A Dehi: Kontinuitet dravne imovine BiH

135

Amir Dehi*

KONTINUITET DRAVNE IMOVINE BiH

SAETAK

U radu je obraena historijsko-pravna osnova i kontinuitet u nastanku dravne imovine BiH, s ciljem otklanjanja nedoumica i negiranja drave kao subjekta imovinskih prava na dravnoj imovini. Geneza nastanka i dravotvorna tradicija neki su od elemenata ije vezivanje jeste jedno od pravnih uporita drave kao aktivnog subjekta imovinskih prava na imovini koja joj pripada. U cilju ostvaren-ja elementarnih funkcija, drava izmeu ostalog na raspolaganju ima i dravnu imovinu koja u savremenom poslovanju moe posluiti kao garancija za ispun-jenje-neispunjenje ugovornih obaveza, zatim zaloga, hipoteka kako u poslovanju tako i finansiranju projekata od ireg drutvenog znaaja. Limitirana ovlatenja na koritenju ovog znaajnog resursa jesu dobra podloga za budunost, obzirom da su imovinska prava konzervirana, te sa pristupom Euroatlanskim integracija-ma moemo oekivati i povoljniju politiku klimu u pogledu kako prava raspo-laganja, tako i prava upravljanja u skladu sa dostignutim standardima javnog menadmenta. Dosadanja iskustva pokazuju maehinski odnos spram dravnog vlasnitva, nadlene institucije svojim neinjenjem doprinose aktivnoj ulogi i pokuajima negiranja i uzurpiranja dravne imovine.

Kljune rijei: drutveno vlasnitvo, dravna imovina, upravljanje dravnom imovinom, kontinutet drave i dravne imovine.

Mr.sc., Ministarstvo finasija i trezora BiH.

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

136

UVODKontinuitet drave BiH i dravne imovine uzajamno se proimaju, tako da

kroz historijske etape prolaze zajedno, inei nerazdvojne elemente i doprinose spoznaji da identifikacija jednog elementa nuno iziskuje identifikaciju drugog. Problematika pravnog statusa dravne imovine se tie drave BiH, obzirom da neureeni imovinskopravni odnosi u ovoj oblasti mogu proizvesti dalekosene negativne posljedice u pravnom prometu dravnom imovinom. Pitanja ko i kako upravlja dravnom imovinom od iznimnog su znaaja, prije svega, za ukupni raz-voj drave, jer dugorone konsekvence dobrog ili loeg upravljanja u nekoj zem-lji ne utjeu samo na dananje stanovnike, nego i na budue narataje. U sistemu dravne uprave jedna od osnovnih uloga javne uprave podrazumijeva pruanje kvalitetnih usluga graanima. U uvjetima nerijeenog pravnog statusa dravne imovine, upravljanje dravnom imovinom u skladu sa standardima modernih drava jedan je od prioritetnih zadataka javne uprave. Deavanja u proteklom periodu na ovim prostorima, uzrokovana estim promjenama oblika dravnog ureenja doprinijela su tome da ureenje, odnosno pravno reguliranje i status dravne imovine nisu jasno definirani. Dravna imovina nije uredno evidentirana, to ima za posljedicu neovlateno upravljanje i raspolaganje dravnom imovinom BiH, bez adekvatnih mjera na suzbijanju slinih radnji, njihovog pravovremenog sankcioniranja. Uspostavom jedinstvene evidencije cjelokupne dravne imovine, te upisom dravne imovine u javne knjige poboljat e se cjelokupna struktura upravljanja i raspolaganja dravnom imovinom. Kao jedan od glavnih razloga bespravnog koritenja i upravljanja dravnom imovinom jeste i nepostojanje za-kona o dravnoj imovini, jedinstvenog registra dravne imovine na dravnom nivou, emu najvie doprinose duboki historijski korijeni povezani direktno sa politikim, ekonomskim, institucionalnim, pravnim, kao i sociolokim problemi-ma koji su dravnu imovinu doveli u nezavidan poloaj.

Provoenje mjera Agrarne reforme, nacionalizacije, konfiskacije je ujedno bio poetak okrupnjavanja dravne imovine na raun zemljoposjednika kojima su oduzimani zemljini posjedi na temelju donijetih propisa koji su bili uvod za dokidanje feudalnih odnosa, to je provoeno pod izgovorom da su manji posjedi efikasniji od krupnijih, pa su na temelju toga i oduzeti veliki zemljini kompleksi uz isplatu simboline naknade koja naposlijetku, zbog ratnih deavanja nije uope ili je tek djelimino isplaena. Nacionalizacijom su pak oduzimani ugostiteljski i drugi privredni objekti, za koje bi vlast utvrdila da prelaze maksimum koji moe jedan graanin imati, to je odmah prelazilo na dravno raspolaganje i upravljan-je bez da je ta imovina i knjiena na dravu (izuzev pojedinih sluajeva), to je predstavljalo svojevrsni pravni dualizam po pitanju vlasnitva - ko je vlasnik, a ko posjednik. Ovako radikalan proces nastanka drutvene, dravne imovine na teret imovinskih prava fizikih lica bio je u suprotnosti sa elementarnim ljudskim pravima i slobodama. Drastino je izmijenjena ekonomsko-socijalna struktura u kojoj je u odnosu na sueni i ogranieni privatni sektor privreivanja dravni sek-

A Dehi: Kontinuitet dravne imovine BiH

137

tor imao povlaten poloaj. Imovina steena na ovakav nain postala je dravna, da bi u narednom periodu bila pretvorena u drutvenu gdje titular nije bio poznat, da bi nakon disolucije SFRJ ta imovina bila ponovo pretvorena u dravnu na te-melju Zakona o pretvorbi drutvene svojine u dravnu imovinu.

Promjenama dravnog ureenja problem je tek parcijalno rjeavan prema potre-bama koje je nalagala aktuelna politika situacija, koja to zbog objektivnih okol-nosti, to zbog nepostojanja jasno definiranog dugoronog plana na izgraivanju dravnosti prema vlastitim aspiracijama na ovim prostorima i nije mogla poluiti neko bolje rjeenje po ovom pitanju. Preuzimanje pojedinih pravnih propisa iz jednog politikog sistema u drugi bila je konstanta, dok rjeavanje samog prob-lema nikada do kraja nije jasno definirano, izuzev nekih djeliminih rjeenja. Razlozi ovakvom katastrofalnom stanju su objektivne prirode, pretvorbom iz dravne u drutvenu imovinu smatrano je da imovina koja je tretirana kao drut-vena predstavlja dobro svih graana, tako da stvarni titular nije bio poznat te je i dalje bilo raspostranjeno miljenje da je drutvena imovina zapravo imovina svih graana BiH, to je bio dodatni oteavajui faktor kod iznalaenja rjeenja za provoenje reformi u ovoj oblasti. Drutvena imovina nije mogla odgovoriti potrebama koje su dolazile sa novim drutveno-politikim ureenjem, pa je kao neminovna uslijedila pretvorba drutvene u dravnu imovinu. Tranzicija koja je zahvatila bive komunistike sisteme nalagala je uvoenje trine ekonomi-je, stoga je postojei vid ureenja dravne imovine za posljedicu imao zastoje kod provoenja reformi, kako u javnom sektoru, tako i uvjetima prilagoavanja trinoj utakmici. Period nakon zavrene pretvorbe drutvenog u dravno vlas-nitvo obiljeava postupak provoenja privatizacije privrednih subjekata koji su najveim dijelom bili u drutvenoj svojini. Nadlenost za privatizaciju dravnog kapitala u preduzeima pripala je entitetima koji su preko entitetskih Agencija za privatizaciju izvrili prodaju dravnog kapitala u preduzeima, a da drava od toga nije imala neke koristi. Nesagledive tetne posljedice prouzrokovane loom privatizacijom stratekih privrednih subjekata naruile su ugled drave, kako unutar njenih granica, tako i u svijetu. Dravna imovina kao najobimnija, ali i najvrednija stavka predstavljala je inicijalnu kapislu kod prelaska iz planske u trinu ekonomiju, gdje je imala vrlo znaajnu ulogu u pogledu svojih kapaciteta, ali i prilagoavanja novom poimanju sistema drutvene vrijednosti.

1. Historijat nastanka dravne imovineSa teorijsko-pravnog gledita o porijeklu i nastanku dravne imovine, prvi

pojavni oblici naziru se u periodu Osmanlijske uprave, razgranienje dravnih od drugih vidova zemljita bila je nuna potreba obzirom da se stvarala konfuzija u pogledu samih zemljita. Kategorisanjem zemljita stvorila se jasnija slika o percepciji dravnih zemljita, ali to je istovremeno znailo i uspostavu sigurnosti u pravnom prometu nekretninama.

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

138

Prema Ramazanskom zakoniku sva je zemlja bila podijeljena u pet kategori-ja1):

I. privatno vlasnitvo (memluci, mulk),II. dravne zemlje (mirije),III. vakufska dobra (mevkufe),IV. zemljita predana na opu upotrebu (metruci),V. pusta zemlja (mevat).2)

U kategoriju dravnog zemljita spadala je veina oranica, livada, panjaka, uma i drugog produktivnog zemljita. Pravno se to zemljite nalazilo u svojini drave, a praktino u vlasnitvu aga i begova (zemlja pod kmetstvom) ili pod upravom drave (erar).3) Drava je imala efektivnu kontrolu nad zemljitima u njenom vlasnitvu, s tim da su uvoenjem sistema kontrole sve prisutnije tendencije ustupanja privatnim licima u svrhu sticanja odreenih novanih prihoda. Drugi segment koji je obiljeio ovaj period tie se i uspostavljanja grun-ta, a najbolje se taj primjer ogledao kroz izdavanje gruntovnog lista tapije kupcu zemljita4), to je predstavljalo novinu u prometu nekretninama, ali i sigurnost za kupca u vidu dokumentovane isprave. Vrhovna dravna svojina izraavala se u plaanju pri prenosu vlasnitva odreene takse za tapiju, kao i u raznim ogranien-jima, npr. zabrani obraivaima da mijenjaju namjenu zemlje in peius (pretvorba oranice u panjak i sl.)5). Privatno vlasnitvo -memluke, mulk - Neprikosnovenost privatnog vlasnitva se zasnivala na temeljima erijatskog prava, dijelovi zeml-jita koji su nastali iz dravne svojine su prema tumaenju erijatskog zakona, bili u potpunosti vlasnitvo pojedinca, koje je garantovalo puno pravo svojine i pravne zatite zagarantovane od strane poretka. Dravne zemljemirije- obuh-vatalo je cjelokupno zemljite koje se klasifikovalo prema namjeni i svrsi, a sa-dravalo je oranice, livade, panjake, ume i ostala produktivna zemljita6). Opseg dravnih zemljita je bio pravno reguliran po dravnim uzusima, dok je faktiko stanje pripadalo aginskom ili begovatskom dijelu stanovnitva, stvarno je taj dio zemljita pripadao dravnom eraru, nalazio se u pravnom prometu uz obavezuda-vanja desetine. Vakufska dobra mevkufe- nastanak kategorije vakufskih zemljita

1) Ramazanski gruntovni zakonik, donijet je 7. ramazana 1274. h.