Author
antonio-dimitrievski
View
148
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
seminarska
Izrabotil: Dimitrievski Antonio I3 Profesor: Irena Nedelkovska
Skopje 2008
2
Raspa|aweto na makedonskata imperija
Sostojbata vo carstvoto po smrtta na Aleksandar
Aleksandar III Makedonski, po uspe[niot pohod na Istok, uspeal da sozdade ogromna dr`ava, koja se protegala na tri kontinenta: Evropa, Azija i Afrika. Taa bila najgolemata i najsilna dr`ava [to postoela dotoga[ vo svetot. Vo negovata Imperija imalo mnogu obi~ai, na~ini na `iveewe, so razli~ni stepenina ekonomski razvitok. Postoele slobodoqubivi narodi i plemiwa koi te[ko ja prifatile tu\ata vlast. Ovie okolnosti bile golem predizvik za Aleksandar vnatre[no da ja uredi dr`avata, koja ]e bide zaednica na ramnopravni narodi, i da i spoi kulturite. Me\utoa, na 13 juni 323 god. pr. n. e. , po kratko boleduvawe, Aleksandar III Makedonