Embed Size (px)
Citation preview
Ana Magaš ▪ Željka Vranaričić HRVATSKI JEZIK 5 priručnik za peti razred osnovne škole
IZDAVAČ Školska knjiga, d.d. Zagreb, Masarykova 28 ZA IZDAVAČA dr. sc. Ante Žužul UREDNICA mr. sc. Emica Calogjera Rogić LEKTORICA Željka Bujan GRAFIČKO-LIKOVNO OBLIKOVANJE Siniša Kovačić ILUSTRACIJE I FOTOGRAFIJE Piktoteka Školske knjige © ŠKOLSKA KNJIGA, d.d.Zagreb, 2015. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pisanog dopuštenja.
Ana Magaš ▪ Željka Vranaričić HRVATSKI JEZIK 5 priručnik za peti razred osnovne škole II. izdanje Školska knjiga Zagreb, 2015.
Kre
šim
ir B
agić
, Zrin
ka K
atal
inić
, Mar
ica
Mot
ik, M
aša
Rim
ac Ju
rinov
ić, S
enka
Suš
ac,
Hrv
atsk
i jez
ik 5
A
nita
Šoj
at, S
naga
rije
či 5
ŠKO
LA
UČ
ITE
LJ/
UČ
ITE
LJI
CA
RA
ZRE
DN
I OD
JEL
ŠKO
LSK
A G
OD
INA
UD
ŽBE
NIC
I I A
UT
OR
I
GODI
ŠNJI
PL
AN I P
ROGR
AM
RADA
HRVA
TSKI
JEZIK
5.
razre
d
4
GO
DIŠ
NJI
PL
AN
RA
DA
ZA
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
– 5
. raz
red
PR
ED
ME
TN
O
(NA
STA
VN
O)
POD
RU
ČJE
IX
. X.
X
I.
XII
. I.
II.
II
I.
IV.
V.
V
I.
UK
UPA
N
BR
OJ
SAT
I m
jese
čni b
roj s
ati p
o sa
stav
nica
ma
pred
met
a
JEZI
K
8 7
6 6
7 9
8 7
9 1
68
KN
JIŽE
VN
OST
2 5
5 3
4 6
5 3
5 4
42
61
LE
KTI
RA
3
2 2
2 2
2 2
2 2
0 19
JEZI
ČN
O
IZR
AŽA
VA
NJE
U
1 1
0 1
1 0
1 0
0 1
6 20
P
0 1
4 1
1 1
1 3
2 0
14
MED
IJSK
A K
ULT
UR
A
0 3
2 3
0 2
0 3
2 0
15
OST
ALO
2
2 2
1 0
1 0
2 0
1 11
MJE
SEČ
NI B
RO
J SA
TI
16
21
21
17
15
21
17
20
20
7
175
5
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
A –
obr
adba
/inte
rpre
taci
ja
B
– p
onav
ljanj
e, u
vjež
bava
nje,
us
usta
vljiv
anje
C
–
prov
jera
zna
nja,
ana
liza
prov
jere
D –
ost
alo
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
N
OK
– M
T –
međ
upre
dmet
na te
ma
ZO –
zdr
avst
veni
odg
oj
G
O –
gra
đans
ki o
dgoj
UK
– u
nuta
rpre
dmet
na k
orel
acija
RU
JAN
16
H
RV
AT
SKI J
EZI
K
2
Mje
rila
vred
nova
nja
Igra
up
ozna
vanj
a, U
vod
u na
stav
ni p
redm
et H
rvat
ski j
ezik
D-1
D-1
GO
– lj
udsk
opra
vne
kom
pete
ncije
(lju
dska
pra
va,
slobo
de i
odgo
vorn
osti
u sk
lopu
ra
zred
a, šk
ole)
JEZI
K
H
rvat
ski j
ezik
8
Nas
tavn
i sad
ržaj
i čet
vrto
ga ra
zred
a
Poče
tna
prov
jera
zna
nja
H
rvat
ski
jezi
k –
proš
lost
i sa
dašn
jost
H
rvat
ski j
ezik
i dv
ojez
ično
st
H
rvat
ski j
ezik
B-2
C-2
A-1
A
-1
B-1
, C-1
Tem
e je
zika
pov
ezuj
u se
s Eu
rops
kim
dan
om je
zika
(26.
9.)
G
O –
Jez
ici s
u m
osto
vi m
eđu
ljudi
ma,
Moj
a ku
ćica
, moj
a sl
obod
ica
– ku
lturo
lošk
e ko
mpe
tenc
ije (r
azvo
j oso
bnog
, za
viča
jnog
, već
insk
og i
man
jinsk
ih n
acio
naln
ih
iden
titet
a te
dom
ovin
skog
id
entit
eta)
KN
JIŽE
VN
OST
L
ijepa
Naš
a
2+3
Lekt
ira i
dnev
nik
čita
nja
– uv
odni
sat
Ant
un M
ihan
ović
, Hor
vats
ka d
omov
ina
(him
na, e
pite
t)
Knj
ižev
ni ro
dovi
– M
lade
n K
ušec
, Poz
drav
;
Ephr
aim
Kis
hon,
Šut
i i p
livaj
; Stje
pan
Lice
, Lije
k za
srce
(li
rika,
epi
ka, d
ram
a)
Le
ktira
D-1
A-1
A-1
A
-2
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(h
rvat
ski d
omov
insk
i ide
ntite
t)
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
1
Sluš
anje
i in
terp
reta
tivno
čita
nje
knjiž
evni
h te
ksto
va
(usm
eno
izra
žava
nje)
A
-1
UK
– je
z. iz
raž.
i kn
jižev
nost
–
obra
da k
njiž
evni
h ro
dova
i slu
šanj
e i č
itanj
e kn
jižev
nih
teks
tova
ME
DIJ
SKA
KU
LT
UR
A
-
-
6
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
LIS
TO
PAD
21
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
2
Mje
sečn
i pro
jekt
i – u
vod
M
jese
čni
proj
ekt –
pre
zent
acija
pro
jekt
a Pr
iča
jese
nsko
g še
šira
D
-1
D-1
U
nen
asta
vno
vrije
me
mog
uće
je
ostv
ariti
pro
jekt
Uči
ti ka
ko u
čiti
N
OK
– M
T –
Uči
ti ka
ko u
čiti
G
O –
dru
štve
ne k
ompe
tenc
ije
(kom
unik
acijs
ke v
ješt
ine)
ZO –
Uči
ti ka
ko u
čiti
– (te
hnik
e uč
enja
)
JEZI
K
N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či
7
Jedn
ozna
čnos
t i v
išez
načn
ost r
iječi
Pr
omje
njiv
e i n
epro
mje
njiv
e vr
ste
riječ
i
Pr
ilozi
P
rijed
lozi
Pr
ilozi
i pr
ijedl
ozi
V
ezni
ci
A-1
A-2
A-1
A-1
B
-1
A-1
UK
– je
zik
– kn
jižev
nost
–
Jedn
ozna
čnos
t i v
išez
načn
ost
riječ
i i Z
. Kol
arić
-Kiš
ur, R
iječi
ZO
– Š
to je
jesti
vo u
pri
rodi
–
(izvo
ri hr
ane
u pr
irodi
)
GO
– P
ožur
i pol
ako,
Dob
ro
došli
! – d
rušt
vene
kom
p.
KN
JIŽE
VN
OST
R
iječi
gru
be, r
iječi
topl
e
5+2
Zlat
a K
olar
ić-K
išur
, Rije
či (k
njiž
evno
st, l
irska
pje
sma)
D
arko
Mac
an, N
ove
teni
sice
(kar
akte
rizac
ija li
ka p
ostu
pcim
a)
D
obriš
a C
esar
ić, J
esen
(tem
a, m
otiv
, stih
pre
ma
broj
u slo
gova
)
M
iro G
avra
n, B
icik
l moj
jedi
ni (p
ripov
ijeda
nje)
Ivan
Kuš
an, K
oko
u Pa
rizu
(knj
ižev
na v
rsta
, pus
tolo
vni r
oman
)
Le
ktira
A-1
A-1
A-1
A-1
A
-1
A-2
/C-1
, A-1
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Međ
unar
odni
m d
anom
dje
teta
(7.
10.)
i Međ
unar
odni
m d
anom
ne
nasi
lja (2
. 10.
)
U
K –
knj
ižev
nost
– je
zik
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
2
Subj
ektiv
no i
obje
ktiv
no iz
noše
nje
doga
đaja
(usm
eno
i pi
sano
izra
žava
nje)
Pr
ipov
ijeda
nje
u pr
voj i
treć
oj o
sobi
(pis
ano
izra
žava
nje)
A-1
A-1
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
knjiž
evno
st (p
ripov
ijeda
nje
u pr
voj i
treć
oj o
sobi
, sub
jekt
ivno
i ob
jekt
ivno
prip
ovije
danj
e)
M
ED
IJSK
A K
UL
TU
RA
3
Med
iji
T
isak
(ti
skan
i med
iji)
A-1
A
-2
7
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
STU
DE
NI
21
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
2
Mje
sečn
i pro
jekt
– p
reze
ntac
ija p
roje
kta
Moj
e va
žne
stva
ri D
-2
NO
K –
MT
– Po
duze
tniš
tvo
(sam
osta
lnos
t, sa
mop
ouzd
anje
, IK
T (s
tvar
anje
i pr
ikaz
ivan
je v
last
itih
idej
a i m
ater
ijala
)
JEZI
K
N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či
6
Usk
lici i
čes
tice
Vez
nici
, us
klic
i, če
stic
e
N
epro
mje
njiv
e vr
ste
riječ
i
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e rij
eči
A-1
B-1
B
-2
C
-2
UK
– je
zik
i jez
. izr
ažav
anje
GO
– P
rizo
r za
pam
ćenj
e, m
ir n
a dl
anu
– ek
ološ
ke k
ompe
tenc
ije
(zdr
avi o
koliš
)
KN
JIŽE
VN
OST
V
ažne
stva
ri
5+
2
Roa
ld D
ahl,
Cha
rlie
i tv
orni
ca č
okol
ade
(prip
ovje
dač
u tre
ćoj o
sobi
)
Grig
or
Vite
z, P
tičja
pje
vank
a (o
nom
atop
eja)
Iv
an C
anka
r, Za
stid
io se
maj
ke (f
abul
a, d
ijelo
vi fa
bule
)
Ephr
aim
Kis
hon,
Šut
i i p
livaj
(pro
za)
Nas
tavn
i sad
ržaj
i knj
ižev
nost
i
Lekt
ira (p
ogla
vlje
)
A-1
A-1
A
-1
A
-1
B-1
A
-2
Tem
e se
pov
ezuj
u sa
Svj
etsk
im
dano
m lj
ubaz
nost
i (13
. 11.
), M
eđun
arod
nim
dan
om sn
ošlji
vost
i (1
6. 1
1.) i
Svj
etsk
im d
anom
pr
even
cije
zlo
stav
ljanj
a dj
ece
(24.
11
.)
G
O –
lju
dsko
prav
ne k
ompe
tenc
ije
(suz
bija
nje
druš
tven
e is
klju
čeno
sti)
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
4
Reč
enič
ni z
nako
vi/P
isan
je i
izgo
vor p
rijed
loga
, pril
oga,
ve
znik
a, č
estic
a, u
sklik
a (p
isan
o iz
raža
vanj
e)
Prva
škol
ska
zada
ća (p
isan
o iz
raža
vanj
e)
B-1
D-3
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e i j
ezik
ME
DIJ
SKA
KU
LT
UR
A
2 Fi
lmsk
i rod
ovi
A-2
U
K –
R. D
ahl,
Cha
rlie
i tvo
rnic
a čo
kola
de i
film
ski r
odov
i
8
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
PRO
SIN
AC
17
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
1
Ana
liza
post
ignu
ća n
a kr
aju
prvo
g po
lugo
dišt
a M
jese
čni
proj
ekt –
Bož
ićni
saja
m (o
rgan
izira
se u
nen
asta
vno
vrije
me)
D
-1
NO
K –
MT
– Po
duze
tniš
tvo
(pla
nira
ti sv
oj ra
d i o
stva
rivat
i pl
anov
e)
JEZI
K
Pr
edik
at i
subj
ekt
6
Pred
ikat
Su
bjek
t
Pred
ikat
i su
bjek
t
Pred
ikat
i su
bjek
t
A-1
A
-1
B
-2
C-2
NO
K –
MT
– P
jeva
j mi,
pjev
aj,
soko
le –
zaš
tita
okol
iša
GO
– T
ko se
kiti
tuđi
m p
erje
m –
au
tors
ka p
rava
KN
JIŽE
VN
OST
Sv
eta
noć
3+2
Nar
odna
pje
sma,
Rad
ujte
se n
arod
i, Na
rodi
nam
se
(sup
rotn
ost)
St
jepa
n Li
ce, L
ijek
za sr
ce (d
ijalo
g, m
onol
og, d
idas
kalij
e)
Nas
tavn
i sad
ržaj
i knj
ižev
nost
i – li
rska
pje
sma
Le
ktira
A-1
A-1
C
-1
A
-2
Tem
e se
pov
ezuj
u s B
adnj
akom
i B
ožić
em (2
4. i
25. 1
2.)
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
2
Subj
ektiv
no i
obje
ktiv
no o
pisi
vanj
e os
obe
(usm
eno
i pi
sano
izra
žava
nje)
A-1
, B-1
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
MK
– o
pis
Scra
ta/M
anfre
da il
i Sid
a, li
kova
iz
anim
irano
g fil
ma
Lede
no d
oba
M
ED
IJSK
A K
UL
TU
RA
3
Ani
mira
ni fi
lm
C. W
edge
, C. S
alda
nha,
Led
eno
doba
A
-1
A
-2
UK
– M
K –
jez.
izra
žava
nje
9
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
SIJE
ČA
NJ
15
JEZI
K
Sk
loni
dba
imen
ica
7
Imen
ice
(rod
i br
oj im
enic
e, v
rste
imen
ica)
Sklo
nidb
a im
enic
a
N
omin
ativ
G
eniti
v i
akuz
ativ
N
omin
ativ
, gen
itiv,
aku
zativ
Dat
iv i
loka
tiv
B-1
A
-1
A-1
A
-1
B
-1
A-1
, B-1
UK
– je
zik
– je
z. iz
raža
vanj
e –
Sve
teče
i sv
e se
mije
nja
G
O –
Odi
jelo
(ne)
čin
i čov
jeka
–
druš
tven
e ko
mpe
tenc
ije
(kom
unik
acijs
ke v
ješt
ine,
tim
ski
rad)
; Čip
koka
z – k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(nac
iona
lni
iden
titet
)
KN
JIŽE
VN
OST
Top
lina
duše
4+2
Ivan
Gor
an K
ovač
ić, P
ada
snije
g, p
ada
snije
g
Ezop
, Gav
ran
i lis
ica,
Lis
ica
i rod
a (p
rene
seno
zna
čenj
e)
Posl
ovic
e i z
agon
etke
Dra
go
Brit
vić,
Tvo
ja ze
mlja
(dom
olju
bna
pjes
ma)
Lekt
ira
A-1
A
-1
A-1
A-1
A-2
Pjes
ma
Dra
ge B
ritvi
ća p
ovez
uje
se s
Dan
om m
eđun
arod
nog
priz
nanj
a R
H (1
5. 1
.)
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
2
Stva
rala
čko
prep
ričav
anje
(usm
eno
i pis
ano
izra
žava
nje)
A
-1, B
-1
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k –
Sve
teče
i sv
e se
mije
nja
M
ED
IJSK
A K
UL
TU
RA
- -
10
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
VE
LJA
ČA
21
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
1
Mje
sečn
i pro
jekt
– p
reze
ntac
ija m
jese
čnog
pro
jekt
a –
Mon
olog
knj
ižev
noga
lika
D-1
N
OK
– M
T –
Oso
bni i
soci
jaln
i ra
zvoj
(sam
opuz
danj
e, si
gurn
ost u
se
be)
G
O –
dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vje
štin
e)
JEZI
K
Sk
loni
dba
imen
ica
9
Pade
ži (n
omin
ativ
, gen
itiv,
aku
zativ
, dat
iv, l
okat
iv)
V
okat
iv
In
stru
men
tal
Pad
eži
(vok
ativ
, ins
trum
enta
l)
S
klon
idba
im
enic
a
Skl
onid
ba im
enic
a
B-2
A-1
A-1
B
-1
B
-2
C-2
GO
– Li
jepo
m n
ašom
–
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(raz
voj
osob
nog,
zav
ičaj
nog,
već
insk
og i
man
jinsk
ih n
acio
naln
ih id
entit
eta
te d
omov
insk
og id
entit
eta)
KN
JIŽE
VN
OST
A
h, ta
ljub
av
6+
2
Tito
Bilo
pavl
ović
, Ah,
ta lj
ubav
(lju
bavn
a lir
ska
pjes
ma)
I.
Bas
hevi
s Sin
ger,
Ole
i Tr
ufa
(osn
ovna
mis
ao)
Zv
onim
ir G
olob
, Prv
a lju
bav
Nad
a Iv
eljić
, Tel
eviz
ijsko
dije
te (d
ogađ
aj, r
adnj
a)
Sanj
a Po
lak,
U ži
votu
je v
ažno
imat
i pet
(pr
ipov
jeda
č u
prvo
j oso
bi)
Lek
tira
A-1
A-2
A
-1
A
-1
A-1
A-2
/C-1
, A-1
Tem
e se
pov
ezuj
u s V
alen
tinov
om
(14.
2.)
N
OK
– M
T –
Zdra
vlje
, sig
urno
st –
zdra
v na
čin
živo
ta Z
O –
Ulo
ga i
priti
sak
med
ija
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
1
Sluš
anje
, pis
anje
i iz
govo
r rije
či s
prov
eden
im g
laso
vnim
pr
omje
nam
a (p
isan
o iz
raža
vanj
e)
A-1
U
K –
jez.
izra
žava
nje
– je
zik
ME
DIJ
SKA
KU
LT
UR
A
2
D
ušan
Vuk
otić
, Igr
a A
-2
11
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
OŽU
JAK
17
JEZI
K
Prid
jevi
8
Prid
jevi
, vrs
te p
ridje
va –
uvo
dni s
at
Odr
eđen
i i
neod
ređe
ni o
blik
prid
jeva
S
klon
idba
prid
jeva
St
upnj
evan
je p
ridje
va
S
klon
idba
i st
upnj
evan
je p
ridje
va
P
ridje
vi
Pr
idje
vi
A-1
A-1
A
-1
A
-1
B
-1
B-1
C-2
NO
K –
MT
– M
aslin
a je
ne
obra
na –
Oso
bni i
soci
jaln
i ra
zvoj
(vla
stiti
iden
titet
)
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(n
acio
naln
i ide
ntite
t)
O
d 11
. – 1
7. 3
. obi
lježa
vaju
se
Dan
i hrv
atsk
oga
jezi
ka
KN
JIŽE
VN
OST
Čar
olija
5+
2
Vla
dim
ir N
azor
, Hal
ugic
a (p
ripov
ijeda
nje,
opi
siva
nje,
di
jalo
g)
A
strid
Li
ndgr
en, P
ipi k
reće
u šk
olu
(kar
akte
rizac
ija li
ka
govo
rom
)
St
anis
lav
Fem
enić
, Čar
olija
latic
e (p
erso
nifik
acija
)
A
. S. P
uški
n, B
ajka
o ri
baru
i rib
ici
N
asta
vni
sadr
žaji
knjiž
evno
sti
Lek
tira
A-1
A-1
A-1
A-1
B
-1/C
-1
A-2
Tem
e se
vež
u za
Svj
etsk
i dan
sr
eće,
Svj
etsk
i dan
prip
ovije
danj
a (2
0. 3
.), S
vjet
ski d
an p
jesn
ištv
a (2
1. 3
.)
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
2
Izgo
vor i
pis
anje
rije
či s
glas
ovim
a ije
/je (u
man
jeni
ce i
kom
para
tivi)
– (u
smen
o i p
isan
o iz
raža
vanj
e)
A-2
U
K –
jez.
izra
žava
nje
– je
zik
M
ED
IJSK
A K
UL
TU
RA
2
-
12
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
TR
AV
AN
J
20
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
2
Mje
sečn
i pro
jekt
– p
reze
ntac
ija p
roje
kta
Lutk
arsk
a ba
jka
D-1
N
OK
– M
T –
Podu
zetn
ištv
o (p
lani
rati
svoj
rad
i ost
variv
ati
plan
ove)
JEZI
K
B
roje
vi, z
amje
nice
, gla
goli
7
Bro
jevi
Za
mje
nice
G
lago
li
Bro
jevi
, za
mje
nice
, gla
goli
B
roje
vi,
zam
jeni
ce, g
lago
li
A-1
A-1
A
-1
B-2
C-2
GO
– R
ekla
-kaz
ala
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(upr
avlja
nje
emoc
ijam
a)
KN
JIŽE
VN
OST
Šapa
t pri
rode
3+2
Bas
ho, I
vanč
an, D
evid
e, H
aiku
(ha
iku)
Vla
dim
ir V
idrić
, Pej
zaž p
rvi
D
ragu
tin
Tadi
jano
vić,
Vis
oka
žuta
žita
Lekt
ira
A-1
A-1
A-1
A-2
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Međ
unar
odni
m d
anom
dje
čje
knjig
e (2
. 4.),
Usk
rsom
(5.4
.) i
Dan
om p
lane
ta Z
emlje
(22.
4.)
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
3
Dru
ga šk
olsk
a za
daća
(pis
ano
izra
žava
nje)
D
-3
Međ
unar
odni
dan
dje
čje
knjig
e (2
. 4.
), U
skrs
(5.4
.), D
an p
lane
ta
Zem
lje (2
2. 4
.)
M
ED
IJSK
A K
UL
TU
RA
3
Kaz
ališ
te
Nas
tavn
i sad
ržaj
i pet
oga
razr
eda
A-2
B-1
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uči
ti –
prim
jena
steč
enog
a zn
anja
i vj
eštin
a u
novi
m si
tuac
ijam
a
13
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
SVIB
AN
J
20
JEZI
K
V
elik
o po
četn
o sl
ovo,
Nas
tavn
i sa
drža
ji pe
toga
raz
reda
9
Vel
iko
poče
tno
slov
o u
nazi
vim
a ko
ntin
enat
a, d
ržav
a,
zem
alja
, nar
oda
i nas
elje
nih
mje
sta
Prom
jenj
ive
i nep
rom
jenj
ive
vrst
e rij
eči
Sk
loni
dba
imen
ica
Nas
tavn
i sa
drža
ji pe
toga
razr
eda
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a
A-1
, C-1
B-2
B-1
B
-2
C
-2
GO
– P
ut u
ned
ogle
d –
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(n
acio
naln
i ide
ntite
t)
UK
– je
zik
– je
z. iz
raža
vanj
e
N
OK
– M
T –
Uči
ti ka
ko u
čiti
– pr
imje
na st
ečen
oga
znan
ja i
vješ
tina
u no
vim
situ
acija
ma
KN
JIŽE
VN
OST
D
ijete
i ob
itelj
5+2
Bož
idar
Pro
senj
ak, O
bite
lj (s
lobo
dni s
tih)
Kon
venc
ija o
pra
vim
a dj
etet
a
M
lade
n B
jaži
ć, T
ata
nem
a vr
emen
a (v
ezan
i stih
)
Zl
atko
Kril
ić, M
ene
nitk
o ne
vol
i
Nas
tavn
i sa
drža
ji kn
jižev
nost
i – p
eti r
azre
d
Le
ktira
A-1
A-1
A-1
A
-1
B-1
A
-2
Tem
e se
pov
ezuj
u s M
ajči
nim
da
nom
(10.
5.)
i Međ
unar
odni
m
dano
m o
bite
lji (1
5. 5
.)
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
2
Pisa
nje
velik
oga
poče
tnog
slov
a (p
isan
o iz
raža
vanj
e)
A-1
, B-1
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k
M
ED
IJSK
A K
UL
TU
RA
2
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a –
med
ijska
kul
tura
C
-2
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uči
ti –
prim
jena
steč
enog
a zn
anja
i vj
eštin
a u
novi
m si
tuac
ijam
a
14
MJE
SEC
N
AST
AV
NI P
RE
DM
ET
/ N
AST
AV
NO
PO
DR
UČ
JE /
NA
STA
VN
A C
JEL
INA
NA
STA
VN
E T
EM
E /
NA
STA
VN
E
JED
INIC
E
TIP
SA
TA
POV
EZN
ICE
O
STV
AR
EN
O
LIP
AN
J
7
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
1
Ana
liza
post
ignu
ća n
a kr
aju
peto
ga ra
zred
a (s
amov
redn
ovan
je),
zakl
juči
vanj
e oc
jena
D
-1
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uči
ti –
pozi
tivan
stav
pre
ma
stjec
anju
zn
anja
i uč
enju
opć
enito
JEZI
K
N
asta
vni s
adrž
aji p
etog
a ra
zred
a –
jezi
k
1
N
asta
vni s
adrž
aji p
etog
a ra
zred
a –
nefo
rmal
ne ig
re
B-1
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uči
ti –
tehn
ike
i stra
tegi
je u
čenj
a
KN
JIŽE
VN
OST
Nas
tavn
i sad
ržaj
i pet
oga
razr
eda
– kn
jižev
nost
4
Italo
Cal
vino
, Koš
ulja
sret
nog
čovj
eka
N
asta
vni
sadr
žaji
knjiž
evno
sti
G
odišn
ja
prov
jera
zna
nja
A-1
B
-2
C
-1
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uči
ti –
prim
jena
steč
enog
a zn
anja
i vj
eštin
a u
novi
m si
tuac
ijam
a
JE
ZIČ
NO
IZR
AŽA
VA
NJE
1
Sl
ušan
je k
njiž
evni
h i n
eknj
ižev
nih
teks
tova
(usm
eno
izra
žava
nje)
D-1
N
OK
– M
T –
Uči
ti ka
ko u
čiti
– pr
imje
na st
ečen
oga
znan
ja i
vješ
tina
u no
vim
situ
acija
ma
M
ED
IJSK
A K
UL
TU
RA
-
-
15
OK
VIR
NI R
ASP
OR
ED
PIS
AN
IH P
RO
VJE
RA
ZN
AN
JA
NA
ZIV
PIS
AN
E P
RO
VJE
RE
/ PO
DR
UČ
JE
PRE
DM
ET
A
NA
DN
EV
AK
SA
DR
ŽAJ
PISA
NE
PR
OV
JER
E –
KL
JUČ
NI P
OJM
OV
I
PRV
O P
OL
UG
OD
IŠT
E
Poče
tna
prov
jera
zna
nja
– je
zik
16
. – 1
8. 9
. 201
5.
imen
ice
• opć
e i v
last
ite im
enic
e • b
roj i
men
ica
(jedn
ina
i mno
žina
) • ro
d im
enic
a (m
uški
, žen
ski i
sred
nji)
• gla
goli
• pro
šla,
sada
šnja
i bu
duća
gl
agol
ska
radn
ja •
prid
jevi
• op
isni
i po
svoj
ni p
ridje
vi •
izja
vna,
upi
tna
i us
klič
na re
čeni
ca •
jesn
e i n
iječn
e re
čeni
ce •
velik
o po
četn
o slo
vo •
pisa
nje
ije/je
/e/i/
č/ć/
đ/dž
Hrv
atsk
i jez
ik –
jezi
k
28. –
30.
9. 2
015.
hr
vats
ki st
anda
rdni
jezi
k • h
rvat
ska
abec
eda
• ulo
ga h
rvat
skog
a kn
jižev
nog
jezi
ka u
nac
iona
lnoj
kul
turn
oj i
javn
oj d
jela
tnos
ti •
hrva
tska
nar
ječj
a •
mat
erin
ski j
ezik
• dr
ugi j
ezik
• ra
zgov
orni
jezi
k • d
voje
zičn
ost •
služ
beni
je
zik
• man
jinsk
i jez
ik.•
sim
boli
drža
ve (z
asta
va, g
rb i
him
na) •
naz
iv h
imne
R
epub
like
Hrv
atsk
e • a
utor
stih
ova
him
ne •
vrije
me
nast
anka
him
ne •
stih
ovi
him
ne
Pisa
na p
rovj
era
proč
itane
lekt
ire
– kn
jižev
nost
28
. – 3
0. 1
0. 2
015.
Iv
an K
ušan
, Kok
o u
Pariz
u, p
rovj
era
razu
mije
vanj
a sa
drža
ja p
roči
tane
kn
jige
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
– je
zik
25
. – 2
7. 1
1. 2
015.
pr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i • o
snov
a rij
eči •
nas
tava
k • n
epro
mje
njiv
e vr
ste
riječ
i • p
riloz
i • m
jesn
i pril
ozi •
vre
men
ski p
riloz
i • n
ačin
ski p
riloz
i •
prije
dloz
i • p
rijed
log
s/sa
• pr
ijedl
og k
/ka
• vez
nici
• us
klic
i • č
estic
e
Prva
škol
ska
zada
ća –
jezi
čno
izra
žava
nje
11
. – 1
3. 1
1. 2
015.
pi
sani
sast
avak
na
zada
nu te
mu
i zad
ani b
roj r
iječi
, ocj
enju
je se
pra
vopi
s, st
il i s
adrž
aj
Pred
ikat
i su
bjek
t – je
zik
16
. – 1
8. 1
2. 2
015.
pr
edik
at •
glag
olsk
i pre
dika
t • p
redi
kat i
zreč
en u
bilo
koj
em v
rem
enu
(pro
šlom
, sad
ašnj
em, b
uduć
em) •
subj
ekt •
izre
čeni
subj
ekt •
nei
zreč
eni
subj
ekt •
viš
e su
bjek
ata
• reč
enic
a s n
eizr
ečen
im su
bjek
tom
• re
čeni
ca s
izre
čeni
m su
bjek
tom
• re
čeni
ca s
više
subj
ekat
a
Lir
ska
pjes
ma
– kn
jižev
nost
9.
– 1
1. 1
2. 2
015.
pr
enes
eno
znač
enje
• pj
esni
čka
slik
a (v
idna
i sl
ušna
) • li
rska
pje
sma
• mot
iv
• vez
ani s
tih •
slob
odni
stih
• na
ziv
stih
a pr
ema
broj
u slo
gova
• on
omat
opej
a • k
ontra
st •
epite
t • u
spor
edba
• pe
rson
ifika
cija
• do
mol
jubn
a pj
esm
a •
pejz
ažna
pje
sma
• lju
bavn
a pj
esm
a •
him
na •
haik
u
16
DR
UG
O P
OL
UG
OD
IŠTE
Sklo
nidb
a im
enic
a –
jezi
k
22. –
24.
2. 2
016.
sk
loni
dba
(dek
linac
ija) •
naz
ivi p
adež
a • p
adež
na p
itanj
a • p
roši
rena
pa
dežn
a pi
tanj
a • z
nače
nje
pade
ža u
reče
nici
• no
min
ativ
• ak
uzat
iv •
geni
tiv
• dat
iv •
loka
tiv •
inst
rum
enta
l • v
okat
iv •
upor
aba
pade
ža u
z od
gova
raju
će
prije
dlog
e • r
iječi
u k
ojim
a se
pro
vode
gla
sovn
e pr
omje
ne (p
ravi
lno
pisa
nje)
Pisa
na p
rovj
era
proč
itane
lekt
ire
– kn
jižev
nost
25
. – 2
9. 2
. 201
6.
Fere
nc M
olna
r, Ju
naci
Pav
love
ulic
e,
p
rovj
era
razu
mije
vanj
a sa
drža
ja p
roči
tane
knj
ige
Prid
jevi
– je
zik
29
. – 3
1. 3
. 201
6.
prid
jevi
• op
isni
prid
jevi
• po
svoj
ni p
ridje
vi •
prid
jevi
izve
deni
od
vlas
titih
im
ena
• odr
eđen
i i n
eodr
eđen
i obl
ik p
ridje
va u
nom
inat
ivu
• skl
onid
ba
prid
jeva
• sk
loni
dba
neod
ređe
nih
prid
jeva
(im
enič
ka) •
sklo
nidb
a od
ređe
nih
prid
jeva
(prid
jevn
a) •
stup
njev
anje
(kom
para
cija
) • st
upnj
evi •
poz
itiv
• ko
mpa
rativ
• su
perla
tiv •
tvor
ba k
ompa
rativ
a do
dava
njem
nas
tavk
a -ij
i •
tvor
ba su
perla
tiva
• kra
ćenj
e sk
upa
ije u
kom
para
tivu
i sup
erla
tivu
Proz
a –
knjiž
evno
st
14. –
16.
3. 2
016.
pr
ipov
ijeda
nje
• dog
ađaj
ili r
adnj
a • o
snov
na m
isao
• pr
oza
• fab
ula
• dije
lovi
fa
bule
• po
glav
lje •
prip
ovje
dač
u pr
voj o
sobi
• p
ripov
jeda
č u
trećo
j oso
bi •
prip
ovije
danj
e • o
pisi
vanj
e • d
ijalo
g • k
arak
teriz
acija
lika
gov
orom
• ka
rakt
eriz
acija
lika
pos
tupc
ima
Dru
ga šk
olsk
a za
daća
– je
zičn
o iz
raža
vanj
e 13
. – 1
5. 4
. 201
6.
pisa
ni sa
stav
ak n
a za
danu
tem
u i z
adan
i bro
j rije
či, o
cjen
juje
se p
ravo
pis,
stil
i sad
ržaj
Bro
jevi
, zam
jeni
ce, g
lago
li –
jezi
k
27. –
29.
4. 2
016.
gl
agol
i • g
lago
lska
vre
men
a (p
rošlo
, sad
ašnj
e i b
uduć
e) •
spre
zanj
e (k
onju
gaci
ja) •
gla
gols
ka o
soba
• gl
agol
ski b
roj •
gla
goli
kret
anja
• gl
agol
i go
vore
nja
• zam
jeni
ce •
govo
rnik
• su
govo
rnik
• ne
govo
rnik
• br
ojev
i •
glav
ni b
roje
vi •
redn
i bro
jevi
• sk
loni
dba
redn
ih b
roje
va •
pis
anje
čes
tice
put
uz g
lavn
e br
ojev
e
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a –
med
ijska
kul
tura
9.
– 1
1. 5
. 201
6.
med
iji •
vrst
e m
edija
(tis
ak i
elek
troni
čki m
ediji
) • p
riopć
ajni
pro
ces
(poš
iljat
elj -
por
uka
- med
ij - p
rimat
elj)
• film
ski r
odov
i: an
imira
ni, i
gran
i i
doku
men
tarn
i film
• vr
ste
anim
irano
g fil
ma
(crta
ni i
lutk
arsk
i) • t
isak
• vr
ste
tiska
• pl
akat
• no
vine
• ča
sopi
s • k
njig
a • k
azal
išna
izra
žajn
a sr
edst
va:
govo
r, gl
uma,
scen
ogra
fija,
kos
timog
rafij
a
17
Vel
iko
poče
tno
slov
o –
jezi
k
18. –
20.
5. 2
016.
ve
liko
poče
tno
slov
o u
nazi
vim
a ko
ntin
enat
a, d
ržav
a, z
emal
ja, n
arod
a i
nase
ljeni
h m
jest
a • v
elik
o sl
ovo
u vi
šerje
čnim
vla
stiti
m im
enim
a, im
enim
a vo
da, g
ora,
nas
elje
nih
mje
sta
• vel
iko
slov
o u
posv
ojni
m p
ridje
vim
a od
vl
astit
ih im
ena
na -o
v, -e
v, -i
n
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a –
jezi
k
30. –
31.
5. 2
016.
os
novn
o zn
ačen
je ri
ječi
• pr
enes
eno
znač
enje
rije
či •
jedn
ozna
čnos
t i
više
znač
nost
rije
či •
pred
ikat
• gl
agol
ski p
redi
kat •
pre
dika
t izr
ečen
u b
ilo
koje
m v
rem
enu
(pro
šlom
, sad
ašnj
em, b
uduć
em) •
subj
ekt •
izre
čeni
subj
ekt •
ne
izre
čeni
subj
ekt •
viš
e su
bjek
ata
• reč
enic
a s n
eizr
ečen
im su
bjek
tom
• re
čeni
ca s
izre
čeni
m su
bjek
tom
• re
čeni
ca s
više
subj
ekat
a • h
rvat
ski
stan
dard
ni je
zik
• hrv
atsk
a ab
eced
a • u
loga
hrv
atsk
oga
knjiž
evno
ga je
zika
u
naci
onal
noj k
ultu
rnoj
i ja
vnoj
dje
latn
osti
• hrv
atsk
a na
rječj
a •
mat
erin
ski
jezi
k • d
rugi
jezi
k •r
azgo
vorn
i jez
ik •
dvoj
ezič
nost
• sl
užbe
ni je
zik
• m
anjin
ski j
ezik
.• na
ziv
him
ne R
epub
like
Hrv
atsk
e • p
rom
jenj
ive
vrst
e rij
eči
• os
nova
rije
či •
nas
tava
k • n
epro
mje
njiv
e vr
ste
riječ
i • p
riloz
i • m
jesn
i pr
ilozi
• vr
emen
ski p
riloz
i • n
ačin
ski p
riloz
i • p
rijed
lozi
• pr
ijedl
og s/
sa •
prije
dlog
k/k
a • v
ezni
ci •
uskl
ici •
čes
tice
• skl
onid
ba (d
eklin
acija
) • n
aziv
i pa
deža
• pa
dežn
a pi
tanj
a • p
roši
rena
pad
ežna
pita
nja
• zna
čenj
e pa
deža
u
reče
nici
• no
min
ativ
• ak
uzat
iv •g
eniti
v • d
ativ
• lo
kativ
• in
stru
men
tal •
vo
kativ
• up
orab
a pa
deža
uz
odgo
vara
juće
prij
edlo
ge •
glas
ovne
pro
mje
ne •
riječ
i u k
ojim
a se
pro
vode
gla
sovn
e pr
omje
ne (p
ravi
lno
pisa
nje)
prid
jevi
• op
isni
prid
jevi
• po
svoj
ni p
ridje
vi •
prid
jevi
izve
deni
od
vlas
titih
imen
a •
odre
đeni
i ne
odre
đeni
obl
ik p
ridje
va u
nom
inat
ivu
• skl
onid
ba p
ridje
va •
sklo
nidb
a ne
odre
đeni
h pr
idje
va(im
enič
ka) •
sklo
nidb
a od
ređe
nih
prid
jeva
(p
ridje
vna)
• st
upnj
evan
je (k
ompa
raci
ja) •
stup
njev
i • p
oziti
v • k
ompa
rativ
• su
perla
tiv •
tvor
ba k
ompa
rativ
a do
dava
njem
nas
tavk
a -ij
i • tv
orba
su
perla
tiva
• kra
ćenj
e sk
upa
ije u
kom
para
tivu
i sup
erla
tivu
• gla
goli
• gl
agol
ska
vrem
ena
(pro
šlo,
sada
šnje
i bu
duće
) • sp
reza
nje
(kon
juga
cija
) •
glag
olsk
a os
oba
• gla
gols
ki b
roj •
gla
goli
kret
anja
• gl
agol
i gov
oren
ja •
zam
jeni
ce •
govo
rnik
• su
govo
rnik
• ne
govo
rnik
• br
ojev
i • g
lavn
i bro
jevi
• re
dni b
roje
vi •
sklo
nidb
a re
dnih
bro
jeva
• pi
sanj
e če
stic
e pu
t uz
glav
ne
broj
eve
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a –
knjiž
evno
st
1. –
3. 6
. 201
6.
knjiž
evno
st •
knjiž
evni
rodo
vi (l
irika
, epi
ka, d
ram
a) •
knjiž
evna
vrs
ta •
prip
ovije
danj
e • d
ogađ
aj il
i rad
nja
• os
novn
a m
isao
• pr
oza
fab
ula
• di
jelo
vi fa
bule
• po
glav
lje •
prip
ovje
dač
u pr
voj o
sobi
• pr
ipov
jeda
č u
trećo
j os
obi •
prip
ovije
danj
e • o
pisi
vanj
e • d
ijalo
g • k
arak
teriz
acija
lika
gov
orom
•
kara
kter
izac
ija li
ka p
ostu
pcim
a • p
usto
lovn
i rom
an •
pren
esen
o zn
ačen
je •
pjes
ničk
a sl
ika
(vid
na i
sluš
na) •
pos
lovi
ca •
zago
netk
a •
lirsk
a pj
esm
a •
mot
iv •
veza
ni st
ih •
slob
odni
stih
• na
ziv
stih
a pr
ema
broj
u slo
gova
• on
omat
opej
a • k
ontra
st •
epite
t • u
spor
edba
• pe
rson
ifika
cija
• do
mol
jubn
a pj
esm
a • p
ejza
žna
pjes
ma
• lju
bavn
a pj
esm
a • h
imna
• ha
iku
• tek
st z
a iz
vođe
nje
na p
ozor
nici
• di
jalo
g • m
onol
og •
dida
skal
ije
18
Kre
šim
ir B
agić
, Zrin
ka K
atal
inić
, Mar
ica
Mot
ik, M
aša
Rim
ac Ju
rinov
ić, S
enka
Suš
ac,
Hrv
atsk
i jez
ik 5
A
nita
Šoj
at, S
naga
rije
či 5
ŠKO
LA
UČ
ITE
LJ/
UČ
ITE
LJI
CA
RA
ZRE
DN
I OD
JEL
ŠKO
LSK
A G
OD
INA
UD
ŽBE
NIC
I I A
UT
OR
I
IZVED
BENI
PL
AN I P
ROGR
AM
RADA
HRVA
TSKI
JEZIK
5.
razre
d
19
GO
DIŠ
NJI
PL
AN
RA
DA
ZA
HR
VA
TSK
I JE
ZIK
– 5
. raz
red
PR
ED
ME
TN
O
(NA
STA
VN
O)
POD
RU
ČJE
IX
. X.
X
I.
XII
. I.
II.
II
I.
IV.
V.
V
I.
UK
UPA
N
BR
OJ
SAT
I br
oj sa
ti po
sast
avni
cam
a pr
edm
eta
mje
sečn
o
JEZI
K
8 7
6 6
7 9
8 7
9 1
68
KN
JIŽE
VN
OST
2 5
5 3
4 6
5 3
5 4
42
61
LE
KTI
RA
3
2 2
2 2
2 2
2 2
0 19
JE
ZIČ
NO
IZ
RA
ŽAV
AN
JE
1 1
0 1
1 0
1 0
0 1
0 6
20
0 1
4 1
1 1
1 3
2 0
0 14
MED
IJSK
A K
ULT
UR
A
0 3
2 3
0 2
0 3
2 0
15
OST
ALO
2
2 2
1 0
1 0
2 0
1 11
br. s
ati m
jese
čno
16
21
21
17
15
21
17
20
20
7
175
20
RU
JAN
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
1.
Hrv
atsk
i jez
ik
- U
pozn
ati u
čeni
ke, s
tvar
ati
prija
teljs
ko i
stvar
alač
ko
ozra
čje
u ra
zred
u, ra
zvija
ti sv
ijest
o z
ajed
ničk
om ž
ivot
u i r
adu,
usp
osta
vlja
ti af
irmat
ivni
odn
os iz
međ
u uč
enik
a i u
čite
lja.
Upo
znat
i uče
nike
, stv
arat
i pr
ijate
ljsko
i stv
aral
ačko
oz
račj
e u
razr
edno
m o
djel
u,
razv
ijati
svije
st o
zaj
edni
čkom
ži
votu
i ra
du, u
spos
tavl
jati
afirm
ativ
ni o
dnos
izm
eđu
učen
ika
i uči
telji
ce/u
čite
lja.
Uče
nici
se tr
ebaj
u pr
aviln
o pr
edst
aviti
i isk
azat
i svo
je
pozi
tivne
oso
bine
. Tre
baju
se
upoz
nati
s uči
telje
m/u
čite
ljico
m i
izre
ći sv
oja
oček
ivan
ja u
za
jedn
ičko
j sur
adnj
i. U
čeni
ci
treba
ju sh
vatit
i pra
vila
igre
up
ozna
vanj
a te
vre
dnov
ati
uspj
ešno
st nj
ezin
e iz
vrše
nost
i.
GO
– lj
udsk
opra
vne
kom
pete
ncije
(lju
dska
pra
va,
slobo
de i
odgo
vorn
osti
u sk
lopu
razr
eda,
škol
e)
Igra
upo
znav
anja
uv
odni
sat
2.
Hrv
atsk
i jez
ik
Upo
znat
i uče
nike
s po
druč
jima
nasta
vnog
pr
edm
eta
i God
išnj
im
plan
om i
prog
ram
om ra
da.
Upo
znat
i uče
nike
s ci
ljevi
ma,
za
datc
ima
i svr
hom
pre
dmet
a H
rvat
ski j
ezik
u p
etom
e ra
zred
u, u
pozn
ati u
čeni
ke s
nasta
vnim
sadr
žajim
a,
upoz
nati
učen
ike
s ud
žben
icim
a i p
otre
bnim
pr
ibor
om z
a ra
d, m
jeril
ima
vred
nova
nja
i nač
inom
rada
.
Uče
nici
treb
aju
izre
ći sv
oja
oček
ivan
ja u
nas
tavi
hrv
atsk
oga
jezi
ka, u
pozn
ati m
jeril
a vr
edno
vanj
a i o
cjen
jivan
ja.
Treb
aju
upoz
nati
vrst
e na
stavn
ih
met
oda
i ras
prav
iti o
met
odam
a ko
je im
naj
bolje
pom
ažu
pri
učen
ju.
GO
– lj
udsk
opra
vne
kom
pete
ncije
(lju
dska
pra
va,
slobo
de i
odgo
vorn
osti
u sk
lopu
razr
eda,
škol
e)
Uvo
d u
nast
avni
pre
dmet
H
rvat
ski j
ezik
– e
lem
enti
i kr
iteri
ji vr
edno
vanj
a uv
odni
sat
3.
L
ektir
a
U
pozn
ati u
čeni
ke s
popi
som
le
ktire
i od
redn
icam
a dn
evni
ka č
itanj
a, ra
zvija
ti či
tala
čke
kom
pete
ncije
i us
posta
viti
afirm
ativ
an
odno
s izm
eđu
učen
ika
i pi
sano
g te
ksta
.
Upo
znat
i uče
nike
s le
ktirn
im
naslo
vim
a, ra
zvija
ti či
tate
ljski
in
tere
s, ra
zvija
ti ku
lturu
či
tanj
a i i
zgra
điva
ti kn
jižev
ni
ukus
, upo
znat
i uče
nike
na
čino
m v
redn
ovan
ja
proč
itane
lekt
ire.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti va
žnos
t či
tanj
a le
ktire
, tre
baju
osm
islit
i na
čine
kak
o ra
zvija
ti či
tate
ljski
in
tere
s i is
kazi
vati
svoj
čita
teljs
ki
ukus
. Uče
nici
treb
aju
utvr
diti
mje
rila
vred
nova
nja
i oc
jenj
ivan
ja.
Upo
znav
anje
s od
redn
icam
a dn
evni
ka
čita
nja
uvod
ni sa
t
4.
Hrv
atsk
i jez
ik
Pris
jetit
i se
nauč
enih
na
stavn
ih sa
drža
ja h
rvat
skog
je
zika
u 4
. raz
redu
, pr
imije
niti
steč
ena
znan
ja.
Pono
viti
i ut
vrdi
ti je
zičn
e či
njen
ice
usvo
jene
u 4
. ra
zred
u: p
repo
znav
ati v
rste
rij
eči,
razl
ikov
ati i
men
ice,
pr
idje
ve i
glag
ole
po z
nače
nju,
ro
d i b
roj i
men
ice,
gla
golsk
o vr
ijem
e .
Uče
nici
iz h
rvat
skog
a je
zika
na
učen
e u
pret
hodn
im ra
zred
ima,
po
kuša
ti us
pješ
no ri
ješit
i jez
ične
pr
oble
me
u za
datc
ima.
Uče
nici
tre
baju
prik
azat
i rje
šenj
a za
data
ka
te v
redn
ovat
i usp
ješn
ost
rješe
nost
i.
Pona
vlja
nje
nast
avni
h sa
drža
ja 4
. raz
reda
uv
ježb
avan
je
21
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
5.
Hrv
atsk
i jez
ik
Pr
isje
titi s
e na
učen
ih
nasta
vnih
sadr
žaja
hrv
atsk
og
jezi
ka u
4. r
azre
du,
prim
ijeni
ti st
ečen
a zn
anja
.
Pono
viti
i ut
vrdi
ti je
zičn
e či
njen
ice
usvo
jene
u 4
. ra
zred
u: p
repo
znav
ati v
rste
rij
eči,
razl
ikov
ati i
men
ice,
pr
idje
ve i
glag
ole
po z
nače
nju,
ro
d i b
roj i
men
ice,
gla
golsk
o vr
ijem
e.
Uče
nici
iz h
rvat
skog
a je
zika
na
učen
e u
pret
hodn
im ra
zred
ima,
po
kuša
ti us
pješ
no ri
ješit
i jez
ične
pr
oble
me
u za
datc
ima.
Uče
nici
tre
baju
prik
azat
i rje
šenj
a za
data
ka
te v
redn
ovat
i usp
ješn
ost
rješe
nost
i.
Pona
vlja
nje
nast
avni
h sa
drža
ja 4
. raz
reda
uvje
žbav
anje
6.
Hrv
atsk
i jez
ik
Prim
jena
nas
tavn
ih sa
drža
ja
4. ra
zred
a.
Rje
šava
nje
zada
taka
ob
jekt
ivno
g tip
a, v
redn
ovan
je
post
ignu
ća iz
raču
nom
po
stot
ka rj
ešen
osti
prov
jere
.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i u
spje
šno
ih ri
ješi
ti. T
reba
ju
proc
ijeni
ti te
žinu
zad
atak
a te
na
učiti
rješ
avat
i zad
atke
po
vezi
vanj
a, d
opun
java
nja,
us
pore
điva
nja
i tum
ačen
ja.
Poče
tna
(inic
ijaln
a)
prov
jera
zna
nja
prov
jera
vanj
e
7.
Hrv
atsk
i jez
ik
Uoč
iti p
ogre
ške
u pr
ovje
ri zn
anja
i is
prav
iti n
etoč
no
riješ
ene
zada
tke
Uoč
iti p
ogre
ške
u po
četn
oj
prov
jeri
znan
ja, i
spra
viti
neto
čne
odgo
vore
, pon
oviti
na
stavn
e sa
drža
je k
oji s
u se
po
kaza
li na
jteži
ma
u pr
ovje
ri.
Vre
dnov
ati u
spje
h pr
ovje
re
znan
ja, g
rafič
ki p
rikaz
ati u
spje
h pr
ovje
re u
nuta
r raz
reda
. Pr
ocije
niti
teže
i la
kše
zada
tke
te
zakl
juči
ti ko
ja je
svrh
a po
četn
e pr
ovje
re z
nanj
a.
Ana
liza
poče
tne
(inic
ijaln
e) p
rovj
ere
znan
ja
anal
izir
anje
/ispr
avlja
nje
8.
K
njiž
evno
st
9.
Stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va
10. T
emat
ska
i vr
stov
na p
odje
la
lirsk
ih p
jesa
ma
mot
ivi,
tem
a, p
jesn
ičke
slik
e,
stils
ka iz
raža
jna
sred
stva
(e
pite
ti, p
erso
nifik
acija
), hi
mna
, obi
lježj
a hi
mne
Usv
ojiti
naz
iv i
auto
ra h
imne
R
epub
like
Hrv
atsk
e, u
svoj
iti
poja
m h
imne
, nau
čiti
osno
vna
obilj
ežja
him
ne, u
pozn
ati
obilj
ežja
dom
olju
bne
pjes
me,
uo
čava
ti ob
iljež
ja li
rske
pj
esm
e (s
tih, k
itica
, vrs
ta
kitic
e).
Uče
nici
treb
aju
odre
diti
obilj
ežja
hi
mne
, pre
pozn
ati t
ekst
hrv
atsk
e hi
mne
i uo
čiti
sličn
osti
pjes
me
Hor
vatsk
a do
mov
ina
i Lije
pa
naša
dom
ovin
o. O
bjas
niti
važn
ost
him
ne z
a sv
aku
drža
vu te
is
takn
uti o
bras
ce p
onaš
anja
tij
ekom
izvo
đenj
a hi
mne
.
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(hrv
atsk
i do
mov
insk
i ide
ntite
t) A
ntun
Mih
anov
ić,
Hor
vats
ka d
omov
ina
inte
rpre
taci
ja li
rske
pj
esm
e
22
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
9.
Knj
ižev
nost
1.
Knj
ižev
nost
kn
jižev
ni p
ojm
ovi (
lirik
a,
epik
a, d
ram
a), o
bilje
žja
knjiž
evni
h ro
dova
Raz
likov
ati k
njiž
evne
rodo
ve
s obz
irom
na
oblik
teks
ta,
razl
ikov
ati k
njiž
evne
rodo
ve –
lir
ika,
epi
ka, d
ram
a,
prep
ozna
ti kn
jižev
ni ro
d na
pr
imje
ru te
ksta
, uo
čava
ti ob
iljež
ja p
ojed
inog
a kn
jižev
nog
roda
.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
knjiž
evne
rodo
ve, i
men
ovat
i di
jelo
ve li
rsko
g, p
rozn
og i
dram
skog
teks
ta, k
omen
tirat
i ob
iljež
ja ro
da n
a ko
nkre
tnom
pr
imje
ru.
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(hrv
atsk
i do
mov
insk
i ide
ntite
t)
Knj
ižev
ni r
odov
i – M
lade
n K
ušec
, Poz
drav
; Eph
raim
K
isho
n, Š
uti i
pliv
aj; S
tjep
an
Lic
e, L
ijek
za sr
ce
obra
da/in
terp
reta
cija
10.
Jezi
k 14
. H
rvat
ski
jezi
k –
proš
lost
i sa
dašn
jost
zavi
čajn
i jez
ik, k
njiž
evni
je
zik,
nar
ječj
a, g
ovor
i, je
zik
knjiž
evno
sti,
hrva
tski
st
anda
rdni
ili k
njiž
evni
jezi
k,
jezi
k kn
jižev
nost
i
Raz
likov
ati z
avič
ajni
i kn
jižev
ni je
zik,
hrv
atsk
i st
anda
rdni
ili k
njiž
evni
jezi
k,
razg
ovor
ni je
zik,
jezi
k kn
jižev
nost
i, ra
zvija
ti sv
ijest
o va
žnos
ti pr
aviln
oga
pisa
nja
i go
vore
nja
hrva
tski
m
knjiž
evni
m je
ziko
m.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ob
iljež
ja z
avič
ajno
g i k
njiž
evno
g je
zika
te ra
zlik
ovat
i hrv
atsk
a na
rječj
a. U
čeni
ci tr
ebaj
u zn
ati
obja
sniti
poj
mov
e st
anda
rdno
g i
razg
ovor
nog
jezi
ka. R
azum
jeti
važn
ost p
oštiv
anja
pra
vila
pisa
nja
i gov
oren
ja st
anda
rdni
m je
ziko
m.
GO
– J
ezic
i su
mos
tovi
međ
u lju
dim
a, M
oja
kući
ca, m
oja
slob
odic
a –
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(raz
voj
osob
nog,
zav
ičaj
nog,
ve
ćins
kog
i man
jinsk
ih
naci
onal
nih
iden
titet
a te
do
mov
insk
og id
entit
eta)
Hrv
atsk
i jez
ik –
pro
šlos
t i
sada
šnjo
st
obra
da
11.
Jezi
k
15.
Hrv
atsk
i je
zik
i dv
ojez
ično
st
mat
erin
ski j
ezik
, dru
gi je
zik,
dv
ojez
ično
st, s
lužb
eni j
ezik
, m
anjin
ski j
ezik
Raz
likov
ati m
ater
insk
i i d
rugi
je
zik,
uoč
iti o
bilje
žja
dvoj
ezič
nosti
, odr
editi
ob
iljež
ja sl
užbe
nog
jezi
ka,
nave
sti p
rimje
re m
anjin
skih
je
zika
u R
epub
lici H
rvat
skoj
.
Uče
nici
treb
aju
odre
diti
znač
enje
dv
ojez
ično
sti i
služb
enog
jezi
ka,
imen
ovat
i prim
jere
dru
gih
jezi
ka
u R
epub
lici H
rvat
skoj
i zn
ati
obja
sniti
poj
am m
anjin
ski j
ezik
. Is
traži
ti u
kojim
su d
ržav
ama
Hrv
ati
naci
onal
na .
GO
– J
ezic
i su
mos
tovi
međ
u lju
dim
a, M
oja
kući
ca, m
oja
slob
odic
a –
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(raz
voj
osob
nog,
zav
ičaj
nog,
ve
ćins
kog
i man
jinsk
ih
naci
onal
nih
iden
titet
a te
do
mov
insk
og id
entit
eta)
Hrv
atsk
i jez
ik i
dvoj
ezič
nost
ob
rada
12
. Je
zik
14
. H
rvat
ski
jezi
k –
proš
lost
i sa
dašn
jost
15
. H
rvat
ski
jezi
k i
dvoj
ezič
nost
Pris
jetit
i se
nauč
enih
na
stavn
ih sa
drža
ja o
hr
vatsk
om je
ziku
u p
rošlo
sti,
dvoj
ezič
nosti
i da
našn
jem
po
loža
ju h
rvat
skog
jezi
ka u
od
nosu
na
drug
e je
zike
.
Usu
stavi
ti i p
onov
iti u
svoj
ene
pojm
ove
Hrv
atsk
i jez
ik –
pr
ošlo
st i
sada
šnjo
st , p
onov
iti
usvo
jene
poj
mov
e H
rvat
ski
jezik
i dv
ojez
ično
st,
prov
jera
vati
znan
je
usm
eno/
pisa
no p
rem
a us
voje
nim
poj
mov
ima.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
voje
nost
nas
tavn
ih sa
drža
ja i
proc
ijeni
ti vr
ijem
e po
trebn
o za
uč
enje
, rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a te
osm
islit
i kr
eativ
ne z
adat
ke k
ojim
a će
us
usta
viti
nasta
vne
sadr
žaje
.
Pona
vlja
nje
nast
avni
h sa
drža
ja
usus
tavl
jivan
je
23
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
13.
Jezi
k 14
. H
rvat
ski
jezi
k –
proš
lost
i sa
dašn
jost
15
. H
rvat
ski
jezi
k i
dvoj
ezič
nost
Pris
jetit
i se
nauč
enih
na
stavn
ih sa
drža
ja o
hr
vatsk
om je
ziku
u p
rošlo
sti,
dvoj
ezič
nosti
i da
našn
jem
po
loža
ju h
rvat
skog
jezi
ka u
od
nosu
na
drug
e je
zike
.
Prov
jerit
i usv
ojen
ost
nasta
vnih
sadr
žaja
Hrv
atsk
i je
zik –
pro
šlost
i sad
ašnj
ost ,
po
novi
ti us
voje
ne p
ojm
ove
Hrv
atsk
i jez
ik i
dvoj
ezič
nost
i vr
edno
vati
učen
ička
po
stig
nuća
.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
voje
nost
nas
tavn
ih sa
drža
ja i
proc
ijeni
ti vr
ijem
e po
trebn
o za
uč
enje
, rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a te
osm
islit
i kr
eativ
ne z
adat
ke k
ojim
a će
us
usta
viti
nasta
vne
sadr
žaje
. V
redn
ovat
i usp
jeh
prov
jere
zn
anja
.
Hrv
atsk
i jez
ik -
prov
jera
zn
anja
prov
jera
vanj
e i
anal
izir
anje
14.
Jezi
čno
izra
žava
nje
10.
Sluš
anje
i in
terp
reta
tivno
či
tanj
e kn
jižev
nih
teks
tova
inte
rpre
tativ
no č
itanj
e lir
skih
, prip
ovje
dnih
i dr
amsk
ih te
ksto
va
Zam
jeći
vati
razl
ike
u do
živl
jaju
kn
jižev
noum
jetn
ičko
g dj
ela,
iz
razi
ti do
živl
jaj d
jela
pr
ikla
dnim
inte
rpre
tativ
nim
či
tanj
em, p
oštiv
ati g
ovor
ne
vred
note
, stje
cati
spos
obno
st us
men
og iz
raža
vanj
a.
Uče
nici
treb
aju
prim
jenj
vati
razl
ičite
obl
ike
inte
rpre
tativ
nog
čita
nja
teks
tova
, raz
likov
ati
govo
rne
vred
note
i pr
aviln
o se
nj
ima
koris
titi.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti va
žnos
t čita
nja
i os
mis
liti š
to m
ašto
vitij
e ob
like
čita
nja.
UK
– je
z. iz
raž.
i kn
jižev
nost
–
obra
da k
njiž
evni
h ro
dova
i slu
šanj
e i č
itanj
e kn
jižev
nih
teks
tova
Sl
ušan
je i
inte
rpre
tativ
no
čita
nje
knjiž
evni
h te
ksto
va
obra
da
15
. L
ektir
a
In
tepr
etira
ti kn
jižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st
stva
rala
čkim
zad
atci
ma.
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(hrv
atsk
i do
mov
insk
i ide
ntite
t) in
terp
reta
cija
16.
Lek
tira
Inte
pret
irati
knjiž
evno
dje
lo
prem
a od
redn
icam
a in
terp
reta
cije
, stv
oriti
af
irmat
ivni
odn
os p
rem
a pi
sano
m te
kstu
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st
stva
rala
čkim
zad
atci
ma.
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(hrv
atsk
i do
mov
insk
i ide
ntite
t) in
terp
reta
cija
24
LIS
TO
PAD
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
17.
Hrv
atsk
i jez
ik
- U
pozn
ati u
čeni
ke s
izra
dom
m
jese
čnih
pro
jeka
ta,
pred
stav
iti im
krit
erije
oc
jenj
ivan
ja p
roje
kta,
up
ozna
ti ih
s m
oguć
im
izve
dbam
a pr
ojek
ata.
Prep
ozna
ti va
žnos
t izv
ršav
anja
m
jese
čnih
pro
jeka
ta, p
otak
nuti
pozi
tivno
ozr
ačje
i ra
zvija
ti su
radn
ičko
uče
nje,
upo
znat
i ih
s krit
eriji
ma
vred
nova
nja
i po
stig
nuća
.
Uče
nici
treb
aju
razv
ijati
stva
rala
čko
rješa
vanj
e za
dano
g pr
oble
ma,
razv
ijati
kriti
čko
miš
ljenj
e, p
repo
znat
i ra
zlič
ite o
blik
e iz
vedb
e m
jese
čnih
pro
jeka
ta,
vred
nova
ti po
stign
uća
učen
ika.
U n
enas
tavn
o vr
ijem
e m
oguć
e je
ost
varit
i pro
jekt
Uči
ti ka
ko
učiti
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uči
ti
GO
– d
ruštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vje
štin
e)
ZO
– U
čiti
kako
uči
ti –
(tehn
ike
učen
ja)
Mje
sečn
i pro
jekt
i uv
od
18.
Med
ijska
kul
tura
1. M
ediji
m
ediji
, mas
ovni
med
iji,
info
rmac
ija, p
riopć
ajni
pr
oces
, vrs
te m
edija
, tis
ak
(nov
ine,
čas
opis
i, pl
akat
i, kn
jige,
stip
), el
ekto
rnič
ki
med
iji (r
adio
, tel
eviz
ija,
raču
nalo
), vi
zual
ni m
ediji
, au
ditiv
ni m
ediji
, au
diov
izua
lni m
ediji
Usv
ojiti
poj
mov
e m
edij,
vrs
te
med
ija, k
omun
ikac
ija, u
očiti
tij
ek p
riopć
ajno
g pr
oces
a i
nave
sti p
rimje
r za
nj –
po
šilja
telj,
por
uka,
med
ij,
prim
atel
j, uo
čava
ti ra
zlik
e iz
međ
u po
jedi
nih
vrst
a m
edija
.
Uče
nici
treb
aju
uoči
ti tij
ek
prio
pćaj
nog
proc
esa
i im
enov
ati n
jego
ve su
dion
ike,
ko
men
tirat
i važ
nost
med
ija
usva
kodn
evno
m ž
ivot
u i
odre
diti
vrst
e m
edija
Tre
baju
na
broj
iti p
rimje
re p
ojed
ine
vrst
e m
edija
.
Med
iji
obra
da
19.
Jezi
k 1.
Jed
nozn
ačno
st
i viš
ezna
čnos
t ri
ječi
osno
vno
znač
enje
rije
či,
pren
esen
o zn
ačen
je ri
ječi
, je
dnoz
načn
ost i
viš
ezna
čnos
t rij
eči
Usv
ojiti
poj
mov
e os
novn
o zn
ačen
je ri
ječi
i pr
enes
eno
znač
enje
rije
či, p
rikla
dno
prim
jenj
ivat
i viš
ezna
čne
riječ
i u
jezi
čnim
dje
latn
ostim
a,
snal
aziti
se u
kom
unik
aciji
pri
koriš
tenj
u os
novn
og i
pren
esen
og z
nače
nja
riječ
i, uo
čiti
velik
bro
j zna
čenj
a po
jedi
nih
riječ
i.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
jedn
ozna
čnos
t i v
išez
načn
ost
riječ
i. Tr
ebaj
u da
ti pr
imje
r os
novn
oga
i pre
nese
nog
znač
enja
te k
omen
tirat
i zaš
to
je v
ažno
prim
jenj
ivat
i pra
viln
o zn
ačen
je ri
ječi
.
UK
– je
zik
– kn
jižev
nost
–
Jedn
ozna
čnos
t i v
išez
načn
ost
riječ
i i Z
. Kol
arić
-Kiš
ur, R
iječi
Je
dnoz
načn
ost i
vi
šezn
ačno
st r
iječi
ob
rada
20.
Knj
ižev
nost
1. K
njiž
evno
st
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
knjiž
evno
st, l
irska
pje
sma,
m
otiv
i, te
ma,
vrs
ta k
itice
, us
pore
dba
Usv
ojiti
poj
am k
njiž
evno
sti,
njeg
ovat
i lje
potu
knj
ižev
nih
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a lir
ske
pjes
me,
razl
ikov
ati l
irsko
od
proz
nog
djel
a, ra
zvija
ti či
tala
čke
kom
epte
ncije
i ra
zum
ijeva
nje
teks
ta, p
otic
ati
učen
ike
na li
rski
izrič
aj i
usm
eno
izra
žava
nje.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ob
iljež
ja li
rske
pje
sme,
ra
spra
viti
o va
žnos
ti ra
zgov
ora
i ulju
dne
kom
unik
acije
, op
rimje
riti u
spje
šnu
i ne
uspj
ešnu
kom
unik
aciju
, st
vara
ti sit
uaci
je u
koj
ima
će
uvje
žbat
i kom
unik
acijs
ki
proc
es
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Međ
unar
odni
m d
anom
dje
teta
(7
. 10.
), M
eđun
arod
nim
dan
om
nena
silja
(2.1
0.)
UK
– k
njiž
evno
st –
jezi
k Zl
ata
Kol
arić
-Kiš
ur, R
iječi
in
terp
reta
cija
25
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
21.
Jezi
k 2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
prom
jenj
ive
riječ
i, ne
prom
jenj
ive
riječ
i, os
nova
, na
stava
k
Usv
ojiti
poj
mov
e pr
omje
njiv
e rij
eči,
nepr
omje
njiv
e rij
eči,
osno
va i
nasta
vak,
zna
ti na
broj
ati v
rste
pro
mje
njiv
ih
riječ
i: im
enic
e, g
lago
li,
prid
jevi
, zam
jeni
ce, b
roje
vi,
znat
i nab
roja
ti vr
ste
nepr
omje
njiv
e rij
eči;
vrst
e ne
prom
jenj
ivih
rije
či: p
riloz
i, pr
ijedl
ozi,
vezn
ici,
uskl
ici,
čest
ice.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
prom
jenj
ive
i nep
rom
jenj
ive
vrst
e te
imen
ovat
i vrs
te ri
ječi
u
hrva
tskom
jezi
ku. T
reba
ju
prep
ozna
ti pr
omje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e rij
eči u
teks
tu
te u
očiti
njih
ova
obilj
ežja
.
ZO –
Što
je je
stivo
u p
riro
di –
(iz
vori
hran
e u
priro
di)
G
O –
Pož
uri p
olak
o, D
obro
do
šli! –
dru
štve
ne k
omp.
Pr
omje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e ri
ječi
obra
da
22.
Jezi
k 2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
prom
jenj
ive
riječ
i, ne
prom
jenj
ive
riječ
i, os
nova
, na
stava
k
Uvj
ežba
vati
na p
rimje
rima
prom
jenj
ive
i nep
rom
jenj
ive
riječ
i, uo
čava
ti ra
zlik
e iz
međ
u pr
omje
njiv
ih i
nepr
omje
njiv
ih
riječ
i, pr
epoz
nava
ti na
pr
imje
rima
osno
vu i
nasta
vak,
op
rimje
riti p
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
riječ
i.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
prom
jenj
ive
i nep
rom
jenj
ive
vrst
e te
imen
ovat
i vrs
te ri
ječi
u
hrva
tskom
jezi
ku. T
reba
ju
prep
ozna
ti pr
omje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e rij
eči u
teks
tu
te u
očiti
njih
ova
obilj
ežja
, rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a
ZO –
Što
je je
stivo
u p
riro
di –
(iz
vori
hran
e u
priro
di)
G
O –
Pož
uri p
olak
o, D
obro
do
šli! –
dru
štve
ne k
omp.
Pr
omje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e ri
ječi
uv
ježb
avan
je
23
. K
njiž
evno
st
5.
Lik
u
knjiž
evno
m d
jelu
pr
oza,
tem
a, li
kovi
, dija
log,
pr
ipov
ijeda
nje,
opi
sivan
je,
prip
ovje
dač
u tre
ćoj o
sobi
, lik
, kar
akte
rizac
ija li
ka
postu
pcim
a
Uoč
iti o
bilje
žja
proz
nog
teks
ta,
prep
ozna
ti pr
ipov
jeda
ča, u
očiti
di
jalo
g i p
ripov
ijeda
nje
kao
knjiž
evnu
tehn
iku,
usv
ojiti
po
jam
kar
ater
izac
ije li
ka
postu
pcim
a te
pot
krije
piti
prim
jero
m, s
pozn
ati v
ažno
st
postu
paka
lika
i uo
čiti
njeg
ovu
prom
jenu
kro
z te
kst,
odre
diti
mot
ivira
nost
lika
u te
kstu
.
Uče
nici
treb
aju
kom
entir
ati
postu
pke
likov
a, n
auči
ti ra
zlik
ovat
i vrs
te
kara
kter
izac
ija. U
čeni
ci
treba
ju p
roci
jeni
ti op
ravd
anos
t po
stupa
ka sv
ih li
kova
te
pred
loži
ti sa
nkci
je z
a lo
še
postu
pke
likov
a. Is
takn
uti
osob
ine
dobr
og i
loše
g pr
ijate
lja, d
ram
atiz
irati
zada
ne
situ
acije
i ko
men
tirat
i ih.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Međ
unar
odni
m d
anom
dje
teta
(7
. 10.
), M
eđun
arod
nim
dan
om
nena
silja
(2.1
0.)
UK
– k
njiž
evno
st –
jezi
k
D
arko
Mac
an,
Nov
e te
nisi
ce
inte
rpre
taci
ja
24.
Jezi
čno
izra
žava
nje
1.
Sub
jekt
ivno
i ob
jekt
ivno
iz
noše
nje
doga
đaja
subj
ektiv
no i
obje
ktiv
no
prip
ovije
danj
e Pr
epoz
nati
i raz
likov
ati
subj
ektiv
no i
obje
ktiv
no
prip
ovije
danj
e, su
bjek
tivno
i ob
jekt
ivno
izno
siti
doga
đaje
(u
smen
o i p
isan
o).
Uče
nici
pre
pozn
aju
obilj
ežja
su
bjek
tivno
g i o
bjek
tivno
g iz
noše
nja
doga
đaja
, usm
eno
i pi
sano
izno
se d
ogađ
aje
na
subj
ektiv
an i
obje
ktiv
an n
ačin
, is
tiču
važn
ost t
akvo
g ob
lika
izra
žava
nja.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
knjiž
evno
st (p
ripov
ijeda
nje
u pr
voj i
treć
oj o
sobi
, su
bjek
tivno
i ob
jekt
ivno
pr
ipov
ijeda
nje)
Su
bjek
tivno
i ob
jekt
ivno
iz
noše
nje
doga
đaja
ob
rada
26
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
26.
Jezi
k 2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
10.
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
: pr
ilozi
, pr
ijedl
ozi,
vezn
ici,
čest
ice,
us
klic
i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, pr
ilozi
mje
sta,
pril
ozi
vrem
ena,
pril
ozi n
ačin
a
Uoč
iti n
epro
mje
njiv
e vr
ste
riječ
i, na
učiti
odr
edni
ce
prilo
ga, n
auči
ti vr
ste
prilo
ga:
mje
sni,
vrem
ensk
i i n
ačin
ski
prilo
zi,
uoča
vati
razl
iku
izm
eđu
prilo
ga (g
lago
l) i
prid
jeva
(im
enic
a).
Uče
nici
treb
aju
ista
knut
i ob
iljež
ja n
epro
mje
njiv
ih ri
ječi
i r
azlik
ovat
i ih.
Tre
baju
im
enov
ati v
rste
pril
oga,
pr
epoz
nati
ih u
teks
tu te
od
redi
ti vr
stu p
rilog
a. U
čeni
ci
treba
ju o
bjas
niti
ulog
u pr
iloga
u
reče
nici
te tv
oriti
vla
stite
pr
imje
re p
rilog
a.
ZO –
Što
je je
stivo
u p
riro
di –
(iz
vori
hran
e u
priro
di)
G
O –
Pož
uri p
olak
o, D
obro
do
šli! –
dru
štve
ne k
omp.
Prilo
zi
obra
da
26.
Knj
ižev
nost
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
9.
Stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va
10. T
emat
ska
i vr
stov
na p
odje
la
lirsk
ih p
jesa
ma
lirsk
a pj
ezaž
na p
jesm
a,
mot
ivi,
tem
a, p
jesn
ičke
slik
e,
onom
atop
eja,
per
soni
fikac
ija,
vrst
a sti
ha p
rem
a br
oju
slogo
va
Uoč
avat
i i im
enov
ati m
otiv
e i
tem
u pj
esm
e, st
ilska
izra
žajn
a sr
edst
va, u
svoj
iti p
ojam
stih
a pr
ema
broj
u slo
gova
, ra
zlik
ovat
i vrs
te st
ihov
a pr
ema
broj
u slo
gova
, uoč
avat
i i
imen
ovat
i pje
snič
ke sl
ike,
nj
egov
ati p
jesn
ički
izra
z,
inte
rpre
tativ
no č
itati
lirsk
u pj
esm
u, u
očiti
obi
lježj
a pe
jsaž
ne p
jesm
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti pe
jzaž
nu li
rsku
pje
smu
i po
veza
ti ju
s dr
ugim
pe
jsaž
nim
pje
smam
a ko
je su
či
tali.
Uče
nici
se tr
ebaj
u pi
sano
izra
žava
ti o
zada
noj
tem
i. St
vara
ju p
ejsa
žnu
lirsk
u pj
esm
u pr
ema
zada
nim
up
utam
a, v
redn
uju
uspj
ešno
st
drug
ih u
čeni
ka u
lirs
kom
st
vara
lašt
vu.
UK
– k
njiž
evno
st –
jezi
k
Dob
riša
Ces
arić
, Jes
en
inte
rpre
taci
ja li
rske
pj
esm
e
27.
Med
ijska
kul
tura
1. M
ediji
4.
Tisa
k
vrst
e tis
ka (k
njig
e, č
asop
isi,
plak
ati,
novi
ne, s
tripo
vi)
Raz
likov
ati v
rste
tisk
anih
m
edija
i ist
aknu
ti nj
ihov
a ob
iljež
ja n
amije
njen
ih u
čenj
u,
spoz
nati
važn
ost t
iska
nih
med
ija, p
roci
jeni
ti kv
alite
tu
poje
dino
g tis
kano
g m
edija
, vr
edno
vati
njih
ovu
funk
ciju
u
pren
ošen
ju v
ijesti
.
Uče
nici
treb
aju
upoz
nati
vrst
e tis
kani
h m
edija
i ra
zlik
ovat
i ih
prem
a sa
drža
ju. T
reba
ju d
ati
prim
jere
za
svak
i tisk
ani
med
ij, k
omen
tirat
i važ
nost
tis
kani
h m
edija
u
svak
odne
vnom
živ
otu
i ra
spra
viti
kolik
o se
čes
to sl
uže
tiska
nim
med
ijim
a.
Tis
ak (t
iska
ni m
ediji
) ob
rada
28.
Med
ijska
kul
tura
1. M
ediji
4.
Tisa
k
vrst
e tis
ka (k
njig
e, č
asop
isi,
plak
ati,
novi
ne, s
tripo
vi)
Upo
znat
i nas
love
i au
tore
kn
jiga
nam
ijenj
enih
uče
nju
i za
bavi
, upo
znat
i nas
love
i sa
drža
je č
asop
isa
nam
ijenj
enih
dj
eci i
uči
telji
ma,
pis
ati
scen
arij
za st
rip; c
rtati
strip
po
scen
ariju
, upo
znat
i dne
vne
novi
ne (g
lavn
a vi
jest
na
naslo
vnic
i, na
jvaž
niji
kultu
rni,
spor
tski
, dog
ađaj
iz sv
ijeta
, iz
zem
lje, c
rna
kron
ika,
pr
ogno
za, T
V p
rogr
am).
Uče
nici
treb
aju
upoz
nati
vrst
e tis
kani
h m
edija
i ra
zlik
ovat
i ih
prem
a nj
ihov
u sa
drža
ju.
Treb
aju
dati
prim
jere
za
svak
i tis
kani
med
ij, is
traži
ti nj
ihov
a ob
iljež
ja i
pred
stavi
ti ih
dr
ugim
uče
nici
ma.
Uče
nici
tre
baju
kom
entir
ati v
ažno
st tis
kani
h m
edija
u
svak
odne
vnom
živ
otu
i ra
spra
viti
kolik
o se
čes
to sl
uže
tiska
nim
med
ijim
a.
Tis
ak (t
iska
ni m
ediji
)
obra
da
27
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
29.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
10
. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či:
prilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
prije
dloz
i U
svoj
iti o
dred
nicu
prij
edlo
ga,
uoča
vati
i im
enov
ati p
rijed
loge
u
reče
nici
, raz
umije
ti ul
ogu
prije
dlog
a u
reče
nici
.
Uče
nici
treb
aju
ista
knut
i ob
iljež
ja n
epro
mje
njiv
ih ri
ječi
i r
azlik
ovat
i ih.
Tre
baju
od
redi
ti zn
ačen
je p
rijed
loga
te
ih p
repo
znat
i u te
kstu
. Uče
nici
tre
baju
obj
asni
ti ul
ogu
prije
dlog
a u
reče
nici
te tv
oriti
re
čeni
ce s
prije
dloz
ima,
rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a.
ZO –
Što
je je
stivo
u p
riro
di –
(iz
vori
hran
e u
priro
di)
G
O –
Pož
uri p
olak
o, D
obro
do
šli! –
dru
štve
ne k
omp.
Prije
dloz
i ob
rada
30.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
10
. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či:
prilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, pr
ilozi
, vrs
te p
rilog
a,
prije
dloz
i
Uoč
avat
i i im
enov
ati v
rste
pr
iloga
i pr
ijedl
oge
na
prim
jerim
a u
reče
nici
, ra
zlik
ovat
i pril
og i
prije
dlog
, im
enov
ati v
rste
pril
oga,
po
novi
ti ob
iljež
ja
nepr
omje
njiv
ih v
rsta
rije
či.
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
ulog
u pr
iloga
i pr
ijedl
oga
u re
čeni
ci
te im
odr
editi
zna
čenj
e.
Treb
aju
rješa
vati
razl
ičite
ob
like
zada
taka
i iz
reći
točn
a rje
šenj
a, a
zat
im v
redn
ovat
i us
pješ
nost
uvje
žbav
anja
i pr
ocije
niti
usvo
jeno
st
nasta
vnih
sadr
žaja
.
ZO –
Što
je je
stivo
u p
riro
di –
(iz
vori
hran
e u
priro
di)
G
O –
Pož
uri p
olak
o, D
obro
do
šli! –
dru
štve
ne k
omp.
Pr
ilozi
i pr
ijedl
ozi
uvje
žbav
anje
31.
Knj
ižev
nost
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
4.
Nač
ini
prip
ovije
danj
a
proz
a, te
ma,
fabu
la, d
ijelo
vi
fabu
le, l
ikov
i, pr
ipov
jeda
č u
prvo
j oso
bi, p
ripov
ijeda
nje
Usv
ojiti
poj
am p
ripov
ijeda
nja
kao
knjiž
evne
tehn
ike,
iska
zati
doja
m o
teks
tu, u
očav
ati s
lijed
do
gađa
ja u
prip
ovje
dnom
e dj
elu,
uoč
avat
i kom
pozi
ciju
pr
ipov
jedn
oga
djel
a: u
vod,
za
plet
, vrh
unac
i ra
sple
t.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti pr
ipov
ijeda
nje
kao
tehn
iku,
ko
men
tirat
i pos
tupk
e lik
ova
u te
kstu
. Zam
islit
i se
na
dječ
akov
om m
jestu
, isp
ričat
i sv
oje
viđe
nje
doga
đaja
i na
učiti
stva
rala
čki p
repr
ičat
i te
kst.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Međ
unar
odni
m d
anom
dje
teta
(7
. 10.
), M
eđun
arod
nim
dan
om
nena
silja
(2.1
0.)
UK
– k
njiž
evno
st –
jezi
k
M
iro
Gav
ran,
Bic
ikl m
oj
jedi
ni
inte
rpre
taci
ja
32
. Je
zičn
o iz
raža
vanj
e 3.
Pri
povi
jeda
nje
u pr
voj i
treć
oj
osob
i
prip
ovije
danj
e u
prvo
j oso
bi,
prip
ovije
danj
e u
treć
oj o
sobi
R
azlik
ovat
i prip
ovije
danj
e u
prvo
j i tr
ećoj
oso
bi p
rem
a su
djel
ovan
ju u
dog
ađaj
u.
Uče
nici
pis
ano
prip
ovije
daju
do
gađa
j u p
rvoj
oso
bi (k
ao
sudi
onik
) i tr
ećoj
oso
bi (k
ao
nesu
dion
ik),
istič
u ob
iljež
ja
takv
a pr
ipov
ijeda
nja,
pr
epoz
naju
prip
ovije
danj
e u
prvo
j i tr
ećoj
oso
bi u
dru
gim
te
ksto
vim
a.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
knjiž
evno
st (p
ripov
ijeda
nje
u pr
voj i
treć
oj o
sobi
, su
bjek
tivno
i ob
jekt
ivno
pr
ipov
ijeda
nje)
Pr
ipov
ijeda
nje
u pr
voj i
tr
ećoj
oso
bi
obra
da
28
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
33.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
10
. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či:
prilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
nepr
omje
nijiv
e vr
ste
riječ
i, ve
znic
i U
očav
ati i
imen
ovat
i vez
nike
, uo
čava
ti ra
zlik
u iz
međ
u po
vezi
vanj
a dv
iju ri
ječi
i dv
iju
reče
nica
, usv
ojiti
naj
češć
e ve
znik
e, ra
zlik
ovat
i vez
nike
od
prije
dlog
a.
Uče
nici
treb
aju
obj
asni
ti za
što
su v
ezni
ci n
epro
mje
njiv
a vr
sta
riječ
i i p
rona
ći ih
u re
čeni
ci.
Treb
aju
sam
osta
lno
tvor
iti
prim
jere
reče
nica
s ve
znic
ima
i uoč
iti n
jihov
u ul
ogu.
U
spor
editi
vez
nike
s dr
ugim
ne
prom
jenj
ivim
vrs
tam
a rij
eči
te ih
razl
ikov
ati.
ZO –
Što
je je
stivo
u p
riro
di –
(iz
vori
hran
e u
priro
di)
G
O –
Pož
uri p
olak
o, D
obro
do
šli! –
dru
štve
ne k
omp.
V
ezni
ci
obra
da
34.
Knj
ižev
nost
1.
Knj
ižev
nost
6.
Pus
tolo
vni
rom
an
proz
ni te
kst,
prip
ovije
danj
e u
trećo
j oso
bi, l
ik –
gla
vni i
sp
ored
ni, m
jest
o ra
dnje
, kn
jižev
na v
rsta
, pus
tolo
vni
rom
an
Usv
ojiti
poj
am p
usto
lovn
og
rom
ana,
uoč
iti n
jego
va
obilj
ežja
, pre
prič
ati u
lom
ak,
uoči
ti ob
iljež
ja fa
bule
i od
redi
ti nj
ezin
e di
jelo
ve, i
men
ovat
i lik
ove
u te
kstu
.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ob
iljež
ja e
pike
i kn
jižev
ne
vrst
e, ra
zlik
ovat
i pus
tolo
vni
rom
an o
d dr
ugih
vrs
ta ro
man
a.
Treb
aju
proc
ijeni
ti po
stupk
e lik
ova
i ras
prav
iti o
po
sljed
icam
a lo
šeg
pona
šanj
a.
Kaz
ivat
i vla
stite
pus
tolo
vne
prič
e, is
traži
ti va
žnos
ti Pa
riza
kao
jedn
og o
d na
jveć
ih
euro
pski
h gr
adov
a .
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Međ
unar
odni
m d
anom
dje
teta
(7
. 10.
), M
eđun
arod
nim
dan
om
nena
silja
(2.1
0.)
UK
– k
njiž
evno
st –
j ezi
k
Iv
an K
ušan
, Kok
o u
Pari
zu
inte
rpre
taci
ja
35.
Jezi
čno
izra
žava
nje
3.
Pri
povi
jeda
nje
u pr
voj i
treć
oj
osob
i
prip
ovije
danj
e, iz
noše
nje
doga
đaja
V
redn
ovat
i uče
ničk
a po
stig
nuća
u m
jese
čnom
pr
ojek
tu, u
kaza
ti na
usp
ješn
ost
ili n
edos
tatk
e, st
jeca
ti sa
mos
taln
ost p
ri iz
vrše
nju
zada
taka
, pot
icat
i uče
nike
na
krea
tivno
pre
dsta
vlja
nje
proj
ekta
, raz
vija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje,
spoz
nati
i poš
tivat
i ra
zlič
itost
uče
ničk
ih iz
raza
.
Uče
nici
pro
cije
njuj
u us
pješ
nost
izvr
šeno
g za
datk
a,
vred
nuju
dru
ge u
čeni
ke,
razv
iju k
reat
ivno
i st
vara
lačk
o rje
šava
nje
zada
nog
prob
lem
a te
rasp
ravl
jaju
o m
etod
ama
izvr
šava
nja
proj
ekta
. Tre
baju
ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
i zn
ati p
oziti
vno
prih
vatit
i kr
itiku
dru
gih
učen
ika.
U n
enas
tavn
o vr
ijem
e m
oguć
e je
ost
varit
i pro
jekt
Uči
ti ka
ko
učiti
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uči
ti
GO
– d
ruštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vje
štin
e)
ZO
– U
čiti
kako
uči
ti –
(tehn
ike
učen
ja)
Mje
sečn
i pro
jekt
Pri
ča
jedn
og še
šira
pr
edst
avlja
nje
36.
Lek
tira
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sa
drža
j pro
čita
nog
djel
a, u
očiti
ob
iljež
ja k
njiž
evno
g ro
da i
kom
entir
ati l
ikov
e u
djel
u.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
iz
razi
ti kr
eativ
nost
st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(hrv
atsk
i do
mov
insk
i ide
ntite
t) in
terp
reta
cija
29
37.
Lek
tira
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sa
drža
j pro
čita
nog
djel
a, u
očiti
ob
iljež
ja k
njiž
evno
g ro
da i
kom
entir
ati l
ikov
e u
djel
u.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
iz
razi
ti kr
eativ
nost
st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
GO
– k
ultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(hrv
atsk
i do
mov
insk
i ide
ntite
t) in
terp
reta
cija
30
STU
DE
NI
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
38.
Jezi
k 2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
10.
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
: pr
ilozi
, pr
ijedl
ozi,
vezn
ici,
čest
ice,
us
klic
i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, us
klic
i, če
stice
U
svoj
iti p
ojm
ove
uskl
ika
i če
stic
a, u
očav
ati i
imen
ovat
i na
jčeš
će u
sklik
e u
reče
nici
, uo
čava
ti i i
men
ovat
i naj
češć
e če
stic
e u
reče
nici
.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
prom
jenj
ive
i nep
rom
jenj
ive
riječ
i, ob
jasn
iti z
ašto
su u
sklic
i i č
estic
e ne
prom
jenj
iva
vrsta
rije
či te
ih
pron
aći u
reče
nici
, sam
osta
lno
tvor
iti p
rimje
re re
čeni
ca s
uskl
icim
a i v
ezni
cim
a te
uoč
iti
njih
ovu
ulog
u. U
spor
editi
usk
like
i če
stic
e s d
rugi
m n
epro
mje
njiv
im
vrst
ama
riječ
i te
ih ra
zlik
ovat
i.
UK
– je
zik
i jez
. izr
ažav
anje
GO
– P
rizo
r za
pam
ćenj
e, m
ir
na d
lanu
– e
kolo
ške
kom
pete
ncije
(zdr
avi o
koliš
) U
sklic
i i č
estic
e
obra
da
39.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
10
. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či:
prilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, us
klic
i, če
stice
, vez
nici
Pr
onal
aziti
i im
enov
ati
vezn
ike,
usk
like
i čes
tice
na
prim
jerim
a u
reče
nici
, uv
ježb
avat
i pra
viln
o pi
sanj
e us
klik
a u
reče
nici
, pro
nala
ziti
i uoč
avat
i sve
nep
rom
jenj
ive
vrst
e rij
eči n
a pr
imje
rima
u re
čeni
ci.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
prom
jenj
ive
i nep
rom
jenj
ive
riječ
i, sa
mos
taln
o tv
oriti
prim
jere
re
čeni
ca s
uskl
icim
a i v
ezni
cim
a te
uo
čiti
njih
ovu
ulog
u. U
spor
editi
us
klik
e i č
estic
e s d
rugi
m
nepr
omje
njiv
im v
rsta
ma
riječ
i te
ih
razl
ikov
ati.
Rješ
avat
i zad
atke
ob
jekt
ivno
g tip
a i v
redn
ovat
i pr
imje
nu z
nanj
a.
UK
– je
zik
i jez
. izr
ažav
anje
GO
– P
rizo
r za
pam
ćenj
e, m
ir
na d
lanu
– e
kolo
ške
kom
pete
ncije
(zdr
avi o
koliš
) V
ezni
ci, č
estic
e, u
sklic
i uv
ježb
avan
je
40.
Knj
ižev
nost
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
4.
Nač
ini
prip
ovije
danj
a
proz
a, fa
bula
, dije
lovi
fa
bule
, lik
ovi,
glav
ni li
k,
prip
ovije
danj
e u
trećo
j oso
bi
Usv
ojiti
poj
am p
ripov
jeda
ča u
tre
ćoj o
sobi
, uoč
avat
i obi
lježj
a dj
ečje
ga ro
man
a, sp
ozna
ti lje
potu
odn
osa
likov
a i
njih
ovih
pos
tupa
ka, r
azvi
jati
kriti
čko
miš
ljenj
e, p
roci
jeni
ti po
zitiv
ne i
nega
tivne
stra
ne
likov
a.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ob
iljež
ja p
rozn
og te
ksta
. K
omen
tirat
i pos
tupk
e lik
ova,
im
enov
ati n
jihov
e ka
rakt
eriz
acije
s pr
imje
rima.
Spo
znat
i pos
toja
nje
razl
ičiti
h dr
uštv
enih
sloj
eva
i no
včan
ih m
oguć
nosti
te ra
zvija
ti sv
ijest
o p
omoć
i siro
maš
nim
a i
potre
bitim
a.
Tem
e se
pov
ezuj
u sa
Sv
jets
kim
dan
om lj
ubaz
nost
i (1
3. 1
1.),
Međ
unar
odni
m
dano
m sn
ošlji
vost
i (16
. 11.
) G
O –
ljud
skop
ravn
e ko
mpe
tenc
ije (s
uzbi
janj
e dr
uštv
ene
iskl
juče
nost
i)
Roa
ld D
ahl,
Cha
rlie
i tv
orni
ca č
okol
ade
inte
rpre
taci
ja
41.
Knj
ižev
nost
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
9.
Stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va
lirsk
a pj
esm
a, m
otiv
i, te
ma,
pj
esni
čke
slike
, on
omat
opej
a, p
erso
nifik
acija
Usv
ojiti
poj
am o
nom
atop
eje,
od
redi
ti pj
esni
čke
slike
, uoč
iti
mot
ive
i tem
u pj
esm
e, p
otic
ati
učen
ike
na sa
mos
taln
i lirs
ki
izrič
aj, č
itati
pjes
mu
pošt
ujuć
i go
vorn
e vr
edno
te.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ob
iljež
ja p
ejza
žne
pjes
me,
odr
editi
zn
ačen
je o
nom
atop
eje
i pro
naći
pr
imje
re u
pje
smi.
Treb
aju
spoz
nati
da p
osto
je ra
zlič
ite v
rste
pt
ica,
a n
eke
su z
aštić
ene.
Istra
žiti
zašt
ićen
e vr
ste
ptic
a.
Gri
gor
Vite
z, P
tičja
pj
evan
ka
inte
rpre
taci
ja
31
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
42.
Jezi
čno
izra
žava
nje
5. P
isanj
e i
izgo
vor
prije
dlog
a,
prilo
ga, v
ezni
ka
i čes
tica
8. R
ečen
ični
zn
akov
i
zare
z is
pred
vez
nika
a/a
li,
zare
z iz
a us
klik
a i r
iječi
u
voka
tivu
Uoč
avat
i naj
češć
e po
greš
ke u
pi
sanj
u ne
prom
jenj
ivih
vrs
ta
riječ
i, uv
ježb
avat
i pra
viln
o pi
sanj
e pr
ijedl
oga,
pril
oga,
ve
znik
a i č
estic
a, u
očav
ati
mje
sto
prije
dlog
a, p
rilog
a i
vezn
ika
u re
čeni
ci, u
očav
ati
pisa
nje
zare
za is
pred
vez
nika
a
i ali
i pis
anje
zar
eza
kod
uskl
ika.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
reče
ničn
e zn
akov
e te
nau
čiti
prav
ilno
pisa
ti ne
prom
jenj
ive
vrst
e rij
eči.
Treb
aju
se u
pozn
ati s
os
novn
im p
ravo
pisn
im p
ravi
lima
o ko
rište
nju
reče
ničn
ih z
nako
va i
prim
ijeni
ti ih
u d
aljn
jem
radu
. U
očiti
pog
rešn
o na
pisa
n re
čeni
čni
znak
te g
a zn
ati i
spra
viti.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e i j
ezik
Reč
enič
ni z
nako
vi/p
isan
je
i izg
ovor
pri
jedl
oga,
pr
iloga
, vez
nika
, čes
tica,
us
klik
a ob
rada
43.
Jezi
čno
izra
žava
nje
Sam
osta
lno
oblik
ovat
i tek
st po
štuju
ći p
ravo
pisn
e i
gram
atič
ke n
orm
e.
Upu
titi u
čeni
ke u
pis
anje
za
daće
, pis
ati p
ripre
mni
teks
t pr
ema
odre
dnic
ama,
pisa
no
iska
ziva
ti do
živl
jaje
i m
išlje
nje
o od
abra
noj t
emi,
razv
ijati
spos
obno
st pi
sano
g iz
raža
vanj
a, p
otic
ati k
ritič
ko
miš
ljenj
e, ra
zvija
ti uč
enič
ku
pism
enos
t.
Uče
nici
treb
aju
sam
osta
lno
oblik
ovat
i pisa
ni te
kst
poštu
jući
pr
avila
pisa
nja.
Toč
no o
znač
iti
dije
love
teks
ta i
razv
ijati
vlas
titi
stil
pisa
nja,
prim
jenj
ivat
i osn
ovna
pr
avop
isna
pra
vila
i po
štiva
ti je
zičn
e za
koni
tosti
te ra
zvija
ti rje
čnik
. Uče
nici
treb
aju
razv
ijati
kriti
čko
miš
ljenj
e o
odre
đeni
m
poja
vam
a.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e i j
ezik
1. šk
olsk
a za
daća
pi
sano
izra
žava
nje
44.
Jezi
čno
izra
žava
nje
Sam
osta
lno
oblik
ovat
i tek
st po
štuju
ći p
ravo
pisn
e i
gram
atič
ke n
orm
e.
Upu
titi u
čeni
ke u
pis
anje
za
daće
, pis
ati p
ripre
mni
teks
t pr
ema
odre
dnic
ama,
pisa
no
iska
ziva
ti do
živl
jaje
i m
išlje
nje
o od
abra
noj t
emi,
razv
ijati
spos
obno
st pi
sano
g iz
raža
vanj
a, p
otic
ati k
ritič
ko
miš
ljenj
e, ra
zvija
ti uč
enič
ku
pism
enos
t.
Uče
nici
treb
aju
sam
osta
lno
oblik
ovat
i pisa
ni te
kst
poštu
jući
pr
avila
pisa
nja.
Toč
no o
znač
iti
dije
love
teks
ta i
razv
ijati
vlas
titi
stil
pisa
nja,
prim
jenj
ivat
i osn
ovna
pr
avop
isna
prav
ila i
pošti
vati
jezi
čne
zako
nito
sti te
razv
ijati
rječn
ik. U
čeni
ci tr
ebaj
u ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
o od
ređe
nim
po
java
ma.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e i j
ezik
1. šk
olsk
a za
daća
pi
sano
izra
žava
nje
45.
Knj
ižev
nost
3. F
abul
a i
dije
lovi
fabu
le
proz
a, v
rijem
e ra
dnje
, fa
bula
, dije
lovi
fabu
le (u
vod,
za
plet
, vrh
unac
, ras
plet
), kn
jižev
ni li
k, o
sobi
ne li
ka,
prip
ovije
danj
e u
trećo
j oso
bi
Izra
ziti
doja
m o
pro
čita
nom
e te
kstu
, uoč
iti i
imen
ovat
i te
mu,
oka
rakt
eriz
irati
glav
ni
lik, u
očav
ati o
pis l
ika
u fu
nkci
ji po
kret
anja
radn
je,
usvo
jiti p
ojam
fabu
le, o
dred
iti
tijek
fabu
le p
rem
a nj
ezin
im
dije
lovi
ma,
krit
ički
pro
cije
niti
postu
pke
likov
a.
Uče
nici
treb
aju
kom
entir
ati
postu
pke
likov
a, im
enov
ati v
rste
ka
rakt
eriz
acije
i da
ti pr
imje
re z
a sv
aku
kara
kter
izac
iju. P
repo
znat
i di
jelo
ve fa
bule
i im
enov
ati i
h.
Spoz
nati
važn
ost p
rizna
vanj
a po
greš
aka
i opr
ašta
nja.
D
ram
atiz
irati
zada
ne si
tuac
ije i
rasp
ravi
ti o
njih
ovom
isho
du.
Uče
nici
treb
aju
napi
sati
teks
t u
koje
m is
kazu
ju sv
oju
ljuba
v pr
ema
maj
ci.
Tem
e se
pov
ezuj
u sa
Sv
jets
kim
dan
om lj
ubaz
nost
i (1
3. 1
1.),
Međ
unar
odni
dan
sn
ošlji
vost
i (16
. 11.
), Sv
jets
kim
dan
om p
reve
ncije
zl
osta
vlja
nja
djec
e (2
4. 1
1.)
GO
– lj
udsk
opra
vne
kom
pete
ncije
(suz
bija
nje
druš
tven
e is
klju
čeno
sti)
Ivan
Can
kar,
Zas
tidio
se
maj
ke
inte
rpre
taci
ja
32
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
46.
Med
ijska
kul
tura
2.
Film
ski
rodo
vi
film
, prv
i film
ovi,
film
ski
rodo
vi, i
gran
i film
, obi
lježj
a ig
rano
g fil
ma,
žan
rovi
ig
rano
g fil
ma,
dok
umen
tarn
i fil
m, o
bilje
žja
doku
men
tarn
og fi
lma,
vrs
te
doku
men
tarn
og fi
lma,
an
imira
ni fi
lm, o
bilje
žja
anim
irano
g fil
ma,
vrs
te
anim
irano
g fil
ma
Usv
ojiti
poj
mov
e ig
rani
, do
kum
enta
rni i
ani
mira
ni
film
, uoč
iti p
ovije
sni r
azvo
j fil
ma,
gle
dati
prim
jere
svak
og
poje
dino
g ro
da i
uoča
vati
obilj
ežja
, isk
azat
i doj
am o
ra
zlič
itim
izrič
ajim
a ist
oga
sadr
žaja
.
Uče
nici
treb
aju
upoz
nati
obilj
ežja
m
edija
film
a, is
traži
ti nj
egov
u po
vije
st te
je z
nati
obja
sniti
. Tre
baju
ra
zlik
ovat
i raz
ličite
vrs
te fi
lmov
a i
imen
ovat
i film
ske
rodo
ve. U
očiti
ob
iljež
ja fi
lmsk
ih ro
dova
i pr
aviln
o od
redi
ti vr
stu
roda
nak
on p
ogle
dano
g fil
ma.
Uče
nici
treb
aju
dati
vlas
titi
prim
jer z
a sv
aki f
ilmsk
i rod
te g
a zn
ati o
pisa
ti.
UK
– R
. Dah
l, C
harli
e i
tvor
nica
čok
olad
e i f
ilmsk
i ro
dovi
Fi
lmsk
i rod
ovi
obra
da
47.
Med
ijska
kul
tura
2. F
ilmsk
i rod
ovi
film
, prv
i film
ovi,
film
ski
rodo
vi, i
gran
i film
, obi
lježj
a ig
rano
g fil
ma,
žan
rovi
ig
rano
g fil
ma,
dok
umen
tarn
i fil
m, o
bilje
žja
doku
men
tarn
og fi
lma,
vrs
te
doku
men
tarn
og fi
lma,
an
imira
ni fi
lm, o
bilje
žja
anim
irano
g fil
ma,
vrs
te
anim
irano
g fil
ma
Rje
šava
ti za
datk
e o
film
skim
ro
dovi
ma,
istra
živa
ti ob
iljež
ja
svak
og p
ojed
inog
roda
, kr
eativ
no iz
razi
ti ob
iljež
ja
film
skih
rodo
va, p
rimije
niti
nauč
eno
na p
rimje
rima.
Uče
nici
treb
aju
upoz
nati
obilj
ežja
m
edija
film
a, is
traži
ti nj
egov
u po
vije
st te
ju z
nati
obja
sniti
, ra
zlik
ovat
i raz
ličite
vrs
te fi
lmov
a i
imen
ovat
i film
ske
rodo
ve. U
očiti
ob
iljež
ja fi
lmsk
ih ro
dova
. Uče
nici
tre
baju
dat
i vla
stiti
prim
jer z
a sv
aki
film
ski r
od te
ga
opisa
ti.
UK
– R
. Dah
l, C
harli
e i
tvor
nica
čok
olad
e i f
ilmsk
i ro
dovi
Fi
lmsk
i rod
ovi
obra
da
48.
Jezi
čno
izra
žava
nje
Uoč
iti p
ogre
ške
u p
isan
ju i
ispr
aviti
ih u
skla
du s
prav
opisn
im, s
tilsk
im i
gram
atič
kim
nor
mam
a.
Ras
prav
iti o
naj
češć
im
prav
opisn
im p
ogre
škam
a u
zada
ćam
a, o
bjas
niti
na
prim
jerim
a os
novn
a pr
avila
na
kojim
a su
uče
nici
grij
ešili
, ra
zvija
ti uč
enič
ku p
ism
enos
t, po
ticat
i uče
nike
na
sadr
žajn
ije
i stil
ski p
rimje
reni
je p
ismen
o iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti po
greš
ke te
ih is
prav
iti, p
roci
jeni
ti ko
liko
su b
ili te
mel
jiti u
pis
anju
o
odre
đeno
j tem
i te
vred
nova
ti us
pješ
nost
izvr
šeno
g za
datk
a.
Kom
entir
ati s
voj u
spje
h s d
rugi
m
učen
icim
a te
vre
dnov
ati t
uđe
rado
ve a
ko u
čeni
ci to
žel
e. U
svoj
iti
prav
opisn
a pr
avila
koj
a če
sto
zabo
rave
pri
pisa
nju
te z
aklju
čiti
zašt
o je
važ
no ra
zvija
ti uč
enič
ku
pism
enos
t.
Ispr
avak
1. š
kols
ke z
adać
e iz
raža
vanj
e
49.
Knj
ižev
nost
1. K
njiž
evno
st
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
proz
a, te
ma,
fabu
la, d
ijelo
vi
fabu
le, l
ikov
i, ka
rakt
eriz
acija
lik
a po
stupc
ima,
prip
ovje
dač
u pr
voj o
sobi
Uoč
iti o
bilje
žja
proz
nog
teks
ta, o
dred
iti te
mu
i dije
love
fa
bule
, isk
azat
i doj
mov
e o
teks
tu, p
rom
islit
i o
postu
pcim
a lik
ova,
pro
cije
niti
postu
pke
likov
a, ra
spra
viti
o do
brim
i lo
šim
odg
ojni
m
met
odam
a, st
vara
lačk
i se
izra
žava
ti.
Uče
nici
treb
aju
kom
entir
ati p
ostu
pke
likov
a i z
amis
liti d
a se
nal
aze
u sl
ično
j situ
aciji
. Obj
asni
ti op
ravd
anos
t oče
va p
ostu
pka
i ra
zgov
arat
i o o
dgoj
nim
met
odam
a sv
ojih
rodi
telja
. Pov
ezat
i prik
azan
u si
tuac
iju sa
slič
nim
situ
acija
ma.
Sm
islit
i uči
nkov
ite o
dgoj
ne m
etod
e i
razl
ikov
ati d
obre
i lo
še o
dgoj
ne
met
ode.
Tre
baju
pro
cije
niti
kolik
o po
štuju
rodi
teljs
ke sa
vjet
e.
Tem
e se
pov
ezuj
u sa
Svj
etsk
im
dano
m lj
ubaz
nost
i (13
. 11.
), M
eđun
arod
nim
dan
om
snoš
ljivo
sti (
16. 1
1.),
Svje
tski
m
dano
m p
reve
ncije
zlo
stav
ljanj
a dj
ece
(24.
11.
)
G
O –
ljud
skop
ravn
e ko
mpe
tenc
ije (s
uzbi
janj
e dr
uštv
ene i
sklju
čeno
sti)
Eph
raim
Kis
hon,
Šut
i i
pliv
aj
inte
rpre
taci
ja
33
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
50.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
10
. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či:
prilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, pr
ilozi
, vrs
te p
rilog
a,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
Usu
stavi
ti ne
prom
jenj
ive
vrst
e rij
eči,
izra
diti
vlas
titu
umnu
m
apu
radi
lakš
eg sn
alaž
enja
u
nasta
vnim
sadr
žajim
a,
prep
ozna
vati
i im
enov
ati
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i na
prim
jerim
a u
reče
nici
, uv
ježb
avat
i pra
viln
o pi
sanj
e ne
prom
jenj
ivih
vrs
ta ri
ječi
.
Uče
nici
treb
aju
uvje
žbat
i pr
epoz
nava
nje
prilo
ga, p
rijed
loga
, ve
znik
a, č
estic
a i u
sklik
a u
reče
nici
, raz
likov
ati i
h pr
ema
znač
enju
. Rje
šava
ju z
adat
ke
obje
ktiv
nog
tipa
te v
redn
uju
uspj
ešno
st us
voje
nosti
sadr
žaja
.
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
uv
ježb
avan
je
51.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
10
. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či:
prilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, pr
ilozi
, vrs
te p
rilog
a,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
Usu
stavi
ti ne
prom
jenj
ive
vrst
e rij
eči,
izra
diti
vlas
titu
umnu
m
apu
radi
lakš
eg sn
alaž
enja
u
nasta
vnim
sadr
žajim
a,
prep
ozna
vati
i im
enov
ati
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i na
prim
jerim
a u
reče
nici
, uv
ježb
avat
i pra
viln
o pi
sanj
e ne
prom
jenj
ivih
vrs
ta ri
ječi
.
Uče
nici
treb
aju
uvje
žbat
i pr
epoz
nava
nje
prilo
ga, p
rijed
loga
, ve
znik
a, č
estic
a i u
sklik
a u
reče
nici
, raz
likov
ati i
h pr
ema
znač
enju
. Rje
šava
ju z
adat
ke
obje
ktiv
nog
tipa
te v
redn
uju
uspj
ešno
st us
voje
nosti
sadr
žaja
.
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
uv
ježb
avan
je
52.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, pr
ilozi
, vrs
te p
rilog
a,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
Rije
šiti z
adat
ke o
bjek
tivno
g tip
a, v
rjedn
ovan
je p
ostig
nuća
iz
raču
nom
pos
totk
a rje
šeno
sti
prov
jere
.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te
nauč
iti rj
ešav
ati z
adat
ke
pove
ziva
nja,
dop
unja
vanj
a,
uspo
ređi
vanj
a i t
umač
enja
.
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
pr
ovje
rava
nje
53
. Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
3.
Prip
ovije
danj
e u
prvo
j i tr
ećoj
os
obi
prip
ovije
danj
e, iz
noše
nje
doga
đaja
V
redn
ovat
i uče
ničk
a po
stig
nuća
u m
jese
čnom
pr
ojek
tu, u
kaza
ti na
us
pješ
nost
ili n
edos
tatk
e,
stje
cati
sam
osta
lnos
t pri
izvr
šenj
u za
data
ka, p
otic
ati
učen
ike
na k
reat
ivno
pr
edst
avlja
nje
proj
ekta
, ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje,
sp
ozna
ti i p
oštiv
ati r
azlič
itost
uč
enič
kih
izra
za.
Uče
nici
pro
cije
njuj
u us
pješ
nost
izvr
šeno
g za
datk
a, v
redn
uju
drug
e uč
enik
e, ra
zviju
kre
ativ
no i
stva
rala
čko
rješa
vanj
e za
dano
g pr
oble
ma
te ra
spra
vlja
ju o
m
etod
ama
izvr
šava
nja
proj
ekta
. Tr
ebaj
u ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
i zna
ti po
zitiv
no p
rihva
titi k
ritik
u dr
ugih
uče
nika
.
NO
K –
MT
– Po
duze
tniš
tvo
(sam
osta
lnos
t, sa
mop
ouzd
anje
, IK
T (s
tvar
anje
i pr
ikaz
ivan
je
vlas
titih
idej
a i m
ater
ijala
)
Mje
sečn
i pro
jekt
Moj
e va
žne
stva
ri
Izra
žava
nje,
pr
edst
avlja
nje
34
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
54.
Jezi
čno
izra
žava
nje
3.
Pr
ipov
ijeda
nje
u pr
voj i
treć
oj
osob
i
prip
ovije
danj
e, iz
noše
nje
doga
đaja
V
redn
ovat
i uče
ničk
a po
stig
nuća
u m
jese
čnom
pr
ojek
tu, u
kaza
ti na
us
pješ
nost
ili n
edos
tatk
e,
stje
cati
sam
osta
lnos
t pri
izvr
šenj
u za
data
ka, p
otic
ati
učen
ike
na k
reat
ivno
pr
edst
avlja
nje
proj
ekta
, ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje,
sp
ozna
ti i p
oštiv
ati r
azlič
itost
uč
enič
kih
izra
za.
Uče
nici
pro
cije
njuj
u us
pješ
nost
izvr
šeno
g za
datk
a,
vred
nuju
dru
ge u
čeni
ke,
razv
iju k
reat
ivno
i st
vara
lačk
o rje
šava
nje
zada
nog
prob
lem
a te
ra
spra
vlja
ju o
met
odam
a iz
vrša
vanj
a pr
ojek
ta. T
reba
ju
razv
ijati
kriti
čko
mišl
jenj
e i
znat
i poz
itivn
o pr
ihva
titi
kriti
ku d
rugi
h uč
enik
a.
NO
K –
MT
– Po
duze
tniš
tvo
(sam
osta
lnos
t, sa
mop
ouzd
anje
, IK
T (s
tvar
anje
i pr
ikaz
ivan
je
vlas
titih
idej
a i m
ater
ijala
)
Mje
sečn
i pro
jekt
Moj
e va
žne
stva
ri
Izra
žava
nje,
pr
edst
avlja
nje
55
. Je
zik
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i, pr
ilozi
, vrs
te p
rilog
a,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e,
uskl
ici
Uoč
iti p
ogre
ške
u pr
ovje
ri zn
anja
– n
epro
mje
njiv
e vr
ste
riječ
i, isp
ravi
ti ne
točn
e od
govo
re, p
onov
iti n
asta
vne
sadr
žaje
koj
i su
se p
okaz
ali
najte
žim
a u
prov
jeri.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pjeh
pro
vjer
e zn
anja
te
prep
ozna
ti po
greš
ke, i
spra
viti
ih i
kom
entir
ati r
ezul
tate
. Sp
ozna
ti je
su li
rezu
ltati
prov
jere
u sk
ladu
s ul
ožen
im
osob
nim
trud
om i
učen
jem
sa
drža
ja te
treb
aju
graf
ički
pr
ikaz
ati u
spje
h pr
ovje
re
unut
ar ra
zred
a.
Nep
rom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
an
aliz
a pi
sane
pro
vjer
e
56.
Lek
tira
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e. P
repo
znat
i di
jelo
ve k
njig
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sa
drža
j pro
čita
nog
djel
a,
uoči
ti ob
iljež
ja k
njiž
evno
g ro
da i
kom
entir
ati l
ikov
e u
djel
u. U
čeni
ci m
ogu
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa
ili
izra
ziti
krea
tivno
st
stva
rala
čkim
zad
atci
ma.
inte
rpre
taci
ja
57.
Lek
tira
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sa
drža
j pro
čita
nog
djel
a,
uoči
ti ob
iljež
ja k
njiž
evno
g ro
da i
kom
entir
ati l
ikov
e u
djel
u. U
čeni
ci m
ogu
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa
ili
izra
ziti
krea
tivno
st
stva
rala
čkim
zad
atci
ma.
inte
rpre
taci
ja
35
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
58.
Knj
ižev
nost
1. K
njiž
evno
st
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
8.
Lir
sko
pjes
ništ
vo
knjiž
evni
rodo
vi, l
irika
, pr
oza,
dra
ma,
tem
a, m
otiv
, st
ilska
izra
žajn
a sr
edst
va,
vrst
e st
ihov
a, v
rste
stro
fa,
vrst
e lir
skih
pje
sam
a,
prip
ovje
dač,
osn
ovna
mis
ao,
kara
kter
izac
ija li
ka
postu
pcim
a, v
rste
rom
ana,
lik
u kn
jižev
nom
dje
lu
Usu
stavi
ti na
stavn
e sa
drža
je
knjiž
evno
sti,
prim
ijeni
ti na
učen
e sa
drža
je u
in
terp
reta
ciji
lirsk
ih i
proz
nih
teks
tova
, nje
gova
ti sk
lono
st kn
jižev
noj r
iječi
, pot
icat
i us
men
o/pi
sano
izra
žava
nje,
ra
zlik
ovat
i knj
ižev
ne ro
dove
.
Uče
nici
treb
aju
usus
tavi
ti sa
drža
je k
njiž
evno
sti,
prep
ozna
ti kn
jižev
ne v
rste
i od
redi
ti nj
ihov
a ob
iljež
ja.
Treb
aju
pove
zati
obilj
ežja
kn
jižev
nih
rodo
va i
osm
islit
i za
datk
e za
pon
avlja
nje.
U
čeni
ci tr
ebaj
u zn
ati o
snov
ne
knjiž
evne
poj
mov
e i p
ravi
lno
ih ra
biti
na k
njiž
evno
m te
kstu
.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i kn
jižev
nost
i po
navl
janj
e
36
PRO
SIN
AC
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
59.
Jezi
k 11
. Pre
dika
t
pred
ikat
, vrs
te p
redi
kata
Pr
epoz
nati
glag
olsk
i pre
dika
t ka
o te
mel
jni d
io re
čeni
ce,
prep
ozna
ti gl
agol
ski p
redi
kat u
re
čeni
ci u
svim
gla
golsk
im
vrem
enim
a, p
repo
znat
i i ra
biti
glag
olsk
i pre
dika
t, uo
čiti
obilj
ežja
imen
skog
pre
dika
ta.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti pr
edik
at
u re
čeni
ci i
odre
diti
njeg
ovu
ulog
u.
Treb
aju
uoči
ti nj
egov
u va
žnos
t u
odno
su n
a dr
uge
reče
ničn
e di
jelo
ve,
znat
i da
je p
redi
kat t
emel
jni d
io
reče
nice
i pr
aviln
o ob
likov
ati
vlas
tite
prim
jere
.
GO
– T
ko se
kiti
tuđi
m
perje
m –
aut
orsk
a pr
ava
NO
K –
MT
– P
jeva
j mi,
pjev
aj, s
okol
e –
zašti
ta
okol
iša
Pred
ikat
ob
rada
60.
Knj
ižev
nost
9. S
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
m
otiv
i, te
ma,
pje
snič
ke sl
ike,
po
navl
janj
e st
ihov
a,
supr
otno
st/ko
ntra
st
Uoč
avat
i i im
enov
ati m
otiv
e i
tem
u pj
esm
e, č
itati
i pje
vati
osta
le b
ožić
ne p
jesm
e, u
svoj
iti
poja
m su
prot
nost
i/kon
trast
a ka
o st
ilsko
g iz
raža
jnog
sred
stva
, op
rimje
riti s
upro
tnos
t, uo
čiti
stils
ka iz
raža
jna
sred
stva
.
Uče
nik
treba
pro
tum
ačiti
upo
rabu
st
ilske
figu
re p
onav
ljanj
a. Is
tiče
stru
ktur
u i s
asta
vnic
e lir
ske
relig
iozn
e pj
esm
e. U
spor
eđuj
e lir
ske
relig
iozn
e pj
esm
e. U
očav
a ob
iljež
ja
bibl
ijsko
ga te
ksta
. Pro
nala
zi
hrva
tske
boži
ćne
pjes
me
prou
čava
jući
njih
ovo
povi
jesn
o po
drije
tlo.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Bad
njak
om i
Bož
ićem
(2
4. i
25. 1
2.)
Nar
odna
pje
sma,
Rad
ujte
se
naro
di, N
arod
i nam
se
inte
rpre
taci
ja
61.
Jezi
čno
izra
žava
nje
2.
Sub
jekt
ivno
i ob
jekt
ivno
op
isiva
nje
osob
e
opis
, sub
jekt
ivni
opi
s oso
be,
obje
ktiv
ni o
pis o
sobe
R
azlik
ovat
i sub
jekt
ivni
i ob
jekt
ivni
opi
s oso
be, č
itati
i uo
čava
ti ra
zlik
e iz
međ
u su
bjek
tivno
g i o
bjek
tivno
g op
isa
osob
e, u
tvrd
iti ti
jek
opis
ivan
ja-
prom
atra
nje,
razr
ada
plan
a,
pisa
nje
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti op
is
osob
e u
teks
tu, r
azlik
ovat
i su
bjek
tivno
i ob
jekt
ivno
opi
sivan
je,
prim
ijeni
ti pr
avila
n tij
ek o
pisiv
anja
te
obl
ikov
ati v
lasti
ti op
is n
eke
osob
e ko
je ć
e pr
edsta
viti
drug
im
učen
icim
a.
Subj
ektiv
no i
obje
ktiv
no
opis
ivan
je o
sobe
ob
rada
62.
Med
ijska
kul
tura
2. F
ilmsk
i rod
ovi
3. A
nim
iran
i film
fil
msk
i rod
ovi,
anim
irani
film
, ob
iljež
ja a
nim
irano
g fil
ma,
an
imac
ija, c
rtani
film
, lut
kars
ki
film
Pris
jetit
i se
obilj
ežja
film
ski
rodo
va, i
men
ovat
i film
ske
rodo
ve, u
očiti
obi
lježj
a an
imira
nog
film
a, ra
zlik
ovat
i cr
tani
i lu
tkar
ski f
ilm, u
očiti
po
vije
sni r
azvo
j ani
mira
nog
film
a.
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i film
ske
rodo
ve i
razl
ikov
ati i
h pr
ema
obilj
ežjim
a. T
reba
ju u
očiti
obi
lježj
a an
imira
nog
film
a i p
repo
znat
i lu
tkar
ski i
crta
ni fi
lm. I
stra
žiti
povi
jest
ani
mira
nog
film
a, is
takn
uti
najv
ažni
je p
odat
ke iz
pov
ijest
i i
pred
stav
iti ih
dru
gim
uče
nicm
a.
Ani
mir
ani f
ilm
obra
da
37
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
63.
Med
ijska
kul
tura
2.
Film
ski r
odov
i 3.
Ani
mir
ani f
ilm
anim
irani
film
, crta
ni fi
lm,
obilj
ežja
crta
nog
film
a U
očav
ati o
bilje
žja
anim
irano
ga
film
a, p
repr
ičav
ati s
ažet
o fil
m,
imen
ovat
i lik
ove
i kom
entir
ati
postu
pke
likov
a.
Uče
nik
treba
usv
ojiti
obi
lježj
a an
imira
noga
film
a. Z
aklju
čuje
o
likov
ima
u an
imira
nom
e fil
mu.
Sa
znaj
e o
povi
jesn
ome
razv
oju
dugo
met
ražn
oga
anim
irano
g fil
ma.
O
pisu
je li
kove
ani
mira
noga
pr
edlo
ška.
Izno
si k
arak
teriz
aciju
lik
ova
anim
irano
ga fi
lma.
U
spor
eđuj
e kn
jižev
ne p
rozn
e ob
like
bajk
e i p
ripov
ijetk
e s a
nim
irani
m
film
skim
pre
dloš
kom
.
UK
– M
K –
jez.
iz
raža
vanj
e
C. W
edge
, C. S
alda
nha,
Le
deno
dob
a
inte
rpre
taci
ja
64.
Med
ijska
kul
tura
2.
Film
ski r
odov
i 3.
Ani
mir
ani f
ilm
anim
irani
film
, crta
ni fi
lm,
obilj
ežja
crta
nog
film
a U
očav
ati o
bilje
žja
anim
irano
ga
film
a, p
repr
ičav
ati s
ažet
o fil
m,
imen
ovat
i lik
ove
i kom
entir
ati
postu
pke
likov
a.
Uče
nik
treba
usv
ojiti
obi
lježj
a an
imira
noga
film
a. Z
aklju
čuje
o
likov
ima
u an
imira
nom
e fil
mu.
Sa
znaj
e o
povi
jesn
ome
razv
oju
dugo
met
ražn
oga
anim
irano
g fil
ma.
O
pisu
je li
kove
ani
mira
noga
pr
edlo
ška.
Izno
si k
arak
teriz
aciju
lik
ova
anim
irano
ga fi
lma.
U
spor
eđuj
e kn
jižev
ne p
rozn
e ob
like
bajk
e i p
ripov
ijetk
e s a
nim
irani
m
film
skim
pre
dloš
kom
.
UK
– M
K –
jez.
iz
raža
vanj
e C
. Wed
ge, C
. Sal
danh
a,
Lede
no d
oba
inte
rpre
taci
ja
65.
Jezi
čno
izra
žava
nje
2.
Sub
jekt
ivno
i ob
jekt
ivno
op
isiva
nje
osob
e
opis
, sub
jekt
ivni
opi
s oso
be,
obje
ktiv
ni o
pis o
sobe
R
azlik
ovat
i sub
jekt
ivni
i ob
jekt
ivni
opi
s oso
be, o
pisiv
ati
subj
ektiv
no i
obje
ktiv
no o
sobu
pr
ema
tije
ku o
pisiv
anja
- pr
omat
ranj
e, ra
zrad
a pl
ana,
pi
sanj
e
Obl
ikov
ati v
lasti
ti op
is n
eke
osob
e ko
je ć
e pr
edsta
viti
drug
im
učen
icim
a te
vre
dnov
ati u
spje
šnos
t op
isiv
anja
.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
MK
– o
pis
Scra
ta/M
anfre
da il
i Si
da, l
ikov
a iz
an
imira
nog
film
a Le
deno
dob
a Su
bjek
tivno
i ob
jekt
ivno
op
isiv
anje
oso
be
obra
da
66.
Knj
ižev
nost
1. K
njiž
evno
st
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
knjiž
evni
rodo
vi -
lirik
a, te
ma,
m
otiv
, stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va, v
rste
stih
ova,
vrs
te
stro
fa, v
rste
lirs
kih
pjes
ama
Rje
šava
nje
zada
taka
obj
ektiv
nog
tipa,
vrje
dnov
anje
pro
vjer
e iz
raču
nom
pos
totk
a rij
ešen
osti
i is
kazi
vanj
e us
pješ
nosti
br
ojča
nom
ocj
enom
.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te n
auči
ti rje
šava
ti za
datk
e po
vezi
vanj
a,
dopu
njav
anja
, usp
oređ
ivan
ja i
tum
ačen
ja.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i kn
jižev
nost
i – li
rska
pje
sma
prov
jera
vanj
e
38
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
67.
Knj
ižev
nost
11. D
ram
ski
teks
tovi
ig
roka
z (te
kst z
a iz
vođe
nje
na
pozo
rnic
i), g
ovor
ne v
redn
ote
– in
tona
cija
, int
enzi
tet,
tem
po,
stan
ka, b
oja
glas
a, g
lum
a,
dija
log,
mon
olog
, did
aska
lije
Uoč
iti o
bilje
žja
igro
kaza
, is
takn
uti r
azlik
e dr
amsk
og i
proz
nog
teks
ta, u
vjež
bati
usm
eno
izra
žava
nje
i čita
nje
ulog
a, st
jeca
ti sp
osob
nosti
sc
ensk
og p
rikaz
a dr
amsk
og
teks
ta, r
azvi
jati
timsk
i rad
, nj
egov
ati i
zraž
avan
je i
govo
rne
vred
note
.
Uče
nik
treba
zna
ti pr
epoz
nati
teks
t na
mije
njen
za
izvo
đenj
e na
po
zorn
ici.
Usv
aja
govo
rne
vred
note
. R
azlik
uje
knjiž
evni
teks
t od
teks
ta
nam
ijenj
enog
a za
izvo
đenj
e na
po
zorn
ici O
smiš
ljava
kaz
ališ
nu
pred
stav
u. Is
tražu
je ig
roka
ze i
zakl
juču
je o
nje
govi
m o
bilje
žjim
a i
sast
avni
cam
a. O
rgan
izira
okr
ugli
stol
.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Bad
njak
om i
Bož
ićem
(2
4. i
25. 1
2.)
Stje
pan
Lic
e, L
ijek
za sr
ce
inte
rpre
taci
ja
68.
Jezi
k 12
. Sub
jekt
su
bjek
t, vi
še su
bjek
ata,
ne
izre
čeni
subj
ekt
Usv
ojiti
poj
am su
bjek
ta,
sam
osta
lno
imen
ovat
i sub
jekt
, pr
epoz
nava
ti re
čeni
ce s
više
su
bjek
ata,
pre
pozn
avat
i reč
enic
e s n
eizr
ečen
im su
bjek
tom
, uoč
iti
više
subj
ekat
a u
reče
nici
, dat
i vl
astit
e pr
imje
re re
čeni
ca s
izre
čeni
m/n
eizr
ečen
im
subj
ektim
a.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti su
bjek
t u
reče
nici
i od
redi
ti nj
egov
u ul
ogu,
uo
čiti
važn
ost u
odn
osu
na d
ruge
re
čeni
čne
dije
love
, zna
ti da
je
subj
ekt v
ršite
lj ra
dnje
i pr
aviln
o ob
likov
ati v
lasti
te p
rimje
re,
razl
ikov
ati r
ečen
ice
prem
a iz
reče
nost
i sub
jekt
a te
ih p
ravi
lno
oblik
ovat
i u d
aljn
jem
radu
.
NO
K –
MT
– P
jeva
j mi,
pjev
aj, s
okol
e –
zašti
ta
okol
iša
GO
– T
ko se
kiti
tuđi
m
perje
m –
aut
orsk
a pr
ava
Subj
ekt
obra
da
69.
Jezi
k
11. P
redi
kat
12. S
ubje
kt
pred
ikat
, vrs
te p
redi
kata
, su
bjek
t, ne
izre
čeni
subj
ekt,
više
subj
ekat
a
Pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o
subj
ektu
i pr
edik
atu,
ista
knut
i kl
jučn
e po
jmov
e, im
enov
ati
vrst
e pr
edik
ata,
uoč
iti p
redi
kate
i su
bjek
te u
reče
nici
, odr
editi
vr
ste
reče
nica
pre
ma
izre
čeno
sti
subj
ekta
, spo
znat
i obl
ike
reče
nica
pre
ma
član
ovim
a re
čeni
čnog
ust
rojst
va –
pr
edik
ata
i sub
jekt
a.
Uče
nici
treb
aju
prav
ilno
odre
diti
subj
ekt i
pre
dika
t u re
čeni
ci,
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa
te
osm
islit
i vla
stite
zad
atke
za
uvje
žbav
anje
nas
tavn
ih sa
drža
ja.
Vre
dnov
ati u
spje
šnos
t rje
šeno
sti
zada
taka
te ih
kom
entir
ati s
uč
iteljo
m.
Pred
ikat
i su
bjek
t uv
ježb
avan
je
70.
Jezi
k
11. P
redi
kat
12. S
ubje
kt
pred
ikat
, vrs
te p
redi
kata
, su
bjek
t, ne
izre
čeni
subj
ekt,
više
subj
ekat
a
Pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o
subj
ektu
i pr
edik
atu,
ista
knut
i kl
jučn
e po
jmov
e, im
enov
ati
vrst
e pr
edik
ata,
uoč
iti p
redi
kate
i su
bjek
te u
reče
nici
, odr
editi
vr
ste
reče
nica
pre
ma
izre
čeno
sti
subj
ekta
, spo
znat
i obl
ike
reče
nica
pre
ma
član
ovim
a re
čeni
čnog
ust
rojst
va –
pr
edik
ata
i sub
jekt
a.
Uče
nici
treb
aju
prav
ilno
odre
diti
subj
ekt i
pre
dika
t u re
čeni
ci,
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa
te
osm
islit
i vla
stite
zad
atke
za
uvje
žbav
anje
nas
tavn
ih sa
drža
ja.
Vre
dnov
ati u
spje
šnos
t rije
šeno
sti
zada
taka
te ih
kom
entir
ati s
uč
iteljo
m.
Pred
ikat
i su
bjek
t uv
ježb
avan
je
39
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
71.
Jezi
k
11. P
redi
kat
12. S
ubje
kt
pred
ikat
, vrs
te p
redi
kata
, su
bjek
t, ne
izre
čeni
subj
ekt,
više
subj
ekat
a
Rje
šava
nje
zada
taka
obj
ektiv
nog
tipa,
vre
dnov
anje
pos
tignu
ća
izra
čuno
m p
osto
tka
riješ
enos
ti pr
ovje
re.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te n
auči
ti rje
šava
ti za
datk
e po
vezi
vanj
a,
dopu
njav
anja
, usp
oređ
ivan
ja,
otvo
reno
g i z
atvo
reno
g tip
a.
Pred
ikat
i su
bjek
t pr
ovje
rava
nje
72.
Lek
tira
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a,
potic
ati u
smen
o i p
isano
iz
raža
vanj
e. P
repo
znat
i dije
love
kn
jige.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
inte
rpre
taci
ja
73.
Lek
tira
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a,
potic
ati u
smen
o i p
isano
iz
raža
vanj
e
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
inte
rpre
taci
ja
74
. Je
zik
11
. Pre
dika
t 12
. Sub
jekt
pr
edik
at, v
rste
pre
dika
ta,
subj
ekt,
neiz
reče
ni su
bjek
t, vi
še su
bjek
ata
Uoč
iti p
ogre
ške
u pr
ovje
ri zn
anja
– su
bjek
t i p
redi
kat,
ispr
aviti
net
očne
odg
ovor
e,
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
koj
i su
se p
okaz
ali n
ajte
žim
a u
prov
jeri.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pjeh
pr
ovje
re z
nanj
a te
pre
pozn
ati
pogr
eške
, isp
ravi
ti ih
i ko
men
tirat
i re
zulta
te. S
pozn
ati j
esu
li re
zulta
ti pr
ovje
re u
skla
du s
ulož
enim
os
obni
m tr
udom
i uč
enje
m sa
drža
ja
te tr
ebaj
u gr
afič
ki p
rikaz
ati u
spje
h pr
ovje
re u
nuta
r raz
reda
.
Pred
ikat
i su
bjek
t an
aliz
a
40
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
75.
Hrv
atsk
i jez
ik
Vre
dnov
ati u
spje
h na
kra
ju 1
. po
lugo
dišta
. op
isno
upoz
nati
učen
ike
s ra
zino
m p
ostig
nuća
u p
rvom
po
lugo
dištu
opi
sno,
utv
rditi
ra
zlog
e m
oguć
eg n
eusp
jeha
uz
indi
vidu
alna
poj
ašnj
enja
, izv
esti
javn
o op
isnu
zakl
jučn
u oc
jenu
i ob
jasn
iti ju
po
podr
učjim
a pr
edm
eta
- pot
icat
i uče
nike
na
još b
olji
uspj
eh u
slje
deće
m
polu
godi
štu.
Uče
nici
treb
aju
obje
ktiv
no
proc
ijeni
ti us
pješ
nost
svog
a ra
da
tijek
om p
rvog
pol
ugod
išta
i vr
edno
vati
trud
koji
su u
loži
li u
učen
je. K
omen
tirat
i svo
j usp
jeh
s dr
ugim
uče
nici
ma
i ras
prav
iti o
na
juči
nkov
itijim
met
odam
a ra
da.
Uče
nici
tako
đer m
ogu
pred
loži
ti bu
duće
nač
ine
rada
i os
mis
liti n
ove
tehn
ike
i met
ode
učen
ja.
NO
K –
MT
– Po
duze
tništ
vo (p
lani
rati
svoj
rad
i ost
variv
ati
plan
ove)
A
naliz
a us
pjeh
a na
kra
ju 1
. po
lugo
dišt
a us
usta
vljiv
anje
41
SIJE
ČA
NJ
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
76.
Knj
ižev
nost
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
9.
Stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va
10. T
emat
ska
i vr
stov
na p
odje
la
lirsk
ih p
jesa
ma
lirsk
a do
mol
jubn
a pj
esm
a,
mot
ivi,
tem
a, v
izua
lna
pjes
ničk
a sli
ka, p
erso
nifik
acija
, ep
itet,
vrst
a sti
ha, v
rsta
kiti
ce
Uoč
iti o
bilje
žja
lirsk
e pj
esm
e,
usvo
jiti p
ojam
dom
olju
bne
pjes
me,
ista
knut
i dom
olju
bne
elem
ente
u te
kstu
, isk
azat
i do
mol
jubn
e os
jeća
je, s
pozn
ati
važn
ost i
stica
nja
dom
olju
bnih
os
jeća
ja i
obilj
ežja
, raz
vija
ti pr
ihva
ćanj
e dr
ugih
nac
iona
lnos
ti
Uče
nici
treb
aju
iska
zati
dom
olju
bne
osje
ćaje
, raz
likov
ati d
omol
jubn
u pj
esm
u od
dru
gih
vrst
a lir
skih
pj
esam
a. O
bjas
niti
važn
ost
pošt
ivan
ja n
acio
naln
ih m
anjin
a te
ra
zvija
ti m
eđul
juds
ku to
lera
nciju
i po
ticat
i suž
ivot
s dr
ugim
m
anjin
ama.
Pjes
ma
Dra
ge B
ritvi
ća
pove
zuje
se sD
anom
m
eđun
arod
nog
priz
nanj
a R
H (1
5. 1
.) D
rago
Bri
tvić
, Tvo
ja ze
mlja
in
terp
reta
cija
77.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
imen
ice,
vrs
te im
enic
a,
kate
gorij
a ro
da (m
uški
, žen
ski,
sred
nji),
kat
egor
ija b
roja
(je
dnin
a i m
noži
na)
Pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o
imen
icam
a, o
dred
iti im
enic
e u
teks
tu, u
očiti
obi
lježj
a vr
sta
imen
ice,
razl
ikov
ati i
men
ice
prem
a ro
du i
broj
u, o
prim
jerit
i vr
ste
imen
ica.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti im
enic
e u
reče
nica
ma
i dos
jetit
i se
znač
enja
im
enic
a. T
reba
ju ra
zlik
ovat
i pr
omje
njiv
e od
nep
rom
jenj
ivih
rij
eči i
odr
editi
obi
lježj
a im
enic
e ka
o pr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i. U
čeni
ci
razl
ikuj
u im
enic
e pr
ema
njih
ovu
znač
enju
te d
aju
vlas
tite
prim
jere
za
sve
vrst
e im
enic
a.
UK
– je
zik
– je
z.
izra
žava
nje
– Sv
e te
če i
sve
se m
ijenj
a
GO
– O
dije
lo (n
e) č
ini
čovj
eka
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vj
eštin
e, ti
msk
i rad
);
Imen
ice
po
navl
janj
e
78.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
nazi
vi
pade
ža, p
adež
na p
itanj
a,
imen
ice,
vrs
te im
enic
a,
kate
gorij
a ro
da (m
uški
, žen
ski,
sred
nji),
kat
egor
ija b
roja
(je
dnin
a i m
noži
na)
Raz
umje
ti te
mel
jnu
ulog
u pa
deža
u h
rvat
skom
e je
ziku
, zn
ati p
adež
ne n
aziv
e, sl
užiti
se
proš
ireni
m p
adež
nim
pita
njim
a (tj
. cije
lom
reče
nico
m s
upitn
om
zam
jeni
com
i gl
agol
om) z
bog
lakš
eg o
dređ
ivan
ja p
adež
a,
uvje
žbav
ati s
klan
janj
e im
enic
a pr
ema
pade
žim
a.
Uče
nici
upo
znaj
u pa
deže
u
hrva
tskom
jezi
ku te
ih im
enuj
u.
Treb
aju
razl
ikov
ati p
adež
e pr
ema
pita
njim
a i u
očiti
odn
os im
enic
e u
reče
nici
izre
čene
razl
ičiti
m
pade
žom
. Uče
nici
pra
viln
o pr
imje
nuju
pad
ežna
pita
nja
pri
skla
njan
ju im
enic
a.
UK
– je
zik
– je
z.
izra
žava
nje
– Sv
e te
če i
sve
se m
ijenj
a
GO
– O
dije
lo (n
e) č
ini
čovj
eka
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vj
eštin
e, ti
msk
i rad
);
Sklo
nidb
a im
enic
a ob
rada
79.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
nom
inat
iv
Imen
ovat
i pad
eže
u hr
vats
kom
je
ziku
, odr
editi
pad
ežna
pita
nja,
uo
čiti
obilj
ežje
nom
inat
iva,
is
takn
uti n
jego
vu u
logu
, uoč
iti
imen
ice
u no
min
ativ
u.
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i pad
eže
u hr
vatsk
om je
ziku
i pr
aviln
o se
ko
ristit
i pad
ežni
m p
itanj
em z
a no
min
ativ
. Tre
baju
odr
editi
koj
a je
nj
egov
a ul
oga
u re
čeni
ci te
pro
naći
im
enic
e u
nom
inat
ivu
u te
kstu
.
Nom
inat
iv
obra
da
42
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
80.
Knj
ižev
nost
7.
Pre
nese
no
znač
enje
u
knjiž
evno
me
djel
u
basn
a, p
rene
seno
zna
čenj
e,
likov
i, os
obin
e lik
ova,
osn
ovna
m
isao
Uoč
iti o
bilje
žja
basn
e, n
auči
ti po
jam
pre
nese
nog
znač
enja
, od
redi
ti pr
enes
eno
znač
enje
te
ksto
va, r
azlik
ovat
i bas
nu i
bajk
u, sp
ozna
ti va
žno
poru
ke
basn
e, k
omen
tirat
i oso
bine
lik
ova,
pre
prič
avat
i tek
stov
e.
Uče
nik
treba
pre
pozn
ati o
bilje
žja
basn
e. Z
aklju
čuje
o lj
udsk
im
osob
inam
a na
tem
elju
liko
va
živo
tinja
. Obj
ašnj
ava
ljuds
ko
pona
šanj
e, m
ane
i vrli
ne k
oje
su
ista
knut
e u
basn
ama.
Izno
si p
ouke
ko
je je
uoč
io i
prim
jenj
uje
ih. I
stič
e ps
ihol
ošku
i fiz
ičku
kar
akte
rizac
iju
likov
a na
koj
ima
se te
mel
ji po
uka
basn
e.
Ezo
p, G
avra
n i l
isic
a, L
isic
a i r
oda
inte
rpre
taci
ja
81.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
gen
itiv,
dije
lni
geni
tiv
Imen
ovat
i pad
eže
u hr
vats
kom
je
ziku
, odr
editi
pad
ežna
pita
nja,
uo
čiti
znač
enje
gen
itiva
(gra
đa,
prip
adno
st, d
io c
jelin
e) i
akuz
ativ
a, is
takn
uti n
jihov
u ul
ogu,
uoč
iti im
enic
e u
geni
tivu
i aku
zativ
u, o
bjas
niti
obilj
ežja
di
jeln
og g
eniti
va.
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i pad
eže
u hr
vatsk
om je
ziku
i pr
aviln
o se
ko
ristit
i pad
ežni
m p
itanj
em z
a ge
nitiv
i ak
uzua
tiv. T
reba
ju o
dred
iti
koja
je n
jihov
a ul
oga
u re
čeni
ci te
pr
onać
i im
enic
e u
geni
tivu
i ak
uzat
ivu
u te
kstu
. Im
enov
ati o
blik
e ge
nitiv
a i a
kuza
tiva
te is
traži
ti ko
ja
su n
jihov
a ob
iljež
ja.
GO
– O
dije
lo (n
e) č
ini
čovj
eka
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vj
eštin
e, ti
msk
i rad
); Č
ipko
kaz –
kul
turo
lošk
e ko
mpe
tenc
ije
(nac
iona
lni i
dent
itet)
Gen
itiv
i aku
zativ
ob
rada
82.
Jezi
čno
izra
žava
nje
4.
Stv
aral
ačko
pr
epri
čava
nje
prep
ričav
anje
, vrs
te
prep
ričav
anja
U
svoj
iti p
ojam
stva
rala
čkog
pr
eprič
avan
ja, s
tjeca
ti sp
osob
nost
izno
šenj
a do
gađa
ja
govo
rom
, raz
viti
spos
obno
st st
vara
lačk
og iz
noše
nja
doga
đaja
, slu
šati
izla
ganj
a dr
ugih
uče
nika
, uo
čiti
nove
sadr
žaje
une
sene
u
pola
zni t
ekst,
stje
cati
govo
rne
spos
obno
sti, n
jego
vati
lijep
o iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
stjec
ati v
ješt
inu
prep
ričav
anja
, raz
likov
ati v
rste
i us
vojit
i poj
am st
vara
lačk
og
prep
ričav
anja
. Tre
baju
pre
prič
avat
i do
gađa
je sm
išlja
jući
nov
e el
emen
te
koje
će
unos
iti u
pre
prič
avan
i do
gađa
j ili
teks
t te
kom
entir
ati s
uč
enic
ima
uspj
ešno
st st
vara
lačk
og
prep
ričav
anja
.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k –
Sve
teče
i sv
e se
m
ijenj
a St
varl
ačko
pre
prič
avan
je
obra
da
83
. Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
4. S
tvar
alač
ko
prep
riča
vanj
e pr
eprič
avan
je, v
rste
pr
eprič
avan
ja
Usv
ojiti
poj
am st
vara
lačk
og
prep
ričav
anja
, stje
cati
spos
obno
st iz
noše
nja
doga
đaja
go
voro
m, r
azvi
ti sp
osob
nost
stva
rala
čkog
izno
šenj
a do
gađa
ja,
sluša
ti iz
laga
nja
drug
ih u
čeni
ka,
uoči
ti no
ve sa
drža
je u
nese
ne u
po
lazn
i tek
st, st
jeca
ti go
vorn
e sp
osob
nosti
, nje
gova
ti lij
epo
izra
žava
nje.
Uče
nici
treb
aju
stjec
ati v
ješt
inu
prep
ričav
anja
, raz
likov
ati v
rste
i us
vojit
i poj
am st
vara
lačk
og
prep
ričav
anja
. Tre
baju
pre
prič
avat
i do
gađa
je sm
išlja
jući
nov
e el
emen
te
koje
će
unos
iti u
pre
prič
avan
i do
gađa
j ili
teks
t te
kom
entir
ati s
uč
enic
ima
uspj
ešno
st st
vara
lačk
og
prep
ričav
anja
.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k –
Sve
teče
i sv
e se
m
ijenj
a St
vara
lačk
o pr
epri
čava
nje
uvje
žbav
anje
, pon
avlja
nje
43
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
84.
Knj
ižev
nost
1.
Knj
ižev
nost
7.
Pre
nese
no
znač
enje
u
knjiž
evno
me
djel
u
zago
netk
e, p
oslo
vice
, pr
enes
eno
znač
enje
U
očiti
obi
lježj
a za
gone
tki i
po
slovi
ca, r
azlik
ovat
i zag
onet
ke
i pos
lovi
ce, s
pozn
ati n
jihov
o pr
enes
eno
znač
enje
, osm
išlja
vati
zago
netk
e, tu
mač
iti p
oslo
vice
, iz
gova
rati
poslo
vice
, raz
vija
ti lo
gičk
o m
išlje
nje.
Odr
eđuj
u po
slovi
ce i
zago
netk
e.
Istra
žuju
upo
rabu
pos
lovi
ca i
zago
netk
i u sv
akod
nevn
ome
živo
tu.
Uoč
avaj
u ob
iljež
ja k
ratk
ih
knjiž
evni
h vr
sta.
Zak
ljuču
ju i
uoča
vaju
pre
nese
no z
nače
nje
u po
slovi
cam
a i z
agon
etka
ma.
O
rgan
izira
ju p
rikup
ljanj
e po
slovi
ca
i zag
onet
ki iz
razl
ičiti
h iz
vora
.
NO
K –
MT
– P
jeva
j mi,
pjev
aj, s
okol
e –
zašti
ta
okol
iša
GO
– T
ko se
kiti
tuđi
m
perje
m –
aut
orsk
a pr
ava
Posl
ovic
e i z
agon
etke
obra
da
85.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
nom
inat
iv,
geni
tiv
Uvj
ežba
vati
na p
rimje
rima
nom
inat
iv, g
eniti
v i a
kuza
tiv,
uoča
vati
nasta
vke
na p
rimje
rima
u re
čeni
ci, u
vjež
bava
ti pr
aviln
o pi
sanj
e rij
eči n
a ko
jima
su
prov
eden
e gl
asov
ne p
rom
jene
Uče
nici
treb
aju
prav
ilno
upot
rebl
java
ti no
min
ativ
, gen
itiv
i ak
uzat
iv te
ih p
repo
znat
i u t
ekstu
. Tr
ebaj
u os
mis
liti z
adat
ke n
a ko
jima
će u
vjež
bati
njih
ovu
prim
jenu
te
kom
entir
ati s
dru
gim
uče
nici
ma
uspj
eh u
rješ
avan
ju je
zičn
ih
prob
lem
a.
UK
– je
zik
– je
z.
izra
žava
nje
– Sv
e te
če i
sve
se m
ijenj
a
GO
– O
dije
lo (n
e) č
ini
čovj
eka
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vj
eštin
e, ti
msk
i rad
)
Nom
inat
iv, g
eniti
v, a
kuza
tiv
uvje
žbav
anje
86.
Knj
ižev
nost
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
9.
Stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va
lirik
a, m
otiv
i, ug
ođaj
, tem
a,
pjes
ničk
e sli
ke, r
itam
, stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va, v
rsta
kiti
ce,
vrst
a sti
ha
Uoč
iti o
bilje
žja
lirsk
e pj
esm
e,
istic
ati l
jepo
tu z
imsk
og u
gođa
ja,
odre
diti
tem
u i m
otiv
e u
pjes
mi,
uoči
ti rit
am p
jesm
e, im
enov
ati
stils
ka iz
raža
jna
sred
stva
, uoč
iti
pjes
ničk
e sli
ke, r
azvi
jati
pisa
no
izra
žava
nje.
Uče
nik
prep
ozna
je o
bilje
žja
lirsk
e pe
jzaž
ne p
jesm
e. U
očav
a sti
lska
izra
žajn
a sr
edst
va i
pjes
ničk
e sli
ke
koji
su u
potri
jebl
jeni
u p
ejza
žnoj
pj
esm
i. Pr
imje
njuj
e as
ocija
tivno
m
išlje
nje
te ra
zvija
kre
ativ
ni i
maš
tovi
ti pr
istup
oko
lini.
Ivan
Gor
an K
ovač
ić, P
ada
snije
g, p
ada
snije
g in
terp
reta
cija
87.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
dat
iv, l
okat
iv
Nau
čiti
pita
nja
za d
ativ
i lo
kativ
, uo
čava
ti na
stavk
e, z
nače
nja
i slu
žbu
dativ
a i l
okat
iva
u re
čeni
ci, n
auči
ti po
čem
u su
da
tiv i
loka
tiv je
dnak
i, a
po
čem
u ra
zlič
iti, u
očiti
rije
či u
da
tivu
i lok
ativ
u u
teks
tu
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i pad
eže
u hr
vatsk
om je
ziku
i pr
aviln
o se
ko
ristit
i pad
ežni
m p
itanj
em z
a da
tiv
i lok
ativ
. Tre
baju
odr
editi
koj
a je
nj
ihov
a ul
oga
u re
čeni
ci te
pro
naći
im
enic
e u
dativ
u i l
okat
ivu
u te
kstu
. Pr
osud
iti p
o če
mu
se ra
zlik
uju
dativ
i l
okat
iv te
odr
editi
prij
edlo
ge k
oji
nam
pom
ažu
odre
diti
loka
tiv,
prav
ilno
prim
jenj
ivat
i dat
iv i
loka
tiv
u rje
šava
nju
iduć
ih je
zičn
ih
prob
lem
a.
UK
– je
zik
– je
z.
izra
žava
nje
– Sv
e te
če i
sve
se m
ijenj
a
GO
– O
dije
lo (n
e) č
ini
čovj
eka
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vj
eštin
e, ti
msk
i rad
)
Dat
iv i
loka
tiv
obra
da
44
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
88.
Jezi
k 4.
Skl
onid
ba
imen
ica
sklo
nidb
a (d
eklin
acija
), pa
dežn
a pi
tanj
a, d
ativ
, lok
ativ
U
vjež
bava
ti na
prim
jerim
a d
ativ
i l
okat
iv, u
očav
ati n
asta
vke
na
prim
jerim
a u
reče
nici
, uv
ježb
avat
i pra
viln
o pi
sanj
e rij
eči n
a ko
jima
su p
rove
dene
gl
asov
ne p
rom
jene
Uče
nici
treb
aju
prav
ilno
upot
rebl
java
ti da
tiv i
loka
tiv te
ga
prep
ozna
ti u
teks
tu. T
reba
ju
osm
islit
i zad
atke
na
kojim
a će
uv
ježb
ati n
jihov
u pr
imje
nu te
ko
men
tirat
i s d
rugi
m u
čeni
cim
a us
pjeh
u rj
ešav
anju
jezi
čnih
pr
oble
ma.
Dat
iv i
loka
tiv
uvje
žbav
anje
89.
Lek
tira
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a,
potic
ati u
smen
o i p
isano
iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
inte
rpre
taci
ja
90
. L
ektir
a
In
terp
retir
ati k
njiž
evno
dje
lo
prem
a od
redn
icam
a in
terp
reta
cije
, stv
oriti
af
irmat
ivni
odn
os p
rem
a pi
sano
m te
kstu
; pog
lavl
je.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a,
potic
ati u
smen
o i p
isano
iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
inte
rpre
taci
ja
45
VE
LJA
ČA
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
91.
Knj
ižev
nost
8.
Lir
sko
pjes
ništ
vo
9. S
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
10
. Tem
atsk
a i
vrst
ovna
pod
jela
lir
skih
pje
sam
a
lirik
a, m
otiv
i, ug
ođaj
, lju
bavn
a pj
esm
a, te
ma,
pj
esni
čke
slike
, rita
m, s
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
, vrs
ta
kitic
e, v
rsta
stih
a
Uoč
iti o
bilje
žja
lirsk
e pj
esm
e,
nauč
iti p
ojam
ljub
avne
pje
sme
i pre
pozn
ati n
jezi
na o
bilje
žja,
is
ticat
i lje
potu
ljub
avi k
ao
osje
ćaja
, odr
editi
tem
u i
mot
ive
u pj
esm
i, uo
čiti
ritam
pj
esm
e, im
enov
ati s
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
, uoč
iti
pjes
ničk
e sli
ke, r
azvi
jati
pisa
no iz
raža
vanj
e.
Uče
nik
treba
zna
ti ob
iljež
ja li
rske
pj
esm
e. R
azlik
ovat
i lju
bavn
u lir
sku
pjes
mu
od o
stal
ih v
rsta
lir
skih
pje
sam
a. Z
nati
uspo
redi
ti lir
ski s
ubje
kt i
likov
e u
epsk
ome
djel
u. U
potri
jebi
ti zn
anja
o
ljuba
vnim
pje
smam
a u
osm
išlja
vanj
u vl
astit
ih st
ihov
a.
Osv
ijest
iti p
otre
bu iz
raža
vanj
a os
jeća
ja li
rikom
.
Tem
e se
pov
ezuj
u sV
alen
tinov
om (1
4. 2
.)
N
OK
– M
T –
Zdra
vlje
, si
gurn
ost –
zdr
av n
ačin
živ
ota
ZO
– U
loga
i pr
itisa
k m
edija
T
ito B
ilopa
vlov
ić, A
h, ta
lju
bav
inte
rpre
taci
ja
92.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
nazi
vi p
adež
a (n
omin
ativ
, ge
nitiv
, dat
iv, l
okat
iv),
pade
žna
pita
nja,
imen
ice,
vr
ste
imen
ica,
kat
egor
ija
roda
(muš
ki, ž
ensk
i, sr
ednj
i),
kate
gorij
a br
oja
(jedn
ina
i m
noži
na)
Uvj
ežba
vati
na p
rimje
rima
znač
enje
i slu
žbu
nom
inat
iva,
ak
uzat
iva,
gen
itiva
, dat
iva
i lo
kativ
a u
reče
nici
, uoč
avat
i i
prav
ilno
pisa
ti rij
eči s
pr
oved
enim
gla
sovn
im
prom
jena
ma,
odr
editi
pad
ež
imen
ici n
a pr
imje
ru u
reče
nici
.
Uče
nici
treb
aju
prav
ilno
upot
rebl
java
ti no
min
ativ
, gen
itiv,
da
tiv i
loka
tiv te
ih p
repo
znat
i u
teks
tu. T
reba
ju o
smis
liti z
adat
ke
na k
ojim
a će
uvj
ežba
ti nj
ihov
u pr
imje
nu te
kom
entir
ati s
dru
gim
uč
enic
ima
uspj
eh u
rješ
avan
ju
jezi
čnih
pro
blem
a.
GO
– L
ijepo
m n
ašom
–
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(ra
zvoj
oso
bnog
, zav
ičaj
nog,
ve
ćins
kog
i man
jinsk
ih
naci
onal
nih
iden
titet
a te
do
mov
insk
og id
entit
eta)
Pa
deži
uv
ježb
avan
je
93.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
nazi
vi p
adež
a (n
omin
ativ
, ge
nitiv
, dat
iv, l
okat
iv),
pade
žna
pita
nja,
imen
ice,
vr
ste
imen
ica,
kat
egor
ija
roda
(muš
ki, ž
ensk
i, sr
ednj
i),
kate
gorij
a br
oja
(jedn
ina
i m
noži
na)
Uvj
ežba
vati
na p
rimje
rima
znač
enje
i slu
žbu
nom
inat
iva,
ak
uzat
iva,
gen
itiva
, dat
iva
i lo
kativ
a u
reče
nici
, odr
editi
pa
dež
imen
ici n
a pr
imje
ru u
re
čeni
ci.
Uče
nici
treb
aju
prav
ilno
upot
rebl
java
ti no
min
ativ
, gen
itiv,
da
tiv i
loka
tiv te
ih p
repo
znat
i u
teks
tu. T
reba
ju o
smis
liti z
adat
ke
na k
ojim
a će
uvj
ežba
ti nj
ihov
u pr
imje
nu te
kom
entir
ati s
dru
gim
uč
enic
ima
uspj
eh u
rješ
avan
ju
jezi
čnih
pro
blem
a.
GO
– L
ijepo
m n
ašom
–
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(ra
zvoj
oso
bnog
, zav
ičaj
nog,
ve
ćins
kog
i man
jinsk
ih
naci
onal
nih
iden
titet
a te
do
mov
insk
og id
entit
eta)
Pa
deži
uv
ježb
avan
je
94.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
uzv
ici,
voka
tiv
Nau
čiti
znač
enje
vok
ativ
a,
uoči
ti vo
kativ
u te
kstu
, us
pore
diti
znač
enje
vok
ativ
a s
drug
im p
adež
ima,
usv
ojiti
od
vaja
nje
voka
tiva
zare
zom
od
ost
alih
dije
lova
reče
nice
.
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i pad
eže
u hr
vats
kom
jezi
ku i
prav
ilno
se
koris
titi p
adež
nim
pita
njem
za
voka
tiv. T
reba
ju o
dred
iti k
oja
je
njeg
ova
ulog
a u
reče
nici
te
pron
aći i
men
ice
u vo
kativ
u u
teks
tu. P
rimije
niti
prav
ilo p
isanj
a vo
kativ
a u
reče
nici
i ist
raži
ti po
veza
nost
s us
klic
ima.
GO
– L
ijepo
m n
ašom
–
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(ra
zvoj
oso
bnog
, zav
ičaj
nog,
ve
ćins
kog
i man
jinsk
ih
naci
onal
nih
iden
titet
a te
do
mov
insk
og id
entit
eta)
V
okat
iv
obra
da
46
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
95.
Knj
ižev
nost
2.
Obi
lježj
a pr
ipov
jedn
og
teks
ta
3. F
abul
a i
dije
lovi
fabu
le
proz
a, b
ajka
, obi
lježj
a ba
jke,
fa
bula
, lik
ovi,
osob
ine
likov
a, o
snov
na m
isao
Uoč
iti im
enov
ati o
snov
na
obilj
ežja
baj
ke, u
očiti
tem
u te
ksta
, im
enov
ati e
lem
ente
fa
bule
, uo
čiti
post
upke
lik
ova,
krit
ički
se o
svrn
uti n
a po
stupk
e lik
ova,
spoz
nati
vrije
dnos
t tek
sta, i
stakn
uti
tem
eljn
e m
otiv
e lik
ova.
Uče
nik
treba
zna
ti ob
iljež
ja
proz
noga
dje
la. U
potre
blja
vati
prip
ovje
dne
tehn
ike
opis
ivan
ja i
prip
ovije
danj
a u
vlas
titom
e iz
raža
vanj
u. U
očiti
obi
lježj
a lik
ova
proz
noga
dje
la.
Prep
ozna
vati
obilj
ežja
knj
ižev
nih
likov
a u
stva
rnom
e ži
votu
. Pr
imije
niti
pouk
u kn
jižev
noga
dj
ela.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Val
entin
ovom
(14.
2.)
NO
K –
MT
– Zd
ravl
je,
sigu
rnos
t – z
drav
nač
in ž
ivot
a
ZO –
Ulo
ga i
priti
sak
med
ija
I. B
ashe
vis S
inge
r, O
le i
Truf
a
inte
rpre
taci
ja
96
. K
njiž
evno
st
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
3.
Fab
ula
i di
jelo
vi fa
bule
proz
a, b
ajka
, obi
lježj
a ba
jke,
fa
bula
, lik
ovi,
osob
ine
likov
a, o
snov
na m
isao
Uoč
iti im
enov
ati o
snov
na
obilj
ežja
baj
ke, u
očiti
tem
u te
ksta
, im
enov
ati e
lem
ente
fa
bule
, uo
čiti
post
upke
lik
ova,
krit
ički
se o
svrn
uti n
a po
stupk
e lik
ova,
spoz
nati
vrije
dnos
t tek
sta, i
stakn
uti
tem
eljn
e m
otiv
e lik
ova.
Uče
nik
treba
zna
ti ob
iljež
ja
proz
noga
dje
la. U
potre
blja
vati
prip
ovje
dne
tehn
ike
opis
ivan
ja i
prip
ovije
danj
a u
vlas
titom
e iz
raža
vanj
u. U
očiti
obi
lježj
a lik
ova
proz
noga
dje
la.
Prep
ozna
vati
obilj
ežja
knj
ižev
nih
likov
a u
stva
rnom
e ži
votu
. Pr
imije
niti
pouk
u kn
jižev
noga
dj
ela.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Val
entin
ovom
(14.
2.)
NO
K –
MT
– Zd
ravl
je,
sigu
rnos
t – z
drav
nač
in ž
ivot
a
ZO –
Ulo
ga i
priti
sak
med
ija
I. B
ashe
vis S
inge
r, O
le i
Truf
a in
terp
reta
cija
97.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
instr
umen
tal
Uoč
avat
i i n
auči
ti zn
ačen
ja
instr
umen
tala
(dru
štvo
i sr
edst
vo),
nauč
iti (p
roši
rena
) pi
tanj
a za
instr
umen
tal,
uoča
vati
nasta
vke,
in
strum
enta
l s p
rijed
lozi
ma
i be
z pr
ijedl
oga,
pre
pozn
ati
imen
ice
u in
stru
men
talu
.
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i pad
eže
u hr
vats
kom
jezi
ku i
prav
ilno
se
koris
titi p
adež
nim
pita
njem
za
inst
rum
enta
l. Tr
ebaj
u od
redi
ti ko
ja je
nje
gova
ulo
ga u
reče
nici
te
pron
aći i
men
ice
u in
stru
men
talu
u
teks
tu. R
azlik
ovat
i ins
trum
enta
l ko
ji iz
riče
sred
stvo
i dr
uštv
o te
pr
aviln
o up
otre
blja
vati
prije
dlog
s/
sa.
GO
– Li
jepo
m n
ašom
–
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(ra
zvoj
oso
bnog
, zav
ičaj
nog,
ve
ćins
kog
i man
jinsk
ih
naci
onal
nih
iden
titet
a te
do
mov
insk
og id
entit
eta)
In
stru
men
tal
obra
da
98.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
nazi
vi p
adež
a (n
omin
ativ
, ge
nitiv
, dat
iv, l
okat
iv,
voka
tiv, i
nstru
men
tal),
pa
dežn
a pi
tanj
a, im
enic
e,
vrst
e im
enic
a, k
ateg
orija
ro
da (m
uški
, žen
ski,
sred
nji),
ka
tego
rija
broj
a (je
dnin
a i
mno
žina
)
Uvj
ežba
vati
na p
rimje
rima
znač
enje
i slu
žbu
pade
ža u
re
čeni
ci, u
očav
ati i
pra
viln
o pi
sati
riječ
i s p
rove
deni
m
glas
ovni
m p
rom
jena
ma,
od
redi
ti pa
dež
imen
ici n
a pr
imje
ru u
reče
nici
.
Uče
nici
treb
aju
prav
ilno
upot
rebl
java
ti pa
deže
te ih
pr
epoz
nati
u te
kstu
. Tre
baju
os
mis
liti z
adat
ke n
a ko
jima
će
uvje
žbat
i njih
ovu
prim
jenu
te
kom
entir
ati s
dru
gim
uče
nici
ma
uspj
eh u
rješ
avan
ju je
zičn
ih
prob
lem
a.
GO
– L
ijepo
m n
ašom
–
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(ra
zvoj
oso
bnog
, zav
ičaj
nog,
ve
ćins
kog
i man
jinsk
ih
naci
onal
nih
iden
titet
a te
do
mov
insk
og id
entit
eta)
Pa
deži
(vok
ativ
, in
stru
men
tal)
uvje
žbav
anje
47
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
99.
Jezi
čno
izra
žava
nje
9.
Slu
šanj
e,
izgo
vor
i pisa
nje
rije
či s
prov
eden
im
glas
ovni
m
prom
jena
ma
riječ
, gla
sovn
e pr
omje
ne,
prav
opis
Sl
ušno
razl
ikov
ati,
prav
ilno
izgo
vara
ti i p
isat
i rije
či u
ko
jima
su p
rove
dene
gla
sovn
e pr
omje
ne. S
luži
ti se
pr
avop
isom
.
Uče
nici
pre
pozn
aju
ulog
u gl
asov
nih
prom
jena
i pr
aviln
o ra
be ri
ječi
u k
ojim
a su
pro
vede
ne
glas
ovne
pro
mje
ne. U
očav
aju
razl
ikov
nu u
logu
gla
sovn
ih
prom
jena
u p
isan
ju p
adež
a.
Sluš
anje
, pis
anje
i iz
govo
r ri
ječi
s pr
oved
enim
gl
asov
nim
pro
mje
nam
a ob
rada
100.
M
edijs
ka k
ultu
ra
2. F
ilmsk
i ro
dovi
3.
Ani
mir
ani
film
ovi
anim
irani
film
, ka
rakt
eriz
acija
film
skog
a lik
a po
stupc
ima
Uoč
iti o
bilje
žja
anim
irano
g fil
ma,
odr
editi
gla
vne
i sp
ored
ne li
kove
, uoč
iti
kara
kter
izac
iju li
ka,
vred
nova
ti po
stupk
e lik
ova,
is
kaza
ti do
jam
o fi
lmu.
Uče
nik
treba
pro
širit
i zna
nja
o an
imira
nom
e fil
mu.
Zak
ljuču
je o
ob
iljež
jima
i sas
tavn
icam
a an
imira
noga
film
a. R
azvi
ja m
aštu
kr
eativ
nom
igro
m. O
smiš
ljava
vi
deoz
apis
. Saz
naje
o ra
zvoj
u an
imira
noga
film
a u
Hrv
atsk
oj.
Izvj
ešta
va o
zna
čajn
im a
utor
ima
anim
irano
ga fi
lma
u sv
ijetu
i u
Hrv
atsk
oj.
Duš
an V
ukot
ić, I
gra
inte
rpre
taci
ja
101.
M
edijs
ka k
ultu
ra
2.
Film
ski
rodo
vi
3. A
nim
iran
i fil
mov
i
anim
irani
film
, ka
rakt
eriz
acija
film
skog
a lik
a po
stupc
ima
Uoč
iti o
bilje
žja
anim
irano
g fil
ma,
odr
editi
gla
vne
i sp
ored
ne li
kove
, uoč
iti
kara
kter
izac
iju li
ka,
vred
nova
ti po
stupk
e lik
ova,
is
kaza
ti do
jam
o fi
lmu.
Uče
nik
treba
pro
širit
i zna
nja
o an
imira
nom
e fil
mu.
Zak
ljuču
je o
ob
iljež
jima
i sas
tavn
icam
a an
imira
noga
film
a. R
azvi
ja m
aštu
kr
eativ
nom
igro
m. O
smiš
lajv
a vi
deoz
apis
. Saz
naje
o ra
zvoj
u an
imira
noga
film
a u
Hrv
atsk
oj.
Izvj
ešta
va o
zna
čajn
im a
utor
ima
anim
irano
ga fi
lma
u sv
ijetu
i u
Hrv
atsk
oj.
Duš
an V
ukot
ić, I
gra
in
terp
reta
cija
102.
K
njiž
evno
st
8.
Lir
sko
pjes
ništ
vo
9. S
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
10
. Tem
atsk
a i
vrst
ovna
pod
jela
lir
skih
pje
sam
a
mot
ivi,
tem
a, p
jesn
ičke
slik
e,
uspo
redb
a, p
erso
nifik
acija
, lir
ska
ljuba
vna
pjes
ma
Usv
ojiti
poj
am u
spor
edbe
, pr
imije
niti
znan
je u
lirs
koj
pjes
mi,
imen
ovat
i ost
ala
stils
ka iz
raža
jna
sred
stva
, uo
čiti
mot
ive
i pje
snič
ke sl
ike,
od
redi
ti te
mu
i vrs
tu li
rske
pj
esm
e, ra
zvija
ti lju
bav
prem
a lir
skom
stva
rala
štvu,
pot
icat
i is
kazi
vanj
e do
jmov
a.
Uče
nik
treba
istra
živa
ti i
uspo
ređi
vati
ljuba
vne
lirsk
e pj
esm
e. S
agle
dava
važ
nost
ljuba
vi
i zal
jubl
jeno
sti. R
aspr
avlja
o to
me
kolik
o se
ljub
av p
rom
ijeni
la
tijek
om p
oslje
dnjih
des
etlje
ća.
Uoč
ava
osje
ćaje
koj
e lju
bav
mož
e po
budi
ti u
ljudi
ma.
Kom
entir
a ra
zlog
e za
što
je lj
ubav
naj
češć
a in
spira
cija
knj
ižev
nici
ma,
um
jetn
icim
a i s
l.
Tem
e se
pov
ezuj
u sV
alen
tinov
om (1
4. 2
.)
Zvon
imir
Gol
ob, P
rva
ljuba
v
inte
rpre
taci
ja
48
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
103.
K
njiž
evno
st
1.
Knj
ižev
nost
2.
Obi
lježj
a pr
ipov
jedn
og
teks
ta
3. F
abul
a i
dije
lovi
fabu
le
proz
a, te
ma,
mje
sto
radn
je,
fabu
la, d
ogađ
aj, r
adnj
a,
glav
ni li
k, k
arak
teriz
acija
lik
a po
stupc
ima,
prip
ovje
dač
u tre
ćoj o
sobi
, osn
ovna
m
isao
Izre
ći d
ojam
o p
roči
tano
m
teks
tu i
odre
diti
tem
u,
uoča
vati
prip
ovije
dne
tehn
ike
– pr
ipov
ijeda
nje,
dija
log,
opi
s, m
onol
og, p
onov
iti p
ojm
ove:
pr
ipov
jeda
č, p
ripov
jeda
č u
prvo
j i tr
ećoj
loso
bi, u
očiti
od
nose
međ
u lik
ovim
, ra
zlik
ovat
i dog
ađaj
od
radn
je
u kn
jižev
nom
dje
lu.
Uče
nik
treba
zna
ti uo
čiti
štetn
e ut
jeca
je m
edija
. Pre
pozn
ati
poja
vu o
visn
ičko
ga p
onaš
anja
o
raču
naln
im ig
ricam
a, in
tern
etu,
te
levi
zijs
kom
e pr
ogra
mu
i itd
. R
azvi
jati
kriti
čko
miš
ljenj
e.
Osm
išlja
vati
nači
ne k
reat
ivno
g i
pouč
nog
prov
ođen
ja sl
obod
noga
vr
emen
a.
NO
K –
MT
– Zd
ravl
je,
sigu
rnos
t – z
drav
nač
in ž
ivot
a
ZO –
Ulo
ga i
priti
sak
med
ija
Nad
a Iv
eljić
, Tel
eviz
ijsko
di
jete
in
terp
reta
cija
104.
Je
zik
4.
Skl
onid
ba
imen
ica
pade
ži, p
adež
na p
itanj
a,
znač
enje
pad
eža,
imen
ice
Usu
stavi
ti zn
anje
o p
adež
ima,
po
novi
ti pa
dežn
a pi
tanj
a,
imen
ovat
i pad
eže,
uoč
iti
pade
ž im
enic
e.
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o sk
loni
dbi i
men
ica,
na
vest
i pad
eže
i pad
ežna
pita
nja
u hr
vats
kom
e je
ziku
, pre
pozn
ati
imen
icu
u od
ređe
nom
pad
ežu.
Tr
ebaj
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a, v
redn
ovat
i us
pješ
nost
nau
čeni
h sa
drža
ja.
Sklo
nidb
a im
enic
a uv
ježb
avan
je
10
5.
Jezi
k
4. S
klon
idba
im
enic
a pa
deži
, pad
ežna
pita
nja,
zn
ačen
je p
adež
a, im
enic
e U
susta
viti
znan
je o
pad
ežim
a,
pono
viti
pade
žna
pita
nja,
im
enov
ati p
adež
e, u
očiti
pa
dež
imen
ice.
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o sk
loni
dbi i
men
ica,
na
vest
i pad
eže
i pad
ežna
pita
nja
u hr
vatsk
ome
jezi
ku, p
repo
znat
i im
enic
u u
odre
đeno
m p
adež
u.
Treb
aju
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa,
vre
dnov
ati
uspj
ešno
st na
učen
ih sa
drža
ja.
Sklo
nidb
a im
enic
a uv
ježb
avan
je
106.
Je
zik
4.
Skl
onid
ba
imen
ica
pade
ži, p
adež
na p
itanj
a,
znač
enje
pad
eža,
imen
ice
Rije
šiti z
adat
ke o
bjek
tivno
g tip
a, v
redn
ovan
je p
ostig
nuća
iz
raču
nom
pos
totk
a rij
ešen
osti
prov
jere
.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i u
spje
šno
ih ri
ješi
ti. T
reba
ju
proc
ijeni
ti te
žinu
zad
atak
a te
na
učiti
rješ
avat
i zad
atke
po
vezi
vanj
a, d
opun
java
nja,
us
pore
điva
nja
i tum
ačen
ja.
Sklo
nidb
a im
enic
a pr
ovje
rava
nje
49
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
107.
K
njiž
evno
st
1.
Knj
ižev
nost
2.
Obi
lježj
a pr
ipov
jedn
og
teks
ta
3. F
abul
a i
dije
lovi
fabu
le
4. N
ačin
i pr
ipov
ijeda
nja
proz
a, te
ma,
fabu
la, d
ijelo
vi
fabu
le, p
ripov
jeda
č u
prvo
j os
obi,
dija
log,
gla
vni l
ik
Usv
ojiti
poj
am p
ripov
jeda
ča u
pr
voj o
sobi
, uoč
iti o
bilje
žja
prip
ovje
dača
u p
rvoj
oso
bi,
odre
diti
kom
pozi
ciju
teks
ta,
kom
entir
ati p
ostu
pak
likov
a,
shva
titi v
ažno
st ra
dnih
nav
ika
i ško
lskog
usp
jeha
, pot
icat
i po
zitiv
an o
sjeć
aj p
rem
a uč
enju
.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
obilj
ežja
pro
znog
teks
ta i
uoči
ti pr
ipov
ijeda
nje
u pr
voj o
sobi
te
znat
i da
post
oji o
blik
pr
ipov
ijeda
nja
i u tr
ećoj
oso
bi.
Ras
prav
iti o
pot
eško
ćam
a u
učen
ju n
a ko
je n
aila
ze i
osvi
jesti
ti da
treb
a uč
iti z
a zn
anje
, a n
e za
oc
jenu
. Obj
asni
ti za
što
nam
dob
re
ocje
ne m
ogu
olak
šati
škol
ovan
je i
stje
canj
e zn
anja
te p
redl
ožiti
na
čine
kak
o bi
ti us
pješ
an u
čeni
k.
Sanj
a Po
lak,
U ži
votu
je
važn
o im
ati p
et
inte
rpre
taci
ja
108.
Je
zik
4. S
klon
idba
im
enic
a pa
deži
, pad
ežna
pita
nja,
zn
ačen
je p
adež
a, im
enic
e U
očiti
pog
rešk
e u
prov
jeri
znan
ja –
sklo
nidb
a im
enic
a,
ispr
aviti
net
očne
odg
ovor
e,
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
ko
ji su
se p
okaz
ali n
ajte
žim
a u
prov
jeri.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pjeh
pr
ovje
re z
nanj
a te
pre
pozn
ati
pogr
eške
, isp
ravi
ti ih
i ko
men
tirat
i re
zulta
te. S
pozn
ati j
esu
li re
zulta
ti pr
ovje
re u
skla
du s
ulož
enim
os
obni
m tr
udom
i uč
enje
m
sadr
žaja
te tr
ebaj
u gr
afič
ki
prik
azat
i usp
jeh
prov
jere
unu
tar
razr
eda.
Sklo
nidb
a im
enic
a an
aliz
a pi
sane
pro
vjer
e
109.
L
ektir
a
In
terp
retir
ati k
njiž
evno
dje
lo
prem
a od
redn
icam
a in
terp
reta
cije
, stv
oriti
af
irmat
ivni
odn
os p
rem
a pi
sano
m te
kstu
; pog
lavl
je.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e. P
repo
znat
i di
jelo
ve k
njig
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st
stva
rala
čkim
zad
atci
ma.
inte
rpre
taci
ja
110.
L
ektir
a
In
terp
retir
ati k
njiž
evno
dje
lo
prem
a od
redn
icam
a in
terp
reta
cije
, stv
oriti
af
irmat
ivni
odn
os p
rem
a pi
sano
m te
kstu
; pog
lavl
je.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st
stva
rala
čkim
zad
atci
ma.
inte
rpre
taci
ja
50
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
111.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
3. P
ripo
vije
danj
e u
prvo
j i tr
ećoj
os
obi
prip
ovije
danj
e, iz
noše
nje
doga
đaja
V
redn
ovat
i uče
ničk
a po
stig
nuća
u m
jese
čnom
pr
ojek
tu, u
kaza
ti na
usp
ješn
ost
ili n
edos
tatk
e, st
jeca
ti sa
mos
taln
ost p
ri iz
vrše
nju
zada
taka
, pot
icat
i uče
nike
na
krea
tivno
pre
dsta
vlja
nje
proj
ekta
, raz
vija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje,
spoz
nati
i poš
tivat
i ra
zlič
itost
uče
ničk
ih iz
raza
.
Uče
nici
pro
cjen
juju
usp
ješn
ost
izvr
šeno
g za
datk
a, v
redn
uju
drug
e uč
enik
e, ra
zviju
kre
ativ
no i
stva
rala
čko
rješa
vanj
e za
dano
g pr
oble
ma
te ra
spra
vlja
ju o
m
etod
ama
izvr
šava
nja
proj
ekta
. Tr
ebaj
u ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
i zna
ti po
zitiv
no
prih
vatit
i krit
iku
drug
ih u
čeni
ka.
NO
K –
MT
– O
sobn
i i
soci
jaln
i raz
voj
(sam
opuz
danj
e, si
gurn
ost u
se
be)
GO
– d
ruštv
ene
kom
pete
ncije
(k
omun
ikac
ijske
vje
štine
)
M
jese
čni p
roje
kt,
Mon
olog
knj
ižev
noga
lika
pr
edst
avlja
nje
51
OŽU
JAK
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/
OB
RA
ZOV
NA
PO
STIG
NU
ĆA
NA
POM
EN
E
112.
K
njiž
evno
st
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
4.
Nač
ini
prip
ovije
danj
a
proz
a, b
ajka
, fab
ula,
liko
vi,
osob
ine
likov
a, p
ripov
jeda
čke
tehn
ike/
postu
pci,
dija
log,
pr
ipov
ijeda
nje,
opi
sivan
je,
osno
vna
mis
ao
Uoč
iti o
bilje
žja
proz
nog
teks
ta,
nauč
iti p
ojam
prip
ovije
dnih
te
hnik
a i i
men
ovat
i ih,
uoč
iti
prip
ovije
dne
tehn
ike
u te
kstu
, pi
sano
izra
ziti
doja
m, o
dred
iti
elem
ente
t baj
ke, u
očiti
os
novn
u m
isao
teks
ta .
Uče
nik
treba
prim
ijeni
ti zn
anja
o
bajc
i osm
išlja
vaju
ći v
last
itu b
ajku
. Tr
eba
odre
diti
pojm
ove
prip
ovije
danj
a, o
pisiv
anja
i di
jalo
ga.
Obl
ikuj
e sv
oje
miš
ljenj
e i s
tavo
ve iz
raža
vvaj
ući d
ojm
ove.
K
reira
maš
tovi
te i
orig
inal
ne id
eje.
Pr
omiš
lja o
film
skom
e pr
edlo
šku.
.
Tem
e se
vež
u uz
Svj
etsk
i da
n sr
eće,
Svj
etsk
i dan
pr
ipov
ijeda
nja
(20.
3.),
Sv
jets
ki d
an p
jesn
ištv
a (2
1. 3
.) V
ladi
mir
Naz
or, H
alug
ica
inte
rpre
taci
ja
113.
Je
zik
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
vrst
e pr
idje
va (o
pisn
i, gr
adiv
ni, p
osvo
jni),
prid
jevi
R
azlik
ovat
i vrs
te p
ridje
va,
prep
ozna
ti pr
idje
v u
reče
ici.
Uče
nici
treb
aju
obja
sniti
ulo
gu
prid
jeva
, pre
pozn
ati p
ridje
ve u
re
čeni
ci i
nave
sti n
jihov
e vr
ste.
O
smis
liti p
rimje
re u
koj
ima
će
prim
ijeni
ti na
učen
e sa
drža
je.
NO
K –
MT
– M
aslin
a je
ne
obra
na –
Oso
bni i
so
cija
lni r
azvo
j (vl
astit
i id
entit
et)
O
d 11
. – 1
7. 3
. ob
iljež
avaj
u se
Dan
i hr
vatsk
oga
jezi
ka
Prid
jevi
(vrs
te p
ridj
eva)
obra
da
114.
Je
zik
2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
5. O
dređ
eni i
ne
odre
đeni
obl
ik
prid
jeva
vrst
e pr
idje
va (o
pisn
i, gr
adiv
ni, p
osvo
jni),
prid
jevi
, od
ređe
ni o
blik
prid
jeva
, ne
odre
đeni
obl
ik p
ridje
va,
nom
inat
iv
Raz
likov
ati v
rste
prid
jeva
, pr
epoz
anti
prid
jev,
imen
ovat
i pr
idje
ve, n
auči
ti od
ređe
ni i
neod
ređe
ni o
blik
prid
jeva
u
nom
inat
ivu,
pro
nala
ziti
sam
osta
lno
odre
đeni
i ne
odre
đeni
obl
ik p
ridje
va u
re
čeni
ci, p
ravi
lno
rabi
ti ne
odre
đeni
obl
ik p
ridje
va.
Uče
nici
treb
aju
obja
sniti
ulo
gu
prid
jeva
, pre
pozn
ati p
ridje
ve u
re
čeni
ci i
nave
sti n
jihov
e vr
ste.
Tr
ebaj
u ra
zlik
ovat
i odr
eđen
i i
neod
ređe
ni o
blik
prid
jeva
te
zakl
juči
ti nj
ihov
u ul
ogu
u re
čeni
ci.
Osm
islit
i prim
jere
u k
ojim
a će
pr
imije
niti
nauč
ene
sadr
žaje
te
prav
ilno
upot
rebl
java
ti pi
tanj
a za
ob
je v
rste
prid
jeva
.
Tem
e se
pov
ezuj
u uz
Sv
jets
ki d
an lj
ubaz
nost
i (1
3. 1
1.),
Međ
unar
odni
da
n sn
ošlji
vost
i (16
. 11.
) G
O –
ljud
skop
ravn
e ko
mpe
tenc
ije (s
uzbi
janj
e dr
uštv
ene
iskl
juče
nost
i)
Odr
eđen
i i n
eodr
eđen
i ob
lik p
ridj
eva
obra
da
115.
K
njiž
evno
st
5.
Lik
u
knjiž
evno
m d
jelu
pr
oza,
tem
a, g
lavn
i lik
, pr
ipov
ijeda
nje
u tre
ćoj o
sobi
, fa
bula
, dije
lovi
fabu
le,
kara
kter
izac
ija li
ka g
ovor
om
Uoč
iti o
bilje
žja
proz
nog
teks
ta,
usvo
jiti p
ojam
kar
akte
rizac
ije
lika
postu
pcim
a, o
dred
iti
obilj
ežja
lika
, pro
cije
niti
postu
pke
lika,
kom
entir
ati
pona
šanj
e lik
ova,
spoz
nati
važn
ost k
ultu
rnog
oph
ođen
ja,
njeg
ovat
i bon
ton.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ob
iljež
ja
lijep
og i
loše
g po
naša
nja
te k
omen
tirat
i po
naša
nje
glav
ne p
rota
goni
stic
e u
teks
tu. I
stak
nuti
obilj
ežja
ka
rakt
eriz
acije
pos
tupc
ima
i upo
znat
i se
s dru
gim
vrs
tam
a ka
rakt
eriz
acija
. R
apra
viti
o po
slje
dica
ma
loše
g po
naša
nja,
opi
sati
lik p
rem
a sv
ojem
do
živl
jaju
i ob
likov
ati s
trip
kao
slik
ovni
pr
ikaz
teks
ta.
Tem
e se
vež
u uz
Svj
etsk
i da
n sr
eće,
Svj
etsk
i dan
pr
ipov
ijeda
nja
(20.
3.),
Sv
jets
ki d
an p
jesn
ištva
(2
1. 3
.) A
stri
d L
indg
ren,
Pip
i kre
će
u šk
olu
in
terp
reta
cija
52
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
116.
Je
zik
6.
Skl
onid
ba
prid
jeva
sk
loni
dba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
prid
jevi
pr
epoz
nava
ti pa
deže
prid
jevn
ih
oblik
a s p
omoć
u pr
ošire
noga
pa
dežn
oga
pita
nja
i im
enic
e s
kojo
m se
prid
jev
slaže
, rab
iti
pade
žne
nasta
vke
odre
đeni
h i
neod
ređe
nih
prid
jeva
, nau
čiti
skla
njat
i prid
jeve
, uoč
avat
i i
imen
ovat
i rod
i br
oj p
ridje
va.
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
sklo
nidb
u im
enic
a i o
bjas
niti
što
je o
snov
a, a
št
o na
stava
k u
riječ
i. Im
enov
ati
pade
že u
hrv
atsk
om je
ziku
i na
vest
i njih
ova
pita
nja.
Tre
baju
ra
zlik
ovat
i skl
onid
bu o
dređ
enog
i ne
odre
đeno
g pr
idje
va, p
ravi
lno
skla
njat
i obj
e vr
ste
prid
jeva
te
prim
ijeni
ti na
učen
o na
vla
stitim
pr
imje
rima
u re
čeni
cam
a.
NO
K –
MT
– M
aslin
a je
ne
obra
na –
Oso
bni i
so
cija
lni r
azvo
j (vl
astit
i id
entit
et)
O
d 11
. – 1
7. 3
. ob
iljež
avaj
u se
Dan
i hr
vatsk
oga
jezi
ka
Sklo
nidb
a pr
idje
va
obra
da
117.
K
njiž
evno
st
8.
Lir
sko
pjes
ništ
vo
9. S
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
lirsk
a pj
esm
a, m
otiv
i, te
ma,
vi
zual
ne p
jesn
ičke
slik
e,
pers
onifi
kaci
ja, v
rsta
kiti
ce
Usv
ojiti
poj
am p
erso
nifik
acije
, pr
epoz
nati
pers
onifi
kaci
ju u
lir
skoj
pje
smi,
imen
ovat
i ost
ala
stils
ka iz
raža
jna
sred
stva
, uo
čiti
mot
ive
i pje
snič
ke sl
ike,
od
redi
ti te
mu
i vrs
tu li
rske
pj
esm
e, ra
zvija
ti lju
bav
prem
a lir
skom
stva
rala
štvu,
pot
icat
i is
kazi
vanj
e do
jmov
a.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
pers
onifi
kaci
ju o
d dr
ugih
stils
kih
izra
žajn
ih sr
edst
ava.
Tre
baju
ra
zvija
ti m
aštu
pre
ma
zada
nim
iz
razi
ma
i obl
ikov
ati v
last
iti te
kst.
Uče
nici
treb
aju
napi
sati
teks
t u
koje
m is
kazu
ju sv
oju
ljuba
v pr
ema
maj
ci.
Tem
e se
vež
u uz
Svj
etsk
i da
n sr
eće,
Svj
etsk
i dan
pr
ipov
ijeda
nja
(20.
3.),
Sv
jets
ki d
an p
jesn
ištv
a (2
1. 3
.) St
anis
lav
Fem
enić
, Čar
olija
la
tice
inte
rpre
taci
ja
118.
K
njiž
evno
st
1. K
njiž
evno
st
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
3.
Fab
ula
i di
jelo
vi fa
bule
4.
Nač
ini
prip
ovije
danj
a 5.
Lik
u
knjiž
evno
m d
jelu
Prip
ovije
danj
e, d
ogađ
aj il
i ra
dnja
, osn
ovna
mis
ao, p
roza
, fa
bula
, dije
lovi
fabu
le,
pogl
avlje
, prip
ovje
dač
u pr
voj
osob
i, pr
ipov
jeda
č u
trećo
j os
obi,
prip
ovije
danj
e,
opis
ivan
je, d
ijalo
g,
kara
kter
izac
ija li
ka g
ovor
om,
kara
kter
izac
ija li
ka
postu
pcim
a
Rje
šava
nje
zada
taka
ob
jekt
ivno
g tip
a, v
rjedn
ovan
je
prov
jere
izra
čuno
m p
osto
tka
riješ
enos
ti i i
skaz
ivan
je
uspj
ešno
sti b
rojč
anom
oc
jeno
m.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te
nauč
iti rj
ešav
ati z
adat
ke
pove
ziva
nja,
dop
unja
vanj
a,
uspo
ređi
vanj
a i t
umač
enja
.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i - p
roza
prov
jera
vanj
e
119.
Je
zik
7.
Stu
pnje
vanj
e pr
idje
va
stup
njev
anje
(kom
para
cija
), st
upnj
evi (
pozi
tiv,
kom
para
tiv, s
uper
lativ
), pr
idje
vi
imen
ovat
i i p
repo
znav
ati
pozi
tiv, k
ompa
rativ
i su
perla
tiv
u go
vore
nju
i pis
anju
, pr
epoz
nati
i raz
umje
ti nj
ihov
e od
nose
u st
upnj
evan
ju,
prav
ilno
rabi
ti ko
mpa
rativ
i su
perla
tiv n
ajče
šćih
prid
jeva
, m
oći t
vorit
i kom
para
tive
i su
perla
tive
plod
nim
nač
inim
a (s
ufik
som
-iji
i pre
fikso
m n
aj-)
Uče
nici
treb
aju
upoz
nati
poja
m
stup
njev
anja
ili k
ompa
raci
je,
imen
ovat
i stu
pnje
ve u
hrv
atsk
om
jezi
ku i
odre
diti
ulog
u ko
mpa
raci
je
pri i
zric
anju
prid
jeva
. Tre
baju
ra
zlik
ovat
i skl
onid
bu i
stup
njev
anje
prid
jeva
te ih
pr
aviln
o up
otre
blja
vati.
NO
K –
MT
– M
aslin
a je
ne
obra
na –
Oso
bni i
so
cija
lni r
azvo
j (vl
astit
i id
entit
et)
GO
–
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(n
acio
naln
i ide
ntite
t)
St
upnj
evan
je p
ridj
eva
obra
da
53
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
120.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e 6.
Izg
ovor
i pi
sanj
e ri
ječi
s gl
asov
ima
ije/je
(u
man
jeni
ce i
kom
para
tivi)
glas
ovi i
je/je
, stu
pnje
vanj
e,
kom
para
tiv, u
man
jeni
ca
Sluš
no ra
zlik
ovat
i, pr
aviln
o iz
gova
rati
i pis
ati r
iječi
u
kojim
a su
pro
vede
ne g
laso
vne
prom
jene
, slu
žiti
se
prav
opis
om, s
lušn
o ra
zlik
ovat
i, pr
aviln
o iz
gova
rati
i pis
ati
uman
jeni
ce i
kom
para
tive
s ob
ziro
m n
a gl
asov
e ije
, je.
Uče
nici
treb
aju
upoz
nati
prav
opisn
a pr
avila
za
pisa
nje
riječ
i s g
laso
vim
a ije
/je, t
reba
ju ih
pr
avilo
izgo
vara
ti i u
očiti
pog
rešk
e u
pisa
nju.
Nau
čiti
služi
ti se
pr
avop
isom
kao
prir
učni
kom
te
potic
ati d
ruge
uče
nike
na
pošt
ivan
je p
ravi
la p
isan
ja. U
čeni
ci
treba
ju o
blik
ovat
i reč
enic
e ili
teks
t to
čno
upot
rebl
java
jući
gla
sove
ije
/je.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k Iz
govo
r i p
isan
je r
iječi
s gl
asov
ima
ije/je
(u
man
jeni
ce i
kom
para
tivi)
– (u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e)
obra
da
121.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e 6.
Izg
ovor
i pi
sanj
e ri
ječi
s gl
asov
ima
ije/je
(u
man
jeni
ce i
kom
para
tivi)
glas
ovi i
je/je
, stu
pnje
vanj
e,
kom
para
tiv, u
man
jeni
ca
Sluš
no ra
zlik
ovat
i, pr
aviln
o iz
gova
rati
i pis
ati r
iječi
u
kojim
a su
pro
vede
ne g
laso
vne
prom
jene
, slu
žiti
se
prav
opis
om, s
lušn
o ra
zlik
ovat
i, pr
aviln
o iz
gova
rati
i pis
ati
uman
jeni
ce i
kom
para
tive
s ob
ziro
m n
a gl
asov
e ije
, je.
Uče
nici
treb
aju
upoz
nati
prav
opisn
a pr
avila
za
pisa
nje
riječ
i s g
laso
vim
a ije
/je, t
reba
ju ih
pr
avilo
izgo
vara
ti i u
očiti
pog
rešk
e u
pisa
nju.
Nau
čiti
služi
ti se
pr
avop
isom
kao
prir
učni
kom
te
potic
ati d
ruge
uče
nike
na
pošt
ivan
je p
ravi
la p
isan
ja. U
čeni
ci
treba
ju o
blik
ovat
i reč
enic
e ili
teks
t to
čno
upot
rebl
java
jući
gla
sove
ije
/je.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k Iz
govo
r i p
isan
je r
iječi
s gl
asov
ima
ije/je
(u
man
jeni
ce i
kom
para
tivi)
– (u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e)
uvje
žbav
anje
122.
Je
zik
6.
Skl
onid
ba
prid
jeva
7.
Stu
pnje
vanj
e pr
idje
va
sklo
nidb
a (d
eklin
acija
), pa
dežn
a pi
tanj
a, p
ridje
vi,
stup
njev
anje
, stu
pnje
vi
(poz
itiv,
kom
para
tiv,
supe
rlativ
)
Prep
ozna
vati
pade
že p
ridje
vnih
ob
lika
s pom
oću
proš
ireno
ga
pade
žnog
a pi
tanj
a i i
men
ice
s ko
jom
se p
ridje
v sla
že n
a pr
imje
rima
u re
čeni
ci,
razl
ikov
ati v
rste
prid
jeva
, uo
čiti
obilj
ežja
odr
eđen
og i
neod
ređe
nog
prid
jeva
, ra
zlik
ovat
i stu
pnje
ve p
ridje
va.
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
sklo
nidb
u im
enic
a i o
bjas
niti
što
je o
snov
a, a
št
o na
stava
k u
riječ
i. Tr
ebaj
u ra
zlik
ovat
i skl
onid
bu o
dređ
enog
i ne
odre
đeno
g pr
idje
va.T
reba
ju
razl
ikov
ati s
klon
idbu
i st
upnj
evan
je p
ridje
va te
ih
prav
ilno
upot
rebl
java
ti.
Sklo
nidb
a i s
tupn
jeva
nje
prid
jeva
uvje
žbav
anje
123.
Je
zik
6.
Skl
onid
ba
prid
jeva
7.
Stu
pnje
vanj
e pr
idje
va
sklo
nidb
a (d
eklin
acija
), pa
dežn
a pi
tanj
a, p
ridje
vi,
stup
njev
anje
, stu
pnje
vi
(poz
itiv,
kom
para
tiv,
supe
rlativ
)
Prep
ozna
vati
pade
že p
ridje
vnih
ob
lika
s pom
oću
proš
ireno
ga
pade
žnog
a pi
tanj
a i i
men
ice
s ko
jom
se p
ridje
v sla
že n
a pr
imje
rima
u re
čeni
ci,
razl
ikov
ati v
rste
prid
jeva
, uo
čiti
obilj
ežja
odr
eđen
og i
neod
ređe
nog
prid
jeva
, ra
zlik
ovat
i stu
pnje
ve p
ridje
va.
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
sklo
nidb
u im
enic
a i o
bjas
niti
što
je o
snov
a, a
št
o na
stava
k u
riječ
i. Tr
ebaj
u ra
zlik
ovat
i skl
onid
bu o
dređ
enog
i ne
odre
đeno
g pr
idje
va, p
ravi
lno
skla
njat
i obj
e vr
ste
prid
jeva
te
prim
ijeni
ti na
učen
o na
vla
stitim
pr
imje
rima
u re
čeni
cam
a.
Treb
aju
razl
ikov
ati s
klon
idbu
i st
upnj
evan
je p
ridje
va te
ih
prav
ilno
upot
rebl
java
ti.
Prid
jevi
uv
ježb
avan
je
54
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
124.
Je
zik
2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
6. S
klon
idba
pr
idje
va
7. S
tupn
jeva
nje
prid
jeva
prid
jevi
, vrs
te p
ridje
va,
sklo
nidb
a (d
eklin
acija
), pa
dežn
a pi
tanj
a, p
ridje
vi,
stup
njev
anje
, stu
pnje
vi
(poz
itiv,
kom
para
tiv,
supe
rlativ
)
Rije
šiti z
adat
ke o
bjek
tivno
g tip
a, v
rjedn
ovan
je p
ostig
nuća
iz
raču
nom
pos
totk
a rje
šeno
sti
prov
jere
.
Uče
nici
treb
aju
razu
mije
ti za
datk
e i u
spje
šno
ih ri
ješi
ti. T
reba
ju
proc
ijeni
ti te
žinu
zad
atak
a te
na
učiti
rješ
avat
i zad
atke
po
vezi
vanj
a, d
opun
java
nja,
us
pore
điva
nja
i tum
ačen
ja.
Prid
jevi
pr
ovje
rava
nje
12
5.
Knj
ižev
nost
1. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
4.
Nač
ini
prip
ovije
danj
a 5.
Lik
u
knjiž
evno
m d
jelu
proz
a, b
ajka
u st
ihu,
obi
lježj
a ba
jke,
fabu
la, l
ikov
i, os
obin
e lik
ova,
osn
ovna
mis
ao
Uoč
iti im
enov
ati o
snov
na
obilj
ežja
baj
ke, u
očiti
tem
u ba
jke,
imen
ovat
i ele
men
te
fabu
le,
uoči
ti po
stup
ke li
kova
, kr
itičk
i se
osvr
nuti
na p
ostu
pke
likov
a, ra
zlik
ovat
i lirs
ke i
epsk
e el
emen
te te
ksta
.
Uče
nik
treba
uoč
iti li
rske
i ep
ske
sast
avni
ce b
ajke
u st
ihu.
Za
klju
čuje
o fa
buli
bajk
e i t
umač
i os
novn
u m
isao
. Kar
akte
rizira
lik
ove
bajk
e us
pore
đuju
ći ih
s os
obin
ama
ljudi
. Izn
osi p
ouku
ba
jke
te p
rimje
njuj
e m
udre
mis
li.
Usp
oređ
uje
umje
tnič
ke b
ajke
pr
ema
odre
đeni
m sa
stavn
icam
a.
Tem
e se
vež
u uz
Svj
etsk
i da
n sr
eće,
Svj
etsk
i dan
pr
ipov
ijeda
nja
(20.
3.),
Sv
jets
ki d
an p
jesn
ištv
a (2
1. 3
.) A
. S. P
uški
n, B
ajka
o
riba
ru i
ribi
ci
inte
rpre
taci
ja
126.
Je
zik
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
6.
Skl
onid
ba
prid
jeva
7.
Stu
pnje
vanj
e pr
idje
va
prid
jevi
, vrs
te p
ridje
va,
sklo
nidb
a (d
eklin
acija
), pa
dežn
a pi
tanj
a, p
ridje
vi,
stup
njev
anje
, stu
pnje
vi
(poz
itiv,
kom
para
tiv,
supe
rlativ
)
uoči
ti po
greš
ke u
pro
vjer
i zn
anja
– p
ridje
vi, i
spra
viti
neto
čne
odgo
vore
, pon
oviti
na
stavn
e sa
drža
je k
oji s
u se
po
kaza
li na
jteži
ma
u pr
ovje
ri.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pjeh
pr
ovje
re z
nanj
a te
pre
pozn
ati
pogr
eške
, isp
ravi
ti ih
i ko
men
tirat
i re
zulta
te. S
pozn
ati j
esu
li re
zulta
ti pr
ovje
re u
skla
du s
ulož
enim
os
obni
m tr
udom
i uč
enje
m
sadr
žaja
te tr
ebaj
u gr
afič
ki
prik
azat
i usp
jeh
prov
jere
unu
tar
razr
eda.
Prid
jevi
an
aliz
a pi
sane
pro
vjer
e
127.
L
ektir
a
In
tepr
etira
ti kn
jižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e. P
repo
znat
i di
jelo
ve k
njig
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im
zada
tcim
a.
inte
rpre
taci
ja
55
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
128.
L
ektir
a
In
tepr
etira
ti kn
jižev
no d
jelo
pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im
zada
tcim
a.
inte
rpre
taci
ja
56
TR
AV
AN
J
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
129.
M
edijs
ka k
ultu
ra
5.
Kaz
lište
ka
zališ
te, d
ječj
e ka
zališ
te,
kaza
lište
za
odra
sle, g
ovor
na
dram
ska
djel
a, g
lazb
eno-
scen
ska
djel
a, d
ijelo
vi
kaza
lišta
, gov
or, g
ovor
ne
vred
note
– in
tona
cija
, in
tenz
itet,
tem
po, s
tank
a, b
oja
glas
a, g
lum
a, sc
enog
rafij
a (s
ceno
graf
), ko
stim
ogra
fija
uoči
ti ka
zališ
na iz
raža
jna
sred
stva
: gov
or, g
lum
a,
scen
ogra
fija,
kos
timog
rafij
a,
uoči
ti su
prot
stavl
jene
liko
ve,
prep
ozna
ti ka
zališ
na iz
raža
jna
sred
stva
u p
reds
tavi
: sc
enog
rafij
u, k
ostim
ogra
fiju,
im
enov
ati d
ijelo
ve k
azal
išta
, uo
čiti
obilj
ežja
kaz
ališt
a.
Uče
nik
treba
uoč
iti o
bilje
žja
dram
skih
dje
la. R
azlik
ovat
i go
vorn
a dr
amsk
a dj
ela.
Uoč
ava
govo
rne
vred
note
. Raz
likuj
e tk
o st
vara
kaz
ališn
u pr
edsta
vu. T
reba
us
vojit
i zna
nja
o ku
lturi
kaza
lišta
u
Hrv
atsk
oj. D
ram
atiz
ira
svak
odne
vni d
ogađ
aj u
svaj
ajuć
i go
vorn
e i g
lum
ačke
vre
dnot
e.
Tem
a se
vež
e uz
Svj
etsk
i da
n ka
zališ
ta (2
7. 3
.)
Kaz
ališ
te
obra
da
130.
M
edijs
ka k
ultu
ra
5.
Kaz
lište
ka
zališ
te, d
ječj
e ka
zališ
te,
kaza
lište
za
odra
sle, g
ovor
na
dram
ska
djel
a, g
lazb
eno-
scen
ska
djel
a, d
ijelo
vi
kaza
lišta
, gov
or, g
ovor
ne
vred
note
– in
tona
cija
, in
tenz
itet,
tem
po, s
tank
a, b
oja
glas
a, g
lum
a, sc
enog
rafij
a (s
ceno
graf
), ko
stim
ogra
fija
uoči
ti ka
zališ
na iz
raža
jna
sred
stva
: gov
or, g
lum
a,
scen
ogra
fija,
kos
timog
rafij
a,
uoči
ti su
prot
stavl
jene
liko
ve,
prep
ozna
ti ka
zališ
na iz
raža
jna
sred
stva
u p
reds
tavi
: sc
enog
rafij
u, k
ostim
ogra
fiju,
im
enov
ati d
ijelo
ve k
azal
išta
, uo
čiti
obilj
ežja
kaz
ališt
a.
Uče
nik
treba
uoč
iti o
bilje
žja
dram
skih
dje
la. R
azlik
ovat
i go
vorn
a dr
amsk
a dj
ela.
Uoč
ava
govo
rne
vred
note
. Raz
likuj
e tk
o st
vara
kaz
ališn
u pr
edsta
vu. T
reba
us
vojit
i zna
nja
o ku
lturi
kaza
lišta
u
Hrv
atsk
oj. D
ram
atiz
ira
svak
odne
vni d
ogađ
aj u
svaj
ajuć
i go
vorn
e i g
lum
ačke
vre
dnot
e.
Tem
a se
vež
e uz
Svj
etsk
i da
n ka
zališ
ta (2
7. 3
.)
Kaz
ališ
te
obra
da
131.
Je
zik
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
8.
Bro
jevi
glav
ni i
redn
i bro
jevi
, ob
iljež
ja b
roje
va, s
klon
idba
br
ojev
a
Prep
ozna
vati
glav
ne i
redn
e br
ojev
e u
reče
nici
, uoč
avat
i ra
zlič
ite o
blik
e re
dnih
bro
jeva
u
reče
nici
, pis
ati b
roje
ve u
sk
ladu
s pr
avop
isom
, nau
čiti
skla
njat
i red
ne b
roje
ve .
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti br
oj u
re
čeni
ci te
odr
editi
nje
govu
vrs
tu,
razl
ikov
ati g
lavn
e i
redn
e br
ojev
e.
Nau
čiti
skla
njat
i bro
jeve
i uo
čiti
prav
opis
nu n
orm
u u
pisa
nju
broj
eva.
GO
– R
ekla
-kaz
ala
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(u
prav
ljanj
e em
ocija
ma)
B
roje
vi
obra
da
132.
K
njiž
evno
st
9.
Stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va
10. T
emat
ska
i vr
stov
na p
odje
la
lirsk
ih p
jesa
ma
haik
u pj
esm
a, m
otiv
i, pj
esni
čka
slika
- vi
zual
na
Uoč
iti p
oseb
nost
hai
ku p
oezi
je,
odre
diti
obilj
ežja
hai
ku
pjes
ama,
uoč
iti m
otiv
e i
pjes
ničk
e sli
ke, o
smis
liti
sam
osta
lne
haik
u pj
esm
e,
razv
ijati
osje
ćaj p
ošto
vanj
a dr
ugih
kul
tura
, nje
gova
ti vl
astit
u ku
lturu
.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ha
iku
pjes
mu
i ista
knut
i nje
zina
ob
iljež
ja, r
azlik
ovat
i ju
od d
rugi
h lir
skih
pje
sam
a. O
pisa
ti pj
esni
čke
slike
u h
aiku
pje
smam
a te
osm
islit
i vl
astit
e pr
imje
re. K
omen
tirat
i koj
a je
ulo
ga tr
adic
iona
lnih
pje
sam
a i
uspo
redi
ti ih
sa su
vrem
enim
pj
esni
štvo
m.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Međ
unar
odni
m d
anom
dj
ečje
knj
ige
(2. 4
.),
Usk
rsom
(5.4
.), D
anom
pl
anet
a Ze
mlje
(22.
4.)
Bas
ho, I
vanč
an, D
evid
e,
Hai
ku
inte
rpre
taci
ja
57
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
133.
K
njiž
evno
st
8.
Lir
sko
pjes
ništ
vo
9. S
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
lirsk
a pe
jsaž
na p
jesm
a,
mot
ivi,
tem
a, p
jesn
ičke
slik
e,
epite
ti, o
nom
atop
eja,
pe
rson
ifika
cija
, vrs
ta st
iha,
vr
sta
kitic
e
Uoč
iti o
bilje
žja
pejs
ažne
pj
esm
e, o
dred
iti v
rstu
stih
a i
stro
fe, u
očiti
stils
ka iz
raža
jna
sred
stva
, im
enov
ati p
jesn
ičke
sli
ke, u
očiti
ljep
otu
pejz
aža
i pr
irode
, pot
icat
i pis
ano
i us
men
o isk
aziv
anje
dož
ivlja
ja
priro
de.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti ob
iljež
ja p
ejza
žne
pjes
me
i im
enov
ati n
jezi
ne d
ijelo
ve.
Treb
aju
opis
ati p
jesn
ičke
slik
e u
pjes
mi,
osm
islit
i vla
stite
pje
snič
ke
slike
o je
dnom
god
išnje
m d
obu.
U
čeni
ci tr
ebaj
u ra
zum
jeti
ljepo
tu
pjes
ničk
e rij
eči i
iska
zati
svoj
e do
jmov
e o
pjes
mi.
Vla
dim
ir V
idri
ć, P
ejza
ž pr
vi
inte
rpre
taci
ja
13
4.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
9.
Zam
jeni
ce
govo
rnik
, sug
ovor
nik,
ne
govo
rnik
, zam
jeni
ce,
osob
ne z
amje
nice
Prep
ozna
ti os
obne
zam
jeni
ce u
te
kstu
, raz
umije
ti po
jam
za
mje
nice
kao
rije
či z
a za
mje
njiv
anje
gov
orni
ka,
sugo
vorn
ika
i neg
ovor
nika
, uo
čiti
nagl
ašen
e i n
enag
laše
ne
oblik
e os
obni
h za
mje
nica
, zn
ati s
klon
idbu
oso
bnih
za
mje
nica
.
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati
zam
jeni
ce o
d dr
ugih
pro
mje
njiv
ih
riječ
i, im
enov
ati o
sobn
e za
mje
nice
i p
repo
znat
i ih
u re
čeni
ci. T
reba
ju
znat
i odr
editi
gov
ornu
, sug
ovor
nu
i neg
ovor
nu o
sobu
i ob
jasn
iti
njih
ove
odno
se. U
čeni
ci tr
ebaj
u po
novi
ti pa
deže
i nj
ihov
a pi
tanj
a te
zn
anje
prim
ijeni
ti na
sklo
nidb
u za
mje
nica
.
Zam
jeni
ce
obra
da
135.
K
njiž
evno
st
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
9.
Stil
ska
izra
žajn
a sr
edst
va
lirsk
a pe
jzaž
na p
jesm
a,
mot
ivi,
tem
a, p
jesn
ičke
slik
e,
epite
ti, u
spor
edba
Usv
ojiti
poj
am e
pite
ta k
ao
stils
kog
izra
žajn
og sr
edst
va,
odre
diti
epite
te u
lirs
koj
pjes
mi,
odre
diti
vrst
u lir
ske
pjes
me,
pot
icat
i lju
bav
prem
a pr
irodi
, uoč
iti lj
epot
u pj
esni
čke
riječ
i, ra
zlik
ovat
i vrs
te li
rski
h pj
esam
a.
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i dije
love
lir
ske
pjes
me,
pre
pozn
ati v
rstu
lir
ske
pjes
me
i odr
editi
epi
tete
. Tr
ebaj
u os
mis
liti l
irsku
pje
smu
sličn
e te
me
i vre
dnov
ati u
spje
šnos
t za
datk
a dr
ugih
uče
nika
. Uče
nici
će
se
pis
ano
izra
žava
ti i i
zric
ati
dojm
ove
i osj
ećaj
e pr
ema
zada
noj
tem
i.
Tem
e se
pov
ezuj
u uz
M
eđun
arod
nim
dan
om
dječ
je k
njig
e (2
. 4.),
U
skrs
om (5
.4.),
Dan
om
plan
eta
Zem
lje (2
2. 4
.) D
ragu
tin T
adija
novi
ć,
Viso
ka žu
ta ži
ta
inte
rpre
taci
ja
13
6.
Jezi
k
2. P
rom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
vrst
e ri
ječi
3.
Gla
goli
glag
olsk
a os
oba,
bro
j, gl
agol
i kr
etan
ja, g
ovor
enja
, spr
ezan
je
(kon
juga
cija
)
Prep
ozna
ti gl
agol
sku
osob
u i
glag
olsk
i bro
j u re
čeni
ci,
uoča
vati
i rab
iti g
lago
le
kret
anja
i go
vore
nja
u sv
im
jezi
čnim
dje
latn
ostim
a,
odre
diti
vrije
me
(pro
šlo/s
adaš
nje/
budu
će)
glag
olsk
im o
blic
ima,
uoč
iti
odno
s gov
orni
ka, s
ugov
orni
ka
i neg
ovor
nika
Uče
nici
treb
aju
razl
ikov
ati g
lago
le
i dru
ge p
rom
jenj
ive
vrst
e rij
eči,
ista
knut
i gla
golsk
a ob
iljež
ja i
odre
diti
znač
enje
. Tre
baju
pr
epoz
nati
glag
ole
u re
čeni
ci i
razv
rsta
ti ih
pre
ma
znač
enju
. D
okaz
ati d
a gl
agol
i mog
u iz
ricat
i ra
zlič
ito v
rijem
e i o
dnos
gov
orni
k,
sugo
vorn
ika
i neg
ovor
nika
. R
ješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa
i pro
cije
niti
usvo
jeno
st z
nanj
a.
GO
– R
ekla
-kaz
ala
– dr
uštv
ene
kom
pete
ncije
(u
prav
ljanj
e em
ocija
ma)
G
lago
li ob
rada
58
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
137.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
Sa
mos
taln
o ob
likov
ati t
ekst
poštu
jući
pra
vopi
sne
i gr
amat
ičke
nor
me.
Upu
titi u
čeni
ke u
pis
anje
za
daće
, pis
ati p
ripre
mni
teks
t pr
ema
odre
dnic
ama,
pis
ano
iska
ziva
ti do
živl
jaje
i m
išlje
nje
o od
abra
noj t
emi,
razv
ijati
spos
obno
st pi
sano
g iz
raža
vanj
a, p
otic
ati k
ritič
ko
miš
ljenj
e, ra
zvija
ti uč
enič
ku
pism
enos
t.
Uče
nici
treb
aju
sam
osta
lno
oblik
ovat
i pisa
ni te
kst
poštu
jući
pr
avila
pisa
nja.
Toč
no o
znač
iti
dije
love
teks
ta i
razv
ijati
vlas
titi
stil
pisa
nja,
prim
jenj
ivat
i osn
ovna
pr
avop
isna
prav
ila i
pošti
vati
jezi
čne
zako
nito
sti te
razv
ijati
rječn
ik. U
čeni
ci tr
ebaj
u ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
o od
ređe
nim
po
java
ma.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e i
jezi
k
1. šk
olsk
a za
daća
pi
sano
izra
žava
nje
138.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
Sa
mos
taln
o ob
likov
ati t
ekst
poštu
jući
pra
vopi
sne
i gr
amat
ičke
nor
me.
Upu
titi u
čeni
ke u
pis
anje
za
daće
, pis
ati p
ripre
mni
teks
t pr
ema
odre
dnic
ama,
pisa
no
iska
ziva
ti do
živl
jaje
i m
išlje
nje
o od
abra
noj t
emi,
razv
ijati
spos
obno
st pi
sano
g iz
raža
vanj
a, p
otic
ati k
ritič
ko
miš
ljenj
e, ra
zvija
ti uč
enič
ku
pism
enos
t.
Uče
nici
treb
aju
sam
osta
lno
oblik
ovat
i pisa
ni te
kst
poštu
jući
pr
avila
pisa
nja.
Toč
no o
znač
iti
dije
love
teks
ta i
razv
ijati
vlas
titi
stil
pisa
nja,
prim
jenj
ivat
i osn
ovna
pr
avop
isna
prav
ila i
pošti
vati
jezi
čne
zako
nito
sti te
razv
ijati
rječn
ik. U
čeni
ci tr
ebaj
u ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
o od
ređe
nim
po
java
ma.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e i
jezi
k
1. šk
olsk
a za
daća
pi
sano
izra
žava
nje
139.
Je
zik
3.
Gla
goli
8. B
roje
vi
9. Z
amje
nice
zam
jeni
ce, g
lago
li, b
roje
vi,
sklo
nidb
a re
dnih
bro
jeva
, gl
agol
ska
osob
a i b
roj
Usu
stavi
ti i u
vjež
bati
znan
je o
za
mje
nica
ma,
bro
jevi
ma
i gl
agol
ima,
uoč
iti z
amje
nice
, gl
agol
e i b
roje
ve u
reče
nici
, od
redi
ti pa
dež
zam
jeni
cam
a i
broj
evim
a, ra
zlik
ovat
i red
ne i
glav
ne b
roje
ve, o
dred
iti
glag
olsk
u os
obu
i bro
j, pr
aviln
o pr
imije
niti
glag
olsk
e ob
like
Uče
nici
treb
aju
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa
i sam
ovre
dnov
ati
uspj
eh u
rješ
avan
ju je
zičn
ih
prob
lem
a. T
reba
ju ra
zlik
ovat
i br
ojev
e, z
amje
nice
i gl
agol
e te
ih
prep
ozna
ti u
teks
tu. I
men
ovat
i ob
iljež
ja g
lago
la, b
roje
va i
zam
jeni
ca te
ih p
rimje
niva
ti u
daljn
jem
radu
.
Gla
goli,
bro
jevi
, zam
jeni
ce
uvje
žbav
anje
140.
Je
zik
3.
Gla
goli
8. B
roje
vi
9. Z
amje
nice
zam
jeni
ce, g
lago
li, b
roje
vi,
sklo
nidb
a re
dnih
bro
jeva
, gl
agol
ska
osob
a i b
roj
Usu
stavi
ti i u
vjež
bati
znan
je o
za
mje
nica
ma,
bro
jevi
ma
i gl
agol
ima,
uoč
iti z
amje
nice
, gl
agol
e i b
roje
ve u
reče
nici
, od
redi
ti pa
dež
zam
jeni
cam
a i
broj
evim
a, ra
zlik
ovat
i red
ne i
glav
ne b
roje
ve, o
dred
iti
glag
olsk
u os
obu
i bro
j, pr
aviln
o pr
imije
niti
glag
olsk
e ob
like
Uče
nici
treb
aju
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa
i sam
ovre
dnov
ati
uspj
eh u
rješ
avan
ju je
zičn
ih
prob
lem
a. T
reba
ju ra
zlik
ovat
i br
ojev
e, z
amje
nice
i gl
agol
e te
ih
prep
ozna
ti u
teks
tu. I
men
ovat
i ob
iljež
ja g
lago
la, b
roje
va i
zam
jeni
ca te
ih p
rimje
niva
ti u
daljn
jem
radu
.
Gla
goli,
bro
jevi
, zam
jeni
ce
uvje
žbav
anje
59
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
141.
Je
zik
3.
Gla
goli
8. B
roje
vi
9. Z
amje
nice
zam
jeni
ce, g
lago
li, b
roje
vi,
sklo
nidb
a re
dnih
bro
jeva
, gl
agol
ska
osob
a i b
roj
Rje
šava
nje
zada
taka
ob
jekt
ivno
g tip
a, is
kazi
vanj
e po
stot
ka ri
ješe
nost
i pis
ane
prov
jere
vrje
dnov
anje
br
ojča
nom
ocj
enom
.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te
nauč
iti rj
ešav
ati z
adat
ke
pove
ziva
nja,
dop
unja
vanj
a,
uspo
ređi
vanj
a i t
umač
enja
.
Gla
goli,
bro
jevi
, zam
jeni
ce
prov
jera
vanj
e
142.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
U
očiti
pog
rešk
e u
pis
anju
i is
prav
iti ih
u sk
ladu
s pr
avop
isni
m, s
tilsk
im i
gram
atič
kim
nor
mam
a.
Ras
prav
iti o
naj
češć
im
prav
opisn
im p
ogrje
škam
a u
zada
ćam
a, o
bjas
niti
na
prim
jerim
a os
novn
a pr
avila
na
kojim
a su
uče
nici
grij
ešili
, ra
zvija
ti uč
enič
ku p
ism
enos
t, po
ticat
i uče
nike
na
sadr
žajn
ije
i stil
ski p
rimje
reni
je p
ismen
o iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti po
greš
ke te
ih is
prav
iti, p
roci
jeni
ti ko
liko
su b
ili te
mel
jiti u
pis
anju
o
odre
đeno
j tem
i te
vred
nova
ti us
pješ
nost
izvr
šeno
g za
datk
a.
Kom
entir
ati s
voj u
spje
h s d
rugi
m
učen
icim
a te
vre
dnov
ati t
uđe
rado
ve a
ko u
čeni
ci to
žel
e.
Usv
ojiti
pra
vopi
sna
prav
ila k
oja
čest
o za
bora
ve p
ri pi
sanj
u te
za
klju
čiti
zašto
je v
ažno
razv
ijati
učen
ičku
pis
men
ost.
Ispr
avak
1. š
kols
ke z
adać
e iz
raža
vanj
e
143.
Je
zik
3.
Gla
goli
8. B
roje
vi
9. Z
amje
nice
zam
jeni
ce, g
lago
li, b
roje
vi,
sklo
nidb
a re
dnih
bro
jeva
, gl
agol
ska
osob
a i b
roj
Uoč
iti p
ogre
ške
u pr
ovje
ri zn
anja
– g
lago
li, b
roje
vi,
zam
jeni
ce, i
spra
viti
neto
čne
odgo
vore
, pon
oviti
nas
tavn
e sa
drža
je k
oji s
u se
pok
azal
i na
jteži
ma
u pr
ovje
ri.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pjeh
pr
ovje
re z
nanj
a te
pre
pozn
ati
pogr
eške
, isp
ravi
ti ih
i ko
men
tirat
i re
zulta
te. S
pozn
ati j
esu
li re
zulta
ti pr
ovje
re u
skla
du s
ulož
enim
os
obni
m tr
udom
i uč
enje
m
sadr
žaja
te tr
ebaj
u gr
afič
ki
prik
azat
i usp
jeh
prov
jere
unu
tar
razr
eda.
Gla
goli,
bro
jevi
, zam
jeni
ce
anal
iza
144.
L
ektir
a
In
terp
retir
ati k
njiž
evno
dje
lo
prem
a od
redn
icam
a in
terp
reta
cije
, stv
oriti
af
irmat
ivni
odn
os p
rem
a pi
sano
m te
kstu
; pog
lavl
je.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im
zada
tcim
a.
inte
rpre
taci
ja
60
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
145.
L
ektir
a
In
terp
retir
ati k
njiž
evno
dje
lo
prem
a od
redn
icam
a in
terp
reta
cije
, stv
oriti
af
irmat
ivni
odn
os p
rem
a pi
sano
m te
kstu
; pog
lavl
je.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sad
ržaj
pr
očita
nog
djel
a, u
očiti
obi
lježj
a kn
jižev
nog
roda
i ko
men
tirat
i lik
ove
u dj
elu.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
izra
ziti
krea
tivno
st st
vara
lačk
im
zada
tcim
a.
inte
rpre
taci
ja
146.
M
edijs
ka k
ultu
ra
1.
Med
iji
2. F
ilmsk
i rod
ovi
3. A
nim
iran
i film
4.
Tisa
k 5.
Kaz
ališ
te
film
ski r
odov
i, an
imira
ni
film
a, p
ovije
st fi
lma,
ka
zališ
te, d
ram
a, d
ram
ske
vrst
e, ig
roka
z, d
ijalo
g,
dida
skal
ije, m
ediji
, ko
mun
ikac
ija, v
rste
med
ija,
tiska
ni m
ediji
Usu
stavi
ti na
stavn
e sa
drža
je
med
ijske
kul
ture
, spo
znat
i va
žnos
t med
ija, u
očiti
njih
ovu
funk
ciju
, nau
čiti
služi
ti se
m
ediji
ma,
razl
ikov
ati v
rste
m
edija
.
Uče
nici
treb
aju
odre
diti
pojm
ove
med
ijske
kul
ture
i pr
aviln
o ih
ra
biti,
razl
ikov
ati r
azlič
ite v
rste
m
edija
i pr
epoz
nati
njih
ovu
funk
ciju
u p
reno
šenj
u ob
avije
sti.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti po
stig
nuća
uče
nja
i odr
editi
sa
drža
je k
oji s
u im
tešk
i za
usvo
jiti
kako
bi i
h na
vrij
eme
mog
li po
novi
ti uč
enič
ku p
ism
enos
t.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i – 5
. raz
. po
navl
janj
e
147.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
3. P
ripo
vije
danj
e u
prvo
j i tr
ećoj
os
obi
Prip
ovije
danj
e, iz
noše
nje
doga
đaja
V
redn
ovat
i uče
ničk
a po
stig
nuća
u m
jese
čnom
pr
ojek
tu, u
kaza
ti na
usp
ješn
ost
ili n
edos
tatk
e, st
jeca
ti sa
mos
taln
ost p
ri iz
vrše
nju
zada
taka
, pot
icat
i uče
nike
na
krea
tivno
pre
dsta
vlja
nje
proj
ekta
, raz
vija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje,
spoz
nati
i poš
tivat
i ra
zlič
itost
uče
ničk
ih iz
raza
.
Uče
nici
pro
cije
njuj
u us
pješ
nost
izvr
šeno
g za
datk
a, v
redn
uju
drug
e uč
enik
e, ra
zviju
kre
ativ
no i
stva
rala
čko
rješa
vanj
e za
dano
g pr
oble
ma
te ra
spra
vlja
ju o
m
etod
ama
izvr
šava
nja
proj
ekta
. Tr
ebaj
u ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
i zna
ti po
zitiv
no p
rihva
titi k
ritik
u dr
ugih
uče
nika
.
NO
K –
MT
– Po
duze
tništ
vo (p
lani
rati
svoj
rad
i ost
variv
ati
plan
ove)
M
jese
čni p
roje
kt,
Lutk
arsk
a ba
jka
pred
stav
ljanj
e
148.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
3. P
ripo
vije
danj
e u
prvo
j i tr
ećoj
os
obi
Prip
ovije
danj
e, iz
noše
nje
doga
đaja
V
redn
ovat
i uče
ničk
a po
stig
nuća
u m
jese
čnom
pr
ojek
tu, u
kaza
ti na
usp
ješn
ost
ili n
edos
tatk
e, st
jeca
ti sa
mos
taln
ost p
ri iz
vrše
nju
zada
taka
, pot
icat
i uče
nike
na
krea
tivno
pre
dsta
vlja
nje
proj
ekta
, raz
vija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje,
spoz
nati
i poš
tivat
i ra
zlič
itost
uče
ničk
ih iz
raza
.
Uče
nici
pro
cije
njuj
u us
pješ
nost
izvr
šeno
g za
datk
a, v
redn
uju
drug
e uč
enik
e, ra
zviju
kre
ativ
no i
stva
rala
čko
rješa
vanj
e za
dano
g pr
oble
ma
te ra
spra
vlja
ju o
m
etod
ama
izvr
šava
nja
proj
ekta
. Tr
ebaj
u ra
zvija
ti kr
itičk
o m
išlje
nje
i zna
ti po
zitiv
no p
rihva
titi k
ritik
u dr
ugih
uče
nika
.
NO
K –
MT
– Po
duze
tništ
vo (p
lani
rati
svoj
rad
i ost
variv
ati
plan
ove)
M
jese
čni p
roje
kt,
Lutk
arsk
a ba
jka
pred
stav
ljanj
e
61
SVIB
AN
J
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
149.
Je
zik
13. V
elik
o po
četn
o sl
ovo
u na
zivi
ma
kont
inen
ata,
dr
žava
, zem
alja
, na
roda
i na
selje
nih
mje
sta
7.
Pisa
nje
velik
og
poče
tnog
slov
a
velik
o po
četn
o slo
vo u
na
zivi
ma
plan
eta,
ko
ntin
enat
a, o
cean
a,
drža
va, z
emal
ja, n
arod
a i
nase
ljeni
h m
jest
a
Uvj
ežba
ti pi
sanj
e ve
likog
po
četn
og sl
ova,
uoč
iti
pogr
eške
na
prim
jerim
a rij
eči,
razl
ikov
ati p
isanj
e ve
likog
i m
alog
poč
etno
g slo
va,
njeg
ovat
i pra
vopi
snu
norm
u,
razu
mije
ti va
žnos
t pra
viln
og
pisa
nja
.
Uče
nici
treb
aju
znat
i prim
jenj
ivat
i pr
avila
o p
isanj
u ve
likog
poč
etno
g slo
va. T
reba
ju o
bjas
niti
kako
pis
ati
velik
o po
četn
o slo
vo u
naz
ivim
a dr
žava
, gra
dova
, kon
tinen
ata
i dr
ugih
geo
graf
skih
obi
lježj
a te
os
mis
liti p
rimje
re n
a ko
jima
će
prov
jerit
i svo
je z
nanj
e.
GO
– P
ut u
ned
ogle
d –
kultu
rolo
ške
kom
pete
ncije
(n
acio
naln
i ide
ntite
t)
UK
– je
zik
– je
z.
izra
žava
nje
N
OK
– M
T –
Uči
ti ka
ko u
čiti
– pr
imje
na st
ečen
oga
znan
ja
i vje
štin
a u
novi
m
situ
acija
ma
Vel
iko
poče
tno
slov
o u
nazi
vim
a ko
ntin
enat
a, d
ržav
a, z
emal
ja,
naro
da i
nase
ljeni
h m
jest
a
obra
da
150.
K
njiž
evno
st
8.
Lir
sko
pjes
ništ
vo
9. S
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
lirsk
a pj
esm
a, m
otiv
i, te
ma,
slo
bodn
i stih
U
očiti
obi
lježj
a lir
ske
pjes
me,
us
vojit
i poj
am sl
obod
nog
stih
a,
razl
ikov
ati s
lobo
dni i
vez
ani
stih
, ista
knut
i važ
nost
obite
lji,
njeg
ovat
i obi
teljs
ke o
dnos
e,
potic
ati u
čeni
ke n
a isk
aziv
anje
do
jmov
a i o
sjeć
aja.
Uče
nici
treb
aju
prep
ozna
ti slo
bodn
i stih
i ra
zlik
ovat
i ga
od
veza
noga
, odr
editi
obi
lježj
a lir
ske
pjes
me.
Raz
gova
rati
o ob
iteljs
kim
od
nosi
ma,
kom
entir
ati s
voj o
dnos
s ro
dite
ljim
a i d
rugi
m u
kuća
nim
a.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pješ
nost
međ
usob
nih
odno
sa u
ob
itelji
i is
takn
uti v
ažno
st ob
itelji
u
razv
oju
svak
og d
jete
ta.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Maj
čini
m d
anom
(10.
5.),
M
eđun
arod
nim
dan
om
obite
lji (1
5. 5
.) B
ožid
ar P
rose
njak
, Obi
telj
in
terp
reta
cija
151.
K
njiž
evno
st
2.
Obi
lježj
a ne
knjiž
evno
g te
ksta
dječ
ja p
rava
, poš
tivan
je
razl
ičito
sti, m
eđul
juds
ka
solid
arno
st
Prep
ozna
ti va
žnos
t dje
čjih
pr
ava,
poš
tivat
i pra
vo sv
akog
čo
vjek
a, st
jeca
ti zn
anje
o
razl
ičito
stim
a, u
očiti
obi
lježj
a ne
knjiž
evog
teks
ta, i
stica
ti m
eđul
juds
ku so
lidar
nost,
st
vorit
i vla
stita
pra
va .
Spoz
nati
da p
osto
ji K
onve
ncija
o
prav
ima
djet
eta
koja
štiti
nje
gova
pr
ava.
Tre
baju
pre
pozn
ati d
ječj
a pr
ava
i vre
dnov
ati k
oja
dječ
ja
prav
a od
rasli
naj
češć
e kr
še.
Uče
nici
treb
aju
dati
vlas
titi p
rimje
r kr
šenj
a dj
ečjih
pra
va .
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Maj
čini
m d
anom
(10.
5.),
M
eđun
arod
nim
dan
om
obite
lji (1
5. 5
.) K
onve
ncija
o p
ravi
ma
djet
eta
inte
rpre
taci
ja
152.
M
edijs
ka k
ultu
ra
1.
Med
iji
2. F
ilmsk
i rod
ovi
3. A
nim
iran
i fil
mov
i 4.
Tisa
k 5.
Kaz
ališ
te
film
ski r
odov
i, an
imira
ni
film
a, p
ovije
st fi
lma,
ka
zališ
te, d
ram
a, d
ram
ske
vrst
e, ig
roka
z, d
ijalo
g,
dida
skal
ije, m
ediji
, ko
mun
ikac
ija, v
rste
med
ija,
tiska
ni m
ediji
Rje
šava
nje
zada
taka
ob
jekt
ivno
g tip
a, v
redn
ovan
je
prov
jere
izra
čuno
m p
osto
tka
riješ
enos
ti i i
skaz
ivan
je
uspj
ešno
sti b
rojč
anom
oc
jeno
m.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te
nauč
iti rj
ešav
ati z
adat
ke
pove
ziva
nja,
dop
unja
vanj
a,
uspo
ređi
vanj
a i t
umač
enja
.
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a pr
ovje
rava
nje
62
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
153.
Je
zik
4.
Skl
onid
ba
imen
ica
10. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či
Usu
stavl
jivan
je n
asta
vnih
sa
drža
ja je
zika
5. r
azre
da.
usus
tavi
ti na
stavn
e sa
drža
je –
sk
loni
dba
imen
ica,
prim
ijeni
ti st
ečen
a zn
anja
, uoč
iti im
enic
e ra
zlič
itih
pade
ža, i
men
ovat
i pa
deže
, skl
onid
ba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
pr
idje
vi; p
onov
iti
nepr
omje
njiv
e vr
ste
riječ
i
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o sk
loni
dbi i
men
ica
i ne
prom
jenj
ivim
rije
čim
a, n
aves
ti pa
deže
i pa
dežn
a pi
tanj
a u
hrva
tsko
me
jezi
ku, p
repo
znat
i im
enic
u u
odre
đeno
m p
adež
u te
os
mis
liti r
ečen
ice
obog
aćen
e im
enic
ama
u ra
zlič
itim
pad
ežim
a.
Treb
aju
rješa
vati
zada
tke
obje
ktiv
nog
tipa.
Prom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
rije
či
uvje
žbav
anje
154.
Je
zik
5.
Odr
eđen
i i
neod
ređe
ni
prid
jevi
; 6.
Skl
onid
ba
prid
jeva
; 7.
Stu
pnje
vanj
e pr
idje
va 3
. Gla
goli
8. B
roje
vi;
9. Z
amje
nice
Usu
stavl
jivan
je n
asta
vnih
sa
drža
ja je
zika
5. r
azre
da.
prep
ozna
vati
pade
že p
ridje
vnih
ob
lika
s pom
oću
proš
ireno
ga
pade
žnog
a pi
tanj
a i i
men
ice
s ko
jom
se p
ridje
v sla
že n
a pr
imje
rima
u re
čeni
ci,
razl
ikov
ati v
rste
prid
jeva
, uo
čiti
obilj
ežja
odr
eđen
og i
neod
ređe
nog
prid
jeva
, uoč
iti
glag
ole,
zam
jeni
ce i
broj
eve
u re
čeni
ci, o
dred
iti su
bjek
t i
pred
ikat
u re
čeni
ci
Uče
nici
treb
aju
usus
tavi
ti je
zičn
e sa
drža
je p
etog
razr
eda,
prim
ijeni
ti st
ečen
a zn
anja
za
zada
tcim
a ob
jekt
ivno
g tip
a te
vre
dnov
ati
post
ignu
ća. P
ravi
lno
upot
rebl
java
ti ob
like
riječ
i i o
dred
iti n
jihov
a gr
amat
ička
obi
lježj
a
Prom
jenj
ive
i ne
prom
jenj
ive
rije
či
uvje
žbav
anje
155.
M
edijs
ka k
ultu
ra
1.
Med
iji
2. F
ilmsk
i rod
ovi
3. A
nim
iran
i fil
mov
i 4.
Tisa
k 5.
Kaz
ališ
te
film
ski r
odov
i, an
imira
ni
film
a, p
ovije
st fi
lma,
ka
zališ
te, d
ram
a, d
ram
ske
vrst
e, ig
roka
z, d
ijalo
g,
dida
skal
ije, m
ediji
, ko
mun
ikac
ija, v
rste
med
ija,
tiska
ni m
ediji
Uoč
iti p
ogre
ške
u pr
ovje
ri zn
anja
– g
odišn
ja p
rovj
era
znan
ja, i
spra
viti
neto
čne
odgo
vore
, pon
oviti
nas
tavn
e sa
drža
je k
oji s
u se
pok
azal
i na
jteži
ma
u pr
ovje
ri.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pjeh
pr
ovje
re z
nanj
a te
pre
pozn
ati
pogr
eške
, isp
ravi
ti ih
i ko
men
tirat
i re
zulta
te. P
roci
jeni
ti te
že i
lakš
e za
datk
e te
zak
ljuči
ti ko
ja je
svrh
a po
četn
e pr
ovje
re z
nanj
a.
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a an
aliz
a
156.
K
njiž
evno
st
8.
Lir
sko
pjes
ništ
vo
9. S
tilsk
a iz
raža
jna
sred
stva
mot
ivi,
tem
a, p
jesn
ičke
sli
ke, p
onav
ljanj
e sti
hova
, ve
zani
stih
Uoč
avat
i i im
enov
ati m
otiv
e i
tem
u pj
esm
e, u
očiti
stils
ka
izra
žajn
a sr
edst
va, u
svoj
iti
poja
m v
ezan
og st
iha,
ra
zlik
ovat
i vez
ani i
slob
odni
st
ih, u
očiti
rim
otvo
rne
elem
ente
, krit
izira
ti ob
iteljs
ke
odno
se, i
stakn
uti o
bite
ljske
vr
ijedn
osti.
Uče
nici
treb
aju
imen
ovat
i dije
love
lir
ske
pjes
me
i odr
editi
nje
zina
ob
iljež
ja. T
reba
ju k
omen
tirat
i od
goj r
odite
lja p
rikaz
an u
lirs
koj
pjes
mi i
pov
ezat
i s o
sobn
im
isku
stvo
m, i
stakn
uti v
ažne
el
emen
te d
obro
g ku
ćnog
odg
oja.
Pr
onać
i uzr
oke
prob
lem
ima
u od
goju
.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Maj
čini
m d
anom
(10.
5.),
M
eđun
arod
nim
dan
om
obite
lji (1
5. 5
.)
Mla
den
Bja
žić,
Tat
a ne
ma
vrem
ena
inte
rpre
taci
ja
63
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
157.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e 7.
Pisa
nje
velik
og
poče
tnog
slov
a
velik
o po
četn
o slo
vo u
na
zivi
ma
plan
eta,
ko
ntin
enat
a, o
cean
a,
drža
va, z
emal
ja, n
arod
a i
nase
ljeni
h m
jest
a
Uvj
ežba
ti pi
sanj
e ve
likog
po
četn
og sl
ova,
uoč
iti
pogr
eške
na
prim
jerim
a rij
eči,
razl
ikov
ati p
isanj
e ve
likog
i m
alog
poč
etno
g slo
va,
njeg
ovat
i pra
vopi
snu
norm
u,
razu
mije
ti va
žnos
t pra
viln
og
pisa
nja
.
Uče
nici
treb
aju
znat
i prim
jenj
ivat
i pr
avila
o p
isanj
u ve
likog
poč
etno
g slo
va. T
reba
ju o
bjas
niti
kako
pis
ati
velik
o po
četn
o slo
vo u
naz
ivim
a dr
žava
, gra
dova
, kon
tinen
ata
i dr
ugih
geo
graf
skih
obi
lježj
a te
os
mis
liti p
rimje
re n
a ko
jima
će
prov
jerit
i svo
je z
nanj
e.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k
Pisa
nje
velik
oga
poče
tnog
sl
ova
obra
da
158.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
7. P
isanj
e ve
likog
po
četn
og sl
ova
velik
o po
četn
o slo
vo u
na
zivi
ma
plan
eta,
ko
ntin
enat
a, o
cean
a,
drža
va, z
emal
ja, n
arod
a i
nase
ljeni
h m
jest
a
Uvj
ežba
ti pi
sanj
e ve
likog
po
četn
og sl
ova,
uoč
iti
pogr
eške
na
prim
jerim
a rij
eči,
razl
ikov
ati p
isanj
e ve
likog
i m
alog
poč
etno
g slo
va,
njeg
ovat
i pra
vopi
snu
norm
u,
razu
mije
ti va
žnos
t pra
viln
og
pisa
nja
.
Uče
nici
treb
aju
znat
i prim
jenj
ivat
i pr
avila
o p
isanj
u ve
likog
poč
etno
g slo
va. T
reba
ju o
bjas
niti
kako
pis
ati
velik
o po
četn
o slo
vo u
naz
ivim
a dr
žava
, gra
dova
, kon
tinen
ata
i dr
ugih
geo
graf
skih
obi
lježj
a te
os
mis
liti p
rimje
re n
a ko
jima
će
prov
jerit
i svo
je z
nanj
e.
UK
– je
z. iz
raža
vanj
e –
jezi
k
Pisa
nje
velik
oga
poče
tnog
sl
ova
Uvj
ežba
vanj
e
159.
K
njiž
evno
st
2.
Obi
lježj
a pr
ipov
jedn
og
teks
ta
3. F
abul
a i d
ijelo
vi
fabu
le
4. N
ačin
i pr
ipov
ijeda
nja
proz
a, te
ma,
fabu
la,
doga
đaj,
kara
kter
izac
ija
lika
postu
pcim
a,
prip
ovje
dač
u pr
voj o
sobi
Uoč
iti p
rozn
e el
emen
te te
ksta
, pr
epoz
nati
kara
kter
izac
iju li
ka,
oprim
jerit
i kar
akte
rizac
ije li
ka,
odre
diti
vrstu
prip
ovje
dača
, ko
men
tirat
i pos
tupk
e lik
ova,
kr
itizi
rati
dobr
e i l
oše
stra
ne
likov
a
Uče
nik
treba
zna
ti ob
iljež
ja
proz
noga
dje
la p
ripov
jedn
oga
u pr
voj o
sobi
. Uoč
iti o
bilje
žja
kara
kter
izac
ije li
ka p
ostu
pcim
a.
Prou
čiti
međ
usob
ne o
dnos
e u
vlas
titoj
obi
telji
. Pre
pozn
avat
i ob
like
pona
šanj
a čl
anov
a sv
oje
obite
lji. O
svije
stiti
važn
ost
njeg
ovan
ja lj
ubav
i i p
ošto
vanj
a m
eđu
svoj
im b
raćo
m i
sest
ram
a.
Tem
e se
pov
ezuj
u s
Maj
čini
m d
anom
(10.
5.),
M
eđun
arod
nim
dan
om
obite
lji (1
5. 5
.) Zl
atko
Kri
lić, M
ene
nitk
o ne
vol
i in
terp
reta
cija
160.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e
13. V
elik
o po
četn
o sl
ovo
u na
zivi
ma
kont
inen
ata,
dr
žava
, zem
alja
, na
roda
i na
selje
nih
mje
sta
7.
Pisa
nje
velik
og
poče
tnog
slov
a
velik
o po
četn
o slo
vo u
na
zivi
ma
plan
eta,
ko
ntin
enat
a, o
cean
a,
drža
va, z
emal
ja, n
arod
a i
nase
ljeni
h m
jest
a
Pisa
ti di
ktat
pre
ma
prav
opisn
im p
ravi
lima,
uoč
iti
pogr
eške
u d
ikta
tu, i
spra
vlja
ti ne
točn
o, sl
uži s
e pr
avop
isom
i po
štiv
ati j
ezič
nu n
orm
u.
Uče
nici
treb
aju
znat
i prim
jenj
ivat
i pr
avila
o p
isanj
u ve
likog
poč
etno
g slo
va. U
inte
rakc
iji s
drug
im
učen
icim
a tre
baju
rješ
avat
i zad
atke
ob
jekt
ivno
g tip
a, o
smis
liti
krea
tivan
obl
ik u
čenj
a i i
straž
iti
prim
jere
koj
i pok
azuj
u ne
točn
u pr
imje
nu p
isan
ja v
elik
og p
očet
nog
slova
.
Vel
iko
poče
tno
slov
o Pr
ovje
rava
nje
64
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
161.
Je
zik
4.
Skl
onid
ba
imen
ica
Usu
stavl
jivan
je n
asta
vnih
sa
drža
ja je
zika
5. r
azre
da.
usus
tavi
ti na
stavn
e sa
drža
je –
sk
loni
dba
imen
ica,
prim
ijeni
ti st
ečen
a zn
anja
, uoč
iti im
enic
e ra
zlič
itih
pade
ža, i
men
ovat
i pa
deže
, skl
onid
ba
(dek
linac
ija),
pade
žna
pita
nja,
pr
idje
vi
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o sk
loni
dbi i
men
ica,
zna
ti na
vest
i pad
eže
i pad
ežna
pita
nja
u hr
vats
kom
e je
ziku
, pre
pozn
ati
imen
icu
u od
ređe
nom
pad
ežu
te
osm
islit
i reč
enic
e ob
ogać
ene
imen
icam
a u
razl
ičiti
m p
adež
ima.
Tr
ebaj
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a.
Sklo
nidb
a im
enic
a uv
ježb
avan
je
162.
Je
zik
2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
10. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či: p
rilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e, u
sklic
i
Usu
stav
ljiva
nje
nasta
vnih
sa
drža
ja je
zika
5. r
azre
da.
usus
tavi
ti na
stavn
e sa
drža
je –
sk
loni
dba
imen
ica,
prid
jevi
, gl
agol
i, za
mje
nice
, bro
jevi
, ne
prom
jenj
ive
vrst
e rij
eči
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o v
rsta
ma
riječ
i u
hrva
tskom
jezi
ku, n
aves
ti pa
deže
i pa
dežn
a pi
tanj
a, p
repo
znat
i vrs
te
riječ
i u te
kstu
. Tre
baju
rješ
avat
i za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i 5. r
az.
uvje
žbav
anje
163.
Je
zik
2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
10. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či: p
rilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e, u
sklic
i
Usu
stavl
jivan
je n
asta
vnih
sa
drža
ja je
zika
5. r
azre
da.
usus
tavi
ti na
stavn
e sa
drža
je –
sk
loni
dba
imen
ica,
prid
jevi
, gl
agol
i, za
mje
nice
, bro
jevi
, ne
prom
jenj
ive
vrst
e rij
eči
Uče
nici
treb
aju
pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
o v
rsta
ma
riječ
i u
hrva
tskom
jezi
ku, n
aves
ti pa
deže
i pa
dežn
a pi
tanj
a, p
repo
znat
i vrs
te
riječ
i u te
kstu
. Tre
baju
rješ
avat
i za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i 5. r
az.
uvje
žbav
anje
164.
Je
zik
2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
10. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či: p
rilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e, u
sklic
i
jezi
čni s
adrž
aji 5
. raz
reda
pr
ema
tem
ama
Nas
tavn
og
plan
a i p
rogr
ama
Rje
šava
nje
zada
taka
ob
jekt
ivno
g tip
a, v
redn
ovan
je
prov
jere
izra
čuno
m p
osto
tka
riješ
enos
ti i i
skaz
ivan
je
uspj
ešno
sti b
rojč
anom
oc
jeno
m.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te
nauč
iti rj
ešav
ati z
adat
ke
pove
ziva
nja,
dop
unja
vanj
a,
uspo
ređi
vanj
a i t
umač
enja
.
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a
prov
jera
vanj
e
65
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
165.
L
ektir
a
Inte
rpre
tirat
i knj
ižev
no
djel
o pr
ema
odre
dnic
ama
inte
rpre
taci
je, s
tvor
iti
afirm
ativ
ni o
dnos
pre
ma
pisa
nom
teks
tu; p
ogla
vlje
.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sa
drža
j pro
čita
nog
djel
a, u
očiti
ob
iljež
ja k
njiž
evno
g ro
da i
kom
entir
ati l
ikov
e u
djel
u.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
iz
razi
ti kr
eativ
nost
st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
inte
rpre
taci
ja
166.
L
ektir
a
In
terp
retir
ati k
njiž
evno
dj
elo
prem
a od
redn
icam
a in
terp
reta
cije
, stv
oriti
af
irmat
ivni
odn
os p
rem
a pi
sano
m te
kstu
; pog
lavl
je.
Uoč
iti o
bilje
žja
lekt
irnog
dje
la
prem
a ro
du k
ojem
prip
ada,
is
kaza
ti do
jam
(dož
ivlja
je) o
pr
očita
nom
teks
tu, r
azvi
jati
rječn
ik i
spos
obno
st iz
raža
vanj
a, p
otic
ati u
smen
o i
pisa
no iz
raža
vanj
e. P
repo
znat
i di
jelo
ve k
njig
e.
Uče
nici
treb
aju
prep
ričat
i sa
drža
j pro
čita
nog
djel
a, u
očiti
ob
iljež
ja k
njiž
evno
g ro
da i
kom
entir
ati l
ikov
e u
djel
u.
Uče
nici
mog
u rje
šava
ti za
datk
e ob
jekt
ivno
g tip
a ili
iz
razi
ti kr
eativ
nost
st
vara
lačk
im z
adat
cim
a.
inte
rpre
taci
ja
167.
Je
zik
2.
Pro
mje
njiv
e i
nepr
omje
njiv
e vr
ste
rije
či
10. N
epro
mje
njiv
e vr
ste
rije
či: p
rilo
zi,
prije
dloz
i, ve
znic
i, če
stic
e, u
sklic
i
jezi
čni s
adrž
aji 5
. raz
reda
pr
ema
tem
ama
Nas
tavn
og
plan
a i p
rogr
ama
Uoč
iti p
ogre
ške
u pr
ovje
ri zn
anja
– g
odišn
ja p
rovj
era
znan
ja, i
spra
viti
neto
čne
odgo
vore
, pon
oviti
nas
tavn
e sa
drža
je k
oji s
u se
pok
azal
i na
jteži
ma
u pr
ovje
ri.
Uče
nici
treb
aju
vred
nova
ti us
pjeh
pro
vjer
e zn
anja
te
prep
ozna
ti po
greš
ke, i
spra
viti
ih i
kom
entir
ati r
ezul
tate
. Sp
ozna
ti je
su li
rezu
ltati
prov
jere
u sk
ladu
s ul
ožen
im
osob
nim
trud
om i
učen
jem
sa
drža
ja te
treb
aju
graf
ički
pr
ikaz
ati u
spje
h pr
ovje
re
unut
ar ra
zred
a. P
roci
jeni
ti te
že
i lak
še z
adat
ke te
zak
ljuči
ti ko
ja je
svrh
a go
dišn
je p
rovj
ere
znan
ja.
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a an
aliz
a pi
sane
pro
vjer
e
168.
K
njiž
evno
st
1.
Knj
ižev
nost
2.
Obi
lježj
a pr
ipov
jedn
og
teks
ta
3. F
abul
a i d
ijelo
vi
fabu
le
4. N
ačin
i pr
ipov
ijeda
nja
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
sadr
žaji
knjiž
evno
sti 5
. ra
zred
a pr
ema
tem
ama
Nas
tavn
og p
lana
i pr
ogra
ma
Usu
stavi
ti na
stavn
e sa
drža
je
knjiž
evno
sti,
prim
ijeni
ti na
učen
e sa
drža
je u
in
terp
reta
ciji
lirsk
ih i
proz
nih
teks
tova
, nje
gova
ti sk
lono
st kn
jižev
noj r
iječi
, pot
icat
i us
men
o/pi
sano
izra
žava
nje,
ra
zlik
ovat
i knj
ižev
ne ro
dove
.
Uče
nici
treb
aju
usus
tavi
ti sa
drža
je k
njiž
evno
sti,
prep
ozna
ti kn
jižev
ne v
rste
i od
redi
ti nj
ihov
a ob
iljež
ja.
Treb
aju
pove
zati
obilj
ežja
kn
jižev
nih
rodo
va i
osm
islit
i za
datk
e za
pon
avlja
nje.
U
čeni
ci tr
ebaj
u zn
ati o
snov
ne
knjiž
evne
poj
mov
e i p
ravi
lno
ih ra
biti
na k
njiž
evno
m te
kstu
.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i kn
jižev
nost
i po
navl
janj
e
66
LIP
AN
J
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
169.
K
njiž
evno
st
2. O
bilje
žja
prip
ovje
dnog
te
ksta
3.
Fab
ula
i di
jelo
vi fa
bule
4.
Nač
ini
prip
ovije
danj
a
epik
a, p
roza
, baj
ka, t
ema,
fa
bula
, dije
lovi
fabu
le, l
ikov
i, os
obin
e gl
avno
g lik
a,
prip
ovje
dač
u tre
ćoj o
sobi
Izre
ći d
ojam
o p
roči
tano
m
teks
tu i
odre
diti
tem
u, u
očav
ati
prip
ovje
dne
tehn
ike
– pr
ipov
ijeda
nje,
dija
log,
opi
s, m
onol
og, d
ram
atiz
irati
teks
t.
Uče
nik
treba
zna
ti uo
čiti
sast
avni
ce b
ajke
. Im
enuj
e i
kara
kter
izira
liko
ve b
ajke
. O
blik
uje
usm
eno
izla
ganj
e ba
jke.
R
azvi
ja m
ašto
vito
st os
miš
ljava
jući
no
vu b
ajku
sukl
adno
obi
lježj
ima.
Za
klju
čuju
o p
ouci
baj
ke.
Prei
spitu
ju ž
ivot
ne v
rijed
nost
i koj
e su
pro
blem
atiz
irane
u b
ajci
(s
krom
nost
, sre
ća, b
ogat
stvo,
si
rom
aštv
o).
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uč
iti –
prim
jena
steč
enog
a zn
anja
i vj
eštin
a u
novi
m
situ
acija
ma
Ital
o C
alvi
no, K
ošul
ja
sret
nog
čovj
eka
inte
rpre
taci
ja
170.
K
njiž
evno
st
1.
Knj
ižev
nost
2.
Obi
lježj
a pr
ipov
jedn
og
teks
ta, 3
. Fab
ula
i dije
lovi
fabu
le
4. N
ačin
i pr
ipov
ijeda
nja
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
sadr
žaji
knjiž
evno
sti 5
. ra
zred
a pr
ema
tem
ama
Nas
tavn
og p
lana
i pr
ogra
ma
Usu
stavi
ti na
stavn
e sa
drža
je
knjiž
evno
sti,
prim
ijeni
ti na
učen
e sa
drža
je u
in
terp
reta
ciji
lirsk
ih i
proz
nih
teks
tova
, nje
gova
ti sk
lono
st kn
jižev
noj r
iječi
, pot
icat
i us
men
o/pi
sano
izra
žava
nje,
ra
zlik
ovat
i knj
ižev
ne ro
dove
.
Uče
nici
treb
aju
usus
tavi
ti sa
drža
je
knjiž
evno
sti,
prep
ozna
ti kn
jižev
ne
vrst
e i o
dred
iti n
jihov
a ob
iljež
ja.
Treb
aju
pove
zati
obilj
ežja
kn
jižev
nih
rodo
va i
osm
islit
i za
datk
e za
pon
avlja
nje.
Uče
nici
tre
baju
zna
ti os
novn
e kn
jižev
ne
pojm
ove
i pra
viln
o ih
up
otre
blja
vati
na
knjiž
evno
m
teks
tu.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i 5. r
az.
pona
vlja
nje
171.
K
njiž
evno
st
1.
Knj
ižev
nost
2.
Obi
lježj
a pr
ipov
jedn
og
teks
ta, 3
. Fab
ula
i dije
lovi
fabu
le
4. N
ačin
i pr
ipov
ijeda
nja
8. L
irsk
o pj
esni
štvo
sadr
žaji
knjiž
evno
sti 5
. ra
zred
a pr
ema
tem
ama
Nas
tavn
og p
lana
i pr
ogra
ma
Usu
stavi
ti na
stavn
e sa
drža
je
knjiž
evno
sti,
prim
ijeni
ti na
učen
e sa
drža
je u
in
terp
reta
ciji
lirsk
ih i
proz
nih
teks
tova
, nje
gova
ti sk
lono
st kn
jižev
noj r
iječi
, pot
icat
i us
men
o/pi
sano
izra
žava
nje,
ra
zlik
ovat
i knj
ižev
ne ro
dove
.
Uče
nici
treb
aju
usus
tavi
ti sa
drža
je
knjiž
evno
sti,
prep
ozna
ti kn
jižev
ne
vrst
e i o
dred
iti n
jihov
a ob
iljež
ja.
Treb
aju
pove
zati
obilj
ežja
kn
jižev
nih
rodo
va i
osm
islit
i za
datk
e za
pon
avlja
nje.
Uče
nici
tre
baju
zna
ti os
novn
e kn
jižev
ne
pojm
ove
i pra
viln
o ih
up
otre
blja
vati
na k
njiž
evno
m
teks
tu.
Nas
tavn
i sad
ržaj
i 5. r
az.
pona
vlja
nje
172.
K
njiž
evno
st
sadr
žaji
knjiž
evno
sti 5
. ra
zred
a pr
ema
tem
ama
Nas
tavn
og p
lana
i pr
ogra
ma
Rje
šava
nje
zada
taka
ob
jekt
ivno
g tip
a, v
rjedn
ovan
je
prov
jere
izra
čuno
m p
osto
tka
riješ
enos
ti i i
skaz
ivan
je
uspj
ešno
sti b
rojč
anom
oc
jeno
m.
Uče
nici
treb
aju
razu
mje
ti za
datk
e i
uspj
ešno
ih ri
ješit
i. Tr
ebaj
u pr
ocije
niti
teži
nu z
adat
aka
te
nauč
iti rj
ešav
ati z
adat
ke
pove
ziva
nja,
dop
unja
vanj
a,
uspo
ređi
vanj
a i t
umač
enja
.
God
išnj
a pr
ovje
ra z
nanj
a pr
ovje
rava
nje
67
BR
OJ
SAT
A
NA
STA
VN
O P
OD
RU
ČJE
N
AST
AV
NA
JE
DIN
ICA
TIP
SA
TA
NA
STA
VN
A
TE
MA
K
LJU
ČN
I PO
JMO
VI
CIL
JEV
I SA
TA
IS
HO
DI U
ČE
NJA
/ O
BR
AZO
VN
A
POST
IGN
UĆ
A
NA
POM
EN
E
173.
Je
zičn
o iz
raža
vanj
e 11
. Sl
ušan
je
knjiž
evni
h i
nekn
jižev
nih
teks
tova
knjiž
evni
i ne
knjiž
evni
te
ksto
vi
Čita
ti ne
knjiž
evni
teks
t, na
prav
iti b
ilješ
ke o
pro
čita
nom
te
kstu
, raz
likov
ati v
ažno
od
neva
žnog
, uoč
iti o
bilje
žja
nekn
jižev
noga
teks
ta, p
isat
i ne
knjiž
evni
teks
t.
Uče
nici
treb
aju
razv
ijati
spos
obno
sti č
itanj
a, ra
zlik
ovat
i kn
jižev
ni i
nekn
jižev
ni te
kst t
e ih
pr
epoz
nati.
Tre
baju
usp
ored
iti
osob
ine
knjiž
evno
g i n
eknj
ižev
nog
teks
ta te
ih k
omen
tirat
i, na
učiti
pr
aviti
bilj
eške
o p
roči
tano
m
teks
tu. U
čeni
ci tr
ebaj
u ra
zvija
ti te
hnik
e či
tanj
a.
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uč
iti –
prim
jena
steč
enog
a zn
anja
i vj
eštin
a u
novi
m
situ
acija
ma
Sluš
anje
knj
ižev
nih
i ne
knjiž
evni
h te
ksto
va
izra
žava
nje
17
4.
Jezi
k
na
stavn
i sad
ržaj
i jez
ika
i kn
jižev
nost
i 5. r
azre
da
Pono
viti
nasta
vne
sadr
žaje
je
zika
nef
orm
alni
m o
blik
om
učen
ja i
pona
vlja
nja
Uče
nici
treb
aju
uspj
ešno
rije
šiti
jezi
čne
prob
lem
e po
štuju
ći
zako
nito
sti h
rvat
ske
gram
atik
e i
prav
opisa
. Usp
ješn
o rje
šava
ju
jezi
čne
prob
lem
e i s
nala
ze se
u
nefo
rmal
nim
obl
icim
a uč
enja
i po
navl
janj
a
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uč
iti –
tehn
ike
i stra
tegi
je
učen
ja
Nas
tavn
i sad
ržaj
i jez
ika
nefo
rmal
ne ig
re
17
5.
Hrv
atsk
i jez
ik
U
pozn
ati u
čeni
ke s
razi
nom
po
stig
nuća
u n
a kr
aju
škol
ske
godi
ne, u
tvrd
iti ra
zlog
e m
oguć
eg n
eusp
jeha
uz
indi
vidu
alna
poj
ašnj
enja
, po
hval
iti u
čeni
ke k
oji s
u sv
oje
obve
ze iz
vrša
vali
točn
o i n
a vr
ijem
e, iz
vest
i jav
no o
pisn
u za
klju
čnu
ocje
nu i
obja
sniti
je
po p
odru
čjim
a pr
edm
eta
- is
takn
uti u
koj
em je
pod
ručj
u uč
enik
bio
dob
ar, a
gdj
e bi
se
mor
ao v
iše
potru
diti,
pot
icat
i uč
enik
e na
još b
olji
uspj
eh,
broj
čano
m z
aklju
čnom
oc
jeno
m v
rjedn
ovat
i po
stig
nuća
uče
nika
.
Uče
nici
treb
aju
obje
ktiv
no
proc
ijeni
ti us
pješ
nost
svog
a ra
da
tijek
om šk
olsk
e go
dine
i vr
edno
vati
trud
koji
su u
loži
li u
učen
je. K
omen
tirat
i svo
j usp
jeh
s dr
ugim
uče
nici
ma
i ras
prav
iti o
na
juči
nkov
itijim
met
odam
a ra
da.
Uče
nici
tako
đer m
ogu
pred
loži
ti bu
duće
nač
ine
rada
i os
mis
liti
nove
tehn
ike
i met
ode
učen
ja.
NO
K –
MT
– U
čiti
kako
uč
iti –
poz
itiva
n sta
v pr
ema
stjec
anju
zna
nja
i uč
enju
opć
enito
A
naliz
a po
stig
nuća
na
kraj
u pe
toga
raz
reda
(s
amov
redn
ovan
je),
zakl
juči
vanj
e oc
jena
us
usta
vljiv
anje
68
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Jednoznačnost i višeznačnost
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: frontalni rad, individualni rad
Operacionalizirani cilj(-evi): • navesti osnovno i preneseno značenje riječi, definirati i razlikovati jednoznačnost i višeznačnost.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će procijeniti osnovno i preneseno značenje riječi te ga povezati s jednoznačnošću i višeznačnošću.
b) odgojne Učenik će razvijati govorne navike, svijest o važnosti razumijevanja hrvatskog jezika.
c) funkcionalne Učenik će objasniti, generalizirati, opisati, izraziti te prakticirati naučeno.
d) komunikacijske Učenik će stvarati nove jezične izričaje te njegovati ljepotu i raznolikost hrvatskoga jezika.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (književnost) • Sat razrednog odjela • Geografija • opća kultura • Priroda.
Artikulacija sata:
Motivacija Motivacija (prva inačica) U osmosmjerci su dvije riječi koje imaju svoje značenje, poveži ih veznikom i. Tako ćeš otkriti naslov nastavne jedinice. Vodi se razgovor o značenju riječi.
A C Z J S R E T U R I S O J E D N O Z N A Č N O S T B D F R U O D D S S T A E P A D V L D F K T O G L Z V I Š E Z N A Č N O S T P
Motivacija (druga inačica) Učenicima se zadaje riječ srce koju trebaju uvrstiti u dvije različite rečenice. Riječ srce treba imati drugačije značenje. Gita je srce bakino. Srce je važan organ u ljudskom organizmu. Učenici navode svoje primjere ako ih se mogu dosjetiti.
69
Najava teme Učenicima se najavljuje tema: jednoznačnost i višeznačnost.
Uočavanje jezične pojave Kroz motivaciju uočavaju da jedna riječ može imati više značenja, ovisno u surječju u kojem se nalazi.
Frontalni rad Učitelj/učiteljica upućuje učenike na rečenice iz udžbenika i na to da obrate pozornost na riječ pokreće. Motor pokreće automobil. / Ljubav pokreće svijet. Učitelj/učiteljica poziva učenike da razmisle o značenju riječi te da usporede riječ pokreće u jednoj i drugoj rečenici. Može li se u točno odrediti značenje riječi u drugoj rečenici? U kojoj je rečenici riječ pokreće upotrijebljena u osnovnom značenju? Učitelj/učiteljica dovodi učenike do zaključka da je osnovno značenje riječi prvo ili doslovno značenje. Učenici uočavaju pojavu prenošenja značenja u različitim iskaznim okružjima. Riječ pokreće u prvoj rečenici ima osnovno značenje i znači da se nešto pomiče s mjesta, dok u drugoj rečenici ima preneseno značenje i odnosi se na to da ljubav nadahnjuje ili poboljšava svijet.
Rad u paru Učenici će u paru proučiti B dio u udžbeniku. Njihov zadatak je pročitati rečenice: Biram pravi put. / Slijedim put ljubavi. Nakon čitanja zadatka razmislit će o značenju riječi put. Nakon toga napisat će još dva primjera u kojima će upotrijebiti riječ put u osnovnom značenju i prenesenom značenju.
Korekcija i vrednovanje
Učenici čitaju svoje primjere i imenuju značenje kao osnovno ili preneseno. Sumiraju nove spoznaje na vlastitim primjerima. Na primjerima uočavaju važno obilježje riječi u jeziku – višeznačnost.
Individualni rad Samostalno rješavaju zadatke u radnoj bilježnici, a nakon određenog vremena učitelj/učiteljica ih korigira.
Sinteza Temu Ljubav pokreće svijet učenici će obraditi kroz rad u paru: a) par A tražit će i zapisivati dokaze na tvrdnju: Treba napustiti
zemlju u kojoj se ne poštuju ljudska prava. b) par B tražit će i zapisivati dokaze za suprotnu tvrdnju: Treba
ostati u zemlji u kojoj se ne poštuju ljudska prava.
Nakon toga napisat će argumente za i protiv te ih potkrijepiti dokazima. Učenici će pročitati svoje radove i objasniti ih.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Zadatci s nastavnog listića.
70
Zadavanje zadataka za zadaću Za domaću zadaću učenici će riješiti zadatke u radnoj bilježnici.
Plan ploče:
Jednoznačnost ili višeznačnost
Motor pokreće automobil. pomiče s mjesta ili nadahnjuje, poboljšava Ljubav pokreće svijet. Motor pokreće automobil. prvo, doslovno značenje Ljubav pokreće svijet. značenje različito od osnovnog
Prijedlog prilagodbe: Učenici rješavaju zadatke u skladu sa svojim sposobnostima. Nastavni listić služi za dodatno utvrđivanje nastavnog gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: • petostih.
POKREĆE
OSNOVNO ZNAČENJE
PRENESENO ZNAČENJE
Riječi mogu imati jedno osnovno i više prenesenih značenja. Stoga možemo govoriti o jednoznačnosti i višeznačnosti.
Prenesenim se značenjem može imenovati pojava za koju jezik ne posjeduje ime (npr. miš u računalstvu), slikovito predočiti proces (npr. izgubiti živce) ili naglasiti nečija osobina (Marija je
prava lisica.).
71
Nastavni listić 1
1. Odredi osnovno i preneseno značenje riječi. a) Svatko je kovač svoje sreće.
_______________________________________________________________ b) Kovač Luka bio je vrijedan.
_______________________________________________________________
2. Kada se višeznačnost može imenovati u jeziku? __________________________________________________________________
3. Objasni značenje parova riječi u rečenicama.
a) Taj posao je bio vrući krumpir. _______________________________________________________________
b) Jelo je bilo vruće. _______________________________________________________________
c) Stao mu je na žulj. _______________________________________________________________
d) Tijesne cipele izazvale su mu žulj na nozi. _______________________________________________________________
4. Od navedenih riječi pokušaj smisliti nekoliko rečenica. U jednoj rečenici neka značenje bude osnovno, a u drugoj preneseno. a) lisica
____________________________________________________________________________ b) srce
_______________________________________________________________ c) tvrd orah
____________________________________________________________________________ Nastavni listić 2 za prilagođeni program 1. Napiši kratki sastav s temom Ljubav pokreće svijet.
Slažeš li se s naslovom? Imaš li simpatiju? Kako se zove? Može li ljubav biti ono što nas pokreće? Kakve vrste ljubavi postoje? Može li biti ljubav između majke i djeteta? Između bake i unuka? Kako se ti osjećaš kada si zaljubljen/zaljubljena? ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: Pokušaj osmisliti petostih: Opis teme jednom riječju (najčešće imenica). Opis teme dvjema riječima (najčešće pridjevi). Tri riječi koje opisuju nastavnu jedinicu (imenica). Četiri riječi koje izražavaju osjećaje vezane za nastavnu jedinicu. Jedna rečenica koja sažima znanja o naučenome na satu. _______________ _______________ ________________ _______________ ________________ _______________ ________________ ______________ _______________ ________________ ______________ ____________ _____________________________________________________________
72
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Hrvatski jezik i dvojezičnost
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: frontalni (čelni), rad u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi): • razlikovati odlike službenog, manjinskog, materinskog i zavičajnog jezika • identificirati pojmove jednojezično i dvojezično • razlikovati primjenu zavičajnoga govora i službenog jezika • proširiti važnost hrvatskoga standardnog jezika. •
Suodnosi: • Hrvatski jezik (pravopis, jezično izražavanje) • Geografija • Povijest • Glazbena kultura • Sat razredne zajednice.
Zadaće sata a) obrazovne Učenik će razlikovati materinski od drugih jezika.
b) odgojne Učenik će razvijati svijest o njegovanju i ljepoti materinskog jezika. c) funkcionalne Učenik će kategorizirati kulturu slušanja, govorenja, pisanja.
d) komunikacijske Učenik će objasniti značenje i uporabu riječi u različitim kontekstima.
Artikulacija sata: Motivacija Učenicima se na platnu prikazuje sličica iz udžbenika ispod koje piše gvauou-gvauou. Postavlja se pitanje što su to titlovi i zašto su nam oni potrebni? Kako bi svima bilo jasno, učitelj/učiteljica će pročitati uvodni tekst iz udžbenika o dječaku Džuri. Nakon čega će prozivkom učenici podijeliti što im je bilo humoristično i zašto. Navest ćemo učenike da odgovore na sljedeća pitanja
• Kojim jezikom govori Džura? • Kojim jezikom govore djeca u čije je razred Džura došao? • Što znači gvauou-gvauou? • Kako se Džura osjeća u novom razredu?
Najava teme Kroz vođeni razgovor zajedničkim se zaključcima otkriva naslov nastavne jedinice i zapisuje se na ploču.
Uočavanje jezične pojave Učenici su uočili da osim materinskog jezika koji nam je prvi jezik postoje i neki drugi jezici.
Rad u skupinama Nakon podjele na četiri skupine zadaju se zadatci do čijih će rješenja učenici doći upotrebljavajući se udžbenik i radnu bilježnicu iz hrvatskog jezika. Svaka će skupina dobiti jedan jezik koji će, nakon što ga pojasne razredu, morati i oprimjeriti s nekoliko rečenica.
73
1. Prva će skupina obraditi pojam materinskog ili prvog jezika. 2. Druga će skupina obraditi pojam službenog jezika. 3. Treća će skupina obraditi pojam manjinskoga jezika. 4. Četvrta će skupina obraditi pojam zavičajnoga jezika.
Korekcija i vrednovanje Mjerila vrednovanja izvršit će se tako da će skupine jedna drugu ocjenjivati.
Sinteza Učenici će pripremiti razrednu raspravu koristeći se sljedećim pitanjima: 1. S kojim se poteškoćama najčešće susreću ljudi koji presele u
drugi kraj ili u drugu zemlju? 2. Koji su uzroci neprihvaćanja tzv. pridošlica u tvojoj sredini? 3. Otkrij najbolje načine rješavanja tih poteškoća. 4. Kako tzv. pridošlice mogu utjecati na jezik i navike ljudi kraja u
koji su došli?. Raspravom će upravljati učitelj/učiteljica.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti (nastavni listić)
Rješavanje nastavnog listića.
Objava rezultata Čelno.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici.
Plan ploče: Hrvatski jezik i dvojezičnost
Nastavni materijal: • e-priručnik • udžbenik i radna bilježnica • nastavni listić 1 • nastavni listić 2 • tablica za vrednovanje.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju i savladavaju nastavno gradivo u skladu sa svojim mogućnostima, nastavni listić bit će povratna
informacija o usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: Olujom ideja učenici će vrednovati današnji sat.
HRVATSKI
JEZIK
MATERINSKI ILI PRVI JEZIK
jezik koji dijete uči od rođenja
SLUŽBENI služi svim građanima u svim
službenim prilikama – službeni jezik u Republici Hrvatskoj je hrvatski jezik
ZAVIČAJNI jezik nečijega rodnog kraja - može obuhvaćati govore
nekoliko sela i gradova
MANJINSKI jezik nacionalne skupine
koja živi na području druge države, s drugim službenim
jezikom
74
Nastavni listić 1
1. Nabroji hrvatske manjine koje znaš. ___________________________________________________________________
2. Što znači dvojezičnost? Objasni.
____________________________________________________________________
3. Objasni narodnu izreku Koliko jezika znaš, toliko vrijediš.
___________________________________________________________________
4. Na temelju znanja stranih jezika i nesvjesnog učenja gledanjem televizije pokušaj nabrojati što više pozdrava. Kreni od engleskog jezika koji učiš u školi. ___________________________________________________________________
5. Prisjeti se poznaješ li nekoga tko je bio u istoj situaciji kao Džura s kojim si se susreo na satu i opiši njegovu/njezinu situaciju. ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________
75
Nastavni listić 2 (za prilagođeni program)
1. Spoji jezik s obilježjem
a) službeni jezik _____ jezik koji dijete uči od rođenja
b) manjinski jezik _____ jezik koji može obuhvaćati govore nekoliko sel
c) materinski jezik _____ jezik koji služi svim građanima u službenim prilikama
d) zavičajni jezik _____ jezik nacionalne manjine
2. Zašto se materinski jezik tako zove? Napiši svoje mišljenje.
_____________________________________________________________________
3. Kako se još zovu hrvatske narodne zajednice izvan domovine? ____________________________________________________________________
76
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Hrvatski jezik – prošlost i sadašnjost
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: frontalni (čelni), rad u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi): • ponoviti odlike službenog, manjinskog, materinskog i zavičajnog jezika • razlikovati primjenu zavičajnog govora i službenog jezika • razlikovati tri narječja hrvatskog jezika i spoznati njihovu ulogu • utvrditi važnost hrvatskog standardnog jezika.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (pravopis) • Geografija • Priroda • Tehnička kultura • Sat razredne zajednice.
Zadaće sata a) obrazovne Učenik će razlikovati zavičajni od književnog jezika, poštovati hrvatski standardni
jezik, tzv. jezičnu normu.
b) odgojne Učenik će koristiti raznolikost i bogatstvo hrvatskog jezika.
c) funkcionalne Učenik će razvijati čitateljske navike, ljubav prema djelima starih hrvatskih pisaca koji su pisali na narječjima.
d) komunikacijske Učenik će pravilno upotrebljavati narječja u govoru i pismu.
Artikulacija sata: Motivacija Učitelj/učiteljica će pozvati učenike da otvore udžbenik i da pokušaju povezati određene gradove s pojmovima, upitat će ih znaju li kako se u tim gradovima govori, što još znaju o njima. Kada razgovor završi, saznat će znaju li učenici što je to kukumar ili vugerka? Jesu li ikada čuli da netko nešto tako naziva? Gdje su čuli? Nakon kraćeg razgovora, prelazimo na dijalog kupca i prodavača u udžbeniku. Učenike pitamo znaju li sada značenje kukumara ili vugerke? Kada zajednički dođemo do odgovora odakle je prodavač, a odakle dolazi kupac, otkrivamo da unutar Hrvatske govorimo različito. Učenike pitamo što zaključuju na temelju toga.
Najava teme Nakon što su učenici otkrili da kupac i prodavač govore narječjima hrvatskoga jezika, zapisuju naslov u svoje bilježnice, a ujedno se učenicima objašnjava i cilj današnjega sata.
Uočavanje jezične pojave Učenici uočavaju da postoje tri narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsko, ali i tri govora: ikavski, ekavski i (i)jekavski.
Rad u skupinama Dijelimo učenike u četiri skupine. Trebaju odgovoriti na zadana pitanje, koristeći se pri tome udžbenikom, radnom bilježnicom, također, učitelj/učiteljica je uvijek prisutna ako zatrebaju pomoć.
77
Obradba 1. skupina (čakavsko narječje) • Proučite učenički rad Kradljivac sriće iz udžbenika i
usporedite ga s preostala dva rada. • Uočite neka razlikovna obilježja narječja hrvatskoga jezika. • Pokušajte se prisjetiti još nekih riječi sličnih kukumaru. • Osmislite umnu mapu koju ćete izložiti razredu.
2. skupina (kajkavsko narječje)
• Proučite učenički rad Moj deda iz udžbenika i usporedite ga s preostala dva rada.
• Koristimo li se narječjima u javnoj uporabi u RH? Zašto? • Što mislite zašto narječja i govori obogaćuju hrvatsku baštinu
i hrvatski jezik? • Osmislite umnu mapu koju ćete izložiti razredu.
3. skupina (štokavsko narječje)
• Proučite učenički rad Gdje stanuje svjetlost iz udžbenika i usporedite ga s preostala dva rada.
• Možemo li povezati jekavski govor s učeničkim radom? Zašto?
• Mijenja li se jezik tijekom vremena? Zašto? • Osmislite umnu mapu koju ćete izložiti razredu.
4. Skupina
• Kakav je to hrvatski standardni jezik? Objasnite. • Zašto jezici izumiru? Navedite primjer. • Kako možemo zaštititi i čuvati svoj hrvatski jezik i službeno
pismo – latinicu? • Osmislite umnu mapu koju ćete izložiti razredu.
Korekcija i vrednovanje Mjerila vrednovanja rada prema tablici u privitku.
Sinteza Učenici će imati mogućnost ponoviti naučeno kroz skupni rad. Učitelj/učiteljica će baciti lopticu jednom od učenika i postaviti mu pitanje. Nakon odgovora učenik baca drugom učeniku lopticu, a učitelj postavlja sljedeće pitanje. Učenici koji ne znaju odgovoriti na postavljeno pitanje, za sljedeći put moraju u pisanom obliku na njega odgovoriti u svoje bilježnice. Pitanja su sljedeća:
• Što su to narječja? • Koja narječja smo danas naučili? • Koja tri govora postoje u hrvatskome jeziku? • Kojem narječju pripadaju riječi: dite, bija, činija? • Na kojim su sve narječjima pisana književna djela? • Što znači hrvatski standardni jezik? • Što podrazumijeva jezična norma? • Kako se zove naše službeno pismo?.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti (nastavni listić)
Rješavanje nastavnog listića.
Objava rezultata Čelno.
Zadavanje zadataka za zadaću Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici.
78
Plan ploče
Hrvatski jezik – prošlost i sadašnjost
• Službeni jezik u Republici Hrvatskoj hrvatski je jezik, a službeno pismo latinica. • Narječja su prostorno određeni jezici kojima govore pojedine skupine ljudi.
Nastavni materijal: • e-priručnik • udžbenik i radna bilježnica • nastavni listić 1 • nastavni listić 2 • tablica za vrednovanje.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju i savladavaju nastavno gradivo u skladu sa svojim mogućnostima, nastavni listić bit će
povratna informacija o usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: • metoda 3-2-1.
79
Nastavni listić 1
1. Smislite dijalog na tržnici po uzoru na primjerak iz udžbenika u kojemu ćete kroz nekoliko rečenica prikazati spoj različitih narječja.
_________________________________________________________________________
2. Potraži u čitanci koji su hrvatski pisci pisali:
a) čakavskim narječjem _________________________________________________ b) kajkavskim narječjem ________________________________________________ c) štokavskim narječjem ________________________________________________.
3. Poveži narječnicu s književnim izrazom.
hiža lud srića rajčica
pomidor dijete dite djed
betežen kuća deda bolestan
ponorel sreća
Nastavni listić 2 (za prilagođeni program)
1. Koja tri narječja poznaješ?
_________________________________________________________________________
2. Spoji riječ s narječjem kojem pripada.
srića štokavsko veli čakavsko kiša kajkavsko
3. Što bi ti učinio/učinila kako bi sačuvao/sačuvala naš hrvatski jezik?
__________________________________________________________________________ Tablica vrednovanja i samovrednovanja Metoda 3-2-1 3 Napiši ono što ti se svidjelo tijekom obrade ove nastavne jedinice. 2 Napiši što si naučio/naučila o prijedlozima. 1 Napiši pitanja i prijedloge koje imaš kako bismo sljedeći put bili još uspješniji.
80
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Promjenjive i nepromjenjive riječi
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba Nastavni oblici: individualni rad, rad u paru, rad u skupinama, frontalni rad
Operacionalizirani cilj(-evi): • ocijeniti važnost razlikovanja promjenjivih i nepromjenjivih vrsta riječi • razlikovati osnovu od nastavka.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će definirati promjenjive i nepromjenjive vrste riječi kao i razlikovati osnovu od nastavka.
b) odgojne Učenik će razvijat svijest o čuvanju prirode, jačanju samopouzdanja i samostalnosti.
c) funkcionalne Učenik će razlikovati, usporediti, nabrojati, povezati, primjenjivati naučeno.
d) komunikacijske Učenik će razlučiti osnovu od nastavka.
Suodnosi: • medijska kultura • Sat razrednog odjela • Geografija • opća kultura • Priroda.
Artikulacija sata:
Motivacija Motivacija (prva inačica) Učenicima se putem projektora reproducira ilustracija iz udžbenika i postavljaju se pitanja:
• Što djeca prikupljaju u prirodi? • Koje boje prevladavaju? Na što one upućuju? • Što je jestivo u prirodi?.
Motivacija (druga inačica) • Što su zagonetke? • Znaš li ispričati neku zagonetku?
Poslušaj zagonetku iz udžbenika (učitelj/učiteljica čita zagonetku, a učenici pokušavaju odgonetnuti o čemu se radi). Nakon davanja točnog odgovora učenik/učenica nagrađena je pljeskom. Motivacija (treća inačica) Učenike pitamo vole li jesti pire od kestena i mogu li se sjetiti kakav je otprilike recept za tu poslasticu. Nakon razgovora, zajednički raspravljamo o receptu u udžbeniku, sastojcima koji su navedeni, kao i načinu pripreme.
81
Najava teme Proučavajući motivacijski tekst iz udžbenika, dolazi se do naslova nastavne jedinice koja se zapisuje na ploču.
Uočavanje jezične pojave Heurističkim razgovorom učenici dolaze do spoznaje da neke riječi možemo, a neke ne možemo mijenjati.
Rad u parovima Učenici će kroz rad u paru pokušati doći do zaključka kakve mogu biti riječi. Do toga će doći zajednički odgovarajući na pitanja iz udžbenika:
• Što se imenuje riječju kesten? • Kako se zovu riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave? • Koje su ti vrste riječi još poznate? • Što znači riječ zeleni? • Kako se zovu riječi koje znače osobine, građu i pripadnost? • Kojoj vrsti riječi pripada riječ raste? • Kada je glas ili skup glasova riječ?.
Objava rezultata istraživanja Učenici će pročitati svoja pitanja i odgovore i usmeno iznijeti zaključke do kojih su došli, a učitelj/učiteljica će ih vrednovati. Najvažnije će zapisati na ploču.
Istraživački rad u skupinama
Učenici će nastavnu jedinicu obraditi u skupinama. Bit će podijeljeni u tri veće skupine. Učitelj/učiteljica će prvo svakoj skupini podijeliti zadatke i objasniti, dati primjer, a nakon toga učenici će napraviti zadano, analizirati razliku i prikazati razredu. Prva će skupina napraviti plakat o promjenjivim i nepromjenjivim riječima na tvrdome papiru koji će dobiti na satu. Druga će skupina promjenjive i nepromjenjive vrste riječi predstaviti u obliku stripa, također na tvrdome papiru koji su dobili na satu, a treća će skupina napraviti reklamnu poruku o riječima hrvatskoga jezika u obliku umne mape.
Korekcija i vrednovanje
Vrednovanje će biti prikazivanjem zadataka na ploči. Učenici će s pomoću magneta i ploče prikazati svoje uratke, nakon čega će učitelj/učiteljica postavljati pitanja kako bi se provjerila stvarna primjena gradiva na učeničko znanje.
• Na koji se način promjenjivim riječima promijenio oblik? • Koji dio riječi zadržava njezino značenje, a koji se mijenja? • Mogu li neke riječi promijeniti svoj oblik, a zadržati
značenje? • Koje su vrste riječi što ih poznaješ promijenile oblik, ali ne i
značenje?
Sinteza Osmisliti plan školske kestenijade upotrebljavajući promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Učenici su podijeljeni u pet skupina, dijelimo ih prema imeniku, svakih pet učenika čini jednu skupinu. Namjena – razmislite komu upućujete svoj rad: uredništvu školskog lista, razredu, roditeljima, turistima… Oblik – kako? (letak, turistički oglas, reklama, ponuda, reportaža, dnevnik, pismo, izložba…) Ostale upute nalaze se u udžbeniku na 23. stranici. Ovaj oblik rada može biti i prijedlog za terensku nastavu.
82
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Zadatci s nastavnog listića.
Zadavanje zadataka za zadaću Za domaću zadaću učenici će riješiti zadatke u radnoj bilježnici.
Plan ploče:
Promjenjive i nepromjenjive riječi
IMENICE PRIDJEVI GLAGOLI
boj-a – boj-e zaštićen – zaštićen-i rast-e – rast-u
osnova nastavak
Prijedlog prilagodbe: Učenici rješavaju zadatke u skladu sa svojim sposobnostima. Nastavni listić služi za dodatno utvrđivanje nastavnog gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja:
Učenici će dobiti papire u boji i na njih će izraziti svoje dojmove u obliku kratkog sastavka.
Temeljno je obilježje riječi njezino značenje.
83
Nastavni listić 1
1. Tvoj je zadatak smisliti vlastitu zagonetku, a u tome će ti pomoći zagonetka iz udžbenika. ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________
2. Na temelju kratke priče o vjeverici koju ćeš pronaći i pročitati u radnoj bilježnici napravi rebus čije će rješenje biti VJEVERICA. Sretno!
Nastavni listić 2 za prilagođeni program
1. Zaokruži točno ili netočno za navedene tvrdnje. a) Promjenjive vrste riječi mijenjaju oblik. T N b) Nepromjenjive riječi ne mijenjaju oblik T N
2. Pročitaj tekst o vjeverici iz radne bilježnice i odgovori na sljedeća pitanja. a) Gdje je živjela vjeverica? b) Koga je vjeverica ugledala ispod krošnje obiteljskog doma? c) Kako joj je prolazio život u krošnji kestena?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
84
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Prilozi
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: individualni rad, rad u paru, rad u skupinama, frontalni rad
Operacionalizirani cilj(-evi): • prepoznati i imenovati priloge • razlikovati priloge mjesta, vremena, načina i količine • razlikovati pridjeve i priloge.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će definirati priloge i prepoznavati ih u rečenici.
b) odgojne Učenik će razvijati spoznaje o važnosti izražajnih mogućnosti hrvatskog jezika.
c) funkcionalne Učenik će razlikovati, usporediti, nabrojati, povezati, primjenjivati naučeno.
d) komunikacijske Učenik će razlikovati prilog od pridjeva u svakodnevnoj komunikacijskoj upotrebi.
Suodnosi: • medijska kultura • Sat razrednog odjela • Geografija • opća kultura • Priroda.
Artikulacija sata:
Motivacija Motivacija (prva inačica) Učenici će u paru na temelju ponuđenog voznog reda u udžbeniku napisati 3 pitanja i 3 odgovora. Pitanja se trebaju odnositi na najskuplju, najbržu i najsporiju mogućnost putovanja od Zagreba do Splita. Motivacija (druga inačica) Učenici trebaju zamisliti razgovor koji se odvija na kolodvoru između prodavača karata i kupca. Kroz rad u paru učenici će napisati kratki dijalog koji će donositi informacije o najskupljoj, najbržoj i najsporijoj mogućnosti putovanja od Zagreba do Splita. Strip iz udžbenika može im pomoći.
Najava teme Proučavajući polazni strip iz udžbenika, najavljuju se prilozi kao nepromjenjiva vrsta riječi koja nam pomaže u izricanju okolnosti vršenja glagolske radnje.
Uočavanje jezične pojave Nakon čitanja motivacijskih dijaloga, heurističkim razgovorom učenike se navodi na uočavanje važnosti pravilnog postavljanja pitanja gdje?, kamo?, kuda?, koliko?. Učenici će zapisati naslov u bilježnicu te pogledati tablicu u udžbeniku. Nakon čitanja zapisuju istu takvu u bilježnicu.
85
Rad u parovima Učenici će kroz rad u paru pokušati doći do zaključka kakva su vrsta riječi prilozi i što se njima izriče. Svaki par odabrat će jednu mogućnost kazivanja mjesta radnje (npr. ovdje, onamo, tamo, ovamo) i pokušati je uvrstiti u tri različite rečenice u jednini i tri rečenice u množini. Zaključak će biti odgovor na pitanje: mijenja li se oblik riječi koju su odabrali u rečenicama ili je uvijek u isti? Nakon što su učenici uočili da su prilozi nepromjenjiva vrsta riječi dobivaju novi izazov: dokazati koje sve okolnosti radnje izričemo prilozima. To će dokazati tako što će još jednom pogledati polaznu tablicu iz udžbenika i dopisati po jedan primjer uz svaki ponuđeni odgovor kako bi bolje razumjeli značenje pojedinih okolnosti: mjesta događaja, smjera kretanja, cilja kretanja, vremena, načina, količine.
Objava rezultata istraživanja Učenici će pročitati svoja pitanja i odgovore i usmeno iznijeti zaključke do kojih su došli, a učitelj/učiteljica će ih vrednovati.
Istraživački rad u skupinama
Učenici će biti podijeljeni u tri skupine (svaki red u učionici može biti jedna skupina). Skupina A smislit će što više vremenskih priloga koji odgovaraju na zadana pitanja: kada?, otkada?, dokada?. Skupina B smislit će što više mjesnih priloga koji odgovaraju na pitanja: gdje?, kuda?, kamo?. Skupina C odgovara na pitanje: koliko? i pokušava se sjetiti što više količinskih priloga. Nakon zadanog vremena predstavnik svake skupine čita odgovore.
Korekcija i vrednovanje
Pobjednik je skupina koja napiše najviše priloga. Heurističkim razgovorom učenici dolaze do spoznaja da se prilozi najčešće prilažu glagolima jer uz njih postavljamo pitanja za okolnosti vršenja te radnje. Upućuje ih se na to da su prilozi isto tako i upitne riječi kojima se otkrivaju iste te okolnosti. Nazivaju se upitni prilozi.
Individualni rad Učenici će proučiti primjere iz udžbenika te otkriti razliku između istih oblika riječi na lijevoj i desnoj stranici. Heurističkim razgovorom doći će do zaključka da je razlika između priloga i pridjeva vrlo jasna ako se postavi pravo pitanje: kako? za prilog ili kakvo? za pridjev.
Sinteza Igra lopticom. Učenik koji ima loptu u rukama kaže jedan prilog (npr. u učionici) i dobaci lopticu drugom učeniku koji mora postaviti pitanje za taj zadani prilog (npr. gdje?).
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Zadatci s nastavnog listića.
Zadavanje zadataka za zadaću Za domaću zadaću učenici će riješiti zadatke u radnoj bilježnici.
86
Plan ploče:
Prilozi
PITANJE ODGOVOR KAO JEDNA RIJEČ
ODGOVOR KAO SKUP RIJEČI
OKOLNOST RADNJE
Gdje se nalazimo? Kuda prolazi vlak? Kamo putuje? Kuda polazi? Kako vozi? Koliko stoji karta?
ovdje onuda onamo ubrzo polako previše
na kolodvoru uz rijeku u Osijek za pola sata kao automobil 50 kuna
mjesto događanja smjer kretanja cilj kretanja vrijeme način količina
Nepromjenjive vrste riječi koje kazuju okolnosti radnje: mjesto, vrijeme, način i količinu, nazivaju se prilozi. Prilozi su i upitne riječi kojima se otkrivaju te okolnosti. Tada se nazivaju upitni prilozi.
nepromjenjive prilažu se iskazuju izriču mjesto, vrste riječi glagolima okolnosti radnje vrijeme, način, količinu… Razlikuj prilog od pridjeva. U vlaku je ugodno? Imali smo ugodno društvo. Lokomotiva stiže najbrže. Bilo je najbrže zaustavljanje.
Kako? Kakvo? NAČINSKI PRILOG PRIDJEV
Prijedlog prilagodbe: Učenici rješavaju zadatke u skladu sa svojim sposobnostima. Nastavni listić služi za dodatno utvrđivanje nastavnog gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: Rad u paru: Učenici će kroz igru asocijacija procijeniti koliko su dobro naučili nove spoznaje iz ove nastavne jedinice.
PRILOZI
87
Nastavni listić 1
1. Pročitaj rečenice i zaokruži T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. a) Prilozi su promjenjive riječi koje kazuju okolnosti radnje. T N b) Prilozi se najčešće prilažu glagolima, tj. radnji. T N c) Upitni prilozi su upitne riječi kojima se otkrivaju okolnosti radnje. T N
2. Odgovorom na zadana pitanja dobit ćeš 4 priloga. Kada? _______________
Koliko? Majka je kuhala ručak. Gdje? ______________ _________
Kako? ______________
3. Razvrstaj priloge na mjesne, vremenske, načinske i količinske. ovdje, na kolodvoru, za pola sata, brzo, sada, radosno, ubrzo, mnogo, tu, spretno, kamo, daleko, triput, uz rijeku, prekosutra Mjesni: ____________________________________________________________________
Vremenski: ____________________________________________________________________ Načinski: _____________________________________________________________________ Količinski: _____________________________________________________________________
88
Nastavni listić 2 za prilagođeni program
1. Pogledaj u udžbenik, pročitaj strip iz udžbenika, a zatim odgovori na pitanja. a) Gdje se nalazi dječak iz stripa?
__________________________________________________________________
b) Kada stiže njegov vlak? __________________________________________________________________
c) Koliko će dječak platiti kartu za vlak? __________________________________________________________________
2. Nabroji dvije vrste priloga koje si naučio. _____________________________________________________________________
3. Zaokruži uljeza. Prilozi mogu biti: a) vremenski b) mjesni c) posvoji d) načinski.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja Igra asocijacija Igra asocijacija odnosi se na sažimanje novih spoznaja na temelju ključnih pojmova. Učenik može navoditi i primjere i definicije ne bi li doveo ostale učenike do rješenja pojedinog stupca i do konačnog rješenja. Igra se sastoji od tri stupca i tri retka. Svaki stupac ima svoje rješenje, a rješenja svih stupaca dovode do konačnog rješenja. Učenici igru asocijacija smišljaju u paru, a kasnije je crtaju na ploči. Učenici otkrivaju rješenja jedno po jedno, a imaju pravo pogađati konačno rješenje u željenom trenutku. A B C 1 2 3 RJEŠENJE STUPCA KONAČNO RJEŠENJE
89
Ime i prezime učitelja/nastavnika: Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Prijedlozi
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: frontalni (čelni), individualni, rad u paru, rad u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi): • ponoviti gradivo o vrstama riječi • izvoditi pravila na temelju primjera • objasniti primjenu pravila • razlikovati upotrebu priloga i prijedloga • razlikovati primjenu promjenjivih i nepromjenjivih vrsta riječi.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (pravopis) • Geografija • Priroda • Sat razredne zajednice.
Zadaće sata a) obrazovne Učenik će naučiti definirati novu vrstu nepromjenjivih riječi, prisjetiti se što su
nepromjenjive vrste riječi i ponoviti do sada naučene. b) odgojne Učenik će proširiti potrebu za njegovanjem vlastitog jezičnog izraza. c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost povezivanja, zaključivanja i primjene tek stečenog
znanja. d) komunikacijske Učenik će zagovarati vještinu preciznog korištenja prijedloga s/sa, k/ka u jezičnom
izražavanju.
Artikulacija sata: Motivacija Motivacija (prva inačica) Učenici čitaju tekst iz udžbenika i odgovaraju usmeno na pitanja koja se nalaze ispod teksta te na dodatna pitanja koja im postavljamo:
1. Gdje se održavaju svečanosti u njihovim obiteljima? 2. Priprema li se i kod njih bakalar na Badnjak? 3. Što se jede na hodočašćima i sajmovima? 4. Kada se poslužuje šunka s kuhanim jajima i mladim lukom? 5. Koja su to mnogima omiljena jela diljem Lijepe Naše?.
Motivacija (druga inačica) Turistička agencija Dobro došli u Hrvatsku nudi bogat izbor izleta s obilascima vrijednih turističkih sadržaja, kulturnim i sportskim doživljajima te užitcima u prirodi i raznovrsnoj kulinarskoj ponudi. Podijelite se na ove skupine: A – ljubitelji prirode, B – povjesničari, C – ljubitelji ekstremnih sportova i D – ljubitelji dobre kuhinje. Svaka skupina treba osmisliti promidžbeni plakat turističke agencije Dobro došli u Hrvatsku.
Najava teme Nakon što su učenici odgovorili na postavljena pitanja i razmijenili iskustva ili osmislili promidžbeni plakat turističke agencije, zapisuje se naslov nastavne jedinice iz udžbenika na ploču.
91
Uočavanje jezične pojave Učenici uočavaju da se rečenicama u kojima su nabrajali koje se jelo jede povodom kojega blagdana pojavljuje nova vrsta riječi, slična već naučenim prilozima.
Rad u parovima Svaki par u klupi najprije treba obratiti pozornost na obilježja istaknutih riječi: rečenice prije jela, rečenice poslije jela, prigode povezane s hranom, svečanosti na imanjima, riba na gradele, sir s vrhnjem… Nakon kratkog komentara pod vodstvom učitelja/učiteljice pristupa se detaljnoj obradi.
Obradba Obradba (rad u parovima) Učitelj/učiteljica na ploču zapisuje primjere koje učenici izaberu iz motivacijskog teksta nakon čega će sve prijedloge, zaokružiti kredom u boji. Jednostavne prijedloge žutom bojom, a složene crvenom bojom. Učenicima još neće otkriti zašto upotrebljava dvije različite boje, već će ih navesti da sami zaključe i definiraju. Nakon toga odgovaraju na pitanja:
1. Kakve su odabrane riječi? 2. Promijeni ih ako možeš. 3. Jesu li samostalne? 4. Kojim riječima otvaraju mjesto? 5. Čemu služe?.
Potaknuti pitanjima i vlastitim primjerima učenici samostalno, na temelju prijašnjeg znanja, dolaze do zaključka da je riječ o još jednoj nepromjenjivoj vrsti riječi koja uspostavlja odnose među bićima, stvarima i pojavama. Nazivaju se prijedlozi, ne mogu mijenjati svoj oblik, ali mijenjaju oblik drugih riječi ispred kojih stoje. Učitelj/učiteljica piše na ploču ili prikazuje putem slikokaza primjere u kojima prilog i prijedlog mogu imati jednak oblik: Prije se ništa nije znalo. / Stigao je prije Marka. Učenici zaključuju da se prilozi prilažu glagolima, a prijedlozi izriču odnose među pojmovima. Učenici dobivaju zadatak da naprave tablicu u svojim bilježnicama i da u nju upišu sve prijedloge koje su usvojili te sve priloge koji mogu imati jednak oblik. Upućuje ih se i na primjere koje mogu vidjeti u udžbeniku. Učitelj/učiteljica pažnju će učenika usmjeriti na dva oblika prijedloga: k/ka, s/sa. Istovremeno će objasniti učenicima kada se koji oblik upotrebljava. Učenici će nakon toga sami navesti svoje primjere. Slijedi završni dio obradbe nastavne jedinice u kojem se vraćamo na prijedloge koji su zaokruženi dvjema bojama na ploči. Učitelj/učiteljica izdvaja prijedloge napisane žutom bojom i objašnjava kako osim jednostavnih prijedloga koji su zaokruženi žutom bojom, postoje i složeni prijedlozi. Složeni se sastoje od dvije riječi koje su srasle u jednu i njih smo zaokružili crvenom bojom. To mogu biti dva prijedloga (iz-nad, iz-među), prijedlog i imenica (u-mjesto, u-oči), prijedlog i prilog (po-više). Kad završe, učenike se upućuje da samostalno pročitaju pravopisni dio u udžbeniku.
Korekcija i vrednovanje Mjerila vrednovanja rada prema tablici u privitku.
Sinteza Učenici će imati mogućnost ponoviti naučeno kroz rad u skupinama. Kako bi se što lakše podijelili u skupine, učenici će brojati od jedan do četiri. Kada dođu do broja četiri, sljedeći učenik počinje brojati ponovno od broja jedan. Tako da će svi učenici koji su bili broj jedan
92
činiti prvu skupinu, učenici s brojem dva bit će druga skupina i tako redom. Učenici će postavljati pitanja vezana za današnju nastavnu jedinicu. Pitanja će se nalaziti na kocki, svaka stranica kocke ima 3 pitanja. Ujedno, sinteza će biti od pomoći učenicima jer se neka od pitanja kriju u radnoj bilježnici, samo što će ih ovdje, ne znajući, odgovoriti usmeno. Pitanja su sljedeća:
• Što su to prijedlozi? • S kojom riječi prijedlog uspostavlja odnos u rečenici? (Bio si
nadomak rješenja.) • Nabroji pet jednostavnih prijedloga. • Nabroji pet složenih prijedloga . • Navedi primjer u kojem prilog i prijedlog imaju jednak oblik. • Kojim riječima prijedlozi otvaraju mjesto? Navedi primjer. • Objasni kada pišemo prijedlog s, a kada sa. • Ispravi pogrešno napisanu rečenicu. (Vozili smo se s
biciklom.) • Kako razlikuješ prijedloge zbog i radi? • Kakav je prijedlog u rečenici? (Vrt je pred kućom.) • Kako nastaju složeni prijedlozi? • Opiši što si danas naučio i upotrijebi najmanje pet prijedloga.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti (nastavni listić)
Rješavanje nastavnog listića.
Objava rezultata Čelno.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici.
Plan ploče: Prijedlozi
Iz kuće dopiru mirisi. (jednostavni)
Uoči blagdana postimo. (složeni)
.
ispred stola
iznad stola kod stola
pred stolom pod stolom po stolu
Gdje sve možemo pronaći jelo?
93
Poslije ćemo sve ponoviti. Poslije kiše dolazi sunce. prilog prijedlog S > SA ispred s, ž, š, ks, ps, pš, mn Ništa ne uspoređuj sa znanjem. K > KA ispred k, g Prilazimo ka gradu.
Nastavni materijal: • e-priručnik • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listić 1 • nastavni listić 2 • tablica za vrednovanje.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju i savladavaju nastavno gradivo u skladu sa svojim mogućnostima, nastavni listić bit će
povratna informacija o usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: • metoda 3-2-1 – omogućuje sažimanje najvažnijeg, ponovno razmišljanje o naučenom
prijedlog
≠
prilog
94
Nastavni listić 1
1. Sljedeću tvrdnju potkrijepi primjerom. Prijedlog se predlaže imenici. _____________________________________________________________________
2. Po čemu razlikujemo prijedlog od priloga?
_____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
3. U sljedećim rečenicama podcrtaj prijedloge. a) Neke se svečanosti slave na imanjima.
b) Krafne su povezane s karnevalskim priredbama.
c) Za blagdan se priprema određeno blagdansko jelo.
d) Postoje rečenice koje se izgovaraju prije jela.
4. Opiši fotografiju iz udžbenika na 32. stranici koristeći što više prijedloga koje si naučio/naučila. ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________
95
Nastavni listić 2 za učenike s posebnim potrebama 1. Zaokruži točan odgovor.
a) Prijedlozi su promjenjive vrste riječi koje uspostavljaju odnose među bićima, stvarima i pojavama.
b) Prijedlozi su nepromjenjive vrste riječi koje uspostavljaju odnose među bićima, stvarima i
pojavama.
c) Prijedlozi se predlažu glagolima.
2. Na temelju primjera napiši gdje se sve može nalaziti jelo u blagovaonici koristeći pri tome prijedloge. a) Jelo može biti na stolu.
b) Jelo može biti _________________________.
c) Jelo može biti _________________________.
3. Izbaci uljeza među prijedlozima. (Zaokruži slovo iza kojeg se skriva uljez.)
a) u
b) na
c) ispred
d) s/sa
e) gdje
Tablica vrednovanja i samovrednovanja Metoda 3-2-1 Omogućuje učenicima da sumiraju znanje dobiveno na satu i time pošalju povratnu poruku učitelju/učiteljici. 3 Napiši ono što ti se svidjelo tijekom obradbe ove nastavne jedinice. 2 Napiši što si naučio/naučila o prijedlozima. 1 Napiši pitanja i prijedloge koje imaš kako bismo sljedeći puta bili još uspješniji.
96
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Veznici, usklici i čestice (dvosat)
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: individualni, rad u skupini
Operacionalizirani cilj(-evi): • prepoznati veznike, čestice i usklike i pravilno ih upotrijebiti u rečenici u govoru i pismu.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će definirati veznike, usklike i čestice i prepoznavati ih u rečenici.
b) odgojne Učenik će razvijati svijest o važnosti učenja hrvatskoga jezika, a samim time i važnost i ljepotu sporazumijevanja.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnosti za samostalnu jezičnu upotrebu.
d) komunikacijske Učenik će proširiti govorničke sposobnosti te pravilno upotrebljavati veznike, usklike i čestice u pismu i govoru.
Suodnosi:
• Hrvatski jezik (jezično izražavanje, medijska kultura) • Sat razrednog odjela • Geografija • opća kultura • Priroda.
Artikulacija sata:
Motivacija Motivacija (prva inačica) Zadatak za učenika: Zamisli da si televizijski voditelj koji se javlja s Visovca. Pokušaj gledateljima što bolje dočarati ljepotu čudesnog prizora koji gledaš. Neka tvoja najava sadrži najmanje 10 rečenica u kojima ćeš upotrijebiti ove zadane riječi: oh, zar, pljus, ajme, li, pa, ali, dakle, hej, i, no. Ako je potrebno, neke od ovih riječi možeš upotrijebiti više puta. Svoju ćeš izvedbu izvesti pred ostalim učenicima. Motivacija (druga inačica) Učenici mogu napisati 3 para rečenica u kojima će upotrijebiti zadane riječi: pa, zar, oh. Za svaku zadanu riječi učenici trebaju napisati dvije različite rečenice.
Najava teme Učenicima se najavljuje nastavna jedinica: Veznici, usklici i čestice te ih se poziva da pogledaju polazni strip u udžbeniku.
Uočavanje jezične pojave Tijekom čitanja teksta učenici bi trebali obratiti pozornost na nepromjenjive vrste riječi koje se pojavljuju. Nakon toga im učitelj/učiteljica zadaje zadatak, drugi A zadatak iz udžbenika koji od njih traži povezivanje dvije riječi ili rečenice. Učenici uočavaju da vrsta riječi koja povezuje dvije riječi ili rečenice ne mijenja svoj oblik.
97
Obradba: rad u skupinama Učenici će biti podijeljeni u tri skupine metodom slaganja slike. (Ovaj zadatak od učitelja/učiteljice traži raniju pripremu. Potrebno je pronaći tri slike i izrezati ih na dijelove koji će kada se slože čini ponovno cjelovitu sliku.) Svaki učenik dobit će jedan dio slike koja prikazuje rijeku Krku / slapove Krke, otok Visovac. Učenici trebaju složiti cjelovitu sliku (princip slagalice) i na taj način se podijeliti u tri skupine. Svaka skupina obrađivat će jednu nepromjenjivu vrstu riječi (veznike, usklike ili čestice) koristeći se pitanjima i navodima iz udžbenika. Uz to zadatak skupine bit će i osmisliti 5 pitanja koja će biti upućena drugim dvjema skupinama.
Objava rezultata istraživanja Predstavnik svake skupine iznijet će rezultate rada ostalim skupinama.
Korekcija i vrednovanje
Ako je nešto nejasno, učitelj/učiteljica pojašnjava taj dio gradiva i ispravlja eventualne pogreške.
Sinteza Nakon što je svaka skupina iznijela rezultate svojega rada slijedi kviz znanja. Zadatci za kviz znanja, osim pitanja iz skupina, crpit će se i iz radne bilježnice. Učitelj/učiteljica pazi na red u razredu i na brzinu javljanja za odgovaranje na pitanja. Sad slijedi nastavak izlaganja skupnog rada: pitanja koja postavljaju ostalim grupama. Za svaki točan odgovor dobiva se jedan bod. Ukoliko nitko ne zna, odgovara netko od učenika. Pobjednik je ona grupa koja sakupi najviše bodova.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Zadatci s nastavnog listića.
Zadavanje zadataka za zadaću Za domaću zadaću učenici će u paru napraviti računalnu prezentaciju na temu obrađene nastavne jedinice koju će prikazati na idućem satu.
98
Plan ploče:
Veznici, usklici i čestice
Veznici su nepromjenjive vrste riječi koje povezuju
riječi, skupove riječi i rečenice.
Usklici su nepromjenjive vrste
riječi kojima se iskazuju osjećaji,
oponašaju zvukovi iz prirode i izriču dozivi, poticaji te
upozorenja.
RIJEČI
REČENICE
POVEZUJU
IZRAŽAVAJU OSJEĆAJE OPONAŠAJU
ZVUKOVE
ZNAČE DOZIV
99
Prijedlog prilagodbe:
Svi učenici rade u skupini, u skladu sa svojim mogućnostima.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: • procjena vlastitoga rada u obliku pitanja i odgovora.
Čestice su nepromjenjive
vrste riječi kojima se
preoblikuje, potvrđuje, niječe ili ističe značenje
rečenice.
PITAJU
POTVRĐUJU
PREOBLIKUJU
NIJEČU
100
NASTAVNI LISTIĆ 1
1. Prekriži riječ koja ne pripada nizu. a) prilozi, veznici, čestice, usklici, imenice b) imenice, usklici, glagoli, pridjevi c) a, pa, zar, no, već, i d) da, li, zar, pa, ne e) oh!, hej!, joj, dakle
2. Dopuni.
a) Suprotni dijelovi u rečenicama odjeljuju se ___________________. b) Najčešće su to rečenice s veznicima _________________________ . c) I neke druge vrste riječi mogu biti vezničke riječi,
npr.:___________________________________________________________ .
3. Poveži usklik i značenje. Oh, jesmo li se izgubili? iskazivanje osjećaja Pljus! doziv Ajme, kakva ljepota! oponašanje zvukova
4. Dopuni. Usklici su ________________ dijelovi rečenice. U pisanju se odvajaju____________ ili ________________________________.
5. Nabroji nekoliko čestica. ________________________________________________
101
NASTAVNI LISTIĆ 2 za prilagođeni program
1. Sljedeće rečenice preoblikuj u niječne. a) Stroj će se popraviti. _________________________________________ b) Znam. ____________________________________________________ c) Vidio sam te. ______________________________________________
2. Prekriži riječ koja ne pripada nizu.
a, ali, i, pa, pljus, ili
3. Dopuni definiciju koristeći se udžbenikom. Riječi kojima se iskazuju osjećaji, oponašaju zvukovi iz prirode i izriču dozivi nazivaju se _______________________________
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja
1. Koliko si zadovoljan svojim doprinosom radu u skupini? ___________________________________________________________________
2. Što si ti točno radio/radila? ____________________________________________________________________
3. Koji dio sata ti je bio najzanimljiviji?
____________________________________________________________________
102
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Sklonidba imenica
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: frontalni, individualni, rad u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi):
• definirati padeže, sklonidbu, pravilno postaviti padežna pitanja i sklanjati imenice.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će identificirati svaki padež, nabrojati ih, opisati s pomoću padežnih pitanja, primijeniti ih u rečenici.
b) odgojne Učenik će razviti osjećaj za pravilnu upotrebu padeža te time obogatiti svoje govorne navike.
c) funkcionalne Učenik će razviti svijest o jezičnoj povezanosti.
d) komunikacijske Učenik će predvidjeti koji padež najjasnije opisuje željeni jezični izričaj te razviti osjećaj odgovornosti za vlastite odluke.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (književnost) • Sat razrednog odjela • Vjeronauk • opća kultura.
Artikulacija sata: Motivacija Motivacija (prva inačica) Učitelj/učiteljica ranije će pripremiti plakat ili računalnu prezentaciju s igrom slaganja parova. Jedan par činit će padež i padežno pitanje (npr. jedna kartica bit će nominativ, a njegov par bit će pitanje: tko?, što?) Igra slaganja parova: učenici će otvarati polja i slagati parove te tako ujedno i ponoviti sve padeže i njihova pitanja. Motivacija (druga inačica) Zamisli da možeš otputovati u budućnost. Napiši kraći sastavak o svojoj obitelji. Pitanja ti mogu pomoći: Kako ćeš živjeti? Koliko će članova imati tvoja obitelj? Kako će se zvati? Čime ćeš se baviti? Što će oni voljeti?. Motivacija (treća inačica) Učitelj/učiteljica pročitat će polazni tekst iz udžbenika: Deklinacija i sedam sinova. Tijekom slušanja učenici trebaju obratiti pozornost na imena sinova i njihovu zanimaciju. Nakon čitanja vodi se heuristički razgovor u kojemu učenici dolaze do zaključka da su imena sinova zapravo padeži, a njihov opis je u sadržajnoj vezi s pitanjima koja postavljamo uz te padeže.
Najava teme Nakon motivacijskog razgovora učenicima se najavljuje tema: sklonidba imenica. Naslov zapisuju u bilježnice i otvaraju udžbenike.
103
Uočavanje jezične pojave Kako bi uočili jezičnu pojavu, učenici pisano odgovaraju na zadana pitanja vezana za motivacijski tekst. Zadatak im je pronaći opis ili zanimanje svakoga padeža i zapisati tu rečenicu (npr. Vokativ je neprestano vježbao dozivanje.).
Frontalni rad / individualni rad Učitelj/učiteljica podsjetit će učenike da su dosad naučili da su neke riječi promjenjive jer mijenjaju oblik, ali ne i značenje. Poziva ih da promotre rečenice u udžbeniku gdje će na primjeru imenice majka uočiti rečeno. Kojoj vrsti riječi pripada istaknuta riječ? Pročitaj imenicu majka u svim padežima. Pokušaj imenicu majka preoblikovati u množinu. Zašto je riječ majka promijenila oblik u rečenicama? Mijenja li riječ majka značenje u tim rečenicama? Nakon heurističkog razgovora učitelj/učiteljica upućuje učenike na definiciju padeža i sklonidbe. Zapisuje ih na ploču, a učenici u svoje bilježnice. Na jednom primjeru na ploči pokazuje sklonidbu imenica u muškom, ženskom i srednjem rodu. Nakon toga će svaki učenik odabrati jednu imenicu koju će sam pokušati deklinirati. Učitelj/učiteljica podsjeća učenike na to da svaki padež ima dva padežna pitanja: jedno za živo, a drugo za neživo.
Objava rezultata istraživanja / korekcija
Nekoliko će učenika doći na ploču napisati vlastite primjere sklonidbe imenica. Učitelj ih ispravlja ako ima pogrešaka. Učenici shvaćaju da se promjenjive riječi sastoje od osnove i nastavaka. Promjenom nastavka oblik imenice se mijenja, no zahvaljujući osnovi koja ostaje ista, imenice ne mijenjaju značenje.
Sinteza Igra kutije iznenađenja: učitelj/učiteljica podijeli učenike u dvije skupine. Jedna skupina napiše na papirić imenicu prema želji u jednom od padeža, a druga skupina na papiriće napiše jedan padež i zadanu imenicu u nominativu. Svi papirići spremaju se u kutiju i igra može početi. Učenik izvlači jedan papirić sa zadanom radnjom (npr. izvuče papirić na kojemu je napisana imenica u instrumentalu pa učenik mora pogoditi padež te imenice ili ako izvuče papirić na kojemu je napisana imenica i određeni padež, mora tu imenicu staviti u zadani padež).
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Zadatci iz radne bilježnice.
Zadavanje zadataka za zadaću Za domaću zadaću učenici pišu sastavak o svojoj obitelji upotrebljavajući što više imenica u različitim padežima.
104
Plan ploče:
Sklonidba imenica
Oblik riječi koji ovisi o službi što je ima u rečenici i o odnosu prema drugim riječima u rečenici naziva se padež.
PADEŽ PADEŽNO PITANJE
POMOĆNA RIJEČ
m. r. ž. r. s. r.
NOMINATIV tko? što?
postoji sin majka dijete
GENITIV koga? čega?
nema sina majke djeteta
DATIV komu? čemu?
prilazim sinu majci djetetu
AKUZATIV koga? Što?
volim sina majku dijete
VOKATIV (poziv) oj! ej! sine majko dijete LOKATIV (o) kome?
(o) čemu? govorim (o) sinu (o) majci (o) djetetu
INSTRUMENTAL s kime? čime?
putujem (sa) sinom (s) majkom (s) djetetom
Prijedlog prilagodbe: Učenici rješavaju zadatke u skladu sa svojim sposobnostima. Nastavni listić služi za dodatno utvrđivanje nastavnoga gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: • metoda: znam, želim znati, naučio sam.
DEKLINACIJA (SKLONIDBA) promjena riječi po padežima
PADEŽI oblici riječi
NOMINATIV GENITIV DATIV AKUZATIV VOKATIV LOKATIV INSTRUMENTAL
Imenice su promjenjive vrste riječi jer se sastoje od osnove i nastavka. Promjenom nastavka oblik imenice se mijenja.
Zahvaljujući osnovi, koja pri promjeni oblika ostaje ista, imenice ne mijenjaju značenje.
105
Nastavni listić
1. Što je sklonidba ili deklinacija? _____________________________________________________________________
2. Poveži nazive padeža, njihova pitanja i pomoćne riječi.
postoji genitiv tko? što? nema dativ komu? čemu? volim instrumental poziv prilazim nominativ koga? čega? govorim vokativ koga? što? putujem akuzativ o komu? o čemu? oj! ej! instrumental s kime? čime?
3. Napiši sklonidbu imenica. IMENICE
DJEČAK ŽENA POLJE N G D A V L I
NASTAVNI LISTIĆ 2 za prilagođeni program
1. Dopuni.
U hrvatskom jeziku je___________________________ (napiši broj) padeža.
2. Nabroji padeže. _________________________________________________.
3. Promjena riječi po padežima naziva se_________________________________.
4. Napiši množinu imenica. jednina množina majka sestra dječak stol
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja:
Metoda: znam, želim znati, naučio sam
SKLONIDBA IMENICA ZNAM ŽELIM ZNATI NAUČIO SAM
106
Ime i prezime učitelja/nastavnika: Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Nominativ
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: frontalni (čelni), individualni, rad u paru
Operacionalizirani cilj(-evi):
• razlikovati promjenjive i nepromjenjive vrste riječi • znati odvojiti osnovu od nastavka • razlikovati padeže i padežna pitanja • spoznati značenje i ulogu nominativa.
Suodnosi:
• Hrvatski jezik (medijska kultura) • Geografija • Priroda • Vjeronauk.
Zadaće sata a) obrazovne Učenik će naučiti pravilno upotrebljavati nominativ u rečenici, znat će odvojiti
osnovu od nastavka.
b) odgojne Učenik će stvarati vlastiti rječnik novim spoznajama.
c) funkcionalne Učenik će razvijati čitateljske navike i ljubav prema bogatstvu hrvatskog jezika.
d) komunikacijske Učenik će primjenjivati nominativ i glasovne promjene poštujući normu.
Artikulacija sata: Motivacija Učitelj/učiteljica će na sat donijeti kravatu. Pitat će učenike znaju li što je to. Uputit će ih da postoji još jedan naziv za kravatu, a to je pogutnica ili pogutnjak, na temelju čega mogu uvidjeti da hrvatski jezik obiluje bogatstvom izraza. Nakon toga zamolit će jednog od učenika da mu/joj pomogne kako bi uspješno svezali kravatu. U tome će im pomoći upute iz udžbenika. Učitelj/učiteljica će učenicima prepričati tekst o kravati koji mogu pronaći u udžbeniku, ali će ih i uputiti da se svake godine 18. listopada obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.
Najava teme Nakon humora koji je izazvalo vezanje kravate i zanimanja za temu, učitelj/učiteljica zapisuje naslov nastavne jedinice na ploču.
Uočavanje jezične pojave Nakon što učenici odgovore na pitanja (Tko je nosio rupce? i Što dolazi iz Hrvatske?) i primijete da su se tijekom motivacije često ponavljala pitanja što? i tko?, dolazimo do padežnih pitanja za prvi padež koji ćemo naučiti, a to je nominativ.
107
Frontalni (čelni) rad, rad u paru
Svi učenici sudjeluju u radu, odgovaraju na pitanja, javljaju se s prijedlozima novih primjera.
Obradba Učitelj/učiteljica prikazuje na slikokazu ili ispisuje na ploči. Muškarci vole nositi kravatu. Učenici trebaju postaviti odgovarajuće pitanje – tko voli nositi kravatu? Ukaže im se kako su postavili pitanje koje pripada nominativu, a kako je muškarac živa osoba, zaključe da se padežno pitanje tko? odnosi samo na živo. Drugi primjer koji se učenicima ispisuje ili prikazuje je: Kravata dolazi iz Hrvatske. Pitanje koje se postavlja glasi – što dolazi iz Hrvatske? i odnosi se samo na neživo. Učenici trebaju primijetiti kako je padežno pitanje nominativa jednako pitanju koje postavljamo pri određivanju subjekta u rečenici. Zaključuju da je nominativ u rečenici najčešće subjekt, ali može biti i dio predikata (Kravata je hrvatski suvenir.). Učitelj/učiteljica učenicima usmjerava pozornost na tablicu u udžbeniku iz koje trebaju naučiti razlikovati osnovu od nastavka. Učenici dobivaju zadatak da naprave tablicu u bilježnici sa svojim primjerima pazeći pritom na dugu i kratku množinu. Kada učenici završe, slijedi objava rezultata i korekcija. Učitelj/učiteljica tada objašnjava na primjerima oblak – oblaci, junak – junaci glasovnu promjenu sibilarizaciju. Učenici trebaju dati i svoje primjere za spomenutu glasovnu promjenu.
Korekcija i vrednovanje Mjerila vrednovanja rada prema tablici u privitku.
Sinteza Učenici će imati mogućnost ponoviti naučeno putem zadataka iz radne bilježnice, nakon čega slijedi korekcija za vrijeme sata.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Rješavanje nastavnog listića.
Objava rezultata Čelno.
Zadavanje zadataka za zadaću Učenici u paru trebaju napraviti kratki istraživački rad s temom motivacijskog teksta o kravati iz udžbenika. Smjernice za rad zadane su u obliku pitanja koja će dobiti na satu. Pitanja su sljedeća:
• Gdje su Hrvati po prvi put viđeni s kravatom oko vrata? • Tko je prvotno darovao rupce vojnicima? • Kakva je poveznica između kravate i Tridesetogodišnjeg
rata? • Što znaš o Danu kravate? • Što znaš o kravati oko Arene u Puli? • Raspitaj se zašto muškarci vole nositi kravatu. • Saznaj koliko žena u tvojoj blizini/obitelji/susjedstvu zna
vezati kravatu. Zadatak treba biti napravljen u obliku slikokaza u trajanju od 5 min. Taj ćemo slikokaz pogledati na sljedećem satu hrvatskog jezika. Trud i dobra prezentacija istraživanja može biti i nagrađena ocjenom ako učitelj/učiteljica tako procijeni.
108
Plan ploče:
Nominativ N Muškarci vole nositi kravatu. (Tko voli nositi kravatu?) N Kravata dolazi iz Hrvatske. (Što dolazi iz Hrvatske?)
Nominativ odgovara na padežna pitanja tko? (za živo) i što? (za neživo).
.
NOMINATIV
Neke imenica m. r. tvore množinu tako da im se osnova produžuje umetanjem slogova -ov, -ev. Takvu množinu nazivamo dugom množinom. Neke imenice koje u jednini imaju skup -ije-, u množini se taj skup krati u -je-.
MUŠKI ROD
jednina množina
golub-ø golub-ov-i
cvijet-ø cvjet-ov-i
PRAVOPIS
Valja paziti na nominativ množine imenica s glasovima k, g, h. Oni se ispred i mijenjaju u c, z, s. Takva se glasovna promjena naziva sibilarizacija. junak – junaci kovčeg – kovčezi propuh – propusi
DIO PREDIKATA
PADEŽ
IMENOVANJA
TKO? (ZA ŽIVO)
ŠTO? (ZA NEŽIVO)
SUBJEKT
109
Nastavni materijal: • e-priručnik • udžbenik i radna bilježnica • nastavni listić 1 • nastavni listić 2 • tablica za vrednovanje.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju i savladavaju nastavno gradivo u skladu sa svojim mogućnostima, nastavni listić bit će
povratna informacija o usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja:
• tablica raspoloženja tijekom obrade nastavne jedinice.
Nastavni listić 1
1. Tvoj je zadatak oživjeti nominativ, dati mu ljudske osobine i u kratkom sastavku od 10-ak rečenica napisati tko je Nominativ, što ga veseli, što radi…Ovo su samo neke od smjernica koje su ti potrebne kako bi tvoj sastavak bio uspješan. Pri pisanju ne zaboravi da je nominativ u rečenici najčešće subjekt te na koja padežna pitanja odgovara. Sretno!
________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 2. Zadane imenice u N jd. napiši u N mn. N jd. N mn.
• konj ________________ • pauk ________________ • duh ________________ • mačak ________________ • vrt ________________ • pas ________________ • čovjek ________________ • noga ________________ • miš ________________
3. Objasni u kojim je riječima došlo do promjena. Kako se nazivaju te promjene? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________
110
Nastavni listić 2 za prilagođeni program.
1. Na koja padežna pitanja odgovara nominativ? ______________________________________________________________________
2. Zadane imenice u N jd. napiši u N mn.
N jd. N mn.
• kravata ________________ • sestra ________________ • mačak ________________ • običaj ________________ • mačka ________________ • motor ________________
3. Odgovori na pitanja punom rečenicom.
Kravata je postala i ostala izvorni hrvatski suvenir. a) Što je postalo izvorni hrvatski suvenir?
____________________________________________________________________ Hrvatski su vojnici u 17. stoljeću nosili rubac oko vrata svezan na poseban način. b) Tko je nosio rubac oko vrata svezan na poseban način? ____________________________________________________________________ c) Tko je i što nazivao pogutnicom?
____________________________________________________________________
111
Tablica vrednovanja i samovrednovanja
Koristeći smješka odgovori na pitanja kako si se danas osjećao/osjećala
za vrijeme motivacije
tijekom obrade gradiva
za vrijeme završnog dijela sata (sinteza)
112
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Genitiv i akuzativ
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: individualni rad, rad u skupini
Operacionalizirani cilj(-evi): • razumjeti ulogu i razliku između genitiva i akuzativa u rečenici • razlikovati padežna pitanja za živo i neživo u usmenom i pisanom izričaju • usvojiti iste oblike u muškom, ženskom i srednjem rodu u sklonidbi.
Suodnosi: • medijska kultura • Povijest • Geografija • opća kultura.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će razlikovati genitiv od akuzativa u sklonidbi, primjenjivat će glasovne promjene i shvaćati njihovu ulogu.
b) odgojne Učenik će razvijati svijest o važnosti jezika za jedan narod, spoznati ulogu jezika u obrazovanju i životu.
c) funkcionalne Učenik će zaključivati, povezivati, uočavati i snalaziti se na tekstu.
d) komunikacijske Učenik će razlikovati iste oblike u sklonidbi za muški, ženski i srednji rod, kao i razlikovanje padežnih pitanja za živo i neživo u rečenici.
Tijek sata (artikulacija): Motivacija Motivacija (prva inačica) Učenicima se na sat donosi primjerak čipke i prikazuje se slikokaz s najvažnijim informacijama o čipkarstvu u Hrvatskoj. Za današnji je sat slikokaz napravio učitelj/učiteljica ili učenik/učenica uz prethodno vodstvo i naputak učitelja/učiteljice. Može se pogledati i kratka prezentacija o čipkarstvu putem youtubea (hvarska čipka, lepoglavska čipka, paška čipka, međunarodni festival čipke). Motivacija (druga inačica) Učenici čitaju tekst iz udžbenika i usmeno odgovaraju na pitanja.
• Zašto je čipkarstvo u Hrvatskoj toliko važno? • Čemu je bilo namijenjeno? • Koja su središta izrade čipke u Hrvatskoj? • Što su pavlinski svećenici donijeli u Lepoglavu? • Od čega čipku izrađuju redovnice u benediktinskom samostanu? • Što susrećemo na folklornoj paškoj odjeći?
113
Najava sadržaja
Piše se naslov na ploču nakon što učenici razumiju da su učestala pitanja za genitiv i akuzativ pa iz toga proizlazi i naslov nastavne jedinice. Učenike se podijeli u četiri skupine ako nisu do ovog dijela sata već u skupinama. Podjela i objašnjavanje zadataka svakoj skupini.
Obradba (rad u skupinama)
Umne mape učenici će napraviti na papirima iz likovnih mapa (prethodno im je to najavljeno).
1. skupina – Genitiv • Koja su padežna pitanja za genitiv? • Koje su uloge genitiva u rečenici? • Genitiv s prijedlogom i bez prijedloga –
objasnite. • Svaku tvrdnju pokažite na primjeru. • Osmislite umnu mapu.
2. skupina – Akuzativ • Koja su padežna pitanja za akuzativ? • Koja je uloga akuzativa u rečenici? • Akuzativ s prijedlogom i bez prijedloga –
objasnite. • Svaku tvrdnju pokažite na primjeru. • Osmislite umnu mapu.
3. skupina – Kako razlikovati padeže istog
oblika? • Po čemu razlikujemo akuzativ i nominativ? • Koje imenice imaju isti oblik za nominativ i
akuzativ? • Koje imenice imaju isti oblik za akuzativ i
genitiv? • Svaku tvrdnju pokažite na primjeru. • Osmislite umnu mapu.
4. skupina – Sklonidba i glasovne promjene • Objasni padežna pitanja akuzativa i genitiva
za živo/neživo na primjeru. • Objasni na primjeru sličnosti akuzativa,
nominativa i genitiva u sklonidbi. • Do koje glasovne promjene dolazi, katkada, u
genitivu i akuzativu? • Svaku tvrdnju pokažite na primjeru. • Osmislite umnu mapu. •
Objava rezultata rada i korekcija
Učenici iznose rezultate rada i precrtavaju umnu mapu na ploču. Ostali prepisuju i postavljaju pitanja ako ih ima, učitelj/učiteljica je koordinator u izlaganju.
114
Sinteza
Učenici će ponoviti naučeno na satu putem zadataka iz radne bilježnice. Samostalnim javljanjem ili prozivkom svi će učenici sudjelovati u ponavljanju naučenoga, rješavanju ili korekciji netočnih odgovora.
Zadavanje domaće zadaće
Odaberite jedan od zadataka. • Pripremite izložbu Čipkokaz i o svemu napišite
vijest. • Osmislite jednu novinsku rubriku o čipkarstvu.
Plan ploče: Genitiv i akuzativ
O
može biti bez prijedloga i s prijedlogom
Razlikuj akuzativ i nominativ. Žene (N) su izrađivale čipku. Svećenici su podučavali žene (A).
Razlikuj genitiv i akuzativ. Svi su pažljivo slušali svećenika (A). Shvatili su da nema svećenika (G)
odgovara na pitanja
koga? (nema) čega? (nema)
izriče
predmet radnje
AKUZATIV I GENITIV imaju isti oblik za: - imenice muškog roda u jednini kad znače živo.
Nominativ i akuzativ imaju isti oblik za: - imenice muškog roda u jednini kada izriču neživo - imenice ženskog roda u množini - za sve imenice srednjeg roda.
GENITIV
AKUZATIV
odgovara na pitanja
koga? (volim) što? (volim)
izriče
pripadnost djelomičnost
građu izostajanje
115
Pripazi na glasovne promjene u G i A (nepostojani a, kraćenje skupa -ije- u -je-).
N A
To je drugačiji slijed razvitka čipkarstva. Hrvatska ima drugačije sljedove. N A Teret je nosio magarac. Stavili su teret na magarca.
Nastavni materijal: • e-priručnik • udžbenik, radna bilježnica • projektor, računalo, platno • nastavni listići.
Prijedlog prilagodbe: • nastavni listić – vježba.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: U završnom dijelu sata učenici u bilježnicu mogu upisivati plus ili minus uz pitanja na koja bi znali odgovoriti, tako da mogu na kraju sata sami sebi dati zamišljenu ocjenu iz znanja i zalaganja.
116
Nastavni listić 1
1. Podcrtaj u tekstu sve imenice i odredi im rod, broj i padež.
Pavlinski su svećenici u Lepoglavu donijeli vještinu izradbe čipke na batiće. Prihvatilo ju je seosko stanovništvo ponajprije za izradbu rubnog ukrasa bijele platnene nošnje. Na platnenoj folklornoj paškoj odjeći susrećemo ukras izvezen bodom šivane čipke u obliku mrežice. Izrađuje se u kvadratnom prostoru urezanom u platno i rađen je bez nacrtanih predložaka. Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu koje ne komuniciraju s vanjskim svijetom. Takvo čipkarstvo na Hvaru postoji od polovice 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave. Nakon obradbe niti su bijele boje, prilično tanke, određene čvrstoće i duljine. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________
2. Iz gore navedenog teksta izdvoji imenice u genitivu i akuzativu s prijedlogom.
________________________________________________________________________________
3. Objasni isti oblik imenice u rečenici.
Redovnice koje izrađuju čipku ne komuniciraju s vanjskim svijetom.
Benediktinski samostani čuvaju redovnice koje izrađuju čipku od agave.
_________________________________________________________________________
4. Navedi primjer u kojemu ćeš upotrijebiti isti oblik riječi u različitim padežima.
________________________________________________________________________________
117
Nastavni listić 2 (za prilagođeni program)
1. Služeći se udžbenikom spoji rečenicu i što ona izriče. Čipku od agave izrađuju redovnice. DJELOMIČNOST To je ukras šivane čipke. GRAĐA Čipkarstvo je dio hrvatske baštine. PRIPADNOST
2. Zaokruži točno/netočno za navedene tvrdnje.
• Genitiv odgovara na pitanja koga? (za živo) i čega? (za neživo). T N • Padeži se razlikuju po značenju i prepoznaju se postavljanjem odgovarajućih pitanja s pomoćnim
riječima. T N • Akuzativ najčešće izriče
predmet radnje u rečenici. T N
3. Nadopuni rečenicu imenicom u odgovarajućem padežu. Imenica će uvijek biti ili u A ili G jednine.
• Svećenici su donijeli _________________ (vještina) izrade čipke na batiće.
• Čipku od ______________ (agava) izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu.
• Niti agave dobivaju se iz __________________ (sredina) svježih listova agave.
• Stanovništvo je prihvatilo ________________ (čipka) za ______________ (izradba) ukrasa bijele platnene ______________ (nošnja).
118
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Dativ i lokativ
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: individualni rad, frontalni, rasprava
Operacionalizirani cilj(-evi): • razumjeti ulogu i razliku između dativa i lokativa u rečenici • razlikovati padežna pitanja za živo i neživo u usmenom i pisanom izričaju • usvojiti iste oblike u sklonidbi, prepoznati glasovne promjene • razlikovati prijedloge za dativ i lokativ.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (medijska kultura) • Glazbena kultura • Povijest • Geografija • opća kultura • Sat razrednog odjela.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će razlikovati dativ od lokativa u sklonidbi, primjenjivat će glasovne promjene i razumjeti njihovu ulogu.
b) odgojne Učenik će razvijati svijest o važnosti jezika, sumirat će njegovo bogatstvo.
c) funkcionalne Učenik će zaključivati, povezivati, uočavati i snalaziti se na tekstu.
d) komunikacijske Učenik će razvijati stvaralačke i komunikacijske vještine.
Tijek sata (artikulacija): Motivacija Motivacija (prva inačica) Učenicima postavljamo sljedeća pitanja.
• Sviraš li neki instrument? • Kada najčešće slušaš glazbu? • Imaš li razumijevanja za one koji slušaju drugačiju vrstu glazbe? • Jesi li u djetinjstvu imao neki instrument? Od čega je bio napravljen?
Motivacija (druga inačica) Ako učitelj/učiteljica zna svirati, učenicima će na početku odsvirati nešto njima poznato, nakon čega će uslijediti razgovor prema sljedećim pitanjima.
• Kojoj vrsti glazbe pripada odsvirana pjesma? • Što znaš o instrumentu na kojem je odsvirana pjesma? • Možeš li nam ti nešto odsvirati?
Motivacija (treća inačica) Učenicima možemo reproducirati njima blisku pjesmu, to najčešće može biti u dogovoru s učiteljem glazbene kulture kako bi ujedno bila provedena integracija. Nakon pozornog slušanja učenici zaključuju o kojoj je izvedbi riječ te nastavljaju razgovor o instrumentima koji su najviše došli do izražaja tijekom reprodukcije.
119
Najava sadržaja
Piše se naslov na ploču nakon što su učenici procijenili koja je tema.
Obradba
Nakon ponavljanja padeža koje su učenici dosada naučili, zajednički ćemo definirati dativ i lokativ koje ćemo povezati s preostalim naučenim padežima. Sličnosti koje učenici uočavaju su sljedeće: kao genitiv i akuzativ, dativ i lokativ, također, mogu imati iste oblike u sklonidbi. Razlikujemo ih i po tome što padežno pitanje komu? u dativu postavljamo za živo (djeci), a čemu? za neživo (glazbalima). Dok je lokativ padež koji se uvijek upotrebljava s prijedlozima pa ih učenici prema tome lakše razlikuju. Navodeći primjer padežnih pitanja za lokativ uz prijedlog, učenici lakše uspostavljaju odnos s gradivom. Padežno pitanje za lokativ o komu? postavljamo za živo (o djeci), a za neživo o čemu? (o igri). Na primjeru rečenice učenici uočavaju da su dativ i lokativ najčešće dio predikatnog skupa, ali i procjenjuju da svaki padež ima svoje prijedloge prema kojima ih možemo razlikovati. Osim prijedloga, padeže možemo razlikovati i po značenjima u rečenici. Pozornost učenika treba usmjeriti i na glasovne promjene koje su detaljno na primjerima objašnjene u udžbeniku. Učenici navode primjere služeći se udžbenikom koje učitelj ocjenjuje plusom ili minusom na ploči što dodatno motivira učenike da se uključe u obradu nastavne jedinice.
Sinteza
Učenici će ponoviti nastavnu jedinicu pripremajući se za raspravu pazeći pritom na pravilnu uporabu padeža. Teze za raspravu: Ljudi se po glazbi poznaju ili O ukusima se ne raspravlja. U raspravi nije dopušteno nikoga diskriminirati na temelju glazbenih ukusa. Učitelj/učiteljica će objasniti pravila rasprave i istom upravljati.
Zadavanje domaće zadaće
Učenici će riješiti zadatke iz radne bilježnice
120
Plan ploče:
Dativ i lokativ
Razlikujemo ih prema prijedlozima:
k, ka nasuprot na o
po pri
usprkos unatoč prema u
Pazi! Isti prijedlog može stajati uz akuzativ i uz lokativ. U taj su tren koga/što? Stigli kući. AKUZATIV U toj su kući u komu / u čemu? Živjeli sretno. LOKATIV
PADEŽ PITANJE PRIJEDLOZI ZNAČENJE U REČENICI
DATIV KOMU? (za živo) – djeci ČEMU – glazbalima (za neživo)
bez prijedloga
k/ka unatoč usprkos nasuprot
• namjena • cilj uz glagole
kretanja
LOKATIV O KOMU? – o djeci (za živo) O ČEMU? – o igri (za neživo)
na, o, po, pri, prema, u • mjesto i druge okolnosti odvijanja glagolske radnje
• predmet govorenja
Glasovne promjene sibilarizacija k, g, h ispred i prelaze u c, z, s Njezina je snaga bila velika. Svi su se divili njezinoj snazi. Moja je majka najbolja. Rado darujem majci cvijeće. Janica je bila dobra snaha. S ljubavlju je prišla svojoj snasi.
Nastavni materijal: • e-priručnik • udžbenik • radna bilježnica • nastavni listići.
Prijedlog prilagodbe: • nastavni listić – vježba.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: Učenici će dobiti obrazac za procjenu sata u koji će unijeti odgovarajući znak.
D L
Dativ i lokativ su padeži koji odgovaraju na ista pitanja: komu? (za živo) i čemu? (za neživo), stoga imaju i isti oblik.
121
Nastavni listić 1
1. Pozorno pročitaj parafraziranu legendu o Večkoj kuli i kralju Pasoglavu, a nakon toga odgovori na pitanja. Smještena na samom rtu najljepše starigradske plaže, tzv. „Kuline“, na rubu Večkog polja. Vjerojatno je bila motrilište izgrađeno u kasnom srednjem vijeku (14. – 16. st.), ali, prema legendi o kralju Pasoglavu, kula je bila kraljevski dvor. Mnoge su legende vezane za staru utvrdu zvanu Večka kula, smještenu na samom rtu plaže Kulina u Starigradu Paklenici te ih i danas možete čuti od starijih stanovnika: „Bio jednom kralj koji je imao pasju glavu, a ljudsko tijelo. Brijao ga je svaki put drugi mladić, kojega bi kralj dao ubiti kako se ne bi doznala njegova tajna. Jedna majka dosjetila se kako će spasiti svoga sina jedinca od smrti kada je na njega došao red da ide obrijati kralja. Umijesila je kruh sa svojim mlijekom i dala ga sinu neka ponudi kralja. Kralj je pojeo kruh, a onda mu je mladić rekao od čega je tako sladak. Kako su sada postali braća po mlijeku mladićeve majke, kralj odluči pustiti mladića, ali mu naredi kako ne smije nikome odati tajnu o njegovoj pasjoj glavi. Mladić je dugo čuvao tajnu, ali je jednog dana morao progovoriti. Stoga odluči tajnu povjeriti zemlji. Iskopao je rupu, sagnuo se i šapnuo: „Crna zemljo, u našega kralja pasja glava.” Slučaj je htio da iz zemlje izraste zovina (bazga), od koje je jedan pastir izradio sviralu. Kada je zasvirao u sviralu umjesto pjesme začuše se riječi: „ U našega kralja pasja glava!” Tajna se pročula cijelim kraljevstvom i kraljeviću je ostalo da neobrijan i u osami živi sve do smrti, a mladići iz kraljevstva oslobođeni su straha od smrti u kraljevskoj tvrđavi.”
Preuzeto s interneta (21. lipnja 2014.) (http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/starigradpaklenica/#.U6WsaEByORk)
2. Pronađi sličnosti legende o kralju Pasoglavu s tekstom Dječje svirale u udžbeniku. ___________________________________________________________________
3. U tekstu podcrtaj sve imenice u dativu i lokativu, prepiši ih na prazna mjesta i odredi im rod, broj i padež.
____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________
4. Komu se još dječak mogao povjeriti o kraljevoj tajni? ___________________________________________________________________
Nastavni listić 2 (za prilagođeni program)
1. Prijedloge koji idu uz dativ odvoji od prijedloga koji idu uz lokativ. Pri rješavanju zadatka služi se udžbenikom. Prijedlozi: na, o, k, usprkos, u, ka, unatoč, po, nasuprot, pri
DATIV LOKATIV
2. Nadopuni rečenice imenicama prema vlastitom izboru.
a) Glazbalima je mjesto u _____________________. b) ______________ su igračke radost. c) Prilazim ___________________ jer je jako volim.
3. Zaokruži točno ili netočno.
a) Lokativ ima ista padežna pitanja kao i dativ. T N b) Padežno pitanje komu? čemu? pitanje je za dativ. T N c) Lokativ se uvijek upotrebljava s prijedlozima. T N
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: ZNAKOVI: Nakon današnjeg sata, moje je znanje…
! Izvrsno
+ Dobro
± Može i bolje
- Loše
122
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Vokativ
Nastavno područje: jezik Tip nastavnoga sata: obradba Nastavni oblici: individualni rad, rad u paru, frontalni rad
Operacionalizirani cilj(-evi): • znati prepoznati vokativ i pravilno ga upotrebljavati u rečenici • spoznati značenje i ulogu vokativa • upotrebljavati zareze u pisanom izričaju.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će razlikovati padežna pitanja, značenje i ulogu vokativa, prepoznati ga i pravilno ga upotrebljavati u rečenici.
b) odgojne Učenik će utvrditi pojmove koje će povezati u cjelinu.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost razlikovanja, povezivanja, zaključivanja.
d) komunikacijske Učenik će upotrebljavati vokativ u govoru i pismu poštujući normu o pisanju zareza.
Suodnosi: • medijska kultura • Sat razrednog odjela • Povijest • Geografija • opća kultura • Priroda.
Artikulacija sata: Motivacija Motivacija (prva inačica) Pišeš li razglednice iz mjesta koja posjećuješ? Kako oslovljavaš primatelja razglednice? Napiši jednu razglednicu koju ćeš iz učionice poslati prijatelju/prijateljici. Motivacija (druga inačica) Prouči strip u udžbeniku na 65. stranici i odgovori na pitanja. Kako se učiteljica obraća razredu? Kako se učenik obraća učiteljici? Možeš li imenice u vokativu iz stripa izgovoriti pridodajući im usklik oj ili ej?
Najava teme Nakon motivacije dolazi se do naslova nastavne jedinice koji se zapisuje na ploču.
Uočavanje jezične pojave Učenici dolaze do prve spoznaje, a to je spoznaja da je vokativ padež dozivanja i oslovljavanja.
123
Obradba Vokativ je nezavisan padež jer nije dopuna ni subjektu ni predikatu, ne ovisi o prijedlogu i ima samostalno značenje. Ispisuje se primjer na ploču nakon čega učenici nadopunjuju svojim primjerima. Važno je tražiti povratnu informaciju na vlastitim primjerima kako bi primjena gradiva bila što bolje izražena. Važno je objasniti zašto vokativ odvajamo zarezima ili zašto tvori zasebnu uskličnu rečenicu. Kao primjer će nam poslužiti primjer iz udžbenika na 66. stranici (Učiteljica: Ivane! Budi pažljiv! ili Ivane, budi pažljiv!). Slijedi razgovor nakon čega se zapisuje na ploču da je vokativ i padež oslovljavanja, dozivanja i obraćanja sugovorniku. Njime izričemo osjećaje i osobni odnos prema sugovorniku. Sklonidba imenice u vokativu provest će se usmenim putem na vlastitim primjerima učenika. Svakako će učenici pročitati primjere sklonidbe iz udžbenika. Vokativ je padež u kojem dolazi do glasovnih promjena (palatalizacija) pa će se učenici prisjetiti u kojem je padežu također dolazilo do glasovnih promjena u sklonidbi. Primjer se ispisuje na ploču.
Objava rezultata istraživanja
Rad u paru
Učenici će pročitati pjesmu Krasna zemljo iz radne bilježnice i istaknutim će imenicama odrediti rod, broj i padež, ali osim toga, zadatak im je zaključiti kada je riječ o dozivanju, obraćanju ili oslovljavanju.
Korekcija i vrednovanje
Učitelj/učiteljica će procijeniti da su učenici gotovi sa zadatkom pa će uslijediti vrednovanje. Svi će parovi sudjelovati u radu. Učenici trebaju znati razliku između oslovljavanja, dozivanja i obraćanja na danim primjerima iz radne bilježnice. Učitelj/učiteljica će ispravljati ili pohvaliti učeničke odgovore.
Sinteza Učenici će u paru osmisliti plan terenske nastave. U ulozi turističkog vodiča predstavit će neku od zanimljivosti istarskoga kraja. Zadatak će izvršiti upotrebljavajući što više imenica u vokativu kako bi primjena naučenoga na satu bila vidljiva. U tome će im pomoći udžbenik i motivacijska ilustracija na 64. stranici. Ovaj se zadatak može koristiti i za terensku nastavu.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Zadatci s nastavnog listića.
Zadavanje zadataka za zadaću Za domaću zadaću učenici će riješiti zadatke u radnoj bilježnici (str. 39., 40.).
124
Plan ploče:
Vokativ
Učiteljica: Ivane, budi pažljiv. Vokativ nije dio rečenice pa se u pisanju odvaja zarezima od ostalih dijelova rečenice ili tvori Učiteljica: Ivane! Budi pažljiv. zasebnu uskličnu rečenicu. GLASOVNA PROMJENA – PALATALIZACIJA
N učenik N Bog N duh V učeniče V Bože V duše K Č G Ž H Š
Prijedlog prilagodbe: Učenici rješavaju zadatke u skladu sa svojim sposobnostima. Nastavni listić služi za dodatno utvrđivanje nastavnog gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: Na zadanu ključnu riječ (vokativ) u sredini papira ili ploče učenici zapisuju sve riječi vezane za temu kojih se sjete. Dok se prisjećaju pojmova, zapisuju ih i povezuju ih u asocijativni niz.
Vokativ je padež oslovljavanje, dozivanja i obraćanja
sugovorniku. Njime izričemo osjećaje i osobni odnos prema
sugovorniku.
125
NASTAVNI LISTIĆ 1
1. Zaokruži imenicu koja je u vokativu. a) oče b) majka c) vlakom d) kući
2. Napiši kako te oslovljavaju tvoji članovi obitelji, osim imena, možeš navesti i nadimke. Što uočavaš?
________________________________________________________________ ________________________________________________________________
3. Odgovori na sljedeća pitanja. a) Zašto je vokativ nezavisni padež? b) Što izričemo vokativom? c) Gdje vokativ može stajati u rečenici? d) Navedi primjer imenice u vokativu u kojoj je provedena palatalizacija.
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2 za prilagođeni program
1. Zaokruži točan odgovor. Vokativ u rečenici odvajamo: a) zarezom b) upitnikom c) navodnim znacima.
2. Napiši razglednicu prijatelju koji se zove Vokativ (razglednicu sam nacrtaj, a tada u nju počni pisati)!
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
126
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Instrumental
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: individualni rad, rad u paru, frontalni rad
Operacionalizirani cilj(-evi):
• prepoznati i razlikovati instrumental u njegovim temeljnim značenjskim ulogama.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će analizirati, ali i razlikovati ulogu instrumentala u rečenici.
b) odgojne Učenik će razvijati samostalnost u primjeni razgovornih pravila.
c) funkcionalne Učenik će razlikovati, usporediti, nabrojati, povezati, primjenjivati naučeno.
d) komunikacijske Učenik će razlikovati instrumental od ostalih padeža u svakodnevnoj komunikacijskoj upotrebi.
Suodnosi: • medijska kultura • Sat razrednog odjela • Geografija • opća kultura • Priroda.
Artikulacija sata: Motivacija Motivacija (prva inačica) Učenici će raditi prema uputama iz udžbenika. Svi će učenici na pripremljeno prostrto platno staviti najdragocjeniji predmet koji imaju ili za koji im je prethodni dan rečeno da ga donesu. Svatko će predstaviti svoj predmet i položiti na mjesto za koje misli da mu najbolje odgovara. Kada svi predmeti budu na platnu, svi sudionici mogu spontano, jedan po jedan, bilo koji predmet premjestiti na mjesto koje žele. Nakon slaganja, u krugu promatraju dobivenu sliku, govore svoje asocijacije i pričaju priče. Motivacija (druga inačica) Jesi li ikada bio u Slavoniji? Kakve su kuće u Slavoniji? S čime su prekriveni krovovi? Nakon učeničkih odgovora, pogledaj polazni tekst u udžbeniku u kojem se opisuju slavonsko-srijemske kuće. Možeš li sada odgovoriti na postavljena pitanja? Motivacija (treća inačica) Pokušaj iz navedenog teksta o slavonsko-srijemskim kućama izdvojiti sve imenice koje su u instrumentalu, pripazi na padežna pitanja. Slijedi razgovor.
Najava teme Nakon motivacije najavljuje se naslov nastavne jedinice, naslov se zapisuje na ploču.
Uočavanje jezične pojave Heurističkim razgovorom učenici zaključuju da je instrumental padež koji dolazi s prijedlogom s ili sa, najčešće izriče društvo, a bez prijedloga izriče sredstvo.
127
Rad u parovima Učenici će kroz rad u paru pokušati doći do novih spoznaja o instrumentalu, na temelju kojih će sami proizvesti zaključke. Tijekom rada u paru odgovarat će na sljedeća pitanja:
• S kime je Luka posjetio Slavoniju? • Čime je bio zadivljen? • Opiši slavonsko-srijemsku kuću. • Čime je pokriven njezin krov? • Čime su ukrašeni zabati?.
Kako bi došli do točnih odgovora, ponovno će pročitati uvodni tekst iz udžbenika.
Objava rezultata istraživanja Kada pročitaju svoja pitanja i odgovore, usmeno će iznijeti zaključke do kojih su došli, a učitelj/učiteljica će ih vrednovati.
Obradba Nakon učeničkih zaključaka o instrumentalu učitelj/učiteljica će detaljno objasniti nastavanu jedinicu. Učenici u svakom trenutku mogu postavljati pitanja i sami dolaziti do novih zaključaka. Instrumental koji dolazi s prijedlogom s ili sa najčešće izriče društvo, a bez prijedloga najčešće izriče sredstvo. Na ploču se ispisuje primjer Djeca trče s psom. na kojemu se objašnjava pravilo o pisanju prijedloga s/sa u instrumentalu:
• uz riječi koje počinju glasovima s, z, š, ž • ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima, a glasovi s,
z, š, ž nalaze se na nekom drugom mjestu, npr. ks, ps, pš • u skupu riječi sa mnom • ispred jednog glasa ili znaka, npr. To se piše sa „č“.
Prijedlog s dolazi ispred svih ostalih riječi. Učitelj/učiteljica će nakon toga objasniti koji rečenični dio dopunjuje instrumental (društvo, način, sredstvo) pri čemu će učenici navoditi vlastiti primjer. Uputit će ih se kako imenska riječ u instrumentalu najčešće bude dodatak predikatu jer može izricati različite okolnosti glagolske radnje. Tablica iz udžbenika prikazat će učenicima što se događa s imenicama u instrumentalu tijekom sklonidbe, s posebnim naglaskom na imenice muškoga roda. Neke od primjera zapisat će se i na ploču, nakon čega će učenici iznositi vlastite primjere istoga pravila i zapisivati ih u svoje bilježnice.
Individualni rad
Zadatak iz radne bilježnice. Pročitaj ulomak teksta iz romana Mate Lovraka, Družba Pere Kvržice. Nakon čitanja ulomka tvoj je zadatak dovršiti ulomak svojim tekstom koristeći pritom što više imenica u instrumentalu, pazeći na prijedloge s kojima dolazi instrumental. Predvidjet ćeš:
• Što će se dogoditi nakon što su dječaci došli na završnu svečanost?
• Tko je još došao? Opiši njegov/njezin izgled.
Korekcija i vrednovanje Učenici iznose rezultat svoga rada, a učitelj/učiteljica vrednuje.
Sinteza Prva inačica Učenici i učitelj/učiteljica igrat će igru čarobnjaka. Učitelj/učiteljica će uzeti štapić i pokazati s kim želi raditi čarolije. Učenik/učenica na kojega/koju učitelj/učiteljica pokaže štapićem prilazi i dobiva svoj čarobni štapić. Sada čarobnjaci učenicima postavljaju pitanja vezana za današnju nastavnu jedinicu, a oni odgovaraju na njih. Učenici koji odgovore na tri pitanja točno mogu postati novi čarobnjaci, a učenici
128
koji ne znaju odgovor na zadana čarobnjakova pitanja, ispadaju iz igre i odgovore pronalaze u udžbeniku i zapisuju ih u bilježnice. Druga inačica Igra putovanja – učitelj/učiteljica će učenicima objasniti pravila igre, pritom im neće otkriti bit igre, već sami moraju doći do zaključka što će im omogućiti da i oni putuju. Dakle, učitelj će izgovoriti: „Ja sam Ana i želim na putovanje ići s Anitom.“ Nakon toga učenici redom izgovaraju s kime i s čime žele putovati. Na putovanje mogu ići samo oni učenici koji zaključe da prvo slovo njihova imena mora biti isto kao i osobe ili stvari s kojom će putovati, npr. „Ja sam Neven i želim putovati s nastavnikom.“
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Zadatci s nastavnog listića.
Zadavanje zadataka za zadaću • Učenici će riješiti zadatke u radnoj bilježnici. • Pronađite u novinama ili na internetu novinsku vijest do 150
riječi te imenicama u tom tekstu odredite padeže.
Plan ploče:
Instrumental
129
• uz riječi koje počinju glasovima s, z, š, ž (Vani su kola sa slamom.) • ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima, a glasovi s, z, š i ž nalaze se na drugom mjestu, npr.
ks, ps, pš (Djeca trče sa psom.) • u skupu riječi sa mnom (Družiš se sa mnom.).
Prouči tablicu
Instrumental imenica m. r. Instrumental imenica s. r. Instrumental imenica ž. r. jednina množina jednina množina jednina množina učenik-om učenic-ima polj-em polj-ima majk-om majk-ama prijatelj-em prijatelj-ima ram-en-om ram-en-ima riječ-i/iju riječ-ima
imenice m. r. mogu imati nastavak -em, -om imenice s. r. jd. dobivaju nastavak -em, -om
imenice ž. r. jd mogu imati nastavak -i, -u, -ju
Nastavni materijal:
• e-priručnik • udžbenik i radna bilježnica • nastavni listić 1 • nastavni listić 2.
Prijedlog prilagodbe: Učenici rješavaju zadatke u skladu sa svojim sposobnostima. Nastavni listić služi za dodatno utvrđivanje nastavnog gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: • metoda vruća olovke.
Nastavni listić 1
1. Odredi koji rečenični dio koji nadopunjuje instrumental. a) Strmi krovovi pokrivani su trskom. način b) Jučer je Luka sa sestrom posjetio Slavoniju. sredstvo c) Svi krovovi okrenuti su prozorima prema ulici. društvo
2. Gledajući predložak fotografija iz Lijepe Naše u udžbeniku, napiši sastavak. Svojim putovanjem obići
ćeš cijelu Lijepu Našu, zato pomno odaberi s kim ćeš putovati kako bi ti bilo što zanimljivije. Sretan put!
Prijedlog sa dolazi uz instrumental:
130
Nastavni listić 2 za prilagođeni program
1. Gledajući predložak fotografija iz Lijepe Naše, napiši sastavak. Svojim putovanjem obići ćeš cijelu Lijepu Našu, zato pomno odaberi s kim ćeš putovati kako bi ti bilo što zanimljivije. Sretan put!
Moje putovanje Lijepom Našom
131
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja:
Metoda vruće olovke Učenici u zadanom vremenu od tri minute imaju priliku provjeriti koliko su pozorno pratili. Njihov je zadatak napisati što više pojmova, primjera, novosti koje su danas naučili. Mogu se služiti svojim primjerima ili onima koje su zapamtili na satu.
INSTRUMENTAL
132
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Pridjevi
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni, u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi): • samostalno se služiti udžbenikom pri istraživanju • surađivati pri istraživanju • predstavljati rezultate • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • objašnjavati odnose • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu • samostalno osmišljavati primjere.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati vrste i svojstva pridjeva i pravilno će ih upotrebljavati. Uočit će slaganje imenice i pridjeva. Pravilno će upotrebljavati određene i neodređene oblike pridjeva.
b) odgojne Učenici će razvijati osobnu i kolektivnu odgovornost pri radu u skupinama. Stjecat će svijest o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost zajedničkog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, uspoređivanja i zaključivanja.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, izlagati, objašnjavati, slušati, samostalno pisati, pisano rješavati zadatke, aktivno slušati, usmjereno čitati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • Biologija • Povijest • Geografija • opća kultura.
133
Artikulacija sata: Motivacija (prva inačica) Udžbenik Hrvatski jezik 5, str. 73. Igra: „Tko sam ja?“ Pokušaj smisliti što više riječi koje opisuju tebe i tvoje osobine, a da pritom sve riječi počinju početnim slovom tvoga imena. Nakon toga zaigrajte igru predstavljanja. Jedan učenik/učenica izgovori svoju osobinu i ime (npr. pristojni Petar), sljedeći ponovi što je čuo i kaže svoju osobinu i ime (npr. pristojni Petar, iskreni Ivan, zabrinuti Zoran) itd. Igra se nastavlja do posljednjeg učenika / posljednje učenice koji trebaju zapamtiti sve izgovorene riječi. Motivacija (druga inačica, na nju se nadovezuje nastavni listić 2) Za prikazivanje fotografija upotrebljava se projektor. Učenici će promatrati fotografije dviju torti. Jedna je čokoladna, a druga je voćna. Opišite torte. Koja vam se više sviđa? Uz koju biste tortu radije proslavili rođendan?
Najava teme Pokazujući fotografije (uz drugu inačicu motivacije) ili nakon igre (uz motivaciju 1) učenicima bi trebalo postaviti pitanje: „Kako nazivamo riječi kojima pridijevamo svojstva osobama i stvarima?“ Danas ćemo razgovarati o pridjevima.
Uočavanje jezične pojave Suradničko učenje i rad u skupinama – teme i formiranje skupina
Učenici će raditi u pet skupina. U radu će se služiti udžbenikom i bilježnicom. Za svaku skupinu potrebno je pripremiti i jedan prazan list papira. Svakoj skupini bit će dodijeljena jedna tema za istraživanje i prezentiranje. Teme: 1. skupina: određeni i neodređeni pridjevi 2. skupina: opisni pridjevi 3. skupina: posvojni pridjevi 4. skupina: gradivni pridjevi 5. skupina: slaganje pridjeva s imenicom.
Upute za istraživački rad u skupinama (prema L. Brüning, Tobias Saum)
Zadatci su isti za sve skupine: a) objasni zadanu temu (pojam) i izvedi definiciju ili pravilo b) osmisli tri rečenice kojima ćeš oprimjeriti zadani pojam/pojavu. Upute za rad: 1. faza – individualni rad. Učenici će individualno čitati i pronalaziti potrebne informacije u udžbeniku te ih zapisati u bilježnicu. Zatim će individualno osmisliti tri primjera i zapisati ih u bilježnicu. Vrijeme predviđeno za rad u ovoj fazi je 8 minuta. 2. faza – razmjena informacija. Učenici će unutar skupine usporediti rezultate individualnoga rada, dopuniti i ispraviti eventualne pogreške. Nakon toga će sve što smatraju bitnim zapisati na zajednički papir. Vrijeme predviđeno za rad u ovoj fazi je 5 minuta. 3. faza – prezentacija rezultata rada skupine. Jedan od članova skupine prezentirat će u razredu rezultate rada. Učitelj/učiteljica može prozvati bilo koga u skupini ili može unaprijed dogovoriti tko će biti predstavnici. Vrijeme predviđeno za prezentaciju je 2 minute za svaku skupinu.
134
Objava rezultata istraživanja Učitelj proziva po jednog učenika iz svake skupine koji će usmenim izlaganjem prezentirati rezultate rada. Predstavnici se skupina smjenjuju svake dvije minute dok ne završi predstavnik pete skupine. Tijekom svake prezentacije, odnosno izlaganja učenika, može se postepeno zapisivati na ploču odgovarajući sadržaj plana ploče.
Korekcija i provjera rezultata Nakon svake će se prezentacije učitelj/učiteljica služiti kontrolnim listićem koji sadrži očekivane odgovore učenika te dopuniti ili korigirati rezultate ako bude potrebno.
Sinteza Nakon izlaganja i zapisivanja učenici će usmeno i pisano riješiti 1. zadatak u radnoj bilježnici. Zatim će riješiti nastavni listić 1 služeći se udžbenikom.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Rješavanje nastavnih listića 2 i 3.
Objava rezultata Učenici pojedinačno čitaju rješenja naglas. Korekcija prema rješenju nastavnih listića 2 i 3.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadaća 1: Zadatci u radnoj bilježnici. Zadaća 2: Iz teksta „Maslina“ na 74. stranici udžbenika izdvoji i ispiši sve opisne, posvojne i gradivne pridjeve.
Plan ploče:
Pridjevi Riječi kojima se pobliže opisuju ili određuju svojstva imenica nazivaju se pridjevi. ODREĐENI NEODREĐENI (Koji?) (Kakav?) Crni plod masline je ukusniji. Plod dio predikata GRADIVNI Primjer: (Osmišljavaju učenici.)
(Od čega je što)
OPISNI POSVOJNI (Kakvo je što?) (Čije je što?) Primjer: (Osmišljavaju učenici.) Primjer: (Osmišljavaju učenici.) PRIDJEVI – promjenjive vrste riječi koje se s imenicom čija svojstva označuju slažu u rodu, broju i padežu Primjer: (Osmišljavaju učenici.)
OBLICI PRIDJEVA
je crn.
VRSTE PRIDJEVA
135
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići • kontrolni listić.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju/svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
KONTROLNI LISTIĆ (ZA UČITELJA/UČITELJICU) Očekivani osnovni rezultati rada za svaku skupinu. 1. skupina: određeni i neodređeni pridjevi Određeni pridjevi: - odgovaraju na pitanje Koji? - sklanjaju se prema pridjevskoj deklinaciji - učenici moraju navesti primjer. Neodređeni pridjevi: - odgovaraju na pitanje Kakav? - mogu biti dio predikata - sklanjaju se po imeničkoj deklinaciji - učenici moraju navesti primjer. 2. skupina: opisni pridjevi - odgovaraju na pitanje Kakvo (je što)?, svojstvo - sklanjaju se - imaju određeni i neodređeni oblik - učenici moraju navesti primjer. 3. skupina: posvojni pridjevi - odgovaraju na pitanje Čije (je što)?, pripadnost - sklanjaju se - izvedeni od vlastitih imena, pišu se malim slovom kad završavaju na -ski, -ški, -čki... - učenici moraju navesti primjer. 4. skupina: gradivni pridjevi - odgovaraju na pitanje Od čega (je što)?, građa - sklanjaju se - učenici moraju navesti primjer. 5. skupina: slaganje pridjeva s imenicom - pridjev i imenica slažu se u rodu, broju i padežu - učenici moraju navesti primjer.
136
PRIDJEVI – NASTAVNI LISTIĆ 1 (uz sintezu) Pridjeve iz teksta razvrstaj u tablicu.
Iako je stablo masline zaista posebno, gotovo čudotvorno, hrvatska drvna industrija ne iskorištava njegovo drvo. U nekim mediteranskim zemljama možete kupiti skup i kvalitetan namještaj koji se izrađuje od drva masline. Kod nas se tek daroviti pojedinac ili umjetnik upusti u izradu drvenoga starinskog posuđa ili jedinstvenoga nakita. „Maslinovo drvo je kompaktno, ima lijepe šare i veliki je izazov obrađivati ga“, kaže gospodin Mateo, majstor za izradu drvenoga posuđa koje ga podsjeća na bakinu kuhinju.
(preuzeto s: http://maslinar.net/ )
opisni pridjevi posvojni pridjevi gradivni pridjevi
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 1
Pridjeve iz teksta razvrstaj u tablicu.
Iako je stablo masline zaista posebno, gotovo čudotvorno, hrvatska drvna industrija ne iskorištava njegovo drvo. U nekim mediteranskim zemljama možete kupiti skup i kvalitetan namještaj koji se izrađuje od drva masline. Kod nas se tek daroviti pojedinac ili umjetnik upusti u izradu drvenoga starinskog posuđa ili jedinstvenoga nakita. „Maslinovo drvo je kompaktno, ima lijepe šare i veliki je izazov obrađivati ga“, kaže gospodin Mateo, majstor za izradu drvenoga posuđa koje ga podsjeća na bakinu kuhinju.
(preuzeto s: http://maslinar.net/ )
OPISNI PRIDJEVI POSVOJNI PRIDJEVI GRADIVNI PRIDJEVI
posebno čudotvorno drvna skup kvalitetan daroviti starinskog jedinstvenoga kompaktno lijepe veliki
hrvatska mediteranskim maslinovo bakinu
drvenoga drvenoga
137
NASTAVNI LISTIĆ 2
Sastavi pravilne rečenice s pomoću navedenih nizova riječi u zagradi. Upotrijebi pridjev gdje je moguće. Ako je potrebno, promijeni red riječi u rečenici.
Torta (od tete Ane, tetina Anina, tete Ane) je ukusna.
Ona peče torte (od čokolade, iz čokolade, čokoladne).
Moju tortu (rođendansku, za rođendan) također je ispekla.
Recepti (tetini, od tete) su zapisani u bilježnici (tajnoj, tajnovitoj).
Ona je vješta i u spravljanju torta (voćnih, od voća).
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 2
Sastavi pravilne rečenice pomoću navedenih nizova riječi u zagradi. Upotrijebi pridjev gdje je moguće. Ako je potrebno, promijeni red riječi u rečenici.
Torta (od tete Ane, tetina Anina, tete Ane) je ukusna.
Ona peče torte (od čokolade, iz čokolade, čokoladne).
Moju tortu (rođendansku, za rođendan) također je ispekla.
Recepti (tetini, od tete) su zapisani u bilježnici (tajnoj, tajnovitoj).
Ona je vješta i u spravljanju torta (voćnih, od voća).
Torta tete Ane je ukusna.
Ona peče čokoladne torte.
Moju rođendansku tortu također je ispekla.
Tetini su recepti zapisani u tajnoj bilježnici.
Ona je vješta i u spravljanju voćnih torta.
138
NASTAVNI LISTIĆ 3
1. Spoji riječi u stupcima i oblikuj rečenice. Plavim strelicama spoji riječi u rečenice koje se odnose na dječaka Luku, a crvenim strelicama one koje se odnose na mačka Luju. 2. Ispravi nepravilne oblike i prepiši rečenice pravilno. TKO? ŠTO RADI? GDJE? S KIM? KAKO?
Dječak Luka
Mačak Lujo
jede
sjedi
pije
razgovara
igra se
na stolici od drva
iz čaše od papira
s bratom od susjeda
sa psom od susjede
iz tanjura od keramike
ispod stola od plastike
iz zdjeliceod metala
REČENICE:
PRIMJER: Dječak Luka jede iz keramičkog tanjura.________________________________________ _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
139
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 3
1. Spoji riječi u stupcima i oblikuj rečenice. Plavim strelicama spoji riječi u rečenice koje se odnose na dječaka Luku, a crvenim strelicama one koje se odnose na mačka Luju. 2. Ispravi nepravilne oblike i prepiši rečenice pravilno. TKO? ŠTO RADI? GDJE? S KIM? KAKO?
Dječak Luka
Mačak Lujo
jede
sjedi
pije
razgovara
igra se
na stolici od drva
iz čaše od papira
s bratom od susjeda
s psom od susjede
iz tanjura od keramike
ispod stola od plastike
iz zdjelice od metala
REČENICE:
Dječak Luka jede iz keramičkog tanjura. Dječak Luka sjedi na drvenoj stolici. Dječak Luka pije iz papirnate čaše. Dječak Luka razgovara sa susjedovim bratom. Dječak se Luka igra sa susjedinim psom. Mačak Lujo jede iz metalne zdjelice. Mačak Lujo sjedi ispod plastičnog stola.
140
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice: Sklonidba pridjeva
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, rad u paru, individualni
Operacionalizirani cilj(-evi): • suradnički učiti u paru • samostalno izlagati • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • objašnjavati odnose • rješavati zadatke • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati sklonidbu pridjeva i pravilno će upotrebljavati padežne oblike. Uočit će slaganje imenice i pridjeva. Razlikovat će pridjevsku od imenske deklinacije pridjeva.
b) odgojne Učenici će razvijati osobnu i kolektivnu odgovornost pri radu u parovima. Stjecat će svijest o važnosti očuvanja prirodnih dobara Hrvatske.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost zajedničkog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, uspoređivanja i zaključivanja.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, izlagati, objašnjavati, slušati, samostalno pisati, aktivno slušati, usmjereno čitati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • Biologija (ekologija) • Geografija • opća kultura.
Artikulacija sata: Motivacija Udžbenik Hrvatski jezik 5, str. 79. Razgovor o prirodi i ljepotama prirode. Opiši svoje najdraže mjesto u prirodi ili šumu u kojoj si šetao/šetala. Dok učenici opisuju svoje najdraže mjesto u prirodi, učitelj/učiteljica zapisuje na ploču sintagme kojima se učenici pri opisu služe: zelena trava, crveno cvijeće, plavo nebo... Ako opisuju šumu, učenicima se može postaviti pitanje: Zašto šumu moramo čuvati?. Slijedi čitanje polaznog teksta na 78. stranici.
141
Ponavljanje prethodnoga gradiva, rad u parovima (suradničko učenje prema Brüning, Saum) i najava teme
Nakon čitanja polaznog teksta i kratkog komentara učenici se upućuju na 1. zadatak na 79. stranici (pod oznakom A). Zadatak za ponavljanje (rad u parovima). 1. Prisjeti se svega što znaš o pridjevima. Podatke zapiši u bilježnicu. Predviđeno vrijeme: 3 minute. 2. Usporedi bilješke s učenikom pored sebe. Dopuni ili ispravi svoje bilješke. Predviđeno vrijeme: 2 minute. 3. Izlaganje. Učitelj/učiteljica proziva jednog učenika/učenicu. Predviđeno vrijeme: 1 minuta. Najava teme: Danas ćemo razgovarati o sklonidbi pridjeva.
Uočavanje jezične pojave Učenici čitaju tekst na 79. stranici (oznaka A). Nakon čitanja odgovaraju na 2., 3., 4. i 5. pitanje. Učenici čitaju naglas pravila uz zadatke, a s pomoću rješenja zadataka dokazuju pravila o slaganju imenice i pridjeva. Slijedi rješavanje nastavnog listića 1 i usmena provjera rješenja. Učenici čitaju tekst s oznakom B, a zatim na 80. stranici proučavaju tablicu s deklinacijom pridjeva. Zadatak: Navedi razlike i sličnosti između sklonidbe neodređenih i određenih oblika pridjeva. Učenici zatim zapisuju pravilo o sklonidbi.
Uočavanje ostalih važnih obilježja Učenici promatraju primjere upotrebe dužega i kraćeg oblika pridjeva. Zapisuju pravilo o upotrebi oblika. Zadatak: Osmisli 2 primjera upotrebe dužeg oblika i dva primjera upotrebe kraćeg oblika pridjeva.
Sinteza Učenici rješavaju nastavni listić 2 (dopuna pravila i definicija te točnost, odnosno netočnost tvrdnji). Kod provjere rezultata drugog zadatka usmeno će objasniti za svaku tvrdnju u zadatku zašto je točna, odnosno netočna. Učitelj/učiteljica dodatno će objasniti i korigirati prema potrebi s pomoću rješenja nastavnog listića 2.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Rješavanje nastavnog listića 3. Tekst i tablica za određivanje padeža, roda i broja pridjevima iz teksta.
Objava rezultata Učenici pojedinačno i naglas čitaju rješenja zadataka. Učitelj/učiteljica dodatno će objasniti i korigirati prema potrebi s pomoću rješenja nastavnog listića 3.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici. (Preostali zadatci iz nastavnog listića ako učenici nisu stigli sve zadatke riješiti na satu.)
142
Plan ploče:
SKLONIDBA PRIDJEVA
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
NASTAVNI LISTIĆ 1 Dopuni tekst pridjevima u zagradi. Upotrijebi odgovarajući rod, broj i padež pridjeva.
Na (šumovit)___________ poluotoku Kalifront koji se proteže na (jugozapadni) _____________ dijelu otoka Raba smještena je u (modra) _______ uvali Kristof iznimna (prirodna) ___________ vrijednost otoka Raba – šuma Dundo ili Dundovo, kako je nazivaju Rabljani. Ona ima (zanimljiva) ____________ prošlost i često se spominjala kao jedna od (najljepša) ___________ i (najočuvanija) _____________ šuma na Jadranu.
Šuma Dundo u prošlosti je najprije bila u (crkveno) __________ vlasništvu, a kasnije u (državno)____________ . I danas je šuma Dundo (lijepa) __________ i (osebujna) ______________.
PRIDJEVI
SKLONIDBENE RIJEČI
MIJENJAJU SE PO PADEŽIMA
NEODREĐENI PRIDJEVI
IMENSKA SKLONIDBA
ODREĐENI PRIDJEVI
PRIDJEVSKA SKLONIDBA
143
NASTAVNI LISTIĆ 2
1. Dopuni.
Pridjevi mijenjaju svoj oblik po _______________ . S imenicom uz koju stoje slažu se u_______, _________ i __________. Ako je pridjev u rečenici bez imenice, njegov padež određujemo prema ________ na koju se ________ ili na koju bi se mogao _________. Određeni se pridjev sklanja po ________ deklinaciji, a neodređeni po __________.
2. Pored tvrdnje zaokruži slovo T (točno) ili N (netočno).
1. Neodređeni i određeni pridjev muškoga roda imaju zajednički oblik za instrumental jednine. T / N
2. Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje Koji?. T / N
3. Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje Koji?. T / N
4. Svi se pridjevi mogu sklanjati. T / N
NASTAVNI LISTIĆ 3
U tablici je navedeno 10 pridjeva iz ulomka teksta „Motovunska šuma“. Dopuni tablicu služeći se tekstom.
Ulomak iz teksta „Motovunska šuma“
Motovunska je šuma područje obraslo starim listopadnim drvećem koje se pruža prostranom dolinom rijeke Mirne. Premda ne sadržava nijednu drvenastu ili zeljastu vrstu koja bi bila svojstvena samo njoj, prirodna je posebnost Istre, ali i cijeloga hrvatskog priobalja. Motovunskoj šumi obilježje prirodne rijetkosti daje hrast lužnjak, vrsta karakteristična za nizinske krajeve kopnenih dijelova Hrvatske. PRIDJEV PADEŽ ROD BROJ drvenastu zeljastu svojstvena prirodna cijeloga hrvatskog Motovunskoj prirodne karakteristična nzinske
144
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 1
Na šumovitom poluotoku Kalifront koji se proteže na jugozapadnom dijelu otoka Raba smještena je u modroj uvali Kristof iznimna prirodna vrijednost otoka Raba – šuma Dundo ili Dundovo, kako je nazivaju Rabljani. Ona ima zanimljivu prošlost i često se spominjala kao jedna od najljepših i najočuvanijih šuma na Jadranu. Šuma Dundo u prošlosti je najprije bila u crkvenom vlasništvu, a kasnije u državnom. I danas je šuma Dundo lijepa i osebujna. Tekst preuzet s: http://www.ju-priroda.hr/.
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 2
1. Dopuni. Pridjevi mijenjaju svoj oblik po padežima . S imenicomm uz koju stoje slažu se u rodu, broju i padežu. Ako je pridjev u rečenici bez imenice, njegov padež određujemo prema imenici na koju se odnosi ili na koju bi se mogao odnositi. Određeni se pridjev sklanja po pridjevnoj deklinaciji, a neodređeni po imeničkoj. 2. Pored tvrdnje zaokruži slovo T (točno) ili N (netočno). 1. Neodređeni i određeni pridjev muškoga roda imaju zajednički oblik za instrumental jednine. T / N 2. Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje Koji?. T / N 3. Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje Koji?. T / N 4. Svi se pridjevi mogu sklanjati. T / N
145
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 3 U tablici je navedeno 10 pridjeva iz ulomka teksta „Motovunska šuma“. Dopuni tablicu služeći se tekstom.
Ulomak iz teksta „Motovunska šuma“ Motovunska je šuma područje obraslo starim listopadnim drvećem koje se pruža prostranom dolinom rijeke Mirne. Premda ne sadržava nijednu drvenastu ili zeljastu vrstu koja bi bila svojstvena samo njoj, prirodna je posebnost Istre, ali i cijeloga hrvatskog priobalja. Motovunskoj šumi obilježje prirodne rijetkosti daje hrast lužnjak, vrsta karakteristična za nizinske krajeve kopnenih dijelova Hrvatske. PRIDJEV PADEŽ ROD BROJ drvenastu akuzativ ž. r. jd. zeljastu akuzativ ž. r. jd. svojstvena nominativ ž. r. jd. prirodna nominativ ž. r. jd. cijeloga genitiv m. r. jd. hrvatskog genitiv m. r. jd. Motovunskoj dativ ž. r. jd. prirodne genitiv ž. r. jd. karakteristična nominativ ž. r. jd. nzinske akuzativ m. r. mn.
146
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Stupnjevanje pridjeva
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni
Operacionalizirani cilj(-evi): • uspoređivati osobine kroz igru • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • objašnjavati odnose • uočavati i ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu • rješavati zadatke • samostalno osmišljavati primjere.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati stupnjevanje pridjeva. Razlikovat će i pravilno upotrebljavati svaki stupanj pridjeva. Uočit će oblike komparativa pridjeva koji se tvore mimo pravila. Upoznat će glasovne promjene i pravopisne osobitosti za pojedine oblike pridjeva.
b) odgojne Učenici će tijekom igre razvijati sposobnost opažanja i uvažavanja različitosti među ljudima. Razvijat će svijest o potrebi čuvanja prirodnih dobara.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost individualnog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, zaključivanja i uspoređivanja.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, osmišljavati primjere i izlagati, slušati, objašnjavati, samostalno pisati, aktivno slušati, usmjereno čitati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • Biologija (ekologija) • Geografija • opća kultura.
147
Artikulacija sata:
Motivacija (prva inačica) Udžbenik Hrvatski jezik 5, str. 81.
Dobra, bolja, najbolja Odaberi najbolju knjigu koju si ove godine pročitao/pročitala. Osmisli televizijsku reklamnu poruku kojom ćeš knjigu predstaviti u najboljem svjetlu. Motivacija (druga inačica)
Igra lopticom Učitelj/učiteljica na ploču će ispisati sljedeći popis osobina: 1. KOSA: kratka/duga 2.OČI: svijetle/tamne 3. LICE: okruglo/izduženo 4. VISINA: visok/nizak 5. STAS: krupan/sitan. Učenici će pripremiti lopticu (ili neki drugi predmet za dodavanje) koji će dobacivati jedni drugima. Prvi učenik/učenica koji drži lopticu pronaći će u razredu učenika/učenicu (npr. Petra) koji/koja ima kraću ili dužu kosu od njega i dobaciti mu/joj lopticu. Pri dobacivanju loptice reći će: „Petra ima dužu kosu.“ Zatim će Petra (koja je uhvatila lopticu) pronaći u razredu učenika/učenicu svjetlijih ili tamniijih očiju od nje i dobaciti joj/mu lopticu (npr. Ivan). Petra će pri dobacivanju reći: „Ivan ima tamnije oči.“ Koliko navedenih osobina ima na ploči, toliko se puta dobacuje loptica. Nakon motivacije slijedi čitanje polaznog teksta „Poslastica za markoljupce“ na 82. stranici udžbenika uz kratak komentar i iznošenje dojma. Učenici potom odgovaraju na 1. i 2. pitanje uz oznaku A.
Najava teme Slijedi promatranje istaknutog primjera komparacije pridjeva „poznat“ i odgovaranje na 3. i 4. pitanje na 82. stranici. Učenicima treba postaviti motivacijsko pitanje: „Koji ste od ovih triju oblika najčešće upotrebljavali u igri lopticom na početku sata?“ ili „Koji ste od ovih triju oblika najčešće upotrebljavali tijekom reklame koju ste osmislili?“ Danas ćemo razgovarati o stupnjevanju ili komparaciji pridjeva.
Uočavanje jezične pojave Nakon najave teme učenici odgovaraju na 5. pitanje uz čitanje definicije na 82. stranici i zapisivanje. Koliko stupnjeva pridjeva razlikujemo? Učenici zaključuju da razlikujemo tri stupnja pridjeva. KOMPARATIV Zadatak: rastavi pridjev bogatiji na osnovu i nastavak. Kako se zove taj stupanj pridjeva? Slijedi zapisivanje pravila o tvorbi komparativa (oznaka B) na 83. stranici. SUPERLATIV Zadatak: rastavi pridjev najbogatiji na osnovu i nastavak. Po čemu se razikuje od komparativa? Kako se zove dio koji se dodaje ispred osnove? S pomoću kojeg se predmetka tvori superlativ? Slijedi zapisivanje pravila o tvorbi superlativa.
Uočavanje ostalih važnih obilježja Učenici odgovaraju na 3. pitanje uz oznaku B na 83. stranici. Promatraju pridjeve s različitim nastavcima za komparativ (-ši, -ji, -i).
148
Učenici rješavaju nastavni listić 1, prvi zadatak (ispisivanje komparativa u tablicu) i promatraju pridjeve te uočavaju razlike u nastavcima za komparativ. Slijedi čitanje teksta „Promotri!“ uz oznaku B u udžbeniku. Učenici izvode zaključak da se pridjevi u komparativu mogu mijenjati u rodu, broju i padežu. Zatim rješavaju preostale zadatke u nastavnom listiću 1 i promatraju padežne oblike pridjeva. Na 84. stranici udžbenika učenici čitaju o komparaciji pridjeva dobar, zao, malen, velik. Zadatak: izvedi superlativ tih pridjeva. Slijedi uočavanje pravila o pisanju superlativa sa skupom jj, smjenjivanju ije/je i provođenju glasovnih promjena pri stupnjevanju određenih pridjeva (uz oznaku C). Čitanje rubrike „Pravopis“ i iznošenje zaključaka o pisanju komparativa i superlativa.
Sinteza, nastavni listić Rješavanje nastavnog listića 2. Sinteza se nastavlja razgovorom, tj. postavljanjem pitanja: Koje ste nove pojmove danas susreli? Što je stupnjevanje pridjeva? Kako se zove prvi, kako drugi, a kako treći stupanj u komparaciji? Koji pridjevi tvore komparativ mimo određenih pravila? Do kojih glasovnih promjena dolazi pri komparaciji nekih pridjeva?.
Objava rezultata, korekcija Učenici čitaju rješenja zadataka nastavnog listića. Učitelj nudi dodatna objašnjenja i korekciju uz rješenja nastavnog listića 2.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Napiši pet rečenica. U prvoj upotrijebi komparativ pridjeva zao. U drugoj upotrijebi komparativ pridjeva u kojem je došlo do jotacije. U trećoj upotrijebi superlativ u kojemu se pišu dva slova j. U četvrtoj upotrijebi dva komparativa po izboru, a u petoj dva superlativa po izboru.
Objava rezultata Učenici čitaju rečenice. Učitelj/učiteljica ispravlja eventualne pogreške i daje dodatna objašnjenja.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadaća 1: Zadatci u radnoj bilježnici. Zadaća 2: Učenicima se može zadati da osmisle i napišu reklamni oglas za film (ili prošire reklamni oglas za knjigu iz motivacije) sa zadanim brojem oblika pridjeva. Oglas mora sadržavati 15 oblika pridjeva prema izboru: 5 pozitiva, 5 komparativa i 5 superlativa. Neka barem 3 od njih budu s provedenom jotacijom.
149
Plan ploče:
STUPNJEVANJE PRIDJEVA
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići • loptica (za motivaciju).
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
150
NASTAVNI LISTIĆ 1
Prilagođeni tekst preuzet s: http://lonjsko-polje.com/.
Lopoč (Nymphaea)
Malo se koja vodena biljka može pohvaliti ljepotom kakvu ima lopoč. Razlikujemo ih prema boji cvijeta i visini. Podvodni dio cvijeta može biti duži ili kraći. Neki zahtijevaju dublju vodu dok neki rastu i u plićim jezerima. Od bijeloga je rjeđi ružičasti lopoč koji raste u toplijim krajevima, a pripada zaštićenim vrstama. Lopoču ne smetaju gušća muljevita vodena tla, ali ne uspijeva u grubljim prirodnim uvjetima kao što su hladnoća i onečišćenje.
Možemo reći da je lopoč jedan od najsjajnijih cvjetova među vodenim biljkama.
1. Istaknute pridjeve upiši u tablicu.
2. Napiši i ostale oblike tih pridjeva. Pritom nemoj mijenjati padež.
3. Podcrtaj nastavak u komparativu.
POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV
NASTAVNI LISTIĆ 2
Ispravi pogrešno napisane oblike pridjeva. Ispravljeni oblik napiši na crtu pored rečenice.
Lopoči su jedni od rijeđih cvjetova u prirodi. __________
Oni ne mogu rasti na višljim nadmorskim visinama. ____________
Najčešči je bijeli lopoč. ______________
Njihovu rastu pogoduju blažji prirodni uvjeti. _____________
Žuti su lopoči žutiji od sunca. _______________
Najači neprijatelj im je zagađenje. ____________
151
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 1
POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV dug duži najduži kratak kraći najkraći duboku dublju najdublju plitkim plićim najplićim rijedak rjeđi najrjeđi toplim toplijim najtoplijim gusta gušća najgušća grubim grubljim najgrubljim sjajnih sjajnijih najsjajnijih
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 2
Lopoči su jedni od rijeđih cvjetova u prirodi. rjeđih
Oni ne mogu rasti na višljim nadmorskim visinama. višim
Najčešči je bijeli lopoč. najčešći
Njihovu rastu pogoduju blažji prirodni uvjeti. blaži
Žuti su lopoči žutiji od sunca. žući
Najači im je neprijatelj zagađenje. najjači
152
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Brojevi
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, rad u paru, individualni
Operacionalizirani cilj(-evi): • kroz igru razmišljati o brojevima • rješavati zadatke samostalno i u paru • samostalno izlagati rezultate rada • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • objašnjavati odnose • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati obilježja brojeva, pravilno upotrebljavati redne i glavne brojeve. Upoznat će sklonidbu brojeva i pravilno upotrebljavati padežne oblike brojeva. Uočit će brojevne imenice i pridjeve.
b) odgojne Učenici će razvijati pozitivan odnos prema igri i njegovati prijateljske odnose. Razvijat će pozitivan odnos prema usmenoj književnosti.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost rješavanja problema u paru, sposobnosti objašnjavanja, uspoređivanja, zaključivanja.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, kreirati, vrednovati, slušati, objašnjavati, samostalno pisati, aktivno slušati, usmjereno čitati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • opća kultura • književnost (usmena književnost).
153
Artikulacija sata: Motivacija (prva inačica) Udžbenik, str. 86. i 87. Ovu je motivaciju prikladno primijeniti ako se prije obrade brojeva planira s učenicima ponoviti prethodno jezično gradivo. Učenicima je potrebno unaprijed reći da sa sobom ponesu figurice i kocku ili male predmete kojima će se služiti umjesto figurica u igri. Igra Organizirajte turnir „Baci kocku“. Podijelite se u četveročlane skupine. Svaka skupina ima svog suca promatrača. Najprije odigrajte predigru u skupini. Pobjednici skupina nastupit će u završnom natjecanju, a zaduženi će predstavnici polaznih skupina pripremiti svečano proglašenje pobjednika. Naputci za igru Svaki igrač ima svoju figuricu ili neki predmet različit od ostalih. Početni su položaji polja A, B, C i D. Prvi kocku baca igrač A. Treba dobiti šesticu da bi stao na mjesto A0. Nakon toga kocku bacaju svi ostali igrači. Oni također trebaju dobiti šesticu da bi došli na odgovarajuća početna polja B0, C0 i D0. Kocku ponovno baca prvi igrač. Igrač smije proći onoliko polja koliki je broj dobio na kocki, ali uz uvjet da zna odgovoriti na pitanje označeno brojem na tom polju. Nakon toga nastaje putovanje cijelim krugom dok se ne dogodi da netko dobije polje koje je već zauzeto. Ako zna odgovor na to pitanje, vraća igrača koji je bio na tom polju na nulti položaj. Kad netko obiđe cijeli krug, tj. 24 polja, stječe pravo ulaska u središnji krug. Prvi kojemu to uspije pobjednik je igre.
Motivacija (druga inačica) Da bi se poveo razgovor o brojevima, možemo se poslužiti ulomkom iz djela „Mali Princ“. Učitelj/učiteljica čita ulomak. Odrasli vole brojeve. Kad im pričate o nekom svom novom prijatelju, nikad vas ne pitaju o onome što je bitno. Nikad ne kažu: „Kakav je zvuk njegova glasa? Koje igre najviše voli? Skuplja li leptire?“ Pitaju vas: „Koliko mu je godina? Koliko ima braće? Koliko teži? Koliko mu otac zarađuje?“ I tek tada vjeruju da su ga upoznali. Ako odraslima kažete: „Vidio sam lijepu kuću od ružičaste cigle s geranijama na prozorima i golubima na krovu…“ oni neće moći zamisliti tu kuću. Njima treba reći: „Vidio sam kuću od 100 000 franaka.“ Tada će uzviknuti: „Kako je lijepa!“ Antoine de Saint-Exupery, „Mali Princ“ Pitanja: 1. Koja bi ti pitanja postavio/postavila da ti netko želi predstaviti svoga novog prijatlja? 2. Slažeš li se s tvrdnjom da odrasli vole brojeve? Što misliš, zašto je tomu tako? 3. Čemu nam služe brojevi? Motivacija (treća inačica) Prema udžbeniku, stranica 88., tekst „Brojalica“. Učenici će se okupiti u 7 skupina (po troje učenika) i zaigrati brojalicu u smjeru kazaljke na satu.
Najava teme Nakon uvodnih komentara i razgovora učitelj/učiteljica najavit će temu nastavnoga sata. Učenicima se postavlja poticajno pitanje: Čemu brojevi služe? Najavljuje se tema: Danas ćemo razgovarati o brojevima. Učenici će zapisati naslov u bilježnicu.
Uočavanje jezične pojave Učenici čitaju tekst „Brojevi“ pa tekst „Brojalica“ na 88. stranici udžbenika i nakon toga odgovaraju na pitanja uz tekst „Brojalica“. Slijedi rješavanje zadataka u radnoj bilježnici na stranici 48., 1. zadatak, a), b), c), d) i e). Samostalno će izvesti pravila. Slijedi čitanje teksta B na 89. stranici te samostalno proučavanje tablica za sklonidbu glavnih i za sklonidbu rednih brojeva. Zatim će učenici samostalno izvesti pravila o sklonidbi i zapisati ih u bilježnicu.
154
Rad u parovima Natavni listić 1. Povezivanje pojmova i tvrdnji strelicama. Jedan učenik rješava dio zadatka koji se odnosi na glavne brojeve, a drugi učenik rješava dio koji se odnosi na redne brojeve.
Objava rezultata i korekcija Učenici čitaju rješenja. Slijedi korekcija (prema rješenju nastavnog listića 1) i dodatna objašnjenja.
Uočavanje ostalih važnih obilježja Učenici čitaju tekst o brojevnim imenicama i brojevnim pridjevima (oznaka C) na 90. stranici. Nakon čitanja sami iznose nekoliko primjera za brojevne imenice i nekoliko primjera za brojevne pridjeve. Primjere učitelj zapisuje na ploču, a učenici u bilježnicu.
Sinteza Učenici vođenim razgovorom ponovljaju pravila i definicije, a zatim pisano rješavaju zadatke za utvrđivanje stečenih spoznaja. Individualno rješavaju nastavni listić 2 koji obuhvaća zadatke o pravilnom pisanju i sklonidbi brojeva.
Objava rezultata i korekcija Učenici čitaju rješenja. Slijedi korekcija (prema rješenju nastavnog listića 2) i dodatna objašnjenja.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Individualno rješavanje nastavnog listića 3.
Objava rezultata Učenici čitaju rješenja. Slijedi korekcija (prema rješenju nastavnog listića 3) i dodatna objašnjenja.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici.
Plan ploče: BROJEVI
GLAVNI BROJEVI REDNI BROJEVI – izriču količinu – izriču poredak
BROJEVI su promjenjive riječi kojima izričemo količinu (koliko čega ima) i poredak (koje je što po redu). SKLONIDBU IMAJU: – glavni brojevi: jedan, dva, tri i četiri i složeni brojevi koji njima završaju – svi redni brojevi. Redni brojevi mijenjaju se kao određeni pridjevi i slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu. BROJEVNE IMENICE: (primjere osmišljavaju učenici) BROJEVNI PRIDJEVI: (primjere osmišljavaju učenici)
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
BROJEVI
155
BROJEVI – NASTAVNI LISTIĆ 1 1. Pronađi u krugu pojmove koji se odnose na brojeve. Plavim strelicama označi i spoji riječi koje se odnose na glavne brojeve, a crvenim strelicama spoji riječi koje se odnose na redne brojeve. 2. Pročitaj rečenice koje su nastale spajanjem riječi strelicama. Prepiši ih. GLAVNI BROJEVI REDNI BROJEVI
KAZUJU KAZUJU
SKLANJAJU SE SKLANJAJU SE
IMAJU IMAJU
GLAVNI BROJEVI__________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ REDNI BROJEVI______________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ BROJEVI – NASTAVNI LISTIĆ 2 1. Pročitaj tekst. U tablicu su upisani istaknuti brojevi iz teksta. Odredi vrstu broja, padež i rod. Ispuni tablicu. Učenici su čitali o jednoj brojalici. Zatim su se podijelili u sedam skupina. U šest je skupina raspoređeno troje učenika. Samo ih je u sedmoj skupini više. Prvi iz treće skupine izgovara brojalicu. Ispala je druga učenica. U četvrtoj skupini ostala su dva dječaka, a u petoj obje djevojčice.
BROJ VRSTA BROJA PADEŽ ROD jednoj sedam šest troje sedmoj prvi treće druga četvrtoj dva petoj obje
2. Iz teksta izdvoji brojevne imenice. __________________________________________________ Dopuni. Brojevne imenice su brojevi koji znače___________, ali se u gramatičkom smislu ponašaju kao _____________.
POREDAK KOLIČINU
SAMO PRVA ČETIRI BROJA
SVI
ROD PADEŽ
156
BROJEVI – NASTAVNI LISTIĆ 3
1. Iz teksta izdvoji pogrešno napisane riječi. Napiši ih pravilno.
U hrvatskome standardnom jeziku postoje četri osnovna naglaska. Među milionima rječi teško je uvijek točno odrediti naglasak. Zapravo nije riječ o milionima, već o svega četri sto tisuća riječi, koliko ih otprilike postoji u hrvatskome jeziku. Ljudi se obično dvoume između dvojice naglasaka: kratkosilaznog i kratkouzlaznog naglaska. Da bi točno odredili naglasak, trebate usvojiti pet jednostavnih pravila. No, više o tome u 7 razredu!
Pogrešno napisane riječi: _____________________________________________________________
Ispravljene riječi: ____________________________________________________________________
2. Pronađi u tekstu brojeve u instrumentalu, lokativu i genitivu te ih ispiši zajedno s prijedlozima. __________________________________________________________________________________
RJEŠENJA NASTAVNIH LISTIĆA
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 1
1. Pronađi u krugu pojmove koji se odnose na brojeve. Plavim strelicama označi i spoji riječi koje se odnose na glavne brojeve, a crvenim strelicama spoji riječi koje se odnose na redne brojeve.
2. Pročitaj rečenice koje su nastale spajanjem riječi strelicama. Prepiši ih.
GLAVNI BROJEVI REDNI BROJEVI
KAZUJU KAZUJU
SKLANJAJU SE SKLANJAJU SE
IMAJU IMAJU
GLAVNI BROJEVI kazuju količinu. Sklanjaju se samo prva četiri broja. Imaju rod i padež.
REDNI BROJNEVI kazuju poredak. Svi se sklanjaju. Imaju rod i padež.
POREDAK KOLIČINU
SAMO PRVA ČETIRI BROJA
SVI
ROD PADEŽ
157
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 2
1. Pročitaj tekst. U tablicu su upisani istaknuti brojevi iz teksta. Odredi vrstu broja, padež i rod. Ispuni tablicu.
Učenici su čitali o jednoj brojalici. Zatim su se podijelili u sedam skupina. U šest je skupina raspoređeno troje učenika. Samo ih je u sedmoj skupini više. Prvi iz treće skupine izgovara brojalicu. Ispala je druga učenica. U četvrtoj skupini ostala su dva dječaka, a u petoj obje djevojčice.
BROJ VRSTA BROJA PADEŽ ROD jednoj glavni lokativ ž. r. sedam glavni (isti oblik za sve) (ž. r.) isti oblik za sve šest glavni ( isti oblik za sve) (ž. r.) isti oblik za sve troje glavni nominativ ž. r. i m. r. –zajednički
oblik sedmoj redni lokativ ž. r. prvi redni nominativ m. r. treće redni genitiv ž. r. druga redni nominativ ž. r. četvrtoj redni lokativ ž. r. dva glavni nominativ m. r. petoj redni lokativ ž. r. obje glavni nominativ ž. r.
2. Iz teksta izdvoji brojevne imenice. Troje, obje.
Dopuni.
Brojevne imenice su brojevi koji znače količinu, ali se u gramatičkom smislu ponašaju kao imenice.
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 3
1. Iz teksta izdvoji pogrešno napisane riječi. Napiši ih pravilno.
U hrvatskome standardnom jeziku postoje četri osnovna naglaska. Među milionima rječi teško je uvijek točno odrediti naglasak. Zapravo nije riječ o milionima, već o svega četri sto tisuća riječi, koliko ih otprilike postoji u hrvatskome jeziku. Ljudi se obično dvoume između dvojice naglasaka: kratkosilaznog i kratkouzlaznog naglaska. Da bi točno odredili naglasak, trebate usvojiti pet jednostavnih pravila. No, više o tome u 7 razredu!
Pogrešno napisane riječi: četri, milionima, rječi, milionima, četri sto, dvojice, bi, 7 Ispravljene riječi: četiri, milijunima, riječi, milijunima, četiristo, dvaju, biste, 7. 2. Pronađi u tekstu brojeve u instrumentalu, lokativu i genitivu te ih ispiši. instrumental: među milijunima lokativ: o milijunima, u sedmom (u 7.) genitiv: između dvaju
158
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Zamjenice, sklonidba zamjenica
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni, rad u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi): • istraživati u skupinama s pomoću udžbenika • predstavljati rezultate istraživačkoga rada • planirati izlaganje • planirati izgled materijala za predstavljanje • memorirati pravila • objašnjavati odnose • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu • razumjeti ulogu zamjenica • izrađivati zajednički plakat.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati vrste i svojstva zamjenica, pravilno rabiti osobne zamjenice. Upoznat će sklonidbu zamjenica i pravilno rabiti padežne oblikezamjenica. Pravilno će rabiti naglašene i nenaglašene oblike zamjenica.
b) odgojne Učenici će razvijati osobnu i kolektivnu odgovornost pri radu u skupinama. Stjecat će radne navike i njegovati timsko ozračje te pozitivan odnos prema radu.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost zajedničkog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, uspoređivanja i zaključivanja.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, kreirati, izlagati, predstavljati, slušati, objašnjavati, samostalno pisati, aktivno slušati, usmjereno čitati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • medijska kultura.
159
Artikulacija sata: Motivacija (prva inačica) Udžbenik Hrvatski jezik 5, str. 91 Učenici odgovaraju na šest uvodnih pitanja.
Za rad u trima skupinama. Učenik je dobio lošu ocjenu i može: a) reći roditeljima istinu b) zatajiti istinu c) reći roditeljima da je dobio dobru ocjenu.
Svaka će skupina pronalaziti nedostatke i prednosti jednog postupka. Rješenja će upisivati u ovakve tablice: PREDNOSTI POSTUPKA (A, B ILI C) NEDOSTATCI POSTUPKA (A, B ILI C)
Motivacija (druga inačica) Učenici mogu igrati igru pokvarenog telefona. Učenik iz prve klupe smišlja poruku koju će šapnuti sljedećem učeniku. Poruka se šaptom prenosi do zadnjeg učenika koji je izgovara naglas. Zatim se uspoređuje primljena poruka s poslanom.
Najava teme Nakon motivacije učenici promatraju rečenicu: „Rekao sam ti da joj je on nešto rekao o njoj.“ Učenicima se postavlja poticajno pitanje. Tko je u ovoj rečenici govornik, tko je sugovornik, a tko je osoba o kojoj se govori? Učitelj najavljuje temu. Danas ćemo razgovarati o zamjenicama.
Podjela učenika u skupine za istraživački rad i izradu plakata
Učenici će u skupinama istraživati zamjenice služeći se udžbenikom. Formira se pet skupina. Svakoj skupini dodjeljuje se tema za istraživanje i zadatci. Svakoj skupini potreban je jedan papir na koji će zapisati zajednička rješenja zadataka. Učitelj donosi veliki papir za plakat na koji će učenici lijepiti papire i tako zajednički izraditi plakat o zamjenicama.
Upute za rad u skupinama Skupinama se dodjeljuju teme: 1. skupina: Govornik, sugovornik, negovornik 2. skupina: Osobne zamjenice 3. skupina: Posvojne zamjenice 4. skupina: Sklonidba zamjenica 5. skupina: Naglašeni i nenaglašeni oblici zamjenica, pravilno pisanje zamjenica (pravopis). Upute za rad (za sve skupine): - koristite se drvenim bojama i flomasterima - temu istražujte služeći se udžbenikom - zapišite temu na zajednički papir - izvedite pravilo/pravila/definiciju - osmislite i zapišite primjer kojim dokazujete pravilo/definiciju (ne prepisujte iz udžbenika) - primjer neka bude osmišljen u rečenici. Svaka skupina dobit će listić s posebnim uputama i zadatcima za određenu temu.
160
Istraživački rad u skupinama ZADATCI: 1. skupina: Govornik, sugovornik, negovornik Objasni pojmove: govorna osoba, sugovorna osoba, negovorna osoba. Za svaki pojam osmisli jednu rečenicu kojom ćeš ga oprimjeriti. 2. skupina: Osobne zamjenice Objasni zadani pojam. Osmisli šest kratkih rečenica u kojima ćeš upotrijebiti osobnu zamjenicu. (Tri rečenice za oblike u jednini, tri rečenice za oblike u množini.) 3. skupina: Posvojne zamjenice Objasni zadani pojam. Osmisli šest kratkih rečenica u kojima ćeš upotrijebiti posvojnu zamjenicu. (Tri rečenice za oblike u jednini, tri rečenice za oblike u množini.) 4. skupina: Sklonidba zamjenica Izradi tablicu sklonidbe osobnih zamjenica. (Prepiši iz udžbenika.) Osmisli 4 rečenice za upotrebu osobne zamjenice: po jednu u genitivu, dativu, lokativu i instrumentalu. Označi oblike u padežu bojom. 5. skupina: Naglašeni i nenaglašeni oblici zamjenica, pravilno pisanje zamjenica (pravopis) Objasni što su naglašeni, a što nenaglašeni oblici osobnih zamjenica. Osmisli dvije rečenice u kojima ćeš upotrijebiti nenaglašeni oblik i dvije rečenice u kojima ćeš upotrijebiti naglašeni oblik zamjenice. Prouči rubriku „Pravopis“ u udžbeniku i osmisli vlastite primjere rečenica.
Izlaganje učenika, objava rezultata i izrada plakata
Prije izlaganja učitelj će na ploču (ili na zid) pričvrstiti prazan papir predviđen za zajednički plakat o zamjenicama. Predstavnik svake skupine ukratko izlaže rezultate zajedničkoga rada. Po završetku izlaganja učenik lijepi papir s obrađenom temom na zajednički plakat.
Korekcija rezultata Učitelj prati izlaganje svake skupine i po potrebi daje dodatna objašnjenja i korekciju.
Sinteza Učenici rješavaju usmeno nastavni listić 1. Učitelj tijekom rješavanja dodatno objašnjava po potrebi.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Učenici pismeno rješavaju nastavni listić 2.
Objava rezultata Učenici pojedinačno čitaju rješenja zadataka. Slijedi korekcija.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici. (Ako se svi predviđeni zadatci ne stignu riješiti tijekom nastavnog sata, učenicima se može jedan nastavni listić ponuditi za domaću zadaću.)
161
Plan ploče: ZAMJENICE
ZAMJENICE su promjenjive riječi koje najčešće zamjenjuju imenice, pridjeve i brojeve.
OSOBNE ZAMJENICE zamjenjuju govornika, sugovornika i negovornika.
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići • plakat, papiri, flomasteri, ljepilo.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
PRIJEDLOG IZGLEDA ZAJEDNIČKOG PLAKATA O ZAMJENICAMA (kvadrati su predviđena mjesta za radove učenika)
ZAZADKMLSNK
ZAMJENICE
NASTAVNI LISTIĆ 1
1. Dopuni.
ZAMJENICE
1. SKUPINA (govorna, sugovorna, negovorna osoba)
2. SKUPINA (osobne zamjenice)
3. SKUPINA (posvojne zamjenice)
5. SKUPINA (naglašeni i nenaglašeni oblici zamjenica, pravopis)
4. SKUPINA (sklonidba osobnih zamjenica)
162
NASTAVNI LISTIĆ 1
1. Dopuni.
Osobne zamjenice zamjenjuju _____________, _______________ i _____________ osobu. Neke zamjenice u istom padežu imaju dva oblika: ____________ i ____________ oblik.
2. Pored tvrdnje zaokruži slovo T (točno) ili N (netočno).
1. Osobna zamjenica ti zamjenjuje govornika. T / N 2. Zamjenice mogu zamjenjivati brojeve. T / N 3. Posvojne zamjenice odgovaraju na pitanje Koji?. T / N 4. Samo se naglašeni oblici sklanjaju. T / N
3. Pročitaj tekst.
Zamjenice mi stvaraju probleme. Lako se zbunim kad mi netko govori o zamjenici „mi“. Niije mi baš jasno kad smo mi u nominativu, a kad sam samo ja u dativu. Je li vama jasno kad ste vi Vi, a kad ste samo vi? Neki su se učenici odmah sprijateljili sa zamjenicama. Njima nije problem poigrati se njima.
Odgovori na pitanja:
1. Koliko se puta u tekstu pojavljuje oblik mi? 2. Objasni značenje i odredi padež oblika mi. 3. Objasni razliku između oblika Vi i vi. 4. Odredi padeže svim zamjenicama u tekstu.
NASTAVNI LISTIĆ 2
1. Zamjenice u zagradama napiši u odgovarajućem obliku.
I (mi) ___ smo sudjelovali u izradi plakata o zamjenicama. Isprva (mi) ____ se zadatak činio težak, ali brzo smo se uhodali. Svi smo prionuli na posao – i (mi) ____ , i (vi) ____ i (oni) ____. Dečki iz druge skupine su željeli što prije završiti pa su (mi) ____ predložili da se natječemo. (mi) ____ se taj prijedlog nije svidio pa smo (on) ___ odbili. I (vi) ____ je kao i (mi) ____ jasno da je pri učenju važnije biti temeljit nego brz.
2. Odredi padež zamjenica. U prvo polje upiši naziv padeža koji se najčešće pojavljuje u tekstu i sve zamjenice u tom padežu. Ostale razvrstaj prema učestalosti padeža na 2. i 3. mjesto.
3. Koje se zamjenice iz teksta pojavljuju u nenaglašenom obliku? Kako glasi njihov naglašeni oblik? Koju osobu zamjenjuju?
1.
2.
3.
163
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 1
1. Dopuni. Osobne zamjenice zamjenjuju govornu, sugovornu i negovornuosobu. Neke zamjenice u istom padežu imaju dva oblika: naglašeni i nenaglašeni oblik. 2. Pored tvrdnje zaokruži slovo T (točno) ili N (netočno).
5. Osobna zamjenica ti zamjenjuje govornika. T / N 6. Zamjenice mogu zamjenjivati brojeve. T / N 7. Posvojne zamjenice odgovaraju na pitanje Koji?. T / N 8. Samo se naglašeni oblici sklanjaju. T / N
3. Pročitaj tekst. Zamjenice mi (D, jd.)stvaraju probleme. Lako se zbunim kad mi (D, jd.) netko govori o zamjenici „mi“(N, mn.). Niije mi (D, jd.)baš jasno kad smo mi (N, mn.) u nominativu, a kad sam samo ja (N, jd.) u dativu. Je li vama (D, mn.) jasno kad ste vi (N, mn.) Vi (N, jd.) a kad ste samo vi (N, mn.)? Neki su se učenici odmah sprijateljili sa zamjenicama. Njima (D, mn.) nije problem poigrati se njima (I, mn.). Odgovori na pitanja:
1. Koliko se puta u tekstu pojavljuje oblik mi? Pojavljuje se 5 puta. 2. Objasni značenje i odredi padež oblika mi. Dativ jednine zamjenice „ja“ i nominativ množine iste
zamjenice. 3. Objasni razliku između oblika Vi i vi. Oblik Vi se iz poštovanja upotrebljava kad se obraćamo jednoj
sugovornoj osobi. Oblik vi je nominativ množine zamjenice koja zamjenjuje sugovornu osobu. RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 2
1. Zamjenice u zagradama napiši u odgovarajućem obliku.
I mi smo sudjelovali u izradi plakata o zamjenicama. Isprva nam se zadatak činio težak, ali brzo smo se uhodali. Svi smo prionuli na posao – i mi , i vi i oni. Dečki iz druge skupine su željeli što prije završiti pa su nam predložili da se natječemo. Nama se taj prijedlog nije svidio pa smo ga odbili. I vama je kao i nama jasno da je pri učenju važnije biti temeljit nego brz.
2. Odredi padež zamjenica. U prvo polje upiši naziv padeža koji se najčešće pojavljuje u tekstu i sve zamjenice u tom padežu. Ostale razvrstaj prema učestalosti padeža na 2. i 3. mjesto.
3. Koje se zamjenice iz teksta pojavljuju u nenaglašenom obliku? Kako glasi njihov naglašeni oblik? Koju osobu zamjenjuju?
U nenaglašenom se obliku pojavljuju zamjenice: nam i ga. Njihov naglašeni oblik glasi: nama (govorna osoba) i njega (negovorna osoba).
1.
2.
3.
164
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Glagoli
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni
Operacionalizirani cilj(-evi): • upotrebljavati glagole tijekom igre • samostalno izvoditi zaključke • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • objašnjavati odnose • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu • rješavati zadatke.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati obilježja glagola i podjelu glagola po značenju. Upoznat će gramatičke kategorije glagola: osobu, broj i vrijeme i prepoznavati ih u tekstovima. Upoznat će pravopisna pravila za pisanje negacijskih i upitnih oblika glagola u rečenicama.
b) odgojne Učenici će stjecati spoznaje posebnostima životinjskog svijeta u Hrvatskoj. Stjecat će svijest o potrebi čuvanja ugroženih životinjskih vrsta i brige za okoliš.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost individualnog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, uspoređivanja i zaključivanja.
d) komunikacijske Učenici će oponašati zvukove i kretnje, razgovarati, slušati, objašnjavati, komentirati, samostalno pisati, aktivno slušati, usmjereno čitati i pismeno rješavati zadatke.
Suodnosi: • jezično izražavanje • Biologija • Geografija • opća kultura.
Artikulacija sata:
Motivacija Igra „Koja si ptica?“ Neka se javi učenik koji želi „odglumiti“ pticu prema vlastitom izboru. Ostalim učenicima ne smije reći o kojoj je ptici riječ, oni će pogađati. Učenik će kretnjama i glasovima pokušati što bolje dočarati pticu koju je zamislio. Kad netko od učenika konačno pogodi, igra je završena. Igru možete ponoviti. Nakon igre učenicima je potrebno postaviti pitanje. Što je sve radio učenik dok je oponašao pticu?
165
Najava teme Čitanje pjesme Ptičja posla Grigora Viteza na 95. stranici udžbenika. Kratko iznošenje dojmova. Pitanje: Koji bi glagoli iz pjesme najbolje dočarali zvukove kojima ste oponašali pticu?. Danas ćemo govoriti o glagolima.
Uočavanje jezične pojave, zadatak (nastavni listić)
Učenici čitaju tekst „Čigoč, selo roda“ na 96. stranici udžbenika. Slijedi odgovaranje na pitanja uz oznaku A. Učenici uz vođeni razgovor zaključuju da po značenju postoje glagoli stanja, radnje i zbivanja. Zadatak (nastavni listić 1): učitelj će s pomoću projektora prikazati niz slika koje predstavljaju različite radnje, stanja i zbivanja. Učenici će uz svaku sliku navesti odgovarajući glagol i odrediti ga po značenju.
Provjera i objava rezultata Korekcija: učenici će pogledati rješenja koja će učitelj prikazati s pomoću projektora (rješenje nastavnog listića 1) i proučiti ih.
Uočavanje ostalih važnih obilježja Učenici uspoređuju rečenice: „Roda sjedi na jajima.“ i „Rode sjede na jajima.“ Zaključuju da postoje različiti oblici glagola za jedninu i množinu. Slijedi čitanje i proučavanje sadržaja uz oznaku B na 97. stranici. Učenici zaključuju da se glagolski oblik mijenja i s promjenom glagolske osobe. Zadatak: Provedi glagol gledati kroz osobe. Usporedi oblike za 1. osobu glagola: gledam i selim. Koju razliku primjećuješ? Odvoji nastavak od osnove. Slijedi proučavanje tablice uz oznaku C na 97. i sadržaja na 98. stranici vezanog za glagolsko vrijeme. Uz svaku rečenicu: „Roda sjedi u gnijezdu.“, „Roda je sjedila u gnijezdu.“ i „Roda će sjediti u gnijezdu.“, učenicima se postavlja pitanje: „Kada se događa radnja?“ Nakon toga postavlja se učenicima pitanje: Kako se mogu mijenjati glagolski oblici?. Učenike se navodi na odgovor: Mijenjaju se prema osobi, broju i vremenu. Slijedi proučavanje rubrike „Pravopis“ na 98. stranici. Učenicima se postavljaju pitanja: Kada ne rastavljamo niječnicu od glagola? Kako pravilno postavljamo pitanje s pomoću čestice li?. Navedi primjer.
Sinteza Pitanja uz razgovor za sintezu. Što su glagoli? Što njima izričemo? Kako ih dijelimo po značenju? Koje gramatičke kategorije imaju glagoli? Koliko glagolskih osoba postoji? Što je broj, a što vrijeme? Kako prepoznajemo glagole stanja, a kako glagole zbivanja?
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Rješavanje nastavnog listića 2. Učenici iz teksta izdvajaju glagole i upisuju ih u tablicu za razvrstavanje prema gramatičkim kategorijama.
Objava rezultata Učitelj/učiteljica obavlja provjeru i korekciju s pomoću rješenja nastavnog listića 2. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici.
166
Plan ploče:
GLAGOLI
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju i svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
GLAGOLI PROMJENJIVA VRSTA RIJEČI
GRAMATIČKE KATEGORIJE osoba (prva, druga, treća) broj (jednina, množina) vrijeme (prošlost, sadašnjost, budućnost)
ZBIVANJE (SVITATI, KIŠITI)
STANJE (SJEDITI, SPAVATI)
RADNJA (JESTI, SKOČITI)
167
GLAGOLI - NASTAVNI LISTIĆ 1 Ispod svake slike napiši odgovarajući glagol te odredi glagol prema značenju (radnja, stanje, zbivanje).
_____________ _____________ _____________ _____________
_____________ _____________ _____________ _____________
_____________ _____________ _____________ _____________
_____________ _____________ _____________ _____________
168
GLAGOLI – NASTAVNI LISTIĆ 2
1. Pročitaj tekst.
Malena i Klepetan
Nastavlja se jedna od najljepših ljubavnih priča iz životinjskog svijeta. Rodan Klepetan jutros se po dvanaesti
put vratio svojoj rodi slomljenoga krila Malenoj. Njihovo ljubavno gnijezdo nalazi se na krovu područne
osnovne škole u Brodskom Varošu. Njegovu su se povratku razveselili brojni obožavatelji, a najviše Malena.
Klepetan ima tridesetak godina pa su se mnogi bojali da se neće vratiti s juga. Malena je proteklih dana prema
običaju odbijala hranu i nervozno klepetala u očekivanju svog dragog. Malena već dugo ne leti na jug jer su je
prije dvanaest godina ozlijedili lovci pa gospodin Stipe brine o njoj. Čim ga je ugledala, odmah je odletjela k
njemu. Neobično je kako se vole!
(tekst preuzet sa stranice www.vecernji.hr)
2. Upiši u tablicu istaknute glagole u tekstu. Odredi glagolima osobu, broj i vrijeme.
SADA
ŠNJO
ST
GLAGOL OSOBA BROJ
3. Samo je jedan glagol u budućem vremenu. Koji? Odredi osobu i broj glagola.
4. Što je zajedničko svim glagolima u tekstu?
PRO
ŠLO
ST
GLAGOL OSOBA BROJ
169
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 1 Ispod svake slike napiši odgovarajući glagol te odredi glagol prema značenju (radnja, stanje, zbivanje).
SPAVATI (STANJE) PISATI (RADNJA) ČITATI (RADNJA) VJEŽBATI (RADNJA)
RAZGOVARATI (RADNJA) JESTI (RADNJA) IGRATI SE (RADNJA) PJEVATI (RADNJA)
LEŽATI (STANJE) PLESATI (RADNJA) RAZMIŠLJATI (RADNJA) TRČATI (RADNJA)
KIŠITI (ZBIVANJE) SJEDITI (STANJE) STAJATI (STANJE) SNIJEŽITI (ZBIVANJE)
170
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 2
2. Istaknuti glagoli u tekstu nalaze se u tablici. Odredi glagolima osobu, broj i vrijeme.
SADA
ŠNJO
ST
GLAGOL OSOBA BROJ nastavlja se 3. jd. nalazi se 3. jd. ima 3. jd. ne leti 3. jd. brine 3. jd. se vole 3. mn.
3. Samo je jedan glagol u budućem vremenu. Koji? Odredi osobu i broj glagola.
Glagol: se neće vratiti – budućnost, 3. os. mn.
4. Što je zajedničko svim glagolima u tekstu?
Svi su glagoli u trećoj osobi.
PRO
ŠLO
ST
GLAGOL OSOBA BROJ se vratio 3. jd. su se razveselili 3. mn. bojali su se 3. mn. je odbijala 3. jd. su ozlijedili 3. mn. je ugledala 3. jd. je odletjela 3. jd.
171
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Predikat
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, u paru, individualni
Operacionalizirani cilj(-evi): • suradnički učiti u paru • predstavljati rezultate rada u paru • izlagati • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • objašnjavati odnose • rješavati zadatke • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati predikat. Uočit će obilježja, ulogu i mjesto predikata u rečenici, razlikovat će vrstu riječi od njezine službe u rečenici.
b) odgojne Učenici će prihvatiti pozitivan odnos prema očuvanju prirode i ugroženim životinjskim vrstama.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost individualnog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, prezentiranja, uspoređivanja i zaključivanja.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, slušati, objašnjavati, samostalno pisati, izlagati, aktivno slušati i usmjereno čitati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • Biologija • Geografija • opća kultura.
173
Artikulacija sata:
Motivacija Udžbenik Hrvatski jezik 5, str. 99.
Pjevaj mi, pjevaj, sokole Učenici promatraju sadržaj na 99. stranici udžbenika. 1. Što znaš o zaštiti životinja i biljaka? 2. Koje zaštićene vrste životinja i biljaka poznaješ? 3. Koje bi vrste još zaštitio/zaštitila? Zašto? 4. Služeći se crtežom napiši upute za izradu hranilice. Učenici promatraju crtež izrade hranilice za ptice na 99. stranici. Na temelju crteža pišu upute za izradu. Čitaju svoje uratke naglas.
Najava teme Čitanje polaznog teksta „Sveti Andrija – otok Eleonorinog sokola“ na 100. stranici udžbenika. Kratak komentar. Učenici odgovaraju na 1. i 2. pitanje uz tekst. Danas ćemo govoriti o predikatu.
Uočavanje jezične pojave Rad u parovima
Rad u parovima. Učenici će proučiti sadržaj u udžbeniku pod oznakom A kako bi saznali odgovore na dva pitanja: Što je predikat?, Koja je njegova uloga u rečenici?. Upute za rad: 1. Učenici individualno čitaju tekst, proučavaju ga i zapisuju bilješke. Predviđeno vrijeme u ovoj fazi rada je 3 minute. 2. Učenici rade u paru. Razmjenjuju, uspoređuju i dopunjuju bilješke. Predviđeno vrijeme u ovoj fazi rada je 2 minute. 3. Učitelj proziva jednog učenika koji će ukratko prezentirati rezultate rada.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Slijedi rješavanje nastavnog listića 1 kojim se provjerava jesu li učenici shvatili što je predikat i njegovu ulogu u rečenici. Korekcija uz rješenje nastavnog listića 1.
Uočavanje ostalih važnih činjenica, nastavni listić
Učenici individualno proučavaju sadržaj u udžbeniku pod oznakom B na 101. stranici. Proučavajući rečenice a), b) i c) izvode pravilo o glagolskom predikatu. Slijedi rješavanje nastavnog listića 2. Provjera i korekcija rješenja uz moguće dopune i objašnjenja. Učenicima se postavlja pitanje: Koja su gramatička obilježja glagola?. Navodi ih se na zaključak da glagolski predikat mora biti izrečen glagolom u nekom vremenu, osobi i broju. Zadatak 2. na 102. stranici udžbenika. Određivanje mjesta predikata u rečenici. Učenici proučavaju rubriku „Pravopis“. Iznose vlastite primjere za predikat u negaciji, predikat izrečen povratnim glagolom i razdvojene dijelove predikata.
Sinteza Zadatak 4. u radnoj bilježnici. Ponavljanje pravila i definicija.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Rješavanje nastavnog listića 3.
Objava rezultata Učenici čitaju rješenja nastavnog listića. Učitelj provjerava i prema
174
potrebi iznosi dodatna objašnjenja.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici.
Plan ploče:
PREDIKAT
TKO? sokol
GNIJEZDI SE
KADA? GDJE? krajem ljeta na otočiću Predikat je glavni dio rečenice. Otvara mjesto svim ostalim dijelovima rečenice.
Najčešće se izriče glagolom u nekom vremenu, osobi i broju.
Glagolski predikat je predikat izrečen glagolom.
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
175
Nastavni listić 1
1. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolima.
GLAGOLI: živjeti, nesti, tražiti, rasti, letjeti.
REČENICE:
Bjeloglavi sup _______ na otoku Cresu. Ženke ______ _ jaja u velikom gnijezdu. Mužjaci________ hranu u okolici. Mladunče _______ _ u gnijezdu. Supovi __________ iznad mora. 2. Za svaku rečenicu postavi pitanje tako da njihovi glagoli budu odgovor. PITANJE ODGOVOR
Rješenje nastavnog listića 1
1. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolima.
