,76

Nekretnine, postrojenja i oprema 131.223 0,09 1.073.788 0,76

3.DUGOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA

90.456.557 62,99 116.198.149 82,43

Financijska imovina po fer vrijednosti 3.201.195 2,23 25.636.512 18,18

Financijska imovina po amortiziranom trošku 87.255.362 60,76 90.561.637 64,25

4.ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 530.677 0,36 498.091 0,35

Ostala imovina 395.088 0,27 447.056 0,31

B)KRATKOTRAJNA IMOVINA 52.050.314 36,24 22.685.434 16,09

1.POTRAŽIVANJA 5.147.659 3,58 6.405.879 4,54

Potraživanja s osnove upravljanja

mirovinskim fondovima

5.009.576 3,48 5.483.436 3,89

Ostala potraživanja 138.083 0,09 922.443 0,65

2.NOVAC 46.902.655 32,66 16.279.555 11,54

UKUPNO AKTIVA 143.597.839 100,00 140.950.897 100,00

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 137.337.850 95,64 133.304.347 94,57

1.TEMELJNI KAPITAL 56.000.000 38,99 56.000.000 39,73

2.KAPITALNE REZERVE 2.800.000 1,94 2.800.000 1,98

3.REZERVE IZ DOBITI - - - -

4.REVALORIZACIJSKE REZERVE - - - -

Rezerve fer vrijednosti - - - -

Ostale revalorizacijske rezerve - - - -

5.ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI

GUBITAK

51.167.164 35,63 51.537.850 36,56

6.DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE 27.370.686 19,06 22.966.497 16,29

25

B)KRATKOROČNE OBVEZE 6.259.989 4,35 7.646.550 5,42

1.FINANCIJSKE OBVEZE - - 684.425 0,48

2.OSTALE OBVEZE 6.259.989 4,35 6.962.125 4,941

UKUPNO PASIVA 143.597.839 100,00 140.950.897 100,00


Graf 2. Vertikalna analiza bilance

Izvor: obrada autora po službenim podacima poduzeća Croatia d.d.

- Dugotrajna imovina poduzeća iznosi 63,61 % ukupne imovine u 2018. godini,dok u 2019.

godini bilježi rast u iznosu od 83,90 %. Najveći udio u dugotrajnoj imovini i ma finacijska

imovina koja ima udjel od 62,99%.

- Kratkotrajna imovina u 2018. godini iznosila je 36,24 % ukupne imovine dok u 2019. godini

iznosi 16,09 %. Pad se dešava zbog investicijskih pothvata ulaganja u dugotrajnu imovinu.

- Kapital i rezerve poduzeća imaju udio od 95,64 % u 2018. godini dok u 2019. imamo mali

pad gdje kapital i rezerve iznose 94,57 % u odnosu na ukupnu pasivu.

DUGOTRAJNAIMOVINA


UKUPNOAKTIVA

KAPITAL D. OBVEZE K. OBVEZEUKUPNOPASIVA

2018 63,12 36,24 100 95,64 0 4,36 100

2019 83,9 16,09 100 94,57 0 5,43 100

DUGOTRAJNA IMOVINA


UKUPNO AKTIVAKAPITAL

D. OBVEZE K. OBVEZE

UKUPNO PASIVA

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

80

85

90

95

100

2018 2019

26

- Kratkoročne obveze poduzeća imaju udjel od 4,35 % u odnosu na ukupnu pasivu u 2018.

godini, dok u 2019 godini iznosi 5,42 %.

Tablica 6. Horizontalna analiza RDG

RDG

Pozicija 2018.

(000 HRK)

2019.

(000 HRK)

Index

2018/2017

A)POSLOVNI PRIHODI 66.218.111 66.433.379 100,32

B)POSLOVNI RASHODI 17.598.729 22.116.032 125,66

C)FINANCIJSKI PRIHODI 2.240.337 4.084.666 182,32

D)FINANCIJSKI RASHODI 17.482.321 20.384.067 116,57

E)UKUPNO PRIHODI 68.458.448 70.518.045 103,00

F)UKUPNO RASHODI 35.081.050 42.500.099 121,14

1.Dobit prije oporezivanja 33.377.398 28.017.946 80,94

2.Gubitak prije oporezivanja - - -

3.Porez na dobit 6.006.712 5.051.449 84,09

G)DOBITAK RAZDOBLJA 27.370.686 22.966.497 83,90


Graf 3. Horizontalna analiza RDG

Izvor: obrada autora po službenim podacima poduzeća Croatia d.d.

POSLOVNIPRIHODI

FINANCIJSKIPRIHODI

POSLOVNIRASHODI

FINANCIJSKIRASHODI

UKUPNIPRIHODI

UKUPNIRASHODI

DOBIT

2019 0,32% 82,32% 25,66% 16,57% 3,00% 21,14% -6,10%

0,32%

82,32%

25,66%16,57%

3,00%

21,14%

-6,10%-20,00%

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

2019

2019

27

- Poslovni prihodi bilježe mali rast u promatranom razdoblju. U 2019. godini poslovni prihodi

su se povećali za 0,32 %.

- Poslovni rashodi su se povećali za 25,66 %.

- Financijski prihodi bilježe veliki rast. U 2019. godini povećali su se za 82,32% .

- Financijski rashodi u 2019. godini bilježe rast od 16,57%.

- Ukupni prihodi poduzeća bilježe rast od 3,00 % u 2019. godini u odnosu na 2018. Razlog

povećanju prihoda su visoka investicijska ulaganja koji su podigli kvalitetu smještajnih i ostalih

usluga u turističkom naselju Zaton.

- Ukupni rashodi također bilježe rast u promatranom razdoblju. U 2019. godini u odnosu na

prethodnu rashodi su se povećali za 21,14 %.

- Poduzeće posluje pozitivno i ostvaruje dobit međutim dobit se smanjila u 2019. godini za

16,10 % u odnosu na prethodnu 2018. zbog povećanja rashoda.

Tablica 7. Vertikalna analiza RDG

RDG

Pozicija 2018.

(000 HRK)

Udjel

(%)

2019.

(000 HRK)

Udjel

(%) A)POSLOVNI PRIHODI 66.218.111 96,72 66.433.379 94,20

B)POSLOVNI RASHODI 17.598.729 50,16 22.116.032 52,03

C)FINANCIJSKI PRIHODI 2.240.337 3,72 4.084.666 5,79

D)FINANCIJSKI RASHODI 17.482.321 49,93 20.384.067 47,95

E)UKUPNO PRIHODI 68.458.448 100,00 70.518.045 100,00

F)UKUPNO RASHODI 35.081.050 100,00 42.500.099 100,00

1.Dobit prije oporezivanja 33.377.398 121,94 28.017.946 121,99

2.Gubitak prije oporezivanja - - - -

3.Porez na dobit 6.006.712 17,99 5.051.449 18,02

G)DOBITAK RAZDOBLJA 27.370.686 100,00 22.966.497 100,00


28

Graf 4. Vertikalna analiza RDG


- Poslovni prihodi poduzeća očekivano imaju najveći udio u ukupnim prihodima i iznose

96,72% u 2018. godini dok u 2019. iznose 94,20 %.

- Poslovni rashodi imaju veći udio u ukupnim rashodima i iznose 50,16 % u 2018. godini te

52,03 % u 2019. godini.

- Financijski prihodi imaju udio od 3,72 % od ukupnih rashoda u 2018. godini dok u 2019.

iznosi 5,79 %.

- Financijski rashodi u 2018. godini imaju udio od 49,93 % ukupnih rashoda, a u 2019. godini

47,95 %.

3.3. Analiza putem financijskih pokazatelja

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti prikazuju dali je i u kolikom omjeru poduzeće spremno podmirivati

svoje tekuće obveze. U analizi se uspoređuju različite pozicije kratkotrajne imovine koje imaju

POSLOVNIPRIHODI

FINANCIJSKIPRIHODI

UKUPNOPRIHODI

POSLOVNIRASHODI

FINANCIJSKIRASHODI

UKUPNORASHODI

2018 96,72% 3,72% 100,00% 50,16% 49,93% 100,00%

2019 94,20% 5,79% 100,00% 52,03% 47,95% 100,00%

96,72%

3,72%

100,00%

50,16% 49,93%

100,00%94,20%

5,79%

100,00%

52,03%47,95%

100,00%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

2018 2019

29

različita svojstva likvidnosti. Novac u poduzeću je najlikvidnije sredstvo plaćanja dok su zalihe

manje likvidne odnosno potrebno je više vremena za pretvoriti ih u gotov novac.

„Najčešće se likvidnost definira kao sposobnost da se sredstvo iz nekog oblika pretvori u novac.

Prema drugoj definiciji likvidnost je u novcu iskazana snaga raspolaganja dobrima i

uslugama. Može se općenito zaključiti da je likvidnost svojstvo sredstava (imovine) koji se

mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokriće preuzetih obveza. Ako poduzeće nije likvidno

ono posluje sa poteškoćama i nema dovoljno sredstava za nabavu sirovina, materijala, za isplatu

plaća i pokrivanje drugih obveza.“20

Tablica 8. Pokazatelj ubrzane likvidnosti

Pokazatelj ubrzane likvidnosti

Godina Kratkotrajna imovina

- zalihe

Kratkoročne obveze Rezultat Poželjna veličina

2018. 52.050.314 6.259.989 8,31 Min 1

2019. 22.685.434 7.646.550 2,96 Min 1


Pokazatelj ubrzane likvidnosti predstavlja odnos kratkotrajne imovine umanjene za zalihe koje

su najmanje likvidna kratkotrajna imovina i kratkoročne obveze. Drugim riječima ovaj

pokazatelj govori koliko puta se kratkoročne obveze mogu pokriti kratkotrajnom imovinom

umanjenom za zalihe. Pokazatelj odgovara kontrolnoj vrijednosti u obe godine,s time da se veći

koeficijent bilježi u 2018. godini kada je iznosio 8,31, dok 2019. godine pada na 2,96% što

također udovoljava kontrolnoj vrijednosti. Oba rezultata pokazuju kako poduzeće dobro

upravlja svojim financijama.

Tablica 9. Pokazatelj trenutne likvidnosti

Pokazatelj trenutne likvidnosti

Godina Novac Kratkoročne

obveze

Rezultat Poželjna veličina

2018. 46.902.655 6.259.989 7,49 >= 0,5

2019. 16.279.555 7.646.550 2,13 >= 0,5


20 https://profitiraj.hr/financijski-pokazatelji-pokazatelji-likvidnosti/

https://profitiraj.hr/financijski-pokazatelji-pokazatelji-likvidnosti/

30

Pokazatelj trenutne likvidnosti predstavlja omjer novca i kratkoročnih obveza. Pokazuje koliki

se dio kratkoročnih obveza može pokriti s najlikvidnijim dijelom kratkotrajne imovine,

novcem. Poželjna vrijednost pokazatelja je da bude >= 0,5 odnosno poželjno je da se barem

50% kratkoročnih obveza može pokriti novcem. Pokazatelj trenutne likvidnosti zadovoljava

poželjnoj veličini u obe godine te pokazuje kako je poduzeće iznimno likvidno i može bez

poteškoća podmirivati svoje kratkoročne obveze. Pokazatelj u 2018. godini iznosi 7,49 dok u

2019. godini pokazatelj trenutne likvidnosti pada na 2,13 no to također ne stvara probleme s

plaćanjima obveza i još uvijek odgovara kontrolnoj vrijednosti.

Tablica 10. Pokazatelj tekuće likvidnosti

Pokazatelj tekuće likvidnosti

Godina Kratkotrajna

imovina

Kratkoročne

obveze


2018. 52.050.314 6.259.989 8,31 2

2019. 22.685.434 7.646.550 2,96 2


Pokazatelj tekuće likvidnosti predstavlja omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza.

Pokazuje koliko se puta kratkoročne obveze mogu pokriti kratkotrajnom imovinom i dali je

kratkotrajna imovina financirana kratkoročnim izvodima ili je dio dugoročnih izvora utrošeno

za financiranje kratkotrajne imovine. Poželjna veličina je da pokazatelj bude 2 ili više što znači

da bi se kratkoročne obveze trebale biti minimalno dva puta manje od kratkotrajne imovine. U

promatranim godinama pokazatelj zadovoljava poželjnu veličinu. U 2018. godini pokazatelj

iznosi 8,31 što znači da se kratkoročne obveze mogu 8,31 puta pokriti kratkotrajnom imovinom.

U 2019. koeficijent se smanjio ali ipak zadovoljava poželjnu veličinu koja je veća od 2 a iznosi

2,96.

Tablica 11. Pokazatelj financijske stabilnosti

Pokazatelj financijske stabilnosti

Godina Dugotrajna

imovina

Kapital +

Dugoročne obveze


2018. 91.547.525 137.337.850 0,66 < 1

2019. 118.265.463 133.304.347 0,88 < 1


31

Pokazatelj financijske stabilnosti govori o tome da se dugotrajna imovina treba financirati iz

dugoročnih izvora sredstava te da je poželjno da se i dio kratkotrajne imovine financira iz

dugoročnih izvora sredstava što stvara pozitivan neto radni kapital koji služi za svakodnevno

poslovanje poduzeća i osnova je dobre likvidnosti poduzeća. Pokazatelj financijske stabilnosti

u omjer stavlja dugotrajnu imovinu i dugoročne izvore financiranja, kapital i dugoročne obveze.

Poželjno je da dugotrajna imovina bude manja od zbroja kapitala i dugoročnih obveza jer to

govori kako je dio kratkotrajne imovine financiran dugoročnim izvorima sredstava. U 2018.

godini rezultat je 0,66 što znači da je to jako dobar rezultat jer treba biti manji od 1. U 2019.

godini rezultat je nešto bliži broju 1, a iznosi 0,88 što se još nalazi u okviru poželjne veličine.

Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti pokazuju stupanj zaduženosti poduzeća. Pomoću ovih pokazatelja

prikazuje se koliko se imovine financira iz vlastitih, a koliko iz tuđih izvora financiranja. „Ovo

je jedan od najvažnijih pokazatelja zaduženosti poduzeća. Dobije se kao odnos ukupnih obveza

i ukupne imovine. Koeficijent ili stupanj zaduženosti pokazuje koliki se dio imovine financira

iz tuđih izvora bilo dugoročnih ili kratkoročnih. Ovaj odnos pokazuje i koliko su ukupne obveze

zastupljene u ukupnoj financijskoj strukturi trgovačkog društva. Koeficijent zaduženosti

pokazuje sposobnost društva da pokrije sve svoje kratkoročne i dugoročne obveze prema

kreditorima i investitorima. Što je ovaj koeficijent veći, to je veći i rizik ulaganja u društvo.

Smatra se da stupanj zaduženosti ne bi smio biti veći od 50 %“. 21

Tablica 12. Pokazatelj zaduženosti

Pokazatelj zaduženosti

Godina Ukupne obveze Ukupna imovina Rezultat Poželjna veličina

2018. 6.259.989 143.597.839 0,04 < 0,5

2019. 7.646.550 140.950.897 0,05 < 0,5


Pokazatelj zaduženosti u omjer stavlja ukupne obveze i ukupnu imovinu. On govori o tome

koliko je ukupne imovine financirano iz tuđih izvora sredstava. Poduzeće Croatia osiguranje

21 Bolfek, B., Stanić, M. i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja

tvrtke. Ekonomski vjesnik, XXV (1), str. 163..

32

d.d. udovoljava kontrolnoj vrijednosti u promatranim godinama što pokazuje da poduzeće nije

prezaduženo i da više od 50% svoje imovine financira vlastitim izvorima. U 2018. godini

pokazatelj iznosi 0,04 što znači da je 4% ukupne imovine financirano iz tuđih izvora sredstava

te da je 96% ukupne imovine financirano vlastitim izvorima sredstava dok u 2019. godini

pokazatelj iznosi 0,05 što znači malu promjenu od 1%.

Tablica 13. Pokazatelj vlastitog financiranja

Pokazatelj vlastitog financiranja

Godina Kapital Ukupna imovina Rezultat Poželjna veličina

2018. 137.337.820 143.597.839 0,95 > 0,5

2019. 133.304.347 140.950.897 0,94 >0,5


Pokazatelj vlastitog financiranja predstavlja omjer kapitala i ukupne imovine. On govori o tome

koliko je ukupne imovine financirano iz vlastitih izvora financiranja, odnosno kapitala.

Poželjna vrijednost pokazatelja je da bude > 0,5 odnosno da više od 50% ukupne imovine bude

financirano iz vlastitih izvora. Poduzeće udovoljava kontrolnoj vrijednosti promatranim

godinama i pokazuje kako optimalno iskorištavaju financijsku polugu. U 2018. godini

pokazatelj iznosi 0,95 dok u 2019. godini iznosi 0,94.

Tablica 14. Pokazatelj faktora zaduženosti

Pokazatelj faktora zaduženosti

Godina Ukupne obveze Zadržana dobit +

amortizacija


2018. 6.259.989 51.167.164 0,12 Što manje

2019. 7.646.550 51.537.850 0,14 Što manje


Faktor zaduženosti predstavlja omjer ukupnih obveza i zadržane dobiti uvećane za amortizaciju.

Pokazatelj se izražava u broju godina, a poželjna veličina je da bude što manji rok otplate

odnosno prihvatljiv je rok do 3 godine osim kada se radi o kreditima na rok otplate dužim od 3

godine. Faktor zaduženosti govori o tome u koliko se godina ukupne obveze mogu pokriti iz

zadržane dobiti uvećane za amortizaciju uz nepromijenjene uvijete poslovanja. Važno je

33

naglasiti da faktor zaduženosti predstavlja indikator zaduženosti jer je poznato da se iz zadržane

dobiti i amortizacije ne mogu podmirivati obveze. Poduzeće u niti jednoj godini nije prešlo rok

od 3 godine.

Pokazatelj aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti, još zvani pokazatelji menadžmenta imovine koriste se za ocjenu

efikasnosti kojom se upravlja imovinom tvrtke.

Tablica 15. Pokazatelj obrtaja ukupne imovina

Pokazatelj obrtaja ukupne imovina

Godina Ukupni prihodi Ukupna imovina Rezultat Poželjna veličina

2018. 68.458.448 143.597.839 0,47 Što veća

2019. 70.518.045 140.950.897 0,50 Što veća


Pokazatelj obrtaja ukupne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i ukupne imovine

odnosno koliko se ukupnih prihoda ostvari po jedinici ukupne imovine. Prikazuje brzinu

cirkulacije ukupne imovine odnosno koliko se ukupna imovina poduzeća obrne tijekom jedne

godine. Pokazatelj je u standardu s djelatnosti kojom se poduzeće bavi.

Pokazatelj ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti govore o efikasnosti ostvarivanja profita u poduzeću. Uspoređuju

pozicije iz računa dobiti i gubitka odnosno uspoređuju različite prihode i rashode. Govore o

tome koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

Tablica 16. Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja

Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja

Godina Ukupni prihodi Ukupni rashodi Rezultat Poželjna veličina

2018. 68.458.448 35.081.050 1,95 >1

2019. 70.518.045 42.500.099 1,65 >1


34

Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja predstavlja omjer ukupnih prihoda i ukupnih

rashoda. Govori o tome koliko prihoda se ostvaruje po jedinici rashoda. Pokazatelj u svim

godinama udovoljava kontrolnoj vrijednosti. Iz tablice se vidi kako pokazatelj zadovoljava

kriterij ali bilježi mali pad sa 1,95 u 2018. godini na 1,65 u 2019. godini. U 2019. godini

poduzeće na jednu kunu ukupnih rashoda ostvaruje 1,65 kune ukupnih prihoda.

35

4. LIKVIDIRANE ŠTETE U ODNOSU NA BROJ PRIJAVLJENIH

Naknada štete je samo jedan od načina popravljanja štete, iako se vrlo često smatra da je

naknada štete isključiva posljedica odgovornosti za štetu povodom određenog štetnog događaja.

Pored naknade štete načini popravljanja štete su i naturalna restitucija te satisfakcija.

„Kod definicije štete ZOO (Zakon o obveznim odnosima) razlikuje običnu štetu, izmaklu korist

i povredu prava osobnosti (neimovinsku štetu). Obična šteta (stvarna, pozitivna, damnum

emergens) i izmakla korist (izmakli dobitak, negativna šteta, lucrum cessans) su imovinske štete

koje se odražavaju na imovini oštećenika, dok je povreda prava osobnosti neimovinska šteta

koja se ogleda u povredi subjektivnih neimovinskih prava i interesa.“22 Daljnja podjela šteta

moguća je s obzirom na način postanka, razlike od trenutka uzrokovanja i trenutka nastupanja

štetnih posljedica, s obzirom na predvidivost i s obzirom na način utvrđivanja i dokazivanja.

Kod podjele šteta s obzirom na način postanka možemo razlikovati izravne (direktne) i

neizravne (indirektne) te simultane štete. „Izravne štete su one koje su izravna posljedica

štetnog događaja koji je djelovao direktno na određenu stvar ili dobro, dok su neizravne štete

gubitci koji se pojavljuju kao daljnja posljedica štetnog događaja na drugim stvarima i imovini

oštećenika. Simultane štete su kada se jednom štetnom radnjom uzrokuju štete nekolicini

oštećenika, ali se one ipak računaju kao jedna samostalna šteta.“23 S obzirom na razliku od

trenutka uzrokovanja ili nastanka štetnog događaja i trenutka nastupanja štetnih posljedica

(štete) možemo razlikovati postojeću štetu, buduću štetu (izvjesnu) i buduću eventualnu

(neizvjesnu) štetu. „Postojeća šteta je ona kod koje je nastao njen uzrok, a ostvarila se i sama

šteta, dok su buduće štete one kod kojih je nastupio njihov uzrok, ali njihove posljedice još nisu

nastupile ili nisu još prestale. Buduća eventualna šteta je ona kod koje je njen uzrok nastupio,

ali je neizvjesno nastupanje štetnih posljedica. S obzirom na način utvrđivanja i dokazivanja

štete razlikujemo konkretnu i apstraktnu štetu. Konkretna šteta je ona čije se postojanje i opseg

mogu utvrditi izravnim dokaznim sredstvima kao što su pregled, vještačenje, svjedoci,

priznanje odgovorne osobe i sl. Apstraktna šteta je kad se njezino postojanje pretpostavlja, a

visina utvrđuje unaprijed po određenim mjerilima ili u paušalnoj svoti, a ne od slučaja do slučaja

kako je inače uobičajeno.“24

22 https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima 23 Jug, J. (2015). NAKNADA BUDUĆE ŠTETE. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 36 (1), 467-488 24 Ibid.

https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima

36

Tablica 17. Podaci o broju šteta u 2017. i 2018. godini

Vrste osiguranja Broj prijavljenih Broj likvidiranih Broj nerijesenih

na dan 31.12.

Sudski

proces

18` 17` 18` 17` 18` 17` 18` 17`

Osiguranje od

nezgode

27.955 29.065 22.956 23.649 4.999 5.416 469 531

Zdravstveno

osiguranje

3.768.142 2.860.053 3.647.344 2.803.280 120.798 56.773 5 7

Osig. cestovnih

vozila

168.372 156.203 129.212 120.301 39.160 25.902 368 367

Osiguranje tračnih

vozila

298 441 267 398 26 43 - -

Osig. zračnih

letjelica

28 41 12 32 16 9 5 3

Osiguranje plovila 3.936 4.073 2.556 2.698 1.380 1.375 153 133

Osig. robe u

prijevozu

2.053 3.534 1.826 3.387 227 147 5 5

Osig. od požara i

elementarnih šteta

49.222 51.315 41.297 42.011 7.925 9.304 153 174

Osig. imovine 102.624 103.080 88.617 87.509 14.007 15.571 234 220

Osig. od odg. za

upotrebu motornih

vozila

145.225 139.068 99.362 97.829 45.863 41.239 11.

196

12.

363

Osig. od odg. za

upotrebu zračnih

letjelice

17 18 2 7 15 11 13 9

Osig. od odg. za

upotrebu plovila

870 765 513 392 357 373 16 18

Osiguranja od

odgovornosti

27.125 26.668 18.193 17.635 8.932 9.033 3.6

17

3.5

32

Osiguranje kredita 2.974 3.631 2.503 3.123 471 508 45 44

Osig. jamstava 1.042 687 532 626 510 61 3 3

Osig.financijskih

gubitaka

4.469 4.223 3.751 3.475 718 748 9 9

Osig. troškova

pravne zaštite

147 125 46 43 101 82 1 -

Osiguranje pomoći 259.535 231.636 258.332 230.469 1.203 1.167 2 3

Životna osiguranja 62.651 57.846 56.346 53.124 6.305 4.722 56 51

Rentno osiguranje 2.870 2.506 2.730 2.387 140 119 - 1

Dopunska

osiguranja

6.698 7.324 4.786 5.183 1.912 2.161 112 112

Osig. vjenčanja 237 240 201 203 36 37 - -

Osiguranje života i

rentno osiguranje

5.167 5.105 4.510 4.531 657 574 4 1

37

Tontine - - - - - - - -

Osiguranje s

kapitalizacijom

isplate

- - - - - - - -

UKUPNO 4.641.652 3.687.647 4.385.894 3.502.272 255.758 185.37

5

16.

294

17.

586 Izvor: Obrada autora prema https://www.hanfa.hr/publikacije/statistika/

Tablica 18. Vertikalna analiza šteta u 2017. i 2018. godini

Osiguranja Prijavljeno Likvidirano Neriješeno U sudskom

procesu

Godine 2017 2018 2017 2018 2017 2018 2017 2018

Ukupno 3.687.647 4.641.652 3.502.272 4.385.894 185.375 255.758 17.586 16.294

Udjel (%) 100,00 100,00 94,62 94,38 5,06 5,41 0,32 0,21

Izvor: Obrada autora prema podacima iz tablice 17.

Iz tablice vidimo da je u 2017. godini bilo ukupno prijavljeno 3.687.647 šteta od kojih je

3.502.272 bilo likvidirano što nam daje postotak od 94,97% likvidiranih. Broj neriješenih u

2017. godini iznosio je 185.375 što je 5,02% od ukupnih šteta. U sudskom procesu u 2017.

godini je bilo 17.586 šteta što čini 0,47% od ukupnog broja prijavljenih šteta.

U 2018. godini bilo je ukupno prijavljeno 4.642.652 štete od kojih je 4.365.894 likvidirane što

daje postotak od 94,38% likvidiranih. Neriješenih u 2018 godini je bilo 255.758 što daje

postotak od 5,41% . Od ukupnog broja prijavljenih šteta 0,21 % je u sudskom procesu odnosno

16.294 štete.

Tablica 19. Likvidirane štete, bruto iznos

Likvidirane štete, bruto iznos

Vrste osiguranja 2018. 2017.

Osiguranje od nezgode 101.224.677 102.308.335

Zdravstveno osiguranje 294.125.552 250.077.909

Osiguranje cestovnih vozila 701.479.370 597.552.590

Osiguranje tračnih vozila 1.828.641 1.302.142

Osiguranje zračnih letjelica 4.207.841 4.676.493

Osiguranje plovila 124.685.135 126.381.905

https://www.hanfa.hr/publikacije/statistika/

38

Osiguranje robe u prijevozu 6.695.352 32.362.576

Osiguranje od požara i elementarnih šteta 234.556.921 208.635.885

Ostala osiguranja imovine 456.573.979 400.569.557

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila 1.105.932.884 1.109.499.170

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelice 127.022 2.420.069

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila 8.055.037 12.625.017

Ostala osiguranja od odgovornosti 145.249.140 139.460.832

Osiguranje kredita -22.753.407 -15.449.015

Osiguranje jamstava 3.020.099 3.293.078

Osiguranje raznih financijskih gubitaka 38.864.355 43.848.154

Osiguranje troškova pravne zaštite 411.312 240.416

Osiguranje pomoći 35.920.289 32.754.376

Životna osiguranja 2.058.021.302 1.855.674.347

Rentno osiguranje 21.333.760 21.864.292

Dopunska osiguranja 18.212.198 20.226.956

Osiguranje za slučaj vjenčanja 6.595.039 5.482.128

Osiguranje života i rentno osiguranje 208.749.682 150.493.178

Tontine - -

Osiguranje s kapitalizacijom isplate - -

UKUPNO 5.553.116.181 5.106.300.388

Izvor: Obrada autora prema https://www.hanfa.hr/publikacije/statistika/

Tablica 20. Horizontalna analiza šteta u 2018. godini

Vrste osiguranja Broj

prijavljenih

Broj

likvidiranih

Broj

neriješenih

U sudskom

procesu

Likv. štete

bruto Index 18/17 Index 18/17 Index 18/17 Index 18/17 Index 18/17

Osiguranje od nezgode 96,18 97,06 92,30 88,32 98,94

Zdravstveno osiguranje 131,7 130,1 212,77 71,42 117,61

Osiguranje cestovnih vozila 107,8 107,4 151,18 100,24 117,39

Osiguranje tračnih vozila 67,57 67,08 60,46 140,43

Osiguranje zračnih letjelica 68,29 37,5 177,77 166,67 89,97

Osiguranje plovila 96,63 94,73 100,36 115,03 98,65

Osiguranje robe u prijevozu 58,09 53,91 154,42 100,00 20,68

Osig. od požara i elementarnih šteta 95,92 98,30 85,18 87,93 112,42

Ostala osiguranja imovine 99,55 101,26 89,95 106,36 113,98

https://www.hanfa.hr/publikacije/statistika/

39

Osiguranje od odgovornosti za

upotrebu motornih vozila

104,42 101,56 111,21 90,56 99,67


upotrebu zračnih letjelice

94,44 28,57 136,36 144,44 5,24


upotrebu plovila

113,72 130,86 95,7 88,89 63,80

Ostala osiguranja od odgovornosti 101,71 103,16 197,43 102,40 104,15

Osiguranje kredita 81,90 80,14 92,71 102,27 147,28

Osiguranje jamstava 151,67 84,98 836,06 100,00 91,71

Osigur. raznih financijskih gubitaka 105,82 107,94 95,98 100,00 88,63

Osiguranje troškova pravne zaštite 117,6 106,97 123,17 200,00 171,08

Osiguranje pomoći 112,04 112,08 103,08 66,67 109,66

Životna osiguranja 108,30 106,06 133,52 109,80 110,90

Rentno osiguranje 114,52 114,36 117,64 0,00 97,57

Dopunska osiguranja 91,45 92,34 88,47 100,00 90,03

Osiguranje za slučaj vjenčanja 98,75 99,01 97,29 - 120,30

Osigur. života i rentno osiguranje 101,21 99,53 114,45 400,00 138,71

Tontine - - - - -

Osiguranje s kapitalizacijom isplate - - - - -

UKUPNO 125,87 125,22 137,96 92,65 108,75

Izvor: Obrada autora prema podacima iz tablice 17 i 19.

Pomoću horizontalne analize došli smo do rezultata koje ćemo u nastavku obrazložiti . U ovoj

analizi uzeli smo period od dvije godine, odnosno 2017. i 2018. godinu da bi usporedili kako

se kreće broj likvidiranih šteta u odnosu na broj šteta koje su prijavljene,,naravno uz to

dodajemo i štete koje nisu riješene i štete koje su u sudskom postupku.

Dakle, u ukupnom zbroju broj prijavljenih šteta u 2018. godini porastao je za 35,67 % u odnosu

na 2017. Broj likvidiranih šteta u 2018. godini također je porastao za 35,22 %. Broj neriješenih

je u 2018. godni povećao se za 37,96 % u odnosu na 2017. U sudskom procesu broj šteta u

2018. godini manji je za 7,35 % u odnosu na 2017. Bruto iznos likvidiranih šteta je u 2018

godini je porastao za 8,75 %.

4.1. Utjecaj bolesti COVID-19 na poslovanje Croatia osiguranje d.d.

Dolazak novog i svijetu sasvim nepoznatog koronavirusa (COVID-19) potvrđeno je početkom

2020. godine koji se pojavio u Kini a zatim se sve više proširio dalje na ostale kontinente te

40

tako u kratkom roku poharao cijeli svijet. COVID-19 u Hrvatskoj se pojavio krajem veljače

2020. godine te uzrukovao poremećaje u poslovanju i gospodarskoj aktivnosti.

