of 164 /164
Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost - Opis Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost - Opis predmeta predmeta Svrha izučavanja predmeta Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost jeste da se učenici osposobljavaju za jasnu, pravilnu, tečnu i svrsishodnu upotrebu standardnog jezika, kao i drugih jezičkih idioma na svim upotrebnim razinama u skladu s određenom komunikacijskom situacijom. Primjenom specifičnih komunikacijskih strategija učenicima se omogućuje razumijevanje, vrednovanje i kreiranje različitih govornih i pisanih tekstova. Na taj način učenici primjenjuju usvojena ortoepska, ortografska, gramatička, leksička i stilistička pravila standardnog jezika. U nastavi Bosanskog jezika i književnosti, Hrvatskog jezika i književnosti, Srpskog jezika i književnosti učenici usvajaju fonetsko-fonološka, gramatička, leksička i stilistička znanja i vještine, razvijaju analitičke, interpretativne, ocjenjivačke i kreativne vještine, čitalačke navike, pozitivan stav prema književnosti i kulturi određenog jezika. Učenici se osposobljavaju da u skladu sa svojim stepenom jezičkog i općeg razvoja znaju izdvojiti bitne podatke, prepoznati suodnose u tekstu, prepoznati vrste teksta, jezičke stilove i zakonitosti, zakonitosti određenih medijskih i umjetničkih vrsta i oblika, da se samostalno koriste različitim medijima i izvorima podataka, procijene sadržaj i namjeru napisanog ili izgovorenog primjenom strategija slušanja, usmenog izražavanja, čitanja i pisanja. Čitanjem književnosti učenici obogaćuju vlastito iskustvo, razvijaju umjetnički doživljaj kroz estetsku funkciju jezika. U skladu sa Ustavom BiH u upotrebi su tri zvanična / službena jezika i dva pisma. Jezici koji su u ravnopravnoj upotrebi u BiH su: bosanski, hrvatski i srpski, a zvanična pisma su latinica i ćirilica. U tom smislu učenici razvijaju svijest o ravnopravnoj upotrebi triju standardnih jezika u BiH, te im se omogućuje razumijevanje i prihvatanje međukulturnih razlika i potiče uvažavanje standardnojezičke norme drugih opredjeljenja. Pritom se razvija vlastiti jezički, kulturni i tradicijski identitet, kao i osjećaj pripadnosti višekulturnoj i višejezičkoj zajednici. Jedna od ključnih uloga škole ogleda se u razvijanju jezičko-komunikacijske kompetencije i višestruke pismenosti kod učenika, a jezička djelatnost jedan je od oblika sveukupne komunikacijske prakse. Učenici od najranijeg uzrasta stječu znanja, razvijaju vještine i sposobnosti usmenog, pismenog i vizuelnog komuniciranja u različitim situacijama i interkulturalnim sferama privatnog i javnog života.

Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost

  • Author
    others

  • View
    12

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost

Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - OpisBosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - Opis predmetapredmeta
Svrha izuavanja predmeta Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i
knjievnost jeste da se uenici osposobljavaju za jasnu, pravilnu, tenu i svrsishodnu upotrebu
standardnog jezika, kao i drugih jezikih idioma na svim upotrebnim razinama u skladu s
odreenom komunikacijskom situacijom. Primjenom specifinih komunikacijskih strategija
uenicima se omoguuje razumijevanje, vrednovanje i kreiranje razliitih govornih i pisanih
tekstova. Na taj nain uenici primjenjuju usvojena ortoepska, ortografska, gramatika, leksika i
stilistika pravila standardnog jezika.
U nastavi Bosanskog jezika i knjievnosti, Hrvatskog jezika i knjievnosti, Srpskog jezika i
knjievnosti uenici usvajaju fonetsko-fonološka, gramatika, leksika i stilistika znanja i vještine,
razvijaju analitike, interpretativne, ocjenjivake i kreativne vještine, italake navike, pozitivan stav
prema knjievnosti i kulturi odreenog jezika.
Uenici se osposobljavaju da u skladu sa svojim stepenom jezikog i opeg razvoja znaju izdvojiti
bitne podatke, prepoznati suodnose u tekstu, prepoznati vrste teksta, jezike stilove i zakonitosti,
zakonitosti odreenih medijskih i umjetnikih vrsta i oblika, da se samostalno koriste razliitim
medijima i izvorima podataka, procijene sadraj i namjeru napisanog ili izgovorenog primjenom
strategija slušanja, usmenog izraavanja, itanja i pisanja. itanjem knjievnosti uenici obogauju
vlastito iskustvo, razvijaju umjetniki doivljaj kroz estetsku funkciju jezika.
U skladu sa Ustavom BiH u upotrebi su tri zvanina / slubena jezika i dva pisma. Jezici koji su u
ravnopravnoj upotrebi u BiH su: bosanski, hrvatski i srpski, a zvanina pisma su latinica i irilica.
U tom smislu uenici razvijaju svijest o ravnopravnoj upotrebi triju standardnih jezika u BiH, te im
se omoguuje razumijevanje i prihvatanje meukulturnih razlika i potie uvaavanje
standardnojezike norme drugih opredjeljenja. Pritom se razvija vlastiti jeziki, kulturni i tradicijski
identitet, kao i osjeaj pripadnosti višekulturnoj i višejezikoj zajednici.
Jedna od kljunih uloga škole ogleda se u razvijanju jeziko-komunikacijske kompetencije i
višestruke pismenosti kod uenika, a jezika djelatnost jedan je od oblika sveukupne
komunikacijske prakse.
Uenici od najranijeg uzrasta stjeu znanja, razvijaju vještine i sposobnosti usmenog, pismenog i
vizuelnog komuniciranja u razliitim situacijama i interkulturalnim sferama privatnog i javnog ivota.
Poeljno je raditi na temelju komunikacijsko-humanistikog modela, koji podrazumijeva uenje
jezika u konkretnim upotrebnim situacijama i uz primjenu humanistike edukacije. To znai da se
jezik upoznaje u funkciji i usvaja u skladu s kognitivnim i komunikacijskim potrebama uenika, te se
prilagoava njegovom emocionalnom i sociokulturnom iskustvu.
Ovladavanje standardnim jezikom uenicima omoguava razvijanje lingvistiko-komunikacijske
kompetencije, koja je takoer potrebna za uenje drugih nastavnih predmeta, pri emu se
ostvaruje korelacija s drugim predmetima i oblastima, npr. uenjem stranih jezika, historijom,
muzikom, slikarstvom, baletom, pozorištem, filmom i sl. Pritom se razvijaju socijalne i kreativno-
produktivne kompetencije i vještine kritikog mišljenja. Posveuje se panja cjelokupnom razvoju
linosti i kulturne svijesti kod uenika, što im pomae da u budunosti preuzmu aktivnu ulogu u
društvenom i profesionalnom ivotu.
Predmet Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost izuava
se na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj odgojno-obrazovnoj razini, ime se stvara bolja osnovica
za cjeloivotno uenje. Izmeu ostalih, naglašeni su principi razvoja svih aspekata linosti djeteta,
princip efektivne saradnje uenika, nastavnika i roditelja, kao i dostupnosti kvalitetnog obrazovanja
svakom djetetu s ciljem uspješnog nastavka daljeg školovanja, konkurentnosti na polju znanja i
trištu rada.
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - CiljeviBosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - Ciljevi uenja i poduavanjauenja i poduavanja
1. Razvoj lingvistiko-komunikacijskih vještina
To podrazumijeva da e uenici ovladati temeljnim vještinama, sposobnostima i pojmovima
vezanim za slušanje, usmeno izraavanje, itanje i pisanje i njihovim meusobnim vezama i
odnosima, kao i jezikim znanjem standardnog jezika. To podrazumijeva i intelektualne aktivnosti,
proces mišljenja, logikog zakljuivanja te razvoj konceptualnog znanja kroz uenje sadraja
drugih predmeta, a posebno njegovu primjenu u kontekstu uenikove svakodnevnice u školi i van
nje.
tekstova iz bošnjake, hrvatske, srpske, bosanskohercegovake, junoslavenske, evropske
i svjetske knjievnosti
Uenici stjeu naviku i potrebu za itanjem razliitih vrsta tekstova. Pritom se razvija estetska
funkcija jezika, potie se elja za itanjem knjievnih tekstova i doivljavanjem uitka u itanju, te
stvaraju pretpostavke da uenici postanu samostalni itaoci koji vrednuju knjievna djela i sebe
doivljavaju aktivnim itaocem. Razvija se kritiko mišljenje i literarni ukus i otkrivaju razliiti naini
itanja i razumijevanja proitanog, što razvija vještinu prepoznavanja znaaja itanja za bolje
razumijevanje svakodnevnog ivota i meuljudskih odnosa u njemu.
3. Osposobljavanje za pisanje razliitih tekstova uz ovladavanje pravilima
standardnojezike norme
U pisanom obliku argumentuju i dokazuju tvrdnjama svoje stavove i promišljanja o analizi poznatih
(obraenih) tema ili tekstova prilagoenih odreenoj razvojnoj dobi, koristei validno objašnjenje i
dokaze u skladu sa standarnojezikom normom te koristei informacijsko-komunikacijske
tehnologije i razliite izvore znanja.
4. Razvoj sposobnosti pravilnog i jasnog izraavanja
Uenici shvataju suštinsku vrijednost slobode izraavanja, naine preuzimanja inicijative
izraavanja svoga mišljenja, postavljanja jednostavnih pitanja i paljivog slušanja, u skladu s
pravilima pismenog i usmenog izraavanja na standardnom jeziku.
5. Razvoj vlastitog jeziko-kulturnog identiteta
Uenici jaaju vlastiti jeziko-kulturni identitet komunikacijom na maternjem jeziku, itanjem
knjievnih tekstova iz vlastitog nacionalnog i kulturnog korpusa, poštivanjem razliitosti u jezikoj i
kulturnoj zajednici i razumijevaju njihove vrijednosti i meusobnu usmjerenost govornika u okviru
bosanskohercegovake kulturne zajednice. Takoer spoznaju vanost odnosa meusobnog
uvaavanja govornika.
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost -Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost - Oblasna strukturaOblasna struktura
ITANJE
A
itanje je najprije fiziološka, potom komunikacijska, pedagoško-metodika, psihološka i na
kraju umjetnika djelatnost. Za oblast itanja uenici se poinju zanimati još u predškolskom
razdoblju, a posebno putem slikovnica i ilustriranih knjiga, te je vano što ranije poticati
pretitake vještine tako što se što eše ita s djecom. Kasnije u razrednoj nastavi oni se
susreu s knjievnim tekstovima koji razvijaju maštu, ali i s neknjievnim tekstovima koji potiu
komunikaciju ili diskusiju, a proširuju znanja i vidike. U predmetnoj nastavi itanje postaje
kompleksnije jer se tei meupredmetnoj korelaciji sadraja, a vremenom se uenici upoznaju i
sa spoznajnim, analitikim, kritikim, problemskim i stvaralakim itanjem.
itanje knjievnog teksta definirano je na osnovu sljedeih pojmova: umijee itanja ili slušanja
teksta, shvatanje knjievnosti kao duhovne i stvaralake djelatnosti, proširivanje rjenika,
razumijevanje sloenosti teksta te iznošenje vlastitog mišljenja. Ova oblast doprinosi razvijanju
kritikog mišljenja i estetskih kriterija, razmišljanju o svijetu, socijalizaciji uenika putem
dijeljenja vlastitog iskustva i mišljenja, stjecanju iskustva o svojoj kulturi i naslijeu te spoznaji o
drugaijim kulturama. Posebno se naglašava vanost stjecanja navike i umijea itanja iz
potrebe i uitka, stoga je vano uenike potaknuti na slobodan izbor tekstova za itanje.
itanje informativnih tekstova podrazumijeva itanje, slušanje, razumijevanje razliitih sadraja
te uporeivanje tekstova koji na svojevrstan nain obrauju istu temu. U ovom podruju potie
se istraivaka djelatnost kod uenika, razumijevanje i usvajanje razliitih pojmova u
odreenom društvenom ili kulturnom kontekstu, donošenje logikih zakljuaka, citiranje navoda
kojima se argumentiraju zakljuci iz informativnog teksta.
PISANJE
B
Oblast Pisanje odnosi se na sloenu produktivnu djelatnost koja zahtijeva poznavanje
grafijskog sistema i usvajanje gramatiko-pravopisnih pravila i normi odreenog jezika. Pisanje
podrazumijeva sposobnost kreiranja tekstova razliitih vrsta i namjene, razumijevanje i
upotrebu gramatikih i pravopisnih pravila te izbor jezikih sredstava u skladu s razliitim
situacijskim kontekstima. Oblast pisanja neraskidivo je povezana s itanjem, jer se itanjem
razliitih tekstova unapreuje i vještina pisanja. itanjem se razvija mašta, a samo istraivanje
ve napisanih tekstova potie kreativnost i samostalno oblikovanje vlastitog jezikog izriaja.
Stoga je vano svakodnevno pisati, jer se kontinuiranom vjebom pisanja razvijaju spisateljske
vještine.
(informativni tekstovi), odnosno jeziko-stilskih sredstava (pripovjedni tekstovi) i savremene
tehnologije (objavljivanje tekstova). Ova oblast ima zadatak osposobljavanja uenika za
samostalno pisanje tekstova prilagoenih odreenim situacijskim kontekstima i s jasnom
kompozicionom strukturom uz primjenu pravopisnih, gramatikih, leksikih i stilistikih pravila
standardnojezike norme.
uoavanje i prepoznavanje tanosti odreenog teksta. Znaaj tehnologije u današnjem društvu
(interneta, sveope informatizacije, medija) ima veliku ulogu u nastanku informativnog teksta
jer se u najkraem moguem vremenskom intervalu mogu istraiti informacije dostupne širom
svijeta.
C
Predmetna oblast Usmeno izraavanje i slušanje temelji se najprije na usvajanju fonetsko-
fonološkog sistema odreenog jezika. Usmeno izraavanje obuhvata aspekte slušanja kao
auditivne receptivne djelatnosti (slušanje i razumijevanje slušanog) i govorenja kao proizvodne
jezike djelatnosti u odreenom komunikacijskom inu. Cilj rada na oblastima slušanja i
govorenja je jaanje komunikativne kompetencije kod uenika. Govor od uesnika u
komunikaciji ne zahtijeva samo poznavanje jezike strukture, jezikih razina i pravila upotrebe
odreenih jezikih sredstava (lingvistika kompentencija), nego i ciljeva i okolnosti u kojima se
komunikacijski in odvija (sociolingvistika, komunikacijska kompetencija). Ovladavanje
sposobnostima usmenog izraavanja pretpostavlja razumijevanje teksta, formiranje govornog
iskaza u skladu s ortoepskim i gramatikim pravilima, s potpunom reenicom, slikovito i
maštovito izraavanje, dobru informiranost o temi, meupredmetno povezivanje, te kritiki stav
prema proitanom tekstu. Usmeno izraavanje obuhvata stjecanje vještina socijalizacije kod
uenika, odnosno njihovu sposobnost slušanja i govora u razliitim situacijama, uešem u
konstruktivnom i kritikom dijalogu te svijesti o sebi kao osobi s povjerenjem i empatijom prema
drugima.
D
Prije poetka korištenja itanja s ciljem uenja uenici trebaju nauiti pravilno itati. Pouavanje
uenika kako da itaju zahtijeva razvoj osnovnih sposobnosti pismenosti. Uenici trebaju imati
dovoljno vremena za vjebu usvajanja vještina i koncepata povezanih sa svakom od tih
sposobnosti da bi postali uspješni itaoci. Program opismenjavanja posveen je stvaranju
povjerenja u sposobnost itanja i pisanja.
Temeljne sposobnosti itanja i pisanja izuavaju se od predškolskog uzrasta, nastavljaju se i
proimaju komponentama do kraja sedmog razreda osnovne škole (pojam velikih i malih slova
latinice i irilice, teno itanje i fonološka osviještenost).
Bosanski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost -Bosanski jezik i knjievnost, Srpski jezik i knjievnost, Hrvatski jezik i knjievnost - Odgojno-obrazovni ishodiOdgojno-obrazovni ishodi
Odgojno-obrazovni nivo i razred
OsnovnoOsnovno
11
Godine uenja i poduavanja predmeta: 1Godine uenja i poduavanja predmeta: 1
A A itanjeitanje
slušanje slušanje
D.1.1
D.1.2
D.1.3
A.1.2A.1.2
Objašnjava kljune teme i ideje teksta, analizira ih, analizira likove, dogaaje i njihove meuodnose u tekstu.
A.1.3A.1.3
Analizira strukturu razliitih tekstova i veih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje, strofa i sl.) i utvruje kako se odnose jedni prema drugima ili prema cjelini.
JZK-1.1.1 JZK-2.1.1 JZK-1.1.2 JZK-1.1.3 JZK-2.1.2 JZK-1.2.2 JZK-2.2.2
Uestvuje u razgovoru (pitanje – odgovor) vezanom za proitane knjievne i/ili informativne tekstove.
Prepriava kratke tekstove ukljuujui i vane detalje prie.
Imenuje likove, dogaaje (povezivanje ilustracija sa dijelovima teksta), vrijeme i mjesto radnje.
Prepoznaje pojmove vezane za dijelove jednostavnih tekstova (poetak, kraj, strofa).
A.1.5A.1.5
Koristi niz rijei i izraza iz odreenih oblasti, razlikujui osnovna i prenesena znaenja rijei.
A.1.6A.1.6
Procjenjuje i spaja sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima (npr. vizuelno, audiovizuelno, grafiki…).
JZK-1.3.1 JZK-2.3.1 JZK-1.3.2 JZK-1.3.3 JZK-2.3.2 JZK-1.4.1 JZK-2.4.1
Imenuje znaenje manje poznatih rijei u temama koje se obrauju.
Otkriva znaenje novih rijei kroz igru.
Koristi rijei i izraze usvojene slušanjem i tokom razgovora o tekstu.
Objašnjava rijei i znaenje rijei na primjerima iz svakodnevnog ivota.
Definira jednostavne pojmove povezivanjem i razvrstavanjem u kategorije.
Koristi suprotna znaenja rijei.
Prepoznaje vezu izmeu teksta i slika koje ilustruju segment prie (npr. koji trenutak u prii prikazuje neka ilustracija).
KLJUNI SADRAJI
Pria, pjesma, pria sa slikama, kratki igrokaz, zagonetka, bajka, basna, krai informativni tekst.
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Zadatak nastavnika je da postupno i sistematino uvede uenike prvog razreda u svijet knjievnosti poštujui princip adekvatnosti. Tekstovi u nastavi su nezamjenjivo odgojno- obrazovno sredstvo koje nudi informacije, ideje, motive, likove i njihove postupke, poruke i pouke. U prvom razredu, u pripremi za poetno itanje i pisanje, uitelj/ica izraajno ita tekst. Aktivnost uenika je usmjerena na slušanje, razumijevanje, doivljavanje i pamenje isprianog i proitanog iz narodne, umjetnike knjievnosti i informativnih tekstova za djecu. Uitelj tekstom potie govornu reakciju kod uenika i misaoni angaman. Uenici prvog razreda su skromnijeg ivotnog iskustva, pa je tekstualni predloak snaan poticaj za razgovor, promišljanje, uoavanje relacijskih odnosa, uzroka i posljedica. Jednako vana je i umjetnika vrijednost tekstualnog predloška koji bogatstvom asocijacija i estetikom djeluje na misao i maštu. Formirati malu biblioteku: slikovnice, prie koje su kratke i razumljive uenicima te pogodne za analitiko-sintetiki pristup, bajke, basne, albumi, narodne umotvorine, djeiji listovi. Po mogunosti u uionici treba napraviti ugodan kutak za itanje i razgovor. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Navedenu oblast mogue je tematski povezati s ostalim predmetima razredne nastave: Moja okolina – teme pojedinih knjievnih i jednostavnih informativnih tekstova vezuju se za sadraje iz Moje okoline (godišnja doba, bia...), Likovna kultura – tematski povezati sadraje sa temama likovnih radova, Tjelesni i zdravstveni odgoj – tematski povezati igre, govor tijela…, Muzika kultura – pjesme, brojalice, muzike igre. Tematski je mogue povezati i s Engleskim jezikom. Uenik uestvuje u stvaralakim igrolikim aktivnostima nakon proitanoga knjievnog teksta: dramatizacija, ilustrovanje, igre, pokreti i sl. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Ostvarujui ishode ove oblasti, u prvom razredu razvijamo sljedee kljune kompetencije: Komunikacijska kompetencija – uenik/ca ui da ita i sluša rijei, reenice i jednostavne tekstove radi prenosa informacija u razliitim situacijama. Izraava pozitivne stavove i pokazuje vještine za efikasnu komunikaciju. Uiti kako uiti – uenik/ca ui da pokae upornost i trai prilike za podršku i pomo pri uenju. Radi samostalno, u paru i grupi. Društvena i graanska kompetencija – Prihvata postavljene norme i pravila ponašanja. Ui da komunicira konstruktivno s poštovanjem u razliitim situacijama. Izgrauje povjerenje i empatiju prema drugima. Razvija vještine grupnog rada.
B B Pisanje Pisanje
B.1.2B.1.2
JZK-4.3.1 JZK-4.3.2 JZK-4.4.1 JZK-4.4.2 JZK-
Piše veliko slovo na poetku reenice i na kraju taku.
Piše veliko poetno slovo u imenima i prezimenima ljudi i u imenima ivotinja.
Piše štampana latinina slova u rijeima bez obzira na poziciju u strukturi rijei.
Uestvuje u zajednikim istraivakim projektima uz poticaj i podršku odraslih (npr. istrai / predstavi crteom / tema pjesme, prie, knjige slikovnice / glavnog junaka...).
KLJUNI SADRAJI
Glas – slovo – rije – reenica, veliko slovo i taka, pria, pjesma, slikovnica – projekat.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Uenik piše malim i velikim štampanim slovima latinice i poinje uviati pisanje kao novo iskustvo koje je sloenija aktivnost od itanja. U prvom planu je perceptivno motorno uenje mnoštva pojedinosti: grafika pravilnost strukture slova u bezlinijskom i linijski ogranienom prostoru, ujednaenost slova po veliini, ujednaen razmak od slova do slova, od rijei do rijei, od reenice do reenice. U središtu panje je usavršavanje tehnike pisanja štampanih slova, razumijevanja smisla napisanog. Vana je preciznost u koordinaciji pokreta ruke i pokreta oiju. To se postie razvijanjem panje i vjebanjem motorike šake i prstiju. Potrebno je jaati sve aspekte dobre pismenosti i urednosti od samog poetka pisanja. Prilikom samostalnog oblikovanja kratkog teksta uenici mogu pisati nekoliko reenica velikim i malim štampanim slovima u skladu s individualnim sposobnostima svakog uenika. Zadatke pripremati prema razinama sloenosti, postepeno i bez urbe navikavati uenike savladavanju sadraja poetnog itanja i pisanja, jer se ova faza pisanja završava tek krajem prve trijade devetogodišnjeg obrazovanja. Kontinuiranom vjebom i pedagoškim optimizmom treba jaati sposobnosti uenika u pravilnom pisanju i estetskoj strani rukopisa. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Pisanje je mogue tematski povezati s ostalim predmetima razredne nastave: Moja okolina – teme pojedinih knjievnih i jednostavnih informativnih tekstova vezuju se za sadraje iz Moje okoline (godišnja doba, bia…), Likovna kultura – tematski povezati sadraje sa temama likovnih radova, Tjelesni i zdravstveni odgoj – tematski povezati igre, govor tijela, Muzika kultura – pjesme, brojalice, muzike igre je takoer mogue tematski povezati. Uenik uestvuje u stvaralakim igrolikim aktivnostima nakon proitanoga knjievnog teksta: dramatizacija, ilustrovanje, igre, pokreti i sl. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Ostvarujui ishode ove oblasti, u prvom razredu razvijamo sljedee kljune kompetencije: Komunikacijska kompetencija– uenik/ca ui da piše rijei, reenice i krae tekstove. Kritiki ocjenjuje vlastiti rad. Uiti kako uiti – uenik/ca ui da pokae upornost pri uenju. Trai prilike za podršku i pomo pri uenju. Radi samostalno, u paru i grupi. Informatika pismenost (informacijska, medijska, tehnološka) – organizuje i ureuje vlastite radove. Postepeno otkriva prednosti tehnologije kroz razliite igre za vjebe pisanja.
C C UsmenoUsmeno izraavanje iizraavanje i slušanje slušanje
C.1.1C.1.1
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo uz primjenu jezikog bontona.
C.1.2C.1.2
Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da slušaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.
C.1.3C.1.3
JZK-5.1.1 JZK-5.2.1 JZK-5.2.2
Uestvuje u razgovorima o razliitim školskim temama s razliitim sagovornicima, u malim i veim grupama ili u paru, pratei dogovorena pravila u razgovoru.
Opisuje poznate ljude, mjesta, stvari i navodi dodatne pojedinosti.
Dodaje crtee ili druga vizuelna izlaganja opisima kako bi se time osiguralo više pojedinosti.
C.1.4C.1.4
JZK-5.2.3
Izraava se govorom i glasovnim kvalitetima govora kao što su visina, tempo i boja glasa kako bi se osjeaji, misli i ideje jasno izrazili.
KLJUNI SADRAJI
Prianje, razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao poticaj, niz slika.
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. Vjebe posmatranja, slušanja i oponašanja realizirat e se metodiko-didaktikim aktivnostima u uionici, školskom dvorištu, u manjim grupama, paru i individualno. Smisao ovih vjebi je osposobljavanje uenika da slušaju korektan govor, pravilno formuliraju pitanje, smisleno odgovaraju na pitanje i da govore u skladu sa situacionim kontekstom. Treba poticati na primjenu jezikog bontona (individualne osobine govornika – poštovanje i uvaavanje sagovornika, kultura slušanja, izbjegavanje upadanja u rije, nadvikivanja, svaanja, izrugivanja i sl.) Potrebno je organizirati posjete kinu, pozorištu, izlobi, biblioteci, razgovarati o vienom i doivljenom, vjebati panju kod uenika, strpljenje i uvaavanje govornika, te funkcionalnost i zanimljivost u izraavanju. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Teme govornih vjebi kroz tematsko planiranje mogue je povezati s temama iz svih ostalih nastavnih predmeta. Uenike treba poticati da se izraavaju pravilno, potpunim i jasnim reenicama i na svim ostalim asovima. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – uenik/ca uestvuje u nizu razgovora kroz razliite oblike rada i primjenom raznovrsnih strategija. Pria, sluša radi prenosa i razumijevanja informacija. Društvena i graanska kompetencija – poznaje opeprihvaena pravila jezikog bontona. Komunicira konstruktivno i ui da izraava frustracije na konstruktivan nain.
D D TemeljneTemeljne sposobnostisposobnosti itanja iitanja i pisanja pisanja
D.1.1D.1.1
D.1.2D.1.2
Prepoznaje organizaciju i osnovne osobine malih i velikih slova latinice i irilice pri itanju i pisanju.
D.1.3D.1.3
JZK-3.2.1 JZK-3.1.1 JZK-3.4.1
Dodaje / zamjenjuje pojedinane glasove (foneme) u jednostavnim, jednoslonim rijeima kako bi napravio/la nove rijei.
Razvrstava i povezuje glasove i slogove u rijeima.
Prati rijei slijeva nadesno, od vrha do dna, lista stranicu po stranicu pri itanju.
Pravi razmak pri pisanju pokazujui razumijevanje da su rijei razdvojene razmacima (meu rijeima i u reenicama).
Piše velika i mala štampana slova latinice, rijei i krae reenice.
Šitava / ita naglas rijei i krae reenice.
KLJUNI SADRAJI
Slovo – glas / predmet – slika – rije / slog – glas / grafem kao znak za glas / rije – reenica – krai tekst / velika i mala štampana slova latinice.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Uenju slova, itanju i pisanju prethodi priprema za poetno itanje i pisanje koja podrazumijeva planiranje i realizaciju aktivnosti koje se odnose na adaptacionu fazu, informativno-formativnu (glasovna, ortoepska i grafomotorna) i funkcionalnu. Potom uenici prvog razreda usvajaju velika i mala štampana slova latinice, vjebaju i razvijaju tehniku itanja i pisanja slova, kraih rijei i reenica. Aktivno uestvuju u razliitim nastavnim aktivnostima kojima dominiraju analitiko-sintetike misaone operacije. Analiza podrazumijeva uoavanje i rastavljanje cjeline (teksta, reenice, rijei, sloga) na dijelove. Pojmovi reenica, rije, slog, glas se usvajaju i primjenjuju auditivno i/ili vizuelno (slovo kao grafiki znak za glas) i bez definicija. Glasovna analiza podrazumijeva i auditivno uoavanje i izgovaranje glasa ili glasova u strukturi slogova, rijei, uoavanje inicijalne, medijalne i finalne pozicije odreenog glasa u rijeima, te bogaenje fonematskog sluha i fonematskog kapaciteta. Sinteza podrazumijeva uoavanje relacije glas slovo, pokazivanje i pisanje grafike strukture velikog i malog štampanog slova, sastavljanje rijei od prethodno nauenih slova u kombinaciji s novonauenim slovom, sastavljanje reenica, šitavanje, itanje, razmišljanje o proitanom, reprodukcija i razumijevanje proitanog. Reenice su kratke, do pet rijei. Smjenjuju se krae i due rijei u reenici, due i krae reenice. Broj rijei u reenici i broj reenica se poveava u skladu s poveanjem broja nauenih slova, ne više od pet rijei u reenici i do pet reenica na jednom nastavnom asu. Aktivnosti prati upotreba adekvatnih nastavnih pomagala: oblikovanje slova od razliitog materijala, sastavljanje rijei od zadatih slova i reenica korištenjem razredne slovarice (digitalna izdanja prema mogunostima i opremljenosti škole), jezike igre na individualnim slovaricama. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Tematski se moe povezati sa Mojom okolinom, Tjelesnim i zdravstvenim odgojem, Muzikom i Likovnom kulturom, informatikim sadrajima. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Ostvarujui ishode ove oblasti, u prvom razredu razvijamo sljedee kljune kompetencije: Komunikacijska kompetencija– uenik/ca ui da ita i sluša rijei, reenice i jednostavne tekstove radi prenosa informacija u razliitim situacijama. Izraava pozitivne stavove i pokazuje vještine za efikasnu komunikaciju. Uiti kako uiti – uenik/ca ui da pokae upornost pri uenju. Trai prilike za podršku i pomo pri uenju. Radi samostalno, u paru i grupi. Društvena i graanska kompetencija – prihvata postavljene norme i pravila ponašanja. Ui da komunicira konstruktivno s poštovanjem u razliitim situacijama. Izgrauje povjerenje i empatiju prema drugima.
OsnovnoOsnovno
22
Godine uenja i poduavanja predmeta: 2Godine uenja i poduavanja predmeta: 2
A A itanjeitanje
slušanjeslušanje
C.2.1
C.2.2
C.2.3
C.2.4
C.2.5
C.2.6
D.2.1
D.2.2
D.2.3
A.2.2A.2.2
Objašnjava kljune teme i ideje teksta, analizira ih, analizira likove, dogaaje i njihove meuodnose u tekstu.
A.2.3A.2.3
Tumai nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu, odreujui njihovu semantiku i razlikuje kako izbor rijei doprinosi znaenju cjeline.
JZK-1.1.1 JZK-2.1.1 JZK-1.1.2 JZK-1.1.3 JZK-2.1.2 JZK-1.2.1 JZK-2.2.1
ita jednostavne knjievne i/ili informativne tekstove pokazujui razumijevanje proitanog.
Prepriava tekstove ukljuujui i vane detalje (dogaaje, vrijeme i mjesto radnje) odreujui poruku.
Opisuje likove i njihove osobine.
Uoava osnovno znaenje rijei i izraza iz teksta.
A.2.5A.2.5
Tumai znaenje nepoznatih, manje poznatih i višeznanih rijei i izraza u kontekstu u kojem se pojavljuju koristei referentni materijal.
A.2.6A.2.6
Koristi niz rijei i izraza iz odreenih oblasti, razlikujui osnovna i prenesena znaenja rijei.
JZK-1.2.2 JZK-2.2.2 JZK-1.3.1 JZK-2.3.1 JZK-1.3.2 JZK-1.3.3 JZK-2.3.2
Prepoznaje pojmove koji su u vezi sa dijelovima teksta (zna šta je u prii na poetku, kako se pria razvijala i šta je na kraju, strofa i stih u pjesmi).
Imenuje znaenje nepoznatih i manje poznatih rijei u sadraju.
Otkriva znaenja rijei nastalih dodavanjem afiksa poznatoj rijei (ugodno – neugodno).
Prepoznaje osnovno i preneseno znaenje rijei i izraza u tekstu.
Prepoznaje nijanse znaenja meu srodnim rijeima (npr. ljutnja, bijes, srdba, maštati, sanjariti, dobrodušan, plemenit).
A.2.7A.2.7
Procjenjuje i spaja sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima (npr. vizuelno, audiovizuelno, grafiki…).
JZK-1.4.1 JZK-2.4.1
Uspostavlja vezu izmeu teksta i slika koje ilustruju segmente prie (npr. stvara atmosferu, naglašava mjesto radnje …).
KLJUNI SADRAJI
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice U drugom razredu akcenat je na doivljaju knjievnog teksta kroz dominantna obiljeja spontanog i slobodnog razgovora sa uenicima o relevantnim pojedinostima u cilju provjere razumijevanja proitanog. Inventivnim motiviranjima, podsticanjima i usmjerenjima (ko, gdje, kada, zašto, kako, ime, zbog ega, šta je radosno, tuno, smiješno, zanimljivo, neobino i sl.) uenicima se omoguava da uoavaju, zapaaju, otkrivaju, uporeuju, objašnjavaju i obrazlau proitani tekst. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamenja, mišljenja, emocionalna zrelost, kao i stepen lingvistikog razvoja utjeu na percepciju i recepciju knjievnog djela. Osposobljavanje uenika za itanje informativnih tekstova u razrednoj nastavi sloen je zahtjev, treba birati jednostavnije tekstove sa temama bliskim svakodnevnom ivotu, iskoristiti mogunost primjene crtanog i lutkarskog filma kao sredstva bliskog djeci ovog uzrasta (crte ili lutka u funkciji prianja prie, istraivanja i sl.). Takoer, preporuuje se da se ova oblast realizira krajem drugog polugodišta kada uenici dobro savladaju itanje i razumijevanje proitanog. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije U ostvarivanju ishoda ove oblasti uenik izraava doivljaje o proitanom tekstu crteom, slikom, pokretom; stvaralakim igrolikim aktivnostima, improvizacijama, dramatizacijama, tako da se moe povezivati sa Likovnom i Muzikom kulturom, kao i sa asovima Tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Teme informativnih tekstova mogue je povezati sa temama iz predmeta Moja okolina. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – ita, razumije i izraava doivljaj knjievnih tekstova primjerenih uzrastu. Uiti kako uiti – pokazuje upornost i samoprocjenu pri uenju. Trai prilike za pomo, podršku u uenju. Društvena i graanska kompetencija – poznaje norme ponašanja. Komunicira konstruktivno i s poštovanjem. Izraava frustracije na konstruktivan nain.
B B Pisanje Pisanje
Analizira teme knjievnih i informativnih tekstova; piše argumente u korist navedenih tvrdnji pozivajui se na sadraj teksta.
B.2.2B.2.2
B.2.3B.2.3
Primjenjuje pravila o slaganju rijei u reenicama.
Upotrebljava pri pisanju smislene proste neproširene i proste proširene reenice.
Razlikuje reenice po znaenju.
Razlikuje reenice po obliku.
Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju koristei osnovne znakove interpunkcije (taka, zarez, dvotaka, upitnik i uzvinik).
Piše pisana latinina slova povezujui ih u rijeima bez obzira na poziciju u strukturi rijei.
JZK-4.4.1 JZK-4.4.2 JZK-
KLJUNI SADRAJI
Prianje dogaaja, prepriavanje teksta, opis predmeta; veliko poetno slovo na poetku i taka na kraju reenice; upotreba dvotake i zareza u nabrajanju; reenice po ciljnoj usmjerenosti (izjavna, upitna, uzvina); znaci interpunkcije; reenice po obliku (potvrdne i odrine); veliko slovo u pisanju imena gradova i sela; imena ivotinja; pisanje naziva praznika; skupovi je/ije u uestalim rijeima; glasovi i slova , , d, , h u izgovorenim, napisanim reenicama i bliskim rijeima.
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Navikavanje uenika da misli i osjeanja artikuliraju tano i teno. Reenice postepeno treba proširivati. Apstraktnije sadraje potrebno je pribliiti uenicima pomou elemenata igre, igre sa svrhom, povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu mogue je ostvariti uspješnu komunikaciju, a istovremeno motivirati uenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte. Uitelj/ica stvara i organizira okruenje koje je poticajno za pisanje, tj. u kojem su smještene brojne knjige, asopisi, plakati, poruke i sl. Uitelj/ica svojim primjerom pokazuje potrebu za svakodnevnim pisanjem. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Teme u pisanju mogue je birati prema temama koje se obrauju u svim ostalim predmetima. Integracijskim pristupom u svim predmetima razredne nastave potrebno je godišnje izvesti bar jedan krai istraivaki projekat. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – piše raznovrsne tekstove sa razliitim temama i namjenom. Informatika pismenost (informacijska, medijska, tehnološka) – uz pomo i podršku odraslih koristi razliite medije za prikupljanje informacija. Koristi osnove kompjuterske pismenosti za oblikovanje radova. Samoinicijativna i poduzetnika kompetencija – uz poticaj i podršku odraslih bira teme za manje istraivake projekte u manjim i veim grupama. Radi u timovima na kooperativan i fleksibilan nain. Uiti kako uiti – pokazuje upornost i samoprocjenu pri uenju. Trai prilike za pomo, podršku u uenju. Društvena i graanska kompetencija – poznaje norme ponašanja. Komunicira konstruktivno i s poštovanjem. Izraava frustracije na konstruktivan nain.
C C UsmenoUsmeno izraavanje iizraavanje i slušanje slušanje
C.2.1C.2.1
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo uz primjenu jezikog bontona.
C.2.2C.2.2
C.2.3C.2.3
Procjenjuje vlastiti stav i stav drugih uz argumentaciju i korištenje dokaza i retorikih pravila uz primjenu jezikog bontona.
JZK-5.1.1 JZK-5.1.2 JZK-5.1.3
Uestvuje u razgovorima o temama i tekstovima na nivou razreda s razliitim sagovornicima (u grupama, jedan na jedan ili u paru) izraavajui vlastite ideje
Prati dogovorena pravila za dijalog i diskusiju (npr. slušanje drugih, naizmjenino prianje...).
Otkriva glavne ideje i kljune detalje u tekstu ili informacijama prezentiranim u razliitim medijima.
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja traei pomo, informaciju ili pojašnjenje u cilju boljeg razumijevanja prezentiranog.
C.2.5C.2.5
C.2.6C.2.6
JZK-5.2.1 JZK-5.2.2 JZK-5.2.3
Izvještava o temi ili tekstu uz odgovarajue injenice govorei jasno.
Prepiava priu ili iskustvo uz odgovarajue injenice i detalje govorei jasno odgovarajuim ritmom.
Dodaje vizuelne efekte (slika, boja, animacija) gdje je potrebno naglašavajui odreene injenice ili pojedinosti.
Izraava se potpunim reenicama prilagoavajui govor razliitim kontekstima i zadacima primjerenim uzrastu.
KLJUNI SADRAJI
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice
Usmeno izraavanje obuhvata aspekte slušanja i govora. Oni se odnose na receptivnu (slušanje i razumijevanje slušanog) i produktivnu stranu (govor) usmene komunikacije. Time se posebno skree panja na injenicu da podsticanje slušanja igra jednako vanu ulogu u razvoju komunikacijskih kompetencija. Rad u oblasti usmenog izraavanja podrazumijeva poštovanje vlastitih pravila, ali se ne odvija nezavisno od podsticanja pismenosti. Naprotiv, meusobni odnos tih dviju velikih oblasti moe se opisati kao cirkularan: ono što se uilo u oblasti usmenog izraavanja vjeba se i u pismenom izraavanju, kao što je i obrnuto, dobro razvijeno pismeno izraavanje ima utjecaja na diferenciranost usmenog izraza. Potrebno je da nastavnik, s jedne strane, umije slušati i da razumije uenike, a s druge strane, treba posjedovati razliite produktivne sposobnosti u oblasti usmenog izraavanja i primjenjivati jeziki bonton. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Igra, aktivnost i govorni izraz – podvrgavanje govora zahtjevima igre, besmislenim transformacijama, literarno i likovno stvaralaštvo, opisivanje na osnovu dodira, opisivanje na osnovu zvunih efekata (Muzika kultura), prikazivanje stanja i situacija pokretom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – izraava pozitivne stavove i pokušava pokazati vještine za efikasnu komunikaciju. Društvena i graanska kompetencija – izraava osjeanja na konstruktivan nain. Razvija vještine rada u grupi, timu. Kulturna svijest – usvaja jeziki bonton. Kreativno-produktivna kompetencija – proizvodnja i povezivanje ideja; zamišljanje i vizualizacija rješenja; kritiko razmišljanje pri rješavanju problema; efikasno izraavanje ideja.
D D TemeljneTemeljne sposobnostisposobnosti itanja iitanja i pisanja pisanja
D.2.1D.2.1
D.2.2D.2.2
Prepoznaje organizaciju i osnovne osobine malih i velikih slova latinice i irilice pri itanju i pisanju.
D.2.3D.2.3
JZK-3.2.1 JZK-3.1.1 JZK-3.4.1
Dodaje / zamjenjuje pojedinane glasove (foneme) u dvoslonim rijeima kako bi napravio/la nove rijei.
Razvrstava i povezuje glasove i slogove u rijeima.
Piše velika i mala pisana slova latinice, rijei i i reenice.
Povezuje pisana slova u rijeima.
ita tano i teno tekstove prilagoene uzrastu.
Koristi kontekst u svrhu korigovanja prepoznate rijei i njenog razumijevanja.
KLJUNI SADRAJI
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Usvajanje pisanih slova latininog pisma: razlikovanje grafike strukture pojedinih slova, mogunost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture rijei. Pojedinano pisanje slova treba ograniiti na jedan do dva reda, a posebnu panju posvetiti i vjebama analize pojedinih dijelova slova, redoslijedu pisanja elemenata i povezivanju slova. Rukopis treba da je individualan, itak, grafiki pravilan i estetski uredan. Ovo je oblast u funkciji usavršavanja tehnike itanja, razumijevanja sadraja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima programa. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Integracijskim pristupom mogue je povezati sa svim ostalim predmetima razredne nastave. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – piše raznovrsne tekstove sa razliitim temama i namjenom. Informatika pismenost (informacijska, medijska, tehnološka) – uz pomo i podršku odraslih koristi razliite medije za prikupljanje informacija. Koristi osnove kompjuterske pismenosti za oblikovanje radova.
A A itanjeitanje
slušanjeslušanje
C.3.1
C.3.2
C.3.3
C.3.4
C.3.5
C.3.6
D.3.1
D.3.2
A.3.2A.3.2
Objašnjava kljune teme i ideje teksta, analizira ih, analizira likove, dogaaje i njihove meuodnose u tekstu.
A.3.3A.3.3
Tumai nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu, odreujui njihovu semantiku i razlikuje kako izbor rijei doprinosi znaenju cjeline.
JZK-1.1.1 JZK-2.1.1 JZK-1.1.2 JZK-1.1.3 JZK-2.1.2 JZK-1.2.1 JZK-2.2.1
ita knjievne i/ili informativne tekstove pokazujui razumijevanje proitanog pozivajui se na tekst.
Prepriava tekstove (tok dogaaja, vrijeme i mjesto radnje) utvrujui poruku.
Otkriva karakteristike likova (njihove osjeaje, motivacije, osobine) na osnovu njihovih postupaka.
Otkriva osnovno znaenje rijei i izraza iz teksta.
A.3.5A.3.5
A.3.6A.3.6
Tumai znaenje nepoznatih, manje poznatih i višeznanih rijei i izraza u kontekstu u kojem se pojavljuju koristei referentni materijal.
JZK-1.2.2 JZK-2.2.2 JZK-1.2.3 JZK-2.2.3 JZK-1.3.1 JZK-2.3.1
Povezuje pojmove koji su u vezi sa dijelovima teksta (zna šta je u prii na poetku, kako se pria razvijala i šta je na kraju; strofa i stih u pjesmi).
Razlikuje vlastiti stav od stava autora i/ili likova.
Objašnjava znaenje nepoznatih i manje poznatih rijei u sadraju.
Koristi kontekst reenice za prepoznavanje znaenja rijei i izraza.
A.3.7A.3.7
Koristi niz rijei i izraza iz odreenih oblasti, razlikujui osnovna i prenesena znaenja rijei.
A.3.8A.3.8
Procjenjuje i spaja sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima (npr. vizuelno, audiovizuelno, grafiki…).
A.3.9A.3.9
Dovodi u vezu tekstove slinih tema i uporeuje pristupe razliitih autora.
JZK-1.3.2 JZK-1.3.3 JZK-2.3.2 JZK-1.4.1 JZK-2.4.1 JZK-1.4.3 JZK-2.4.3
Otkriva osnovno i preneseno znaenje rijei i izraza u tekstu.
Pronalazi odnose izmeu rijei u svakodnevnom ivotu i njihovu upotrebu u reenici.
Opisuje razlike u nijansama znaenja meu srodnim rijeima (npr. ljutnja, bijes, srdba, maštati, sanjariti, dobrodušan, plemenit).
Objašnjava vezu izmeu teksta i slika / predstave / filma koji ilustruju segmente teksta (npr. stvara atmosferu, naglašava mjesto radnje …).
Uporeuje najvanije take (tema, poruka, likovi) u kljunim detaljima predstavljene u dvama razliitim tekstovima na istu temu.
KLJUNI SADRAJI
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Pristup oblasti itanja, knjievnosti i informativnim tekstovima u treem razredu gotovo je isti kao i u drugom razredu, samo što su zahtjevi uveani, a programski sadraji adekvatno dopunjeni. Postepeno se poinju navikavati na uopavanja, pa odreuju i podnaslove dijelovima teksta. Još uvijek uenike ne treba opteretiti sloenijim pojmovima. itanje e ih obogatiti, pa e kasnije i pojmove bez teškoa razumjeti. Potrebno je da proe odreeni vremenski period da bi se uoila spremnost uenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadraja koji su suviše uopeni. Izbor informativnih tekstova podrazumijeva ne samo tekstove iz itanke ve i iz drugih medijskih oblasti (štampa, pozorište, film, radio, televizija, internet i sl.). Treba upuivati uenike na itanje enciklopedija, djeijih knjiga informativnog karaktera, asopisa, stripova, poticati uenike da samostalno izaberu informativne tekstove edukativnog karaktera, da istrauju i nalaze razliite izvore informacija, da informacije trae u školskoj ili gradskoj biblioteci, te da uporeuju i provjeravaju informacije. To je presudno u razvoju italake samostalnosti i otvorenosti prema novim informacijama. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Likovna kultura, Muzika kultura, Tjelesni i zdravstveni odgoj, Moja okolina, Informatika, Engleski jezik 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – uenici e kroz itanje razliitih knjievnih i/ili informativnih tekstova razvijati sposobnost da na lakši nain izraavaju svoje misli, osjeanja, injenice i mišljenje, jer stalno itanje s akcentom na njegovom razumijevanju rezultira bogaenjem rjenika i usvajanjem pojmova koji e uenicima olakšati komunikaciju primjerenu njihovom uzrastu. Uiti kako uiti – s obzirom da se uenici u treem razredu susreu sa sloenijim i obimnijim tekstovima, potrebno ih je educirati o razliitim tehnikama koje e biti u funkciji lakšeg uenja i razumijevanja usvojenog znanja. Moe se oekivati da e uenici izabrati jednu od tehnika koja im najviše odgovara i uz nastavnikovo voenje i njihovo interesovanje primjenjivati je u procesu uenja i proširivanja usvojenog znanja. Društveno-graanska kompetencija – itajui razliite knjievne i/ili informativne tekstove, a posebno knjievna djela koja su u opusu lektira, uenici e biti u prilici razvijati svijest o razliitim dogaajima koji su dio njihovog svakodnevnog ivota, o razliitim kulturama, kao i svijest o znaaju pravde, demokratije i jednakosti u društvu u kojem ive.
Kulturna svijest – analizom proitanih tekstova kod uenika se indirektno podstie svijest o razumijevanju i ouvanju kulturne i jezike raznolikosti u Bosni i Hercegovini..
B B Pisanje Pisanje
Analizira teme knjievnih i informativnih tekstova; piše argumente u korist navedenih tvrdnji pozivajui se na sadraj teksta.
B.3.2B.3.2
B.3.3B.3.3
JZK-4.1.1 JZK-4.1.2 JZK-4.1.3
Piše svoje mišljenje o poznatim temama koristei specifine rijei i izraze (npr. zato, zato što, naprimjer).
Piše informativni tekst kako bi prenio informaciju u formi obavijesti (Ko? Šta? Gdje? Kada?).
Piše informativni tekst u formi pisma.
Piše o stvarnim ili izmišljenim doivljajima ili dogaajima slijedei tok radnje i opisujui vane detalje.
B.3.4B.3.4
Piše radove u kojima su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
B.3.5B.3.5
Rediguje svoj pisani rad revizijom, ponovnim pisanjem ili pokušajem novog pristupa.
B.3.6B.3.6
Koristi savremenu tehnologiju da napiše i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.
JZK-4.2.1 JZK-4.2.2 JZK-4.2.3
Piše radove uz pomo pitanja u kojem su sadraj i organizacija primjereni zadatku, svrsi i uzrastu uenika.
Piše rad dopunjavajui ga detaljima uz pomo vršnjaka i odraslih.
Koristi savremenu tehnologiju da prikae radove.
B.3.7B.3.7
B.3.8B.3.8
JZK-4.3.1 JZK-4.3.2 JZK-4.4.1 JZK-4.4.2 JZK-
Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju u esto korištenim rijeima, nazivima i reenicama, pravilno koristi znakove interpunkcije.
Provodi jednostavne istraivake projeke s namjerom da odgovori na postavljena pitanja prikupljajui informacije iz više razliitih izvora u saradnji sa vršnjacima.
KLJUNI SADRAJI
Informativni tekst, obavijest, pismo, prepriavanje, prianje, opisivanje; samoglasnici i suglasnici; vrste rijei: i m e n i c e – vlastite i zajednike; umanjenice i uveanice; g l a g o l i - prošlo, sadašnje, budue vrijeme (prezent, perfekt, futur – uvoditi pojmove informativno zbog korištenja vremena u stranim jezicima); zamjenice (line zamjenice); veliko i malo slovo – pisanje imena planina, polja, rijeka, pisanje odrine rijece ne uz glagole, pisanje upitne rijece li u upitnim reenicama; glasovi i glasovni skupovi: , , d, , h, je/ije u izgovorenim i napisanim rijeima, pisanje glasova i u imenicama za oznaavanje zanimanja.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja – metodike smjernice U pisanju latininim pismom treba realizirati vjebe primjerene uenicima treeg razreda koje su navedene uz programske sadraje. Potrebno je raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u treem razredu ueniki rukopis poinje poprimati obiljeje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju se štampana slova irilice, šitava se i ita. Prestaje potreba oponašanja tueg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Pri vjebanju pisanja trebalo bi slijediti faze procesa pisanja: pripremna faza (pripremanje za pisanje sastava), faza pisanja po planu, faza redigovanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada), te faza predstavljanja sastava javnosti (objavljivanje radova, autorska stolica, mape uma i sline strategije). 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Teme u pisanju mogue je birati prema temama koje se obrauju na svim ostalim predmetima. Integracijskim pristupom u svim predmetima razredne nastave godišnje treba izvesti bar jedan krai istraivaki projekat. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – piše raznovrsne tekstove sa razliitim temama i namjenom. Informatika pismenost (informacijska, medijska, tehnološka) – uz pomo i podršku odraslih koristi razliite medije za prikupljanje informacija. Koristi osnove kompjuterske pismenosti za oblikovanje radova. Samoinicijativna i poduzetnika kompetencija – uz poticaj i podršku odraslih bira teme za manje istraivake projekte u manjim i veim grupama. Radi u timovima na kooperativan i fleksibilan nain.
C C UsmenoUsmeno izraavanje iizraavanje i slušanje slušanje
C.3.1C.3.1
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo uz primjenu jezikog bontona.
C.3.2C.3.2
C.3.3C.3.3
Procjenjuje vlastiti stav i stav drugih uz argumentaciju i korištenje dokaza i retorikih pravila uz primjenu jezikog bontona.
JZK-5.1.1 JZK-5.1.2 JZK-5.1.3
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji (jedan na jedan, u grupama, predvoen nastavnikom) s razliitim sagovornicima o temama i tekstovima na nivou razreda, nadogradnji na idejama drugih i jasnom izraavanju vlastitih ideja.
Raspravlja na osnovu pripreme za diskusiju (proitanog materijala) radi istraivanja ideja.
Postavlja pitanja da provjeri razumijevanje prezentiranih informacija, dri se teme i povezuje njihove komentare.
Odreuje glavne ideje i detalje u proitanom tekstu ili informacije prezentirane u razliitim medijima.
Postavlja pitanja sagovorniku i odgovara na pitanja u vezi s ponuenim informacijama, poštujui dogovorena pravila za dijalog i diskusiju (npr. slušanje drugih, naizmjenino prianje...).
C.3.5C.3.5
C.3.6C.3.6
JZK-5.2.1 JZK-5.2.2 JZK-5.2.3
Pria priu ili iskustvo uz relevantne opisne detalje.
Pravi zanimljive i dinamine audiosnimke pria ili pjesama koji ilustruju teno itanje razumljivim ritmom.
Upotrebljava vizuelne efekte kako bi naglasili odreene injenice ili pojedinosti.
Izraava se potpunim reenicama i govor prilagoava likovima u prii.
KLJUNI SADRAJI
Sadraji ove oblasti su u neposrednoj stvarnosti i iskustvu (dogaaji i doivljaji, predmeti, biljni i ivotinjski svijet, igra, druenje, rad, stvaralaštvo); knjievni tekstovi; sadraji filma, radija i televizije; sadraji mašte.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Sadraji nastave jezika, posebno sadraji kulture izraavanja, trebali bi biti u slubi doivljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jaini i boji glasa, reeninim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaene u najširem znaenju. Recitovanje i govorenje pojedinih dijelova proznog teksta doprinosi razvoju govornih sposobnosti uenika. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije
Moja okolina, Muzika kultura, Likovna kultura, Tjelesni i zdravstveni odgoj 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – izraava pozitivne stavove i pokušava pokazati vještine za efikasnu komunikaciju. Društvena i graanska kompetencija – izraava osjeanja na konstruktivan nain. Razvija vještine rada u grupi, timu. Kulturna svijest – usvaja jeziki bonton. Informatika pismenost (informacijska, medijska, tehnološka) – koristi multimedije za traenje, pronalazak, pristupanje, izradu, prikaz i razmjenu informacija i komunikacije. Kreativno-produktivna kompetencija – proizvodnja i povezivanje ideja; zamišljanje i vizuelizacija rješenja; kritiko razmišljanje pri rješavanju problema; efikasno izraavanje ideja.
D.3.1D.3.1
Prepoznaje organizaciju i osnovne osobine malih i velikih slova latinice i irilice pri itanju i pisanju.
D.3.2D.3.2
JZK-3.1.1 JZK-3.4.1
Piše velika i mala štampana slova irilice, rijei, reenice, krae tekstove.
Razumije tekstove napisane štampanim i pisanim slovima latinice.
ita tekstove pisane štampanim slovima irilice.