GLAGOLI: živjeti, nesti, tražiti, rasti, letjeti
REČENICE:
Bjeloglavi sup živi na otoku Cresu. Ženke nesu jaja u velikom gnijezdu. Mužjaci traže hranu u okolici. Mladunče raste u gnijezdu. Supovi lete iznad mora 2. Za svaku rečenicu postavi pitanje tako da njihovi glagoli budu odgovor. PITANJE ODGOVOR Što bjeloglavi sup radi na otoku Cresu? Što rade ženke u velikom gnijezdu? Šo mužjaci rade u okolici? Što radi mladunče u gnijezdu? Što rade supovi iznad mora?
Živi. Nesu (jaja). Traže (hranu). Raste. Lete.
176
Nastavni listić 2 Dopuni. 1. Glavni dio rečenice naziva se ______________. Predikatom se izriče __________u rečenici. Otvara mjesto ______________dijelovima rečenice. Najčešće se izriče___________. Predikat izrečen glagolom naziva se___________________________.
2. Sastavi 4 rečenice s pomoću glagola: trčati, plivati, letjeti, spavati. Rečenice moraju sadržavati sljedeće podatke: Tko?, Kada? i Gdje?(Kuda?). Primjer: Ivan ujutro trči šumom.
Rješenje nastavnog listića 2 1. Dopuni. Glavni dio rečenice naziva se predikat. Predikatom se izriče radnja u rečenici. Otvara mjesto svim ostalim dijelovima rečenice. Najčešće se izriče glagolom. Predikat izrečen glagolom naziva se glagolski predikat.
2. Sastavi 4 rečenice s pomoću glagola: trčati, plivati, letjeti, spavati. Rečenice moraju sadržavati sljedeće podatke: Tko?, Kada? i Gdje?(Kuda?). Primjer: Ivan ujutro trči šumom.
177
Nastavni listić 3
REČENICA: Bjeloglavi sup leti visoko iznad otoka.
1. Podcrtaj predikat u rečenici.
2. Na kojem mjestu u rečenici može stajati predikat? Pokušaj što više puta promijeniti mjesto predikata u gornjoj rečenici. Napiši što više preoblikovanih rečenica.
3. Gornju rečenicu preoblikuj u upitnu i niječnu.
Upitna rečenica: ____________________________________________________________________
Niječna rečenica: ____________________________________________________________________
Rješenje nastavnog listića 3
REČENICA: Bjeloglavi sup leti visoko iznad otoka.
1. Podcrtaj predikat u rečenici.
2. Na kojem mjestu u rečenici može stajati predikat? Pokušaj što više puta promijeniti mjesto predikata u gornjoj rečenici. Napiši što više preoblikovanih rečenica.
Leti bjeloglavi sup visoko iznad otoka.
Bjeloglavi sup visoko leti iznad otoka.
Bjeloglavi sup visoko iznad otoka leti.
3. Gornju rečenicu preoblikuj u upitnu i niječnu.
Upitna rečenica: Leti li bjeloglavi sup visoko iznad otoka?
Niječna rečenica: Bjeloglavi sup ne leti visoko iznad otoka.
178
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Subjekt
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni, rad u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi): • istraživati u skupini • predstavljati istraživačke materijale • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • objašnjavati odnose • rješavati zadatke • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će upoznati subjekt, ulogu subjekta i mjesto subjekta u rečenici. Upoznat će načine izricanja subjekta. Razlikovat će vrstu riječi od službe riječi u rečenici.
b) odgojne Učenici će razvijati pozitivan odnos prema sebi, prema izgradnji čvrstih vrijednosti u životu i razvijanju vlastite osobnosti.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost zajedničkog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, osmišljavanja primjera, uspoređivanja, zaključivanja i povezivanja pojmova.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, izlagati, slušati, objašnjavati, argumentirati, samostalno pisati, aktivno slušati, usmjereno čitati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • književnost.
179
Artikulacija sata:
Motivacija (prva inačica) Udžbenik Hrvatski jezik, str. 103.
Tko se kiti tuđim perjem Podijelite se u pet skupina i pripremite govor s temom: Zakon o zaštiti autorskih prava. Odgovorite pritom na sljedeća pitanja: 1. Što znate o zakonima? 2. Što sve propisuju? 3. Zašto je uzimanje tuđih ideja prekršaj? 4. Što se propisuje Zakonom o zaštiti autorskih prava? 5. Znate li neke primjere kršenja autorskih prava? 6. Je li moguće u potpunosti kontrolirati poštovanje autorskih prava? 7. Predloži izmjene i dopune Zakona o zaštiti autorskih prava. Motivacija (druga inačica)
Uzori i oponašanje S učenicima se razgovara o uzorima i oponašanju. Učenicima treba postaviti sljedeća pitanja: 1. Što znači riječ „uzor“? 2. Tko je za vas uzoran? 3. Koje biste osobine svojih uzora željeli imati? 4. Što je oponašanje? 5. Zvuči li vam riječ „oponašanje“ pozitivno ili negativno? 6. Kako se osjećate kad vas netko oponaša? 7. Jeste li ikada nekoga oponašali?. Učenici će izreći svoje mišljenje. Zatim će se najaviti polazni tekst.
Najava teme Čitanje polaznog teksta „Paunovo perje“ i kratak komentar. Što je basna? Koja je pouka ove basne? Tko se kiti tuđim perjem? Danas ćemo govoriti o subjektu.
Rad u skupinama Teme za istraživanje i upute za rad
Rad u skupinama. Učenici će formirati četiri skupine za istraživanje nastavne teme. Pri radu će se služiti udžbenikom. Svakoj skupini dodjeljuje se jedna tema za istraživanje. Teme: 1. skupina: Subjekt – služba riječi 2. skupina: Vrste riječi za izricanje subjekta 3. skupina: Rečenica s više subjekata 4. skupina: Rečenica s neizrečenim subjektom. Zadatci su zajednički za sve skupine: 1. Objasni značenje zadanog pojma/teme. 2. Izvedi pravilo/definiciju. 3. Navedi tri primjera u obliku rečenica u kojima ćeš pravilno upotrijebiti zadani pojam. 4. Pripremi kratko izlaganje.
Uočavanje jezične pojave Istraživački rad u skupinama
Učenici su podijeljeni u skupine i istražuju teme služeći se udžbenikom, stranica 104. i 105. Predviđeno je vrijeme za istraživanje i pripremu izlaganja 15 minuta.
180
Objava rezultata istraživanja, nastavni listić
1. Izlaganje predstavnika prve skupine. Tema: Subjekt – služba riječi. Očekivani sadržaj izlaganja: Subjekt je rečenični dio koji govori na što se odnosti obavijest sadržana u predikatu. U rečenici odgovara na pitanje: Tko ili što vrši radnju?. Subjekt se otkriva pitanjem tko? za živo i što? za neživo. Subjekt je vršitelj radnje u rečenici. Učenici će navesti primjere. 2. Izlaganje predstavnika druge skupine. Tema: Vrste riječi za izricanje subjekta. Očekivani sadržaj izlaganja: Subjekt se najčešće izriče imenicom, no u službi subjekta mogu biti i ostale vrste riječi. Subjekt može biti izrečen i zamjenicom, pridjevom, brojem, glagolom. Učenici će navesti tri primjera rečenice s različitim vrstama riječi u službi subjekta. Da bi se provjerilo razumijevanje proučenoga gradiva, slijedi rješavanje nastavnog listića 1. Zatim slijedi provjera rješenja i korekcija te dodatna objašnjenja. 3. Izlaganje predstavnika treće skupine. Tema: Rečenica s više subjekata. Očekivani sadržaj izlaganja: Rečenica može imati i više subjekata. Učenici će navesti tri primjera rečenice s različitim brojem subjekata. 4. Izlaganje predstavnika četvrte skupine. Tema: Rečenica s neizrečenim subjektom. Očekivani sadržaj izlaganja: Postoje rečenice u kojima subjekt nije izrečen. Takav se subjekt naziva neizrečen ili skriveni subjekt. Otkriva se s pomoću predikata, a iskazujemo ga osobnom zamjenicom. Učenici će navesti tri primjera rečenice sa skrivenim subjektom i objasnit će postupak otkrivanja vršitelja radnje u rečenici s neizrečenim subjektom.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Učenici rješavaju nastavni listić 2 kojim se provjerava usvojenost izloženog sadržaja svih četiriju skupina, s naglaskom na sadržaje izlaganja treće i četvrte skupine.
Objava rezultata i korekcija Učenici pojedinačno čitaju i komentiraju rješenja zadataka. Učitelj provjerava, korigira i daje dodatna objašnjenja.
Sinteza Radna bilježnica
Razgovorom se sažima i uopćuje znanje o novim pojmovima. Učenici usmeno rješavaju 1. i 2. zadatak u radnoj bilježnici.
Zadavanje zadataka za zadaću Preostali zadatci u radnoj bilježnici.
181
Plan ploče:
SUBJEKT TKO? vrana
PREDIKAT se kiti ČIME? paunovim perjem
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
SUBJEKT
ODGOVARA NA PITANJA: TKO? ŠTO?
POSTOJE REČENICE S NEIZREČENIM SUBJEKTOM
REČENICA MOŽE IMATI VIŠESUBJEKATA
IZRIČE VRŠITELJA RADNJE U REČENICI
182
NASTAVNI LISTIĆ 1
1. Zaokruži slovo pored tvrdnje – T (točno) ili N (netočno).
Subjektom se izriče vršitelj radnje u rečenici. T/N
Subjekt otvara mjesto predikatu. T/N
Subjekt odgovara na pitanja Kako? i Kada?. T/N
2. Od nizova riječi sastavi rečenice. Podcrtaj subjekt u rečenici.
Pronaći, vrana, perje, paunovo _______________________________________________________
Tuđe, ona, perje, okititi se ___________________________________________________________
Pored, ona, vrane, ostale, proći _______________________________________________________
Odbaciti, ona, paunovi, i, vrane _______________________________________________________
Odletjeti, vrane ___________________________________________________________________
3. Podcrtaj subjekt.
Promijeni rečenicu. Subjekt izreci zamjenicom. Napiši rečenicu.
Paunovi i vrane su ptice. ______________________________________________________________
Vrane obitavaju u zagrebačkim naseljima. ________________________________________________
Vrane se okupljaju na krovovima kuća. __________________________________________________
4. Podcrtaj subjekt u rečenici. Kojom je vrstom riječi izrečen? Odgovor napiši na crtu.
Letjeti je lijepo. _____________________________________________________________________
Maleni ne znaju letjeti. _______________________________________________________________
Drugi će im pokazati. _________________________________________________________________
183
NASTAVNI LISTIĆ 2
1. Zadatak ima dva dijela.
Podcrtaj subjekt. Na kojem se mjestu u rečenici nalazi subjekt?
a) Zimi vrane ne lete na jug.
b) Dvorištem šetaju paunovi.
c) Paunovi ne lete.
Shematski prikaz. U krugove napiši dijelove rečenica a), b) i c).
a)
b)
c)
PREDIKAT (RADNJA)
____________
SUBJEKT (TKO?)
__________
KAMO? _________
PREDIKAT (RADNJA)
____________
SUBJEKT (TKO?)
__________
KUDA? _________
PREDIKAT (RADNJA)
____________
SUBJEKT (TKO?)
__________
KADA? _________
184
2. Podcrtaj subjekt u rečenici.
a) Paunovi i vrane su ptice.
b) Vrane su crne.
c) Neugledne su.
d) Paunovi imaju šareno perje.
e) Ljepši su od vrana.
f) Paun i vrana su različiti.
Prepiši rečenice na crtu prema načinu izricanja subjekta.
a) rečenica s jednim subjektom
_________________________________________________________________________
b) rečenica s neizrečenim subjektom
_________________________________________________________________________
c) rečenica s više subjekata
_________________________________________________________________________
185
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 1
1. Zaokruži slovo pored tvrdnje – T (točno) ili N (netočno). Subjektom se izriče vršitelj radnje u rečenici. T/N Subjekt otvara mjesto predikatu. T/N Subjekt odgovara na pitanja Kako? i Kada? T/N 2. Od nizova riječi sastavi rečenice. Podcrtaj subjekt u rečenici. Pronaći, vrana, perje, paunovo. Vrana je pronašla paunovo perje. Tuđe, ona, perje, okititi se. Ona se okitila tuđim perjem. Pored, vrane, ostale, proći, ona. Ona je prošla pored ostalih vrana. Odbaciti, ona, paunovi, i, vrane. Paunovi i vrane su je odbacili. Odletjeti, vrane. Vrane su odletjele. 3. Podcrtaj subjekt. Promijeni rečenicu. Subjekt izreci zamjenicom. Napiši rečenicu. Paunovi i vrane su ptice. Oni su ptice. Vrane obitavaju u zagrebačkim naseljima. One obitavaju u zagrebačkim naseljima. Vrane se okupljaju na krovovima kuća. One se okupljaju na krovovima kuća. 4. Podcrtaj subjekt u rečenici. Kojom je vrstom riječi izrečen? Odgovor napiši na crtu. Letjeti je lijepo. Glagol. Maleni ne znaju letjeti. Pridjev. Drugi će im pokazati. Broj.
RJEŠENJE NASTAVNOG LISTIĆA 2
1. Zadatak ima dva dijela. Podcrtaj subjekt. Na kojem se mjestu u rečenici nalazi subjekt? a) Zimi vrane ne lete na jug. U sredini rečenice. b) Dvorištem šetaju paunovi. Na kraju rečenice. c) Paunovi ne lete. Na početku rečenice. Shematski prikaz. U krugove napiši dijelove rečenica a), b) i c). a)
PREDIKAT (RADNJA) NE LETE__
SUBJEKT (TKO?)
VRANE
KAMO? NA JUG
KADA? ZIMI
186
b)
c)
2. Podcrtaj subjekt u rečenici.
a) Paunovi i vrane su ptice. b) Vrane su crne. c) Neugledne su. (ONE) d) Paunovi imaju šareno perje. e) Ljepši su od vrana. (ONI) f) Paun i vrana su različiti.
Prepiši rečenice na crtu prema načinu izricanja subjekta. a) rečenica s jednim subjektom Vrane su crne. Paunovi imaju šareno perje. b) rečenica s neizrečenim subjektom Neugledne su. Ljepši su od vrana. c) rečenica s više subjekata Paun i vrana su različiti.
PREDIKAT (RADNJA) ŠETAJU__
SUBJEKT (TKO?)
PAUNOVI
KUDA? DVORIŠTEM
PREDIKAT (RADNJA) NE LETE__
SUBJEKT (TKO?)
PAUNOVI
187
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Veliko početno slovo
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: individualni, frontalni i rad u skupini
Operacionalizirani cilj(-evi):
• razlikovati vlastita imena od općih, primjenjivati pravila pisanja o velikom početnom slovu.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenik će u skladu s pravopisnom normom pisati vlastita imena i pravilno ih reproducirati.
b) odgojne Učenik će razvijati pozitivan odnos prema nacionalnoj baštini te steći osjećaj pripadnosti i domoljublja.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sustavnost u radu.
d) komunikacijske Učenik će stvarati bogatstvo pisanog i usmenog izražavanja.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (književnost) • Geografija • Povijest • Sat razrednog odjela • opća kultura.
189
Artikulacija sata: Motivacija Motivacija (prva inačica) Pogledaj sliku u udžbeniku. Put u nedogled. Zamisli da putuješ Europskom unijom i da si posjetio/posjetila Francusku, Italiju, Mađarsku, Sloveniju. Koja si jela mogao/mogla tamo jesti? Zamisli nakon toga da si u različitim dijelovima Lijepe Naše, npr. u Dalmaciji ili Slavoniji. Koji su specijaliteti naše domovine? Motivacija (druga inačica) Zamisli da si putopisac koji putuje Lijepom Našom. Nabroji nekoliko mjesta koja bi volio posjetiti. Kako ćeš napisati ta mjesta? Jesu li to opća ili vlastita imena? Kako se zove narod koji živi u našoj domovini? Koji je naš glavni grad? Znaš li nekoliko naselja u tom gradu? Nabroji nekoliko naselja u svojem gradu. Motivacija (treća inačica) Učenici će poslušati polazni tekst iz udžbenika. Tijekom slušanja obratit će pozornost na imena kontinenata, država, naroda i naseljenih mjesta. S učenicima ćemo razgovarati o pročitanome. Jeste li primijetili koji neobični naziv kontinenta? Što je u njemu neobično? Hoćemo li te nazive pisati velikim ili malim slovom? Jesu li to opće ili vlastite imenice? Kako se zovu stanovnici Bombonezije?
Najava teme Nakon heurističkog razgovora o pročitanom tekstu Sladoraj učenicima se najavljuje tema sata koju zapisuju u bilježnice.
Uočavanje jezične pojave Nakon uočavanja vlastitih imenica u motivacijskom tekstu učenici rješavaju zadatak A iz udžbenika.
Objava rezultata / frontalni rad / individualni rad
Nakon što su učenici uočili i ispisali izmišljene kontinente, države, pokrajine, naseljena mjesta i narode iz polaznog teksta, sami definiraju pravilo o pisanju velikog početnog slova koje se odnosi na sva navedena imena. Zajedno se kreće na C zadatak iz udžbenika na kojemu heurističkim razgovorom dolaze do novih spoznaja o višerječnim vlastitim imenima. Učenici proučavaju tablicu u kojoj su navedena vlastita imena s jedne strane, a s druge isti ti nazivi, ali u službi općih imenica. Učenici sami dolaze do zaključka da se velikim slovom pišu vlastita imena, dakle imena ljudi i životinja, gradova i sela, država i pokrajina i kontinenata te da se veznici i prijedlozi pišu malim slovom.
Rad u skupini Učenike podijelimo u skupine u kojima će prema uputama rješavati nastavne listiće.
Sinteza Učenici igraju igru u kojoj moraju napisati sva polja s istim početnim slovom: osobno ime, grad, selo, državu i narod. Učitelj zadaje slovo.
Zadavanje zadataka za zadaću Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici.
190
Plan ploče:
Veliko početno slovo
Sveti Petar u Šumi Francuska sir Sveti Martin pod Okićem Italija pizza Dvor na Uni Slovenija kranjske kobasice Brod na Kupi Lijepa Naša riba, čvarci
Prijedlog prilagodbe: Učenici rješavaju zadatke u skladu sa svojim sposobnostima. Svi učenici sudjeluju u radu u skupinama.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja: Procjena u skupini i individualno s pomoću tablice.
VELIKIM SE POČETNIM SLOVOM PIŠU
JEDNORJEČNA VLASTITA IMENA
SVE RIJEČI VIŠERJEČNIH VLASTITIH IMENA I NJIHOVIH ZAMJENA OSIM PRIJEDLOGA I
VEZNIKA
ljudi i životinja gradova i sela
država i pokrajina
kontinenata
191
Nastavni listić 1
1. Razmisli o pravilnom pisanju velikog početnog slova te napiši tri primjera za: kontinent_________________________________________________________
država ____________________________________________________________ grad _____________________________________________________________
selo ______________________________________________________________ narod_____________________________________________________________ stanovnik _________________________________________________________
2. Osmislite i nacrtajte u skupini 2 rebusa čija će rješenja biti višerječno vlastito ime.
3. Prepiši zadane riječi pisanim slovima BIOGRAD NA MORU ___________________________________________ DVOR NA UNI _________________________________________________ SVETI PETAR U ŠUMI___________________________________________ OSIJEK_________________________________________________________ HRVATI________________________________________________________ ZAGREPČANI___________________________________________________ NOVA BUKOVICA_______________________________________________
192
4. Prisjeti se svojega zadnjeg putovanja s razredom ili s obitelji i napiši kratki sastavak. U njemu pokušaj upotrijebiti što više vlastitih imena ljudi, gradova, sela, naroda. Pripazi na veliko početno slovo. Opiši koje si krajeve posjetio? Kako žive ljudi u tim mjestima? Kako se zovu stanovnici tih mjesta? Imaju li i njeguju li oni svoju tradiciju i svoje običaje? Čime se bave? Kako zarađuju za život? Poštuju li prirodne ljepote? Jesi li posjetio/posjetila park prirode, nacionalni park ili koju drugu ljepotu toga kraja? Kako si se osjećao/osjećala tijekom putovanja? __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Nastavni listić 2 za prilagođeni program. 1. Dopuni rečenicu.
Imena ljudi i životinja, gradova i sela, država i kontinenata pišu se _______________ ____________________ ______________________ .
2. Prepiši pisanim slovima: ZAGREB ________________________ OSIJEK___________________________ HRVATI__________________________ AMERIKA________________________ VINKOVCI_______________________.
3. Ako odgovoriš na zadana pitanja, dobit ćeš kratki sastavak o sebi. Kako se zove tvoja država? U kojem gradu živiš? S kim živiš? Tko je tvoja obitelj? Kako se oni zovu? Kako se zove tvoj najbolji prijatelj? Voliš li ići u školu? Kako se zove tvoja škola? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________
193
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja Učenici će u skupini opisati kako su se osjećali tijekom rada. Svaki će učenik reći koliko je zadovoljan svojim doprinosom u skupini i koliko je zadovoljan organizacijom cijele skupine, a zatim će označiti kućicu u tablici za svoj doprinos i za doprinos skupine. Moj doprinos Nisam zadovoljan Mogao sam i bolje
obaviti zadatke Zadovoljan sam Potrudio sam se i
jako sam zadovoljan skupina Nisam zadovoljan Mogli smo i bolje
obaviti zadatke Zadovoljan sam Potrudili smo se na
vrijeme i točno riješiti sve zadatke
194
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Subjektivno i objektivno opisivanje osobe
Nastavno područje: jezično izražavanje
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni, rad u skupini
Operacionalizirani cilj(-evi): • opisivati prijatelja prema planu opisa • čitati subjektivan i objektivan opis osobe • uspoređivati opise i njihova obilježja • pismeno i usmeno stvarati subjektivan i objektivan opis osobe • izvoditi pravila na temelju primjera • memorirati pravila • primjenjivati pravila pri stvaranju vlastitoga teksta.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će prepoznati u tekstovima subjektivni i objektivni opis i njihova obilježja.
b) odgojne Učenici će opisivanjem osobe opažati i prihvaćati različitosti među ljudima.
c) funkcionalne Učenici će razvijati sposobnost opažanja i izdvajanja osobina, zaključivanja i primjene pravila pri oblikovanju vlastitoga opisa.
d) komunikacijske Učenici će razgovarati, slušati, objašnjavati, opisivati, samostalno pisati, aktivno slušati, usmjereno čitati.
Suodnosi: • Hrvatski jezik • Likovna kultura • opća kultura.
Artikulacija sata: Motivacija (prva inačica) Udžbenik Hrvatski jezik 5, str. 112.
Traži se patuljak 1. Podijelite se u četiri skupine. Svaka će skupina osmisliti što više osobina samo jednoga lika:
• vještice • ljubičastog zmaja • nespretnog kraljevića • izgubljenog patuljka.
2. Svoj lik u skupini predstavite zajedničkim likovnim uratkom. Predstavnik skupine neka predstavi sliku i pročita opis uz nju. Motivacija (druga inačica) Igra „Pogodi tko sam!“. Osmislite opis jednog učenika iz razreda. Tekst mora sadržavati sljedeće podatke o izgledu osobe: kosa, lice (nos, usne, oblik lica), oči, visina, odjeća i obuća. Zabranjeno je navesti ime i prezime. Nakon čitanja uradaka ostali će učenici pokušati pogoditi o kojoj je osobi riječ.
195
Najava teme Uz prvu inačicu motivacije. Predstavnici skupine pročitat će napisane osobine zadanih likova i pokazati ostalim učenicima likovne uratke. Nakon toga će učenici kratko komentirati koje bi još osobine naveli ili izostavili. Uz drugu inačicu motivacije. Nakon igre učenicima treba uputiti nekoliko pitanja. Kad bi vas netko zamolio da opišete svog prijatelja ili prijateljicu, biste li ga/ju opisivali na ovaj način? Koje biste još osobine naveli? Biste li pri opisivanju prijatelja naveli nešto o njegovoj osobnosti, karakteru? Zašto? Opisujemo li na isti način osobe koje poznajemo i one koje ne poznajemo? Danas ćemo razgovarati o opisivanju osobe.
Uočavanje novih jezičnih pojava
Učenici zapisuju naslov: Subjektivno i objektivno opisivanje osobe. Nakon čitanja svojih uradaka učenici čitaju tekst A (Traži se patuljak), objektivan, precizan i sažet opis patuljka na 112. stranici, a zatim tekst C (Jutarnja pjesma), subjektivan opis patuljka na 114. stranici. Zadatak 1 (individualno): Usporedi svoj opis osobe s tekstom A (Traži se patuljak) i s tekstom C (Jutarnja pjesma). Prema načinu opisivanja, kojem tekstu više nalikuje tvoj opis učenika iz razreda? Koji tekst sadrži vjerniji opis patuljka, a koji potiče čitatelja na maštanje i zamišljanje?
Uopćavanje/definiranje Učenici čitaju objašnjenje objektivnog opisa na 113. stranici, a zatim subjektivnog opisa na 114. stranici. Zapisuju u bilježnicu sadržaj plana ploče.
Otkrivanje ostalih važnih obilježja Zadatak 2: Pročitaj sada tekst B (Šumski patuljak) na 113. stranici. Je li opis u cijelosti objektivan? Koji su dijelovi subjektivni? Zašto? Kojim se jezičnim mogućnostima koristio autor teksta?
Provjera stečenih spoznaja Objava rezultata
Nastavni listić. Iz teksta B (Šumski patuljak) i C (Jutarnja pjesma) ispisane su rečenice koje opisuju patuljka. Razvrstaj u tablicu dijelove subjektivnoga i objektivnog opisa koji se odnose na zadanu karakteristiku patuljka. Provjera rješenja. Korekcija i dodatna objašnjenja.
Sinteza / utvrđivanje znanja Objava rezultata
Zadatak za utvrđivanje znanja. Spoji crtama tvrdnje koje se odnose na subjektivni i objektivni opis. Korekcija.
Zadavanje zadataka za zadaću Ovisno o motivaciji kojom je počeo sat. Uz motivaciju 1: zadatak u radnoj bilježnici. Uz motivaciju 2: Napiši sastavak „Moj prijatelj / moja prijateljica iz razreda“. Tekst neka bude subjektivan opis osobe. Nemoj navesti ime i prezime osobe o kojoj pišeš. Nakon čitanja ostali će učenici pokušati zaključiti o kome si pisao/pisala.
196
Plan ploče: Subjektivno i objektivno opisivanje osobe
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listić.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju zadatke i svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za
dobivanje povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja:
Nastavni listić Iz udžbenika su izdvojene rečenice kojima se opisuje patuljak. Razvrstaj u tablicu dijelove opisa prema tome jesu li subjektivni ili objektivni. 1. Kapa U jutarnjem se praskozorju iza visokih i gustih stabala šume nazirala neobična kuglica s crvenim trokutom na glavi. Svaki šumski patuljak nosi crvenu kapu s visokim šiljastim vrhom. 2. Brada Ima dugu gustu sijedu bradu koja mu pokriva čitavo poprsje. Seže tik do koljena. Što se više približavao, sve se više isticala njegova srebrnasta duga brada koja se lagano s glavom kretala lijevo i desno, kao da je pripadala nekom neobičnom lutku na koncu.
OPIS (pisani ili usmeni)
objektivni precizan i točan opis sa svim
stvarnim pojedinostima
subjektivni temelji se na
doživljaju pisca
SVRHA: iscrpno upoznavanje i prikazivanje predmeta
onakvima kakvi su u stvarnosti
SVRHA: slikovito prikazivanje predmeta s izražavanjem stajališta,
osjećaja i mišljenja pisca
slikovito izražavanje (epiteti, personifikacije, usporedbe, prenesena
značenja...)
197
3. Osobnost Patuljak je uvijek zaposlen, ali i društven pa kad vas vidi, uputi vam radostan, mudar i pronicljiv pogled. Šumom je odjednom zagrmjela neobična pjesma. Šumski je patuljak ponovno poveo svoju vojsku veseljaka u nove radne pobjede.
PATULJAK SUBJEKTIVNO OPISIVANJE OBJEKTIVNO OPISIVANJE KAPA
BRADA
OSOBNOST
Rješenje nastavnoga listića
PATULJAK SUBJEKTIVNO OPISIVANJE OBJEKTIVNO OPISIVANJE KAPA ...neobična kuglica s crvenim
trokutom na glavi. ...crvenu kapu s visokim šiljastim vrhom.
BRADA ...srebrnasta duga brada koja se lagano s glavom kretala lijevo i desno, kao da je pripadala nekom neobičnom lutku na koncu.
...dugu gustu sijedu bradu koja mu pokriva čitavo poprsje. Seže tik do koljena.
OSOBNOST ...poveo svoju vojsku veseljaka u nove radne pobjede.
...uvijek zaposlen, ali i društven...
Zadatak za utvrđivanje znanja Spoji crtama tvrdnje koje se odnose na subjektivni i objektivni opis.
SUBJEKTIVNI OPIS
• precizan i točan, sa svim stvarnim pojedinostima
• temelji se na doživljaju pisca
• iznosi osobine vidljive
većini promatrača
• pisac upotrebljava pjesnička izražajna sredstva
• pisac iznosi vlastite osjećaje i stavove prema predmetu opisivanja
OBJEKTIVNI OPIS
198
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi
Nastavno područje: jezično izražavanje
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, rad u paru/rad u skupinama, individualni
Operacionalizirani cilj(-evi): • razlikovati pripovijedanje u prvoj (sudionik) i trećoj osobi (nesudionik).
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će prema sudjelovanju u događaju razlikovati pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi.
b) odgojne Učenici će obogatiti vlastiti jezični izraz.
c) funkcionalne Učenik će dati primjer pričajući isti događaj u prvoj i trećoj osobi.
d) komunikacijske Učenici će odabrati mogućnosti bolje komunikacije poštujući jasnoću izražavanja.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (pravopis, lektira) • medijska kultura • Povijest • Geografija • opća kultura • Likovna kultura.
Artikulacija sata:
Motivacija Postavlja se pitanje koje su prve asocijacije na sljedeće riječi: nespretni kraljević, patuljci, kralj i kraljica, ljubičasti zmaj, vještica Mlatica. Što misle kakva je poveznica između nespretnog kraljevića i patuljaka. Kada učenici iznesu svoja mišljenja, učitelj/učiteljica će izvršiti korekciju ili potvrdu njihovih odgovora. Slijedi čitanje bajke iz udžbenika.
Najava teme Učenici će nakon slušanja bajke Nesretni kraljević i Pisma nesretne vještice zapisati naslov nastavne jedinice u svoje bilježnice.
Uočavanje jezične pojave Tijekom čitanja i razgovora uočeno je da je bajka o nespretnom kraljeviću pisana u trećoj osobi, dok je pismo nesretne vještice pisano u prvoj osobi.
Obradba Učenici individualno obrađuju nastavnu jedinicu vođeni uputama učitelj/učiteljice koji/koja im daje smjernice u obliku pitanja koja se nalaze u udžbeniku.
• Koja je razlika između dvaju pročitanih tekstova? • Tko je pripovjedač u prvome, a tko u drugom tekstu? • Koji je od tih dvaju tekstova neposredniji? • U kojem tekstu pripovjedač zna sve o događajima, ali i o
drugim likovima?
199
Korekcija i vrednovanje Nakon samostalne obrade slijedi korekcija, nadopuna i pohvala učenicima.
Sinteza Učenike podijelimo u skupine ili u parove, zadatak im je sljedeći: trebaju osmisliti kratku priču u kojoj će glavni likovi biti vještica, ljubičasti zmaj, nespretni kraljević i nekoliko patuljaka. Priča treba biti prepričana u prvoj osobi iz uloge jednog od likova priče.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti, nastavni listić
Rješavanje nastavnog listića.
Objava rezultata Čelno.
Zadavanje zadataka za zadaću Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici.
Plan ploče:
Subjektivno i objektivno pripovijedanje
200
Nastavni materijal: • e-priručnik • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići • tablica za vrednovanje.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja
• tablica o naučenome tijekom sata u prilogu – bojama označi kako si se osjećao/osjećala na današnjem satu.
radosno zadovoljno nezadovoljno
201
Nastavni listić 1 – Razumijevanje teksta Odgovori na zadana pitanja punim rečenicama. Svoje odgovore upiši u obrazac ispod pitanja. 1. Kako su živjeli kralj i kraljica u raskošnom dvorcu? 2. Iz kojih je razloga kraljević postao nespretan? 3. U kakvom su odnosu bili patuljci i kraljević? 4. Tko je otkrio istinu kraljevićevim roditeljima o njegovoj nespretnosti? 5. Tko je pripadao Udruzi dobrih vještica? 6. Kako su se dobre vještice obvezale da će činiti samo dobra djela? 7. Od koga je nesretna vještica tražila pomoć? 8. Čemu je posvetila život nesretna vještica?
Nastavni listić 2, za prilagođeni program – Razumijevanje teksta Odgovori na zadana pitanja punim rečenicama. Svoje odgovore upiši u obrazac ispod pitanja. 1. Nabroji likove iz bajke o nespretnom kraljeviću. 2. Gdje su živjeli kralj i kraljica? 3. Tko je pomogao kraljeviću sa stvarima koje su mu ispadale? 4. Što je kraljevićevim roditeljima rekao ljubičasti zmaj? 5. Kakva je vještica bila vještica Mlatica? Tablica vrednovanja i samovrednovanja (Oboji bojom prema uputama: ljubičasta – radosno, zelena – nezadovoljno, žuta – zadovoljno.)
Kako sam se osjećao/osjećala na današnjem satu.
202
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Subjektivno i objektivno pripovijedanje
Nastavno područje: jezično izražavanje
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, rad u paru, individualni
Operacionalizirani cilj(-evi): • analizirati razliku subjektivnog i objektivnog iznošenja događaja • razlikovati stvarni od zamišljenog događaja.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će razlikovati subjektivno i objektivno pripovijedanje uočavajući u kojem se opisu pojavljuju pripovjedačevi osjećaji i stajališta.
b) odgojne Učenici će razvijati svijest o važnosti vlastitog iznošenja mišljenja.
c) funkcionalne Učenik će razvijati kritički stav i jezično razmišljanje.
d) komunikacijske Učenici će otkrivati nove mogućnosti sporazumijevanja.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (pravopis, lektira) • medijska kultura • Povijest • Geografija • opća kultura • Likovna kultura.
Artikulacija sata:
Motivacija Motivacija (prava inačica) Učitelj/učiteljica će na ploču napisati putovanje iz snova, a učenici će olujom ideja objavljivati svoje asocijacije koje će se zapisivati na ploču. Kada svaki učenik izgovori svoju asocijaciju, potaknuti mnoštvom novih ideja učenici će u parovima osmisliti svoje putovanje iz snova. U tome će im pomoći pitanja-smjernice koje se nalaze u udžbeniku. Motivacija (druga inačica) Pogledaj ilustracije na lijevoj i desnoj strani udžbenika i pokušaj sam osmisliti priču o njima.
Najava teme Nakon iznošenja učeničkih putovanja iz snova učitelj/učiteljica zapisuje naslov na ploču.
Uočavanje jezične pojave kroz rad u parovima
Učenici su čitajući svoje radove uočili da postoje različiti pristupi pisanju. Neki su pisali u prvoj, a neki u trećoj osobi. Učitelj/učiteljica ovdje ima ulogu koordinatora koji usmjerava učenike kako da se svojim zaključcima što više približe cilju nastavne jedinice.
Objava rezultata Nakon mnoštva ideja isti će parovi dobiti novi zadatak.
203
Rad u parovima
Zadatak: Svi će parovi raditi isti zadatak. Zadatak je da jedan učenik/učenica u paru proučava ulomak Rijeka Amazona, a drugi/druga će učenik/učenica proučavati ulomak Tata iz udžbenika. Svatko zasebno treba odgovoriti na pitanja iz udžbenika. Učenici za ovaj zadatak imaju deset minuta, nakon tih deset minuta trebaju zajednički jedno drugome ukazati koje su značajke njihova ulomka i na taj način doći do razlika između subjektivnog i objektivnog pripovijedanja.
Korekcija i vrednovanje Korekcija i vrednovanje bit će usmenim izlaganjem u kojemu učenici pitaju učitelja/učiteljicu sve što im je zadavalo teškoće ili je ostalo nejasno.
Sinteza Parovi koji su smislili putovanje iz snova, pridružuju se još jednom paru i dogovaraju se tko je par A, a tko par B. Svi će pripovijedati priču o putovanju iz snova, ali tako što će svoj zadatak riješiti na sljedeći način. Jedan član svakog para neka pripovijeda u prvoj, a drugi u trećoj osobi. Oba će člana para A pripovijedati subjektivno, a oba člana para B objektivno.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Rješavanje nastavnog listića.
Objava rezultata Čelno.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici.
Plan ploče:
Subjektivno i objektivno pripovijedanje
Subjektivno i objektivno pripovijedanje može biti u prvoj ili u trećoj osobi.
204
Nastavni materijal: • E-priručnik • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići • tablica za vrednovanje.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja:
• pitanja o naučenome tijekom sata u prilogu.
Nastavni listić 1, 2 (isti listić imaju i učenici po prilagođenom programu)
1. Tvoj je zadatak likovno predočiti svoje putovanje iz snova koje si danas napisao/napisala tijekom sata. Budi kreativan/kreativna, sretno!
Likovni ostvaraj
205
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja Odaberi točan odgovor za svaki stupac tablice.
1. Ono što sam znao/znala: a) ništa od naučenoga na satu b) sve što sam danas čuo/čula c) većinu što sam čuo/čula.
2. Ono što sada znam:
a) isto što sam znao/znala b) sada imam puno više novih spoznaja o temi c) ništa novo
3. Ono što još želim naučiti:
a) znam sve što mi je potrebno b) želim još naučiti _____________________(nadopuni) c) ne zanima me više o toj temi.
206
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Stvaralačko prepričavanje
Nastavno područje: jezično izražavanje
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni, rad u skupinama, rad u parovima
Operacionalizirani cilj(-evi): • znati primijeniti i razlikovati u pisanom i usmenom izražavanju sažeto, opširno i stvaralačko
prepričavanje • razvijati maštu i kreativnost.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će razlučiti sažeto i opširno od stvaralačkog prepričavanja, poštujući dijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet, svršetak).
b) odgojne Učenici će razvijati svijest o pravim životnim vrijednostima.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja.
d) komunikacijske Učenici će proizvesti maštu i kreativnost u jezičnom izražavanju.
Suodnosi: • Hrvatski jezik (pravopis, lektira) • medijska kultura • Povijest • Geografija • opća kultura • Likovna kultura • Glazbena kultura.
Artikulacija sata:
Motivacija Učenike ćemo podijeliti u skupine, svaka će skupina dobiti zadatak da nacrta pošast bojama prema vlastitom izboru. Pošast će personificirati kako bi mogli odgovoriti na sljedeća pitanja: Kako ona izgleda?, Čime se hrani?, Koji joj uvjeti pogoduju?, Kako se prepoznaje u svakidašnjem životu?. Nakon što učenici završe s crtanjem svaka će skupina svoju pošast predstaviti razredu. Učenici će predstavnika svake skupine moći pitati sve što ih zanima vezano za crtež.
Najava teme Kako se među lektirnim naslovima skrila i Bajka o ribaru i ribici Aleksandra Sergejeviča Puškina učitelj/učiteljica će pročitati učenicima ulomke iz bajke koju će učenici morati stvaralački prepričati. Nakon čitanja učenici zapisuju naslov nastavne jedinice u svoje bilježnice.
Uočavanje jezične pojave Učenici će se nakon čitanja i razgovora potaknutog pitanjem učitelja/učiteljice (Biste li išta promijenili u bajci i u kojem bi smjeru ta promjena išla?) krenuti u svijet mašte.
207
Rad u parovima Prvi je korak da učenici u parovima razmisle što bi se sve moglo u bajci promijeniti.
Objava rezultata Nakon mnoštva ideja učenike dijelimo u četiri skupine.
Rad u skupinama
ZADATAK Rad u četiri skupine, sve skupine imaju isti zadatak. U skupinama
trebaju napraviti sljedeće: a) promijeniti početak priče b) promijeniti kraj priče c) promijeniti likove d) premjestiti radnju u današnje vrijeme i na neko drugo
mjesto, s drugim likovima. Pouka treba ostati ista.
Korekcija i vrednovanje Mjerila vrednovanja rada u skupinama izvršit će se usmenim putem.
Sinteza Učenici će nakon izlaganja svih skupina pokušati ujediniti sva stvaralačka prepričavanja u jedno koje će prikazati putem plakata koji će izložiti na razrednom panou.
Zadatak za vježbu i provjeru usvojenosti
Rješavanje nastavnog listića.
Objava rezultata Čelno.
Zadavanje zadataka za zadaću Zadatci u radnoj bilježnici (66. stranica).
208
Plan ploče:
Stvaralačko prepričavanje
Nastavni materijal: • e-priručnik • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica • nastavni listići • tablica za vrednovanje.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja
• tablica o naučenom tijekom sata u prilogu.
BAJKA O RIBARU I RIBICI
Sličnosti: Razlike:
Zaključak:
Prepričavanje s izmjenama dijelova radnje, likova, mjesta, vremena i pripovjedača ili s uvođenjem novih pojedinosti naziva
se stvaralačko prepričavanje.
209
Nastavni listić 1 (Isti listić imaju i učenici po prilagođenom programu.)
1. Tvoj je zadatak napraviti strip s temom: Bajku o ribaru i ribici Aleksandra Sergejeviča Puškina koju si danas stvaralački prepričao/prepričala. Upotrijebi što više boja, njima ćeš prikazivati ljudske osobine (pošast…). Budi kreativan/kreativna, sretno!
Strip Tablica za vrednovanje i samovrednovanje
ono što sam znao/la ono što sada znam ono što još zelim naučiti
210
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Razredni odjel: 5. razred Redni broj sata: Datum:
Naziv nastavne jedinice Ponavljanje znanja (imenice, brojevi, zamjenice, pridjevi, glagoli, predikat, subjekt)
Nastavno područje: jezik
Tip nastavnoga sata: obradba
Nastavni oblici: čelni, individualni, u skupinama
Operacionalizirani cilj(-evi): • natjecati se u kvizu • rješavati zadatke • izvoditi primjere na temelju pravila • izvoditi pravila na temelju primjera • utvrditi znanje o promjenjivim riječima, subjektu i predikatu • objašnjavati odnose • ispravljati pogreške • primjenjivati pravila i objašnjavati primjenu • osmišljavati pravila za kviz znanja.
Zadaće sata
a) obrazovne Učenici će utvrditi znanje o promjenjivim riječima, subjektu i predikatu izlaganjem pravila, primjenom pravila u zadatcima, izvođenjem primjera i ispravljanjem pogrešaka.
b) odgojne Učenici će njegovati natjecateljski duh, prihvatiti pozitivan odnos prema proširivanju spoznaja igrom, uvažavati pravila igre i njegovati kulturu pristojnog ophođenja.
c) funkcionalne Učenik će razvijati sposobnost individualnog rješavanja problema, sposobnosti objašnjavanja, uspoređivanjav i zaključivanja.
d) komunikacijske Učenici će izlagati, kreirati, vrednovati, slušati, objašnjavati, samostalno pisati, aktivno slušati.
Suodnosi: • jezično izražavanje • medijska kultura • opća kultura.
211
Artikulacija sata:
Motivacija
O kvizovima Razgovor o kvizovima znanja. Prisjetite se TV kvizova. Koliko ih se možete sjetiti? Kako se zovu? Koji vam je najdraži? Objasnite pravila vama najdražega kviza. Jeste li ikada sudjelovali u kvizu znanja? Opišite svoje iskustvo. Kakav ste uspjeh ostvarili? Koja je svrha kvizova? Kakav bi, prema vašem mišljenju, trebao biti uspješan natjecatelj kviza? Prisjetite se jednoga zanimljivog pitanja iz kviza. Postavite ga učenicima u razredu. Znate li odgovor?
Najava teme Danas ćemo ponoviti jezično gradivo o promjenjivim vrstama riječi i rečenici, odnosno o subjektu i predikatu. Zaigrat ćemo zanimljiv kviz znanja u kojemu će sudjelovati svi učenici.
Upute za kviz znanja Formiranje skupina
Učenici formiraju tri skupine: skupinu A, skupinu B i skupinu C. Na ploču treba nacrtati tablicu za upisivanje osvojenih bodova svake skupine. Pravila igre:
1. Tri su skupine zadataka. Prvom se skupinom zadataka ispituje poznavanje definicija, pravila i podjela. Jedan točan odgovor donosi 1 bod. Drugom skupinom zadataka ispituje se sposobnost primjene i razumijevanja naučenoga gradiva. U zadatcima se od učenika traži osmišljavanje primjera i preoblika rečenice. Jedan točan odgovor donosi 2 boda. Trećom se skupinom zadataka ispituje sposobnost analize, sinteze i argumentacije. Jedan točan odgovor donosi 3 boda.
2. Važno je da se natječu svi učenici pa će učitelj/učiteljica preuzeti ulogu voditelja. Voditelj objašnjava natjecateljima da postoje tri kategorije zadataka. Zadatci iz prve kategorije odnose se na pravila, definicije i podjele. Svaki točan odgovor donosi 1 bod. Vrijeme predviđeno za davanje odgovora je 15 sekundi. Zadatci iz druge kategorije odnose se na osmišljavanje primjera i preoblikovanje zadanih rečenica, a točan odgovor donosi 2 boda. Vrijeme predviđeno za davanje odgovora je 30 sekundi. Zadatci iz treće kategorije su najzahtjevniji i odnose se na traženje pogrešaka, određivanje rečeničnih dijelova, vrsta riječi, ispravljanje netočnosti, provođenje riječi kroz lica, vrijeme i padeže. Svaki točan odgovor donosi 3 boda. Vrijeme predviđeno za davanje odgovora je 1 minuta.
3. Natjecatelji nemaju uvid u pitanja. 4. Natjecatelji se smjenjuju po skupinama. Prvo će zaigrati natjecatelj iz
skupine A. Smije odabrati kategoriju i broj pitanja. Na primjer, zadatak 11. iz prve kategorije. Voditelj čita pitanje: „Kojom zamjenicom zamjenjujemo negovornu osobu?“ Voditelj mjeri vrijeme od 15 sekundi unutar kojega natjecatelj mora odgovoriti. Ako odgovori točno, skupina A osvaja jedan bod, a to pitanje se više ne može izabrati pa će ga voditelj prekrižiti s popisa pitanja. Ako natjecatelj odgovori netočno, skupina ne osvaja bod (voditelj zapisuje 0), a pitanje se može ponovno izabrati. Zatim će se javiti natjecatelj iz skupine B, odabrat će kategoriju i broj pitanja. Zatim će po istom postupku odgovarati natjecatelj iz skupine C.
212
5. Svaki će natjecatelj odgovarati jednom. Tek kad se svi učenici smijene u odgovaranju, može se započeti s novim krugom odgovaranja sve dok se ne odgovori na sva pitanja.
6. Pobjeđuje skupina s najvećim osvojenim brojem bodova.
7. Učenici smiju upotrebljavati udžbenik i bilježnice.
8. Učenici ne smiju za vrijeme odgovaranja međusobno komunicirati, dakle svaki učenik odgovara individualno.
Ponavljanje i uvježbavanje gradiva Kviz znanja
Učenici sudjeluju u kvizu prema dogovorenim pravilima. Učitelj/učiteljica pazi na vrijeme i disciplinu te preuzima ulogu voditelja kviza.
Objava rezultata Predstavljanje tablice s ostvarenim rezultatima skupina. 1. skupina 2. skupina 3. skupina
BRO
J BO
DOVA
Sinteza Razgovor prema sljedećim pitanjima. Kako vam se svidio kviz? Što mislite o zadatcima i načinu bodovanja? Koji su vam zadatci bili teški, a koji lagani? Navedite zadatak koji vam je stvarao probleme. Takvim i sličnim pitanjima učenici se navode na međusobno objašnjavanje i tumačenje pojmova i problema koji su im teže savladivi ili manje jasni dok se u isto vrijeme usvojeno znanje sistematizira i učvršćuje.
Zadavanje zadataka za zadaću
Odaberi u udžbeniku jednu od sljedećih cjelina: Pridjevi (zajedno sa cjelinama Sklonidba pridjeva i Stupnjevanje pridjeva), Brojevi, Zamjenice, Glagoli, Predikat, Subjekt. Osmisli kviz znanja iz odabranoga gradiva. Osmisli pravila igre i način bodovanja točnih odgovora. Kviz neka sadrži barem 10 zadataka.
Plan ploče: Ponavljanje gradiva (promjenjive riječi, subjekt i predikat)
KVIZ ZNANJA 1. skupina 2. skupina 3. skupina
BRO
J BO
DOVA
Nastavni materijal: • Hrvatski jezik 5, udžbenik i radna bilježnica, bilježnica • kviz – popis pitanja i rješenja.
Prijedlog prilagodbe: Svi učenici rješavaju svladavaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima, a nastavni listić služi za dobivanje
povratne informacije o stupnju usvojenosti gradiva.
213
PONAVLJANJE GRADIVA ZADATCI ZA KVIZ ZNANJA
1. SKUPINA ZADATAKA (DEFINICIJE/PRAVILA/PODJELE) – 1 bod 1. Kako se dijele glagoli po značenju? 2. Koje gramatičke kategorije imaju glagoli? 3. Što su brojevi? 4. Kakvi brojevi mogu biti, odnosno, kako se dijele brojevi? 5. Što su zamjenice? 6. Što su pridjevi? 7. Što su imenice? 8. Što su glagoli? 9. Što je subjekt? 10. Što je predikat? 11. Kojom se zamjenicom zamjenjuje negovornu osobu? 12. Nabroji gramatičke kategorije zajedničke imenicama i pridjevima. 13. Kada se zamjenica Vi piše velikim početnim slovom, a kada malim početnim slovom (vi)? 14. Što su gradivni pridjevi? 15. Koji se posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena pišu malim početnim slovom? 16. Što su određeni, a što su neodređeni pridjevi? 17. Kojom se vrstom riječi najčešće izriče subjekt? 18. Kako se otkriva neizrečeni subjekt u rečenici? 19. Što je glagolski predikat? 20. Zašto je predikat središnji dio rečenice?
2. SKUPINA ZADATAKA (PRIMJERI I PREOBLIKE REČENICA – Svi primjeri moraju biti u rečenici.) – 2 boda
1. Navedi primjer upotrebe glagola stanja u prošlom vremenu. 2. Navedi primjer upotrebe glagola zbivanja u sadašnjem vremenu. 3. Navedi primjer upotrebe brojevne imenice u ž. r. 4. Navedi primjer upotrebe rednog broja u s. r. 5. Navedi primjer upotrebe nenaglašenog oblika zamjenice on. 6. Preoblikuj rečenicu: „Ani se rastopio sladoled.“ Umjesto imenice Ana upotrijebi nenaglašeni oblik
zamjenice. 7. Preoblikuj rečenicu: „ Čaše od kristala su lomljive.“ Uz imenicu čaše upotrijebi odgovarajući
gradivni pridjev. 8. Navedi primjer upotrebe glagola za izricanje subjekta. 9. Preoblikuj rečenicu: „Plaže Jadrana najljepše su u Europi.“ Upotrijebi posvojni pridjev uz imenicu
plaže. 10. Preoblikuj subjekt u rečenici: „Ana, Marko i Ivan vole skijanje.“ Subjekt izreci zamjenicom. 11. Navedi primjer upotrebe predikata u prošlom vremenu. 12. Navedi primjer upotrebe predikata na kraju rečenice. 13. Navedi primjer rečenice s više subjekata. 14. Navedi primjer upotrebe glavnog broja tri u dativu ž. r. u rečenici. 15. Preoblikuj rečenicu: „Ona im se smijala.“ Promijeni broj predikatu.
3. SKUPINA ZADATAKA („ZADATCI ZA RAZMIŠLJANJE“) – 3 BODA
1. Provedi glagol rasti kroz lica u prošlom vremenu. Odredi glagol po značenju. 2. Navedi nenaglašeni oblik dativa zamjenice za sugovornu osobu u množini. 3. Sklanjaj osobnu zamjenicu ja.
214
4. Odredi rod, broj i padež imenici i pridjevu u sljedećoj rečenici: „Dobrim se srcem dobro vidi.“ 5. Odredi subjekt i predikat u sljedećoj rečenici: „Nisam ga vidio.“ 6. Pronađi pogrešku u rečenici: „Govorili smo o dva prijatelja.“ Izgovori rečenicu pravilno. 7. Od niza riječi sastavi rečenicu: Marin, Ivana, sokol, planina, iznad, vidjeti. Odredi subjekt u
rečenici. 8. Odredi subjekt i predikat u rečenici: „Nasmijali smo se na kraju filma.“ Preoblikuj rečenicu u
niječnu i odredi predikat. 9. Sastavi rečenicu koja sadrži superlativ pridjeva jak u genitivu i redni broj jedan u nominativu ž. r. 10. Sklanjaj glavni broj dva u ž. r. 11. Označi predikat u rečenici „Riba pliva u moru.“ Objasni kako predikat otvara mjesto preostalim
dijelovima rečenice. 12. Sastavi rečenicu tako da sadrži broj u službi subjekta i glagol radnje u službi predikata. 13. Sastavi rečenicu koja sadrži neodređeni pridjev uz subjekt izrečen imenicom. 14. Izvedi komparativ i superlativ pridjeva ljut. Do koje je glasovne promjene došlo u komparativu i
zašto? 15. Ispravi pogrešku u rečenici: „Odjenula sam naijbjelju haljinu.“ Navedi preostala dva stupnja
pridjeva.
PONAVLJANJE GRADIVA ZADATCI ZA KVIZ ZNANJA – RJEŠENJA
1. SKUPINA ZADATAKA (DEFINICIJE/PRAVILA/PODJELE) – 1 bod 1. Kako se dijele glagoli po značenju? Glagoli po značenju: glagoli radnje, glagoli stanja i glagoli
zbivanja. 2. Koje gramatičke kategorije imaju glagoli? Glagoli imaju glagolsku osobu, broj i vrijeme. 3. Što su brojevi? Promjenjive riječi kojima izričemo količinu i poredak. 4. Kakvi brojevi mogu biti, odnosno, kako se dijele brojevi? Postoje glavni i redni brojevi. 5. Što su zamjenice? Promjenjive riječi kojima najčešće zamjenjujemo imenice, pridjeve i brojeve. 6. Što su pridjevi? Promjenjive riječi kojima se pobliže opisuju ili određuju svojstva imenica. 7. Što su imenice? Promjenjive riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave. 8. Što su glagoli? Promjenjive riječi kojima se izriče radnja, stanje ili zbivanje. 9. Što je subjekt? Rečenični dio koji izriče vršitelja radnje u rečenici. 10. Što je predikat? Rečenični dio koji izriče radnju u rečenici. 11. Kojom se zamjenicom zamjenjuje negovorna osoba? Osobnom zamjenicom On/ona/ono. 12. Nabroji gramatičke kategorije zajedničke imenicama i pridjevima. Rod, broj i padež. 13. Kada se zamjenica Vi piše velikim početnim slovom, a kada malim početnim slovom (vi)? Vi –
velikim početnim slovom kad se sugovorniku obraćamo s naročitim poštovanjem. 14. Što su gradivni pridjevi? Pridjevi koji izriču od čega je što (građu). 15. Koji nastavak imaju posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena koji se pišu malim početnim
slovom? Nstavak –ski, -ški, -čki 16. Što su određeni, a što su neodređeni pridjevi? Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje Koji?, a
neodređeni na pitanje Kakav?. 17. Kojom se vrstom riječi najčešće izriče subjekt? Imenicom. 18. Kako se otkriva neizrečeni subjekt u rečenici? Promatranjem glagola u predikatu, tj. osobe i broja. 19. Što je glagolski predikat? Predikat izrečen glagolom. 20. Zašto je predikat središnji dio rečenice? Zato što nosi temeljnu rečeničnu obavijest i otvara mjesto
svim ostalim dijelovima rečenice.
215
2. SKUPINA ZADATAKA (PRIMJERI I PREOBLIKE REČENICA (Svi primjeri moraju biti u rečenici.) – 2 boda 1. Navedi primjer upotrebe glagola stanja u u prošlom vremenu. Ležala sam. 2. Navedi primjer upotrebe glagola zbivanja u sadašnjem vremenu. Kiši cijeli dan. 3. Navedi primjer upotrebe brojevne imenice u ž. r. Obje su djevojke otišle. Tisuću ih je ostalo. 4. Navedi primjer upotrebe rednog broja u s. r. Drugo štene još nije udomljeno. 5. Navedi primjer upotrebe nenaglašenog oblika zamjenice on. Otac ga više ne pita. 6. Preoblikuj rečenicu: „Ani se rastopio sladoled.“ Umjesto imenice Ana upotrijebi nenaglašeni oblik
zamjenice. Rastopio joj se sladoled. 7. Preoblikuj rečenicu: „ Čaše od kristala su lomljive.“ Uz imenicu čaše upotrijebi odgovarajući
gradivni pridjev. Kristalne su čaše lomljive. 8. Navedi primjer upotrebe glagola za izricanje subjekta. Letjeti je lijepo. 9. Preoblikuj rečenicu: „Plaže Jadrana najljepše su u Europi.“ Upotrijebi posvojni pridjev uz imenicu
plaže. Jadranske su plaže najljepše u Europi. 10. Preoblikuj subjekt u rečenici: „Ana, Marko i Ivan vole skijanje.“ Subjekt izreci zamjenicom. Oni vole
skijanje. 11. Navedi primjer upotrebe predikata u prošlom vremenu. Mi smo vidjeli nevrijeme. 12. Navedi primjer upotrebe predikata na kraju rečenice. Čokoladu najviše volim. 13. Navedi primjer rečenice s više subjekata. Ana, Filip i Marko putuju autobusom na izlet. 14. Navedi primjer upotrebe glavnog broja tri u dativu ž. r. u rečenici. Svima je bilo lijepo samo njima
trima nije. 15. Preoblikuj rečenicu: „Ona im se smijala.“ Promijeni broj predikatu. One su im se smijale.
3. SKUPINA ZADATAKA („ZADATCI ZA RAZMIŠLJANJE“) – 3 BODA
1. Provedi glagol rasti kroz lica u prošlom vremenu. Odredi glagol po značenju. Rasti – zbivanje. Rastao sam/Rasla sam, rasla si, rasla je, rasli smo/rasle smo, rasle ste, rasle su.
2. Navedi nenaglašeni oblik dativa zamjenice za sugovornu osobu u množini. Vam. 3. Sklanjaj osobnu zamjenicu ja. Ja, mene/me, meni/mi, mene/me (vokativa nema), o meni , sa
mnom. 4. Odredi rod, broj i padež imenici i pridjevu u sljedećoj rečenici: „Dobrim se srcem dobro vidi.“
Instrumental, jd, s. r. 5. Odredi subjekt i predikat u sljedećoj rečenici: „Nisam ga vidio.“ Subjekt skriveni – ja, predikat -
nisam vidio. 6. Pronađi pogrešku u rečenici: „Govorili smo o dva prijatelja.“ Izgovori rečenicu pravilno. Govorili
smo o dvojici prijatelja. 7. Od niza riječi sastavi rečenicu: Marin, Ivana, sokol, planina, iznad, vidjeti. Odredi subjekt u
rečenici. Marin i Ivana vidjeli su sokola iznad planine. Subjekti – Marin, Ivana 8. Odredi subjekt i predikat u rečenici: „Nasmijali smo se na kraju filma.“ Zatim preoblikuj rečenicu
u niječnu i odredi joj predikat. Predikat – nasmijali smo se. Niječna rečenica: Nismo se nasmijali na kraju filma. Predikat: nismo se nasmijali.
9. Sastavi rečenicu koja sadrži superlativ pridjeva jak u genitivu i redni broj jedan u nominativu ž. r. Prva natjecateljica je brža od najjače natjecateljice.
10. Sklanjaj glavni broj dva u ž. r. Dvije, dviju, dvjema, dvije, dvije, o dvjema, s dvjema. 11. Označi predikat u rečenici: „Riba pliva u moru.“ Objasni kako predikat otvara mjesto preostalim
dijelovima rečenice. Subjekt (riba) otkrivamo pomoću predikata: Tko PLIVA?, mjesto odvijanja glagolske radnje (u moru) otkrivamo s pomoću predikata: Gdje PLIVA?
12. Sastavi rečenicu tako da sadrži broj u službi subjekta i glagol radnje u službi predikata. Drugi samo pjevaju.
13. Sastavi rečenicu koja sadrži neodređeni pridjev uza subjekt izrečen imenicom. Lijep momak šeta ulicom.
14. Izvedi komparativ i superlativ pridjeva ljut. Do koje je glasovne promjene došlo u komparativu i zašto? Komparativ: ljući, superlativ: najljući. Došlo je do jotacije: ljut + ji=ljući (t+j=ć).
15. Ispravi pogrešku u rečenici „Odjenula sam najbijelju haljinu.“ Navedi preostala dva stupnja pridjeva. Ispravak rečenice: „Odjenula sam najbjelju haljinu.“ Pozitiv: bijela, komparativ: bjelja.
216