U 2020. godini vrlo vjerojatno je za očekivati da će se ekonimija usporiti i uslijed toga moguća

je niža potrošnja te manja potražnja za uslugama koje osiguranje nudi znajući da je volumen

zaračunate premije osiguranja povezan s kretanjima BDP-a.

Zaključak koji društvo donosi, odnosno predviđa buduće poslovanje društva proizlazi iz

informacija dostupnih u trenutku sastavljanja financijskih izvještaja te na temelju brojnih javno

dostupnih makroekonomskih projekcija.

„Osim navedenog, Grupa je identificirala i sljedeća ključna područja koja bi mogla biti pod

utjecajem nepovoljnih ekonomskih okolnosti:

• volatilnost sveobuhvatne dobiti iz ulaganja, kao posljedica kretanja na financijskim

tržištima, • povećan kreditni rizik te povećanje vrijednosnih usklađenja potraživanja iz

ugovora o osiguranju,

• povećan broj otkupa polica životnog osiguranja.

Temeljem trenutno dostupnih informacija, Grupa ne može pouzdano procijeniti eventualni

iznos gubitaka koji bi nastali kao posljedica izravnog utjecaja COVID-19. Međutim, u sklopu

procesa vlastite procjene rizika i solventnosti (ORSA), proveden je niz stres testova, analiza

osjetljivosti i scenarija te se procjenjuje da su tim analizama pokriveni rizici koji bi mogli imati

najznačajniji utjecaj na Grupu i u slučaju COVID-19. Iako se, temeljeno na analizama

provedenim u ORSA procesu, očekuje određeni pad omjera solventnosti, isti omjer bi trebao

ostati na razinama značajno većim od regulatorno propisanih te solventnost Grupe ni na koji

način ne bi trebala biti dovedena u pitanje.“25

Društvo iz dana u dan prati situaciju i zbivanje oko COVID-19 te ukoliko društvo procijeni da

će koronavirus( COVID-19) značajno utjecati na financijsku i poslovnu poziciju društva u

2020. godini, u potpunosti će postupati sukladno Zakonu o tržištu kapitala te će i dalje nastaviti

aktivno pratiti razvoj situacije i pokušati ostvariti što bolji uspjeh unatoč situaciji u kojoj je

trenutno.

25 https://kompanija.crosig.hr/media/uploads/cros-fin2020-1q-notrev-k-hr.pdf

https://kompanija.crosig.hr/media/uploads/cros-fin2020-1q-notrev-k-hr.pdf

41

4.2. Utjecaj potresa na području grada Zagreba na poduzeće Croatia osiguranje d.d

„Dana 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba zabilježen je niz potresa, od kojih

je najjači bio jačine 5,5 prema Richteru. Grupa u nekim ugovorima o osiguranju osigurava i

rizik osiguranja od potresa. Do dana izdavanja ovog izvještaja u tijeku je prijava i procjena

iznosa šteta koje su nastale uslijed ovog događaja.“26

Značajan dio šteta nadoknaditi će se kroz zaključene ugovore o reosiguranje jer Grupa ima

adekvatnu reosigurateljnu zaštitu. Stoga će učinak na financijski rezultat i financijsku poziciju

Grupe biti značajno manji od ukupnog iznosa šteta koji će biti utvrđen. Također, u ovim

okolnostima Grupi omogućava poslovanje to što posjeduje veliku razinu solventnosti27 i

likvidnosti28.

26 Ibid. 27 Solventnost (lat. solvens, genitiv solventis) Sposobnost poduzeća da u svakom trenutku novčanim

sredstvima podmiri svoje dospjele novčane obveze. Solventnost je platežna sposobnost poduzeća, a utvrđuje se

koeficjentom solventnosti.

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57112 28 Likvidnost (eng. solvency, liquidity, ) Sposobnost plaćanja dospjelih obveza ili svojstvo imovine ili njezinih

pojedinih dijelova koje se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokriće preuzetih obveza.

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36527

https://hr.wikipedia.org/wiki/Poduze%C4%87e

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nov%C4%8Dana_sredstva&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nov%C4%8Dana_sredstva&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Obveze&action=edit&redlink=1


https://hr.wikipedia.org/wiki/Imovina

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gotovina&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Obveze&action=edit&redlink=1


42

5. ZAKLJUČAK

U ovom radu provedena je analiza financijskih izvještaja Croatia osiguranje u razdoblju od

2018. i 2019. godine. Provedena je horizontalna i vertikalna analiza bilance, račun dobit i

gubitka. Uz horizontalnu i vertikalnu analizu provedena je analiza putem financijskih

pokazatelja.

Glavna hipoteza rada glasi da analiza financijskih izvještaja Croatia osiguranje pokazuje

uspješno poslovanje i nakon provedene analize smatram da je tvrdnja istinita. U analizi se može

vidjeti da uglavnom svi financijski pokazatelji udovoljavaju kontrolnim vrijednostima što nam

govori da je poslovanje poduzeća sigurno i profitabilno.