KLJUNI SADRAJI
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta itanja (pravilno itanje, itanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izraajnosti), itanje s razumijevanjem i uoavanje uporišnih mjesta, vjebati itanje naglas i itanje u sebi. Usavršavanju itanja naglas, koje u sebi sadri neke od vanijih inilaca logikog itanja (izgovor, jaina glasa, pauziranje, intonaciono prilagoavanje i dr.) i usvajanju tehnike izraajnog itanja potrebno je posvetiti posebnu panju. Izraajnim itanjem pojaava se uivljavanje u situaciju i indentifikaciju s likovima iz prie. Vano je da se svako itanje naglas smišljeno i kritiki dobronamjerno vrednuje. Svaki uenik treba dobiti povratnu informaciju o tome šta je u itanju bilo dobro, a šta eventualno treba mijenjati da bi ono bilo bolje. Uenike s poteškoama u itanju ne treba prozivati kod prvog itanja nepoznatog teksta, nego dati vremena za vjebu. Tokom itanja uitelj se koristi razliitim strategijama itanja da bi kod uenika razvio vještinu itanja s razumijevanjem. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Likovna kultura, Muzika kultura, Tjelesni i zdravstveni odgoj, Moja okolina, Informatika, Engleski jezik 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – piše raznovrsne tekstove sa razliitim temama i namjenom. Informatika pismenost (informacijska, medijska, tehnološka) – uz pomo i podršku odraslih koristi razliite medije za prikupljanje informacija. Koristi osnove kompjuterske pismenosti za oblikovanje radova.
Godine uenja i poduavanja predmeta: 4Godine uenja i poduavanja predmeta: 4
A A itanjeitanje
slušanjeslušanje
C.4.1
C.4.2
C.4.3
C.4.4
C.4.5
C.4.6
D.4.1
D.4.2
A.4.2A.4.2
Objašnjava kljune teme i ideje teksta, analizira ih, analizira likove, dogaaje i njihove meuodnose u tekstu.
A.4.3A.4.3
Tumai nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu, odreujui njihovu semantiku i razlikuje kako izbor rijei doprinosi znaenju cjeline.
JZK-1.1.1 JZK-2.1.1 JZK-1.1.2 JZK-1.1.3 JZK-2.1.2 JZK-1.2.1 JZK-2.2.1
ita knjievne i/ili informativne tekstove zastupajui mišljenje uz argumentaciju.
Prepriava tekstove (tok dogaaja, vrijeme i mjesto radnje) odreujui temu i ideju.
Procjenjuje karkteristike likova kroz njihove postupke.
Objašnjava osnovno znaenje rijei i izraza iz teksta.
A.4.5A.4.5
A.4.6A.4.6
Tumai znaenje nepoznatih, manje poznatih i višeznanih rijei i izraza u kontekstu u kojem se pojavljuju koristei referentni materijal.
JZK-1.2.2 JZK-2.2.2 POO-2.2.3 JZK-1.2.3 JZK-1.3.1 JZK-2.3.1
Odreuje redoslijed dogaaja u tekstu (uvodni, glavni i završni dio).
Prepoznaje strukturu teksta (odlomak, poglavlje, strofa, stih).
Objašnjava odnose vlastitog stava prema stavu autora i/ili likova.
Objašnjava znaenje nepoznatih, manje poznatih i višeznanih rijei.
Koristi poznati korijenski morfem za razumijevanje znaenja nepoznate rijei sa istim korijenskim morfemom (druenje, drug).
A.4.7A.4.7
Koristi niz rijei i izraza iz odreenih oblasti, razlikujui osnovna i prenesena znaenja rijei.
A.4.8A.4.8
Procjenjuje i spaja sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima (npr. vizuelno, audiovizuelno, grafiki…).
A.4.9A.4.9
Dovodi u vezu tekstove slinih tema i uporeuje pristupe razliitih autora.
JZK-1.3.2 JZK-1.3.3 JZK-2.3.2 JZK-1.4.1 JZK-2.4.1 JZK-1.4.3 JZK-2.4.3
Objašnjava osnovno i preneseno znaenje rijei i izraza u tekstu.
Pronalazi odnose izmeu rijei u svakodnevnom ivotu i njihovu upotrebu u reenici.
Razlikuje nijanse znaenja meu srodnim rijeima (npr. ljutnja, bijes, srdba, maštati, sanjariti, dobrodušan, plemenit).
Otkriva vezu izmeu prie i slika / predstava / filma koji ilustruju segmente prie (npr. stvara atmosferu, naglašava mjesto radnje …).
Istrauje naine na koji se sline teme obrauju u razliitim knjievnim oblicima i anrovima (informativni tekst u odnosu na knjievni i sl.).
KLJUNI SADRAJI
Proza, dramski tekstovi, pjesme, lektira, informativni tekstovi, film, predstava; rijei u prii i pjesmi, rijei opisivai, rijei informacije i rijei pouke.
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Kroz razliite vjebe razumijevanja proitanog knjievnog i/ili informativnog teksta uenici e se osposobljavati za sluenje knjigom kao izvorom znanja, za samostalno doivljavanje, razumijevanje i tumaenje tekstova koji pripadaju razliitim anrovima. Pravilnim voenjem od strane nastavnika, izborom odgovarajuih tehnika i strategija uenici se sistematino uvode u proces logikog shvatanja i kritikog procjenjivanja proitanog teksta uz argumentaciju u svrhu dokazivanja svojih stavova / zakljuaka, kao i kritikog promišljanja o likovima i njihovim postupcima. Uenici e zauzeti lini stav prema likovima na osnovu njihovih postupaka, kao i prema autoru i njegovom poimanju tema i motiva o kojima piše. Moi e porediti kazivanje u proznom tekstu, raspoloenje u pjesmi, muzikom djelu, filmskom ostvarenju i likovnom izrazu. Vjebe prepriavanja su u funkciji razumijevanja tekstova koji su prethodno bili predmet analize ili detaljnog razgovora / gledanja ukoliko je predmet prepriavanja pozorišna predstava ili film. Izbor sadraja koji e se prepriavati ne treba ograniavati samo na tekstove iz itanke, ve to trebaju biti sadraji i iz drugih medijskih oblasti. Knjievni i/ili informativni tekstovi bit e baza na osnovu koje e uenici bogatiti svoj rjenik, uoavati i objašnjavati na osnovu ranije usvojenog znanja znaenje nepoznatih, manje poznatih rijei, kao i razlikovati osnovno i preneseno znaenje rijei. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Likovna kultura - slikom prikazati razliite motive i teme koje se obrauju kroz knjievnost. Muzika kultura uporeivanje pjesama iz knjievnosti i muzike kulture koji obrauju sline ili iste teme / motive.Tjelesne aktivnosti tokom dramatizacije tekstova.
3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – svakodnevno itanjem razliitih knjievnih i/ili informativnih tekstova doprinijet e bogaenju rjenika tako da e uenici na lakši nain izraavati svoje misli, osjeanja, stavove i promišljanja koja si im neophodna u svakodnevnoj komunikaciji. Uiti kako uiti – s obzirom da se uenici u etvrtom razredu susreu sa sloenijim i obimnijim tekstovima, potrebno ih je educirati o razliitim tehnikama koje e biti u funkciji lakšeg uenja.
Društveno-graanska kompetencija – itajui razliite knjievne i/ili informativne tekstove, a posebno knjievna djela koja su u opusu lektire domaih i stranih autora, uenici e biti u prilici razvijati svijest o razliitim dogaajima koji su dio i njihovog svakodnevnog ivota, o razliitim kulturama, kao i svijest o znaaju pravde, demokratije i jednakosti u društvu u kojem ive.
Kulturna svijest – razumijevanje i ouvanje kulturne i jezike raznolikosti Bosni i Hercegovini.
B B Pisanje Pisanje
Analizira teme knjievnih i informativnih tekstova; piše argumente u korist navedenih tvrdnji pozivajui se na sadraj teksta
B.4.2B.4.2
B.4.3B.4.3
JZK-4.1.1 JZK-4.1.2 JZK-4.1.3
Predstavlja temu ili tekst o kojem piše kroz razliite organizacione strukture (mapiranje prie, grafiki organizatori i sl.) navodei argumente.
Piše zakljuak u formi reenice o proitanom tekstu.
Piše informativni tekst kako bi prenio informaciju u formi vijesti (Ko? Šta? Kada? Gdje? Kako?).
Piše informativni tekst u formi poruke poslane uz pomo elektronske pošte.
Piše o stvarnim ili izmišljenim doivljajima ili dogaajima, slijedi tok radnje opisujui likove i vane detalje.
B.4.4B.4.4
Piše radove u kojima su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
B.4.5B.4.5
Rediguje svoj pisani rad revizijom, ponovnim pisanjem ili pokušajem novog pristupa.
B.4.6B.4.6
Koristi savremenu tehnologiju da napiše i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.
JZK-4.2.1 JZK-4.2.2 JZK-4.2.3
Piše radove u kojima je sadraj primjeren zadatku, svrsi i uzrastu uenika.
Piše rad i po potrebi ga mijenja i usavršava uz vodstvo vršnjaka i/ili odraslih.
Koristi savremenu tehnologiju da piše i prikae napisane radove.
B.4.8B.4.8
JZK-4.3.1 JZK-4.3.2 JZK-4.4.1 JZK-4.4.2 JZK-
4.4.3
Primjenjuje gramatika pravila u skladu sa kljunim sadrajima u govoru i pisanju (koristi razliite vrste rijei i reenica).
Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju, pravilno koristi znakove interpunkcije.
Provodi kratke istraivake projekte prikupljajui informacije iz printanih i digitalnih izvora.
B.4.10B.4.10
JZK-4.5.1
KLJUNI SADRAJI
Prepriavanje, prianje, opisivanje; informativni tekst – vijest, poruka;
rod i broj imenica; zbirne i gradivne imenice; prisvojne zamjenice; pridjevi (opisni, prisvojni i gradivni); brojevi (glavni i redni); prosta neproširena reenica; veliko slovo u pisanju naziva: ulica, trgova, bulevara, škola, knjiga, listova, asopisa, imena pripadnika naroda.
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice
Primjenom savremenih tehnika i strategija koje se odnose na oblast pisanja od uenika e se traiti da pišu o temama koje se odnose na obraene knjievne i informativne tekstove kako bi iznijeli svoja razmišljanja, ideje, stavove i zakljuke o kljunim pitanjima koja su bila predmet analize. Uloga nastavnika jeste da uenicima prua pomo pri samostalnom pisanju tako što zajedno analiziraju napisane tekstove, nudi naine i modele koji e usmjeriti uenike u eljenom pravcu kako bi obogatili svoj rad i uinili ga sadrajnijim i kvalitetnijim. Vano je napomenuti da radovi koji su nastali kao rezultat prethodno opisanih aktivnosti trebaju, osim u pismenoj formi, doivjeti i svoje digitalno izdanje. Na ovaj nain kod uenika se razvija informatika pismenost i mogunost prezentiranja svojih radova na razliite naine, tj. kroz razliite medije. U toku školske godine uenici bi trebali realizirati jedan samostalni i jedan zajedniki krai projekt na temu po njihovom izboru koji e imati za cilj da se uenici osposobe koristiti razliite izvore kako bi došli do odgovarajuih podataka ili informacija koje e im pomoi u pisanju njihovog rada. Knjievni i informativni tekstovi trebaju biti osnova pri usvajanju sadraja iz gramatike i pravopisa, a pismeni radovi uenika odraavati primjenu nauenog iz te oblasti. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije
Kako bi uenici napisali kvalitetan rad, potrebno je da koriste razliite izvore znanja, pri emu im kao izvori mogu posluiti sadraji iz drugih predmeta u okviru kojih se izuavaju iste ili sline teme. Slike i crtei koji su tematski povezani sa sadrajima o kojima uenici pišu trebaju biti sastavni dio istraivakih radova kako bi i vizuelno prikazali nain vienja i doivljavanja navedenih sadraja.
3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup
Komunikacijska kompetencija – istraujui razliite izvore u svrhu prikupljanja potrebnih informacija uenici e na indirektan nain kontinuirano bogatiti svoj rjenik pojmovima koje e koristiti u svakodnevnoj komunikaciji.
Uiti kako uiti – uenici e u saradnji i uz pomo nastavnika stjecati znanje i vještine potrebne za korištenje tehnika i strategija koje e im pomoi da usavrše svoju pismenu komunikaciju i uine pisani rad sadrajnim i jasnim.
Informatika pismenost – uenici e ovladati osnovnim vještinama informatike pismenosti kao što su korištenje raunara za traenje, razmjenu i prezentaciju informacija.
Samoinicijativna i poduzetnika kompetencija – uenici e kroz samostalno pisanje o razliitim temama kao i uestvovanjem u razliitim projektnim aktivnostima razvijati kreativnost.
C C UsmenoUsmeno izraavanje iizraavanje i slušanje slušanje
C.4.1C.4.1
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo uz primjenu jezikog bontona.
C.4.2C.4.2
C.4.3C.4.3
Procjenjuje vlastiti stav i stav drugih uz argumentaciju i korištenje dokaza i retorikih pravila uz primjenu jezikog bontona.
JZK-5.1.1 JZK-5.1.2 JZK-5.1.3
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji (jedan na jedan, u grupama, predvoen nastavnikom) s razliitim sagovornicima o temama i tekstovima na nivou razreda, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja.
Postavlja pitanja da provjeri razumijevanje prezentiranih informacija, dri se teme i povezuje njihove komentare.
Razvrstava informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima uoavajui kako one doprinose temi.
Preispituje odgovore na postavljena pitanja govorniku uz odgovarajuu argumentaciju pratei dogovorena pravila za dijalog i diskusiju (npr. slušanje drugih, naizmjenino prianje...).
C.4.4C.4.4
Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da slušaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.
C.4.5C.4.5
C.4.6C.4.6
JZK-5.2.1 JZK-5.2.2 JZK-5.2.3
Prikazuje izvještaj o temi uz nalaze i dokaze tako da slušaoci mogu pratiti tok izlaganja. Pria priu ili iskustvo uz dramatizaciju.
Pravi prezentacije pria kako bi pojasnio informacije.
Govori prilagoeno razliitim situacijama u skladu sa standardnim jezikom i uzrastom.
KLJUNI SADRAJI
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja tematske cjeline – metodike smjernice Vjebe usmenog izraavanja i slušanja koje e nastavnik oraganizirati u svrhu ostvarivanja postavljenih dugoronih i srednjoronih ishoda imaju za cilj usavršavanje jasnog, pravilnog i osmišljenog govora. Vano je napomenuti da se treba polaziti od sadraja koji su bliski djeci, tj. koji se odnose na njihovo blie i šire okruenje. Zadatak nastavnika jeste da sistematino i postupno osposobljava uenike da znaju postaviti odgovarajua pitanja, prezentirati temu na osnovu proitanih sadraja, uestvovati u diskusiji poštujui sagovornike, izraavati se jasnim reenicama kako bi slušaoci mogli pratiti tok izlaganja i ukljuivati se u razgovor. Takoer, nastavnik e dobro osmišljenim vjebama usavršavati uenikovo usmeno izraavanje u smislu da svoj govor moe prilagoavati datim sadrajima, situacijama i odreenim likovima. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Pri realizaciji sadraja iz ove komponente mogue je ostvariti korelaciju sa predmetima: Tjelesni i zdravstveni odgoj (dramatizacija), Muzika kultura (zvuni efekti), Moja okolina, D/K/R. To su predmeti u kojima je usmeno izraavanje dominantno i u okviru kojih se obrauju teme bliske sadrajima o kojima se pria, diskutira ili koji se opisuju na asovima usmenog izraavanja i slušanja.
3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompotencija - uenici e usavršavati komunikaciju koja ukljuuje potrebu za kritikim i konstruktivnim dijalogom, ime e se indirektno razvijati svijest o djelovanju jezika na druge i potrebu razumijevanja i korištenja jezika na pozitivan i socijalno odgovoran nain.
Društveno-graanske kompetencije – uenici e razvijati kompetencije koje e podrazumijevati spremnost za saradnju, slušanje drugih, poštivanje i prihvaanje drugaijeg mišljenja i poimanja tema o kojima se diskutira, kao i jaanje povjerenja u samog sebe. Informatika pismenost – uenici e ovladati osnovnim vještinama informacijsko- komunikacijske tehnologije kao što su korištenje raunara za traenje, razmjenu i prezentaciju informacija / pojmova u svrhu pojašnjavanja i boljeg razumijevanja.
Kulturna svijest – razgovorom o razliitim temama bliskim uenicima kod njih e se na indirektan nain podsticati svijest o razumijevanju i ouvanju kulturne i jezike raznolikosti u Bosni i Hercegovini. Uiti kako uiti – uenici e uz pomo nastavnika nauiti i usavršiti svoje usmeno izraavanje tako što e nastavnik kao pozitivan korektiv biti uvijek u prilici uenike ispravljati i usmjeravati u eljenom pravcu kako bi njihovo jeziko izraavanje bilo u skladu sa standardnim normama jezika.
D D TemeljneTemeljne sposobnostisposobnosti itanja iitanja i pisanja pisanja
D.4.1D.4.1
Prepoznaje organizaciju i osnovne osobine malih i velikih slova latinice i irilice pri itanju i pisanju.
D.4.2D.4.2
JZK-3.1.1 JZK-3.4.1
Povezuje pisana slova u rijeima.
ita tekstove pisane štampanim i pisanim slovima latinice i irilice.
KLJUNI SADRAJI
Velika i mala pisana slova irilice, tekstovi štampani latininim i irilinim pismom.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazija
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti - metodike smjernice U etvrtom razredu primjenjuje se grupna metoda pri obradi pisanih irilinih slova. Posebnu panju treba posvetiti urednom pisanju i pravilnom povezivanju slova u rijeima. Prilikom usvajanja grafike strukture potrebno je koristiti modele slova u obliku aplikacija koje e initi zidnu slovaricu. Kontrolne i stvaralake diktate treba primjenjivati u svrhu provjere stepena usvojenosti pravilnog pisanja slova i njihovog povezivanja u strukturu rijei, reenica. Vjebe u cilju usavršavanja itanja razliitih tekstova pisanih latininim i irilinim pismom trebaju i dalje biti jedan od primarnih zadataka. Kod itanja naglas (vjebe izraajnog itanja i itanje po ulogama) treba insistirati na pravilnom izgovoru, odgovarajuoj jaini i intonaciji glasa, te poštivanju znakova interpunkcije. Vjebe itanja u sebi obavezno trebaju biti popraene odgovarajuim zadacima u cilju osposobljavanja uenika za samostalno itanje i razumijevanje proitanog. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Sadraje koji su sastavni dio ove oblasti moemo tematski povezati sa veinom predmeta. Uenici e biti u prilici da uei sadraje iz drugih predmeta (Matematika, Moja okolina, D/K/R...) itaju i pišu tekstove / reenice napisane irilinim pismom. Meupredmetna korelacija na asovima Likovne kulture mogua je pri realizaciji nastavnih sadraja koji se odnose na pismo kao element vizuelnih poruka i njegovu likovnost. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – kod uenika e se razvijati sposobnost izraavanja u govornom i pisanom obliku. Uiti kako uiti – kroz razliite vjebe pisanja i itanja kod uenika e se na indirektan nain razvijati svijest o potrebi za stalnim usavršavanjem i jedne i druge tehnike kako bi se i sadraji iz drugih predmeta uspješno savladali.
OsnovnoOsnovno
55
Godine uenja i poduavanja predmeta: 5Godine uenja i poduavanja predmeta: 5
A A itanjeitanje
slušanjeslušanje
C.5.1
C.5.2
C.5.3
C.5.4
C.5.5
C.5.6
D.5.1
D.5.2
A.5.2A.5.2
Objašnjava kljune teme i ideje teksta, analizira ih, analizira likove, dogaaje i njihove meuodnose u tekstu.
A.5.3A.5.3
Tumai nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu, odreujui njihovu semantiku i razlikuje kako izbor rijei doprinosi znaenju cjeline.
JZK-1.1.1 JZK-2.1.1 JZK-1.1.2 JZK-1.1.3 JZK-2.1.2 JZK-1.2.1 JZK-2.2.1
Izvodi zakljuke na osnovu proitanog knjievnog i/ili informativnog teksta.
Prepriava tekstove (tok dogaaja, vrijeme i mjesto radnje) objašnjavajui poruku uz argumentaciju.
Procjenjuje karakteristike likova kroz njihove meuodnose u tekstu.
Odreuje kljunu temu i ideje iz teksta detaljno analizirajui tekst.
Odreuje osnovno znaenje rijei i izraza u tekstu.
Uoava kako izbor odreenih rijei utjee na cjelokupan tekst.
A.5.5A.5.5
A.5.6A.5.6
Tumai znaenje nepoznatih, manje poznatih i višeznanih rijei i izraza u kontekstu u kojem se pojavljuju koristei referentni materijal.
JZK-1.2.2 JZK-2.2.2 JZK-1.2.3 JZK-2.2.3 JZK-1.3.1 JZK-2.3.1
Odreuje redoslijed dogaaja u tekstu (poetak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet, kraj).
Prepoznaje strukturu teksta (odlomak, poglavlje, strofa, stih) i meusobne odnose dijelova u cjelini.
Uporeuje odnose vlastitog stava i stava autora i/ili likova.
Procjenjuje tekstove s vlastite take gledišta.
Upotrebljava kontekst reenice pri objašnjavanju rijei ili izraza.
Koristi printane i elektronske rjenike u svrhu pojašnjavanja znaenja rijei.
A.5.7A.5.7
Procjenjuje i spaja sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima (npr. vizuelno, audiovizuelno, grafiki…).
A.5.8A.5.8
Dovodi u vezu tekstove slinih tema i uporeuje pristupe razliitih autora.
JZK-1.4.1 JZK-2.4.1 JZK-1.4.3 JZK-2.4.3
Uporeuje slinosti i razlike izmeu prie i filma ili predstave.
Objašnjava kako se sline teme obrauju u razliitim knjievnim oblicima i anrovima (informativni tekst u odnosu na knjievni i sl.).
KLJUNI SADRAJI
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Istraivako, stvaralako i kritiko itanje tekstova napisanih slovima latinice i irilice te njihovo doivljavanje i razumijevanje predstavljaju osnovnu aktivnost uenika petog razreda. Naglasak je na samostalnom itanju koje podrazumijeva izgraenu tehniku itanja, originalnost ideja. Istraivako itanje u školi i kod kue koristi se za pronalaenje i biljeenje vanih pojedinosti u skladu s vrstom zadataka i sa stanovišta instrukcije koju uitelj detaljno priprema. Dobro osmišljeni zadaci / pitanja na nastavnom listu, upotreba razliitih grafikih organizatora koji se odnose na likove, situacije i snalaenje u tim situacijama mogu zamijeniti ulogu uitelja. Kritiko i stvaralako itanje podrazumijeva propitivanje, sposobnost analiziranja, rasuivanja, uporeivanja, predvianja, pronalaenje novih rješenja u razvoju dogaaja, sukoba, skrivenih ideja, transformacija odreenih sadraja u nove oblike, pronalaenje analogije izmeu likova i situacija iz teksta sa situacijama i likovima iz stvarnog ivota u skladu s linim iskustvom. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Nastavni sadraji koji su planirani za realizaciju u ovoj oblasti moi e se tematski povezati sa veinom predmetima. Knjievne tekstove mogue je vezivati s ostalim umjetnostima (muzikom i likovnom) i poticati uenike da doivljaj iskau prema svojim afinitetima. Mogue je takoer uporeivanje pjesama iz knjievnosti i Muzike kulture koji obrauju sline ili iste teme / motive. Informativne tekstove moemo povezati sa Prirodom i Društvom. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – ita, razumije i analizira knjievne i informativne tekstove. Kroz itanje razliitih knjievnih vrsta razvija kritiko razmišljanje i mogunost da kritiki ocjenjuje komunikaciju u razliitim oblicima. Uiti kako uiti – kontinuiranim radom do petog razreda uenici su upoznati sa razliitim tehnikama uenja, tako da ve mogu samostalno organizirati i urediti vlastito uenje i pokazati samoinicijativu. Treba nastaviti njegovati timski rad i poticati uenike da samostalno iniciraju i preuzimaju razliite uloge u grupama prema vlastitim sposobnostima.
Društveno-graanska kompetencija – itajui razliite knjievne i/ili informativne tekstove, a posebno knjievna djela iz opusa lektire domaih i stranih autora, uenici razumijevaju nacionalni kulturni identitet u interakciji s kulturnim identitetom ostalih u grupi i razvijaju svijest o tome.
Kulturna svijest – kroz proitane i analizirane tekstove uenici upoznaju domae i meunarodno kulturno naslijee. Uivanjem u umjetnikim djelima razvijaju osjeaj za lijepo.
Informatika pismenost – koriste kompjutersku pismenost za podršku kritikom nainu razmišljanja, inovacijama i kreativnosti kao i za prezentaciju znanja.
B B Pisanje Pisanje
Analizira teme knjievnih i informativnih tekstova; piše argumente u korist navedenih tvrdnji pozivajui se na sadraj teksta.
B.5.2B.5.2
B.5.3B.5.3
JZK-4.1.1 JZK-4.1.2 JZK-4.1.3
Piše vlastiti stav uz validnu argumentaciju.
Piše informativni tekst kako bi prenio informaciju u formi izvještaja i/ili kratkog komentara.
Razvija temu uz pomo injenica, definicija, detalja i piše zakljuak u formi kratke izjave.
Piše pripovjedne tekstove o stvarnim ili izmišljenim dogaajima i doivljajima, koji sadre dobro strukturiran redoslijed dogaaja, opise likova i druge vane detalje.
B.5.4B.5.4
Piše radove u kojima su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
B.5.5B.5.5
Rediguje svoj pisani rad revizijom, ponovnim pisanjem ili pokušajem novog pristupa.
B.5.6B.5.6
Koristi savremenu tehnologiju da napiše i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.
JZK-4.2.1 JZK-4.2.2 JZK-4.2.3
Piše jasan i smislen rad u kojem su sadraj i organizacija primjereni zadatku i svrsi.
Piše rad i po potrebi ga mijenja i usavršava uz ogranieno vodstvo vršnjaka i/ili odraslih.
Koristi informacijsku tehnologiju da napiše i predstavi radove s ciljem ostvarivanja interakcije s drugima.
B.5.8B.5.8
JZK-4.3.1 JZK-4.3.2 JZK-4.4.1 JZK-4.4.2 JZK-
4.4.3
Primjenjuje gramatika pravila u govoru i pisanju (koristi razliite vrste i/ili oblike rijei i reenica).
Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju, pravilno koristi znakove interpunkcije (taka, zarez, upitnik, uzvinik, navodnici i sl.).
Prezentira kratke istraivake projekte proširujui znanje o odreenoj temi prikupljajui informacije iz razliitih izvora.
B.5.10B.5.10
JZK-4.5.1
KLJUNI SADRAJI
Dogaaj, doivljaj, promjenjive vrste rijei (imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli), brojevi, reenini lanovi (subjekat, predikat, atribut, objekat, priloške odredbe za mjesto, vrijeme i nain), prosta proširena reenica, pisanje naziva drava, gradova, naselja i naseljenih mjesta, rijeka, jezera, mora, planina; nazivi ulica.
Dugoroni ishod - nakon 4. razreda gimnazije
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Sposobnosti i vještine pisanja po modelu instrukcijskog pristupa glavnim fazama pisanja teksta: 1. tema, planiranje i organizacija sadraja teksta, 2. sastavljanje teksta, 3. prepravljanje napisanog, 4. objavljivanje – potrebno je kontinuirano usavršavati pouavanjem pisanja po modelu procesnog pisanja. Prema tom modelu pisanje se odvija u tri faze: 1. tema i faza pripreme, 2. faza pisanja radne verzije teksta i 3. faza prepravljanja tekstova za objavljivanje / prezentiranje. Tekstovi koji se objavljuju trebaju proi još dvije faze: fazu dodatne kontrole i ureivanje prije objavljivanja i fazu objavljivanja (zbirka uenikih radova, školski asopis, korištenje informatike tehnologije). Treba ukljuiti uenike u manje grupe kako bi interakcijskim pristupom vjebali pisanje teksta, potom raspravljali o napisanom, provjeravali sadraj i gramatiko-pravopisnu ispravnost napisanog. Kroz aktivnosti prepravljanja, ispravljanja, dorade i ureivanja rada za objavu uenici imaju priliku vjebati sve sadraje usvojene iz svih predmetnih oblasti maternjeg jezika. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Uenici trebaju koristiti razliite izvore znanja kako bi napisali rad, pri emu im kao izvori mogu posluiti sadraji iz drugih predmeta u okviru kojih se izuavaju iste ili sline teme (Priroda, Društvo, Muzika kultura, strani jezici, Likovna kultura)
3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompetencija – piše razne vrste tekstova za razliite namjene, istraujui razliite izvore u svrhu prikupljanja potrebnih informacija. Na indirektan nain uenici su kontinuirano u prilici da bogate svoj rjenik pojmovima koje e koristiti u svakodnevnoj komunikaciji. Kritiki ocjenjuju i procjenjuju razliite izvore koje koriste pri oblikovanju pisanog rada.
Uiti kako uiti – organizuje vlastiti rad, pokazuje upornost i samoprocjenu pri pregledu pisanih radova. Trai priliku za podršku i pomo, ali i vršnjacima prua podršku ukoliko je u mogunosti.
Informatika pismenost – uenici e ovladati osnovnim vještinama informacijske, medijske i tehnološke pismenosti koje e koristiti za traenje, pronalaenje, pristupanje izradi pisanih radova.
Samoinicijativna i poduzetnika kompetencija – uenici e kroz samostalno pisanje o razliitim temama kao i uešem u razliitim projektnim aktivnostima stjecati kompetencije kao što su kreativnost i pretvaranje ideja u djela. Uenici se postepeno osposobljavaju da prave plan pisanja, vrše stalnu korekciju napisanog dopunjujui to novim detaljima kako bi na na kraju došli do ostvarenja svog cilja.
Društveno-graanska kompetencija – piše ideje za realizaciju zajednikih razrednih projekata i prezentira ih u grupi, uestvuje i u realizaciji školskih projekata i prezentira ih u grupi.
C C UsmenoUsmeno izraavanje iizraavanje i slušanje slušanje
C.5.1C.5.1
Uestvuje u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo uz primjenu jezikog bontona.
C.5.2C.5.2
C.5.3C.5.3
Procjenjuje vlastiti stav i stav drugih uz argumentaciju i korištenje dokaza i retorikih pravila uz primjenu jezikog bontona.
JZK-5.1.1 JZK-5.1.2 JZK-5.1.3
Uestvuje u diskusiji nakon što proita i proui radni materijal pratei dogovorena pravila za dijalog i diskusiju.
Postavlja konkretna pitanja i odgovara na njih uz objašnjenje.
Objašnjava informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima.
Razlikuje injenice od mišljenja.
Prati dogovorena pravila za dijalog i diskusiju (npr. slušanje drugih, naizmjenino prianje...).
C.5.4C.5.4
Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da slušaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.
C.5.5C.5.5
C.5.6C.5.6
JZK-5.2.1 JZK-5.2.2 JZK-5.2.3
Saopava tvrdnje i ideje logikim redoslijedom i korištenjem primjerenih opisa, injenica i detalja da naglasi glavne ideje ili teme.
Koristi multimedije kako bi prezentirao ideje (prezentacije, audio i videozapise).
Govori prilagoeno razliitim kontekstima i zadacima u skladu sa standardnim jezikom i uzrastom.
KLJUNI SADRAJI
1. Mogunosti efikasnog uenja i pouavanja oblasti – metodike smjernice Usmeno izraavanje uenika treba jaati primjerima uzora govora (ponajprije uitelja i svih ostalih nastavnika), konkretnim razgovorom o prirodnim pojavama, ljudima, ivotinjama, biljkama, aktuelnim dogaajima, ivotnim situacijama i svim onim sadrajima koje uenike dodatno motiviraju na usmeno izraavanje. Potrebno je vjebati i osposobiti uenike da logiki povezano i gramatiki pravilno izraavaju svoje misli i osjeanja, prezentiraju znanje i ideje u skladu sasvojim ukupnim intelektualnim razvojem te individualnim mogunostima. Svakodnevno itanje jaa bogatstvo rjenika primarne sastavnice svih jezikih aktivnosti koje direkno utjeu na kvalitet usmenog izraavanja i uenja uope. Treba jaati kompetencije prezentacije / usmenog izlaganja pred grupom, odgovaranja na pitanja, ali i postavljanje pitanja drugima, organizirati i poticati ueše uenika u debatama na razliite teme, koristiti specifine tehnike, npr. oluja mozga, pro et contra, suenje liku, šest šešira za razmišljanje i mnoge druge koje potiu aktivno uenje. 2. Mogunosti ostvarivanja meupredmetne povezanosti – meupredmetne korelacije Poticati usmeno izraavanje i verbalizaciju sadraja u svim ostalim nastavnim predmetima, poticati uenike da postavljaju pitanja, daju jasne odgovore i na asovima Matematike, Prirode, Društva... Takoer je mogue tematski povezati usmene vjebe na nastavi maternjeg jezika sa stranim jezicima. 3. Mogunosti odgojnog djelovanja i razvoja kljunih kompetencija – kompetencijski pristup Komunikacijska kompotencija – izraava pozitivne stavove i pokazuje vještinu za efikasnu komunikaciju kroz vjebe usmenog izraavanja i slušanja. Usavršavanjem komunikacije koja ukljuuje potrebu za kritikim i konstruktivnim dijalogom uz poštivanje mišljenja drugih razvija se mogunost kritikog ocjenjivanja komunikacije u razliitim oblicima. Društveno-graanska kompetencija – poznaje opeprihvaene norme u kulturi govora, komunicira konstruktivno i s poštovanjem u društvenim situacijama. Razvijenim vještinama slušanja izgrauje povjerenje i empatiju prema drugima, a u isto vrijeme ui iskazivati