Financijski izvještaji su jedni od glavnih izvora uspješnosti poslovanja jednog poduzeća, i

predstavljaju jedne od glavnih alata kojima različiti subjekti mogu doći do potrebnih

informacija za donošenje odluka. Rezultati financijskih izvještaja omogućuju menadžmentu da

utvrde razloge pozitivnog ili negativnog poslovanja i da na temelju tih rezultata donesu odluke

koje će unaprijediti poslovanje. Uz financijske izvještaje moguće je vršiti usporedbu ostvarenih

rezultata u odnosu na konkurenciju i postavljene ciljeve. Važnost analize u prvom redu

promatramo s aspekta upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeća. Analiza se radi prije

procesa planiranja, a sami proces planiranja je dio upravljanja. Kvalitetan financijski plan mora

voditi računa o dobrim stranama poduzeća, ali i njegovim slabostima. Financijska analiza je ta

koja prepoznaje osobine koje bi se mogle iskoristiti, ali i slabosti koje treba popraviti.

Na temelju podataka koji su preuzeti sa stranice Croatia osiguranja iz Računa dobiti i gubitka i

bilance izračunato je da poduzeće posluje pozitivno i da je u 2017. i 2018. godini ostvarilo

profit. Sukladno tome, i poslovni prihodi i poslovni rashodi su rasli u obje godine, kao

financijski prihodi i rashodi iz čega se može zaključiti da su rasli ukupni prihodi i rashodi

Iz svega prije navedenog može se uočiti, odnosno zaključiti kako je Croatia osiguranje u

navedenom periodu poslovalo uspješno prema određenim segmentima poslovanja, te da će se

takvo učinkovito poslovanje nastaviti i u budućnosti s ciljem još boljeg profitiranja prema svim

segmentima poslovanja.

43

LITERATURA

1. Bolfek, B., Stanić, M. i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska

analiza poslovanja tvrtke. Ekonomski vjesnik, XXV (1), str. 163.. 2. Jug, J. (2015). NAKNADA BUDUĆE ŠTETE. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta

u Rijeci, 36 (1), 467-488.

3. Pešić, M. (2005). Ulaganje sredstava životnog osiguranja -bitna sastavnica marketing

miksaosiguravajućeg društva. Ekonomski pregled, str. 481.

4. Lasić, D. (2016). Analiza interne okoline u poduzeću „ Croatia osiguranje“ d.d.

Zagreb , Diplomski rad, Split. Ekonimski fakultet u Splitu, str. 21.. 5. Žager, K., Žager, L. (2008). Analiza financijskih izvještaja. Masmedia.

6. http://www.poslovni.hr/leksikon/osiguranje-997

7. https://www.hanfa.hr/getfile.ashx/?fileId=42496

8. https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima

9. http://www.pbzco-fond.hr/pbz-croatia-osiguranje-d-d-profil-drustva-pravne-objave/o-nama/

10. file:///C:/Users/38592/Downloads/2019-12-

31%20PBZ%20CROATIA%20OSIGURANJE%20d.d.%20revidirano%20financijsko%20izvj

e%C5%A1%C4%87e.pdf

11. https://profitiraj.hr/financijski-pokazatelji-pokazatelji-likvidnosti/

12. https://kompanija.crosig.hr/media/uploads/cros-fin2020-1q-notrev-k-hr.pdf

13. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36527

14. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57112

15. http://www.propisi.hr/print.php?id=13779

16. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51853

17. https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka

http://www.poslovni.hr/leksikon/osiguranje-997


https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima

http://www.pbzco-fond.hr/pbz-croatia-osiguranje-d-d-profil-drustva-pravne-objave/o-nama/

https://profitiraj.hr/financijski-pokazatelji-pokazatelji-likvidnosti/

https://kompanija.crosig.hr/media/uploads/cros-fin2020-1q-notrev-k-hr.pdf



http://www.propisi.hr/print.php?id=13779

https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51853

https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka

44

POPIS SLIKA

Slika 1. predsjednik uprave, Davor Tomašković 17.

Slika 2. član Uprave, Robert Vučković 18.

Slika 3. član Uprave, Vančo Balen 18.

Slika 4. član Uprave, Luka Babić 19.

Slika 5. predsjednik Nadzornog odbora, Roberto Škopac 19.

POPIS TABLICA

Tablica 1. Prikaz skraćene bilance 10.

Tablica 2. Račun dobiti i gubitka 12.

Tablica 3. Izvještaj o novčanom toku 14.

Tablica 4. Horizontalna analiza bilance 21.

Tablica 5. Veretikalna analiza bilance 24.

Tablica 6. Horizontalna analiza RDG 26.

Tablica 7. Vertikalna analiza RDG 27.

Tablica 8. Pokazatelj ubrzane likvidnosti 29.

Tablica 9. Pokazatelj trenutne likvidnosti 29.

Tablica 10. Pokazatelj tekuće likvidnosti 30.

Tablica 11. Pokazatelj financijske stabilnosti 30.

Tablica 12. Pokazatelj zaduženosti 31.

Tablica 13. Pokazatelj vlastitog financiranja 32.

Tablica 14. Pokazatelj fakotora zaduženosti 32.

Tablica 15. Pokazatelj obrtaja ukupne imovine 33.

Tablica 16. Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja 33.

Tablica 17. Podaci o broju šteta u 2017. i 2018. godini 36.

Tablica 18. Vertikalna analiza šteta u 2017. i 2018. godini 37.

Tablica 19. Likvidirane štete, bruto iznos 37.

Tablica 20. Horizontalna analiza šteta u 2018. 38.

45

POPIS GRAFOVA

Graf 1. Horizontalna analiza bilance 23.

Graf 2. Vertikalna analiza bilance 25.

Graf 3. Horizontalna analiza RDG 26.

Graf 4. Vertikalna analiza RDG 28

Documents

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NA PRIMJERU CROATIA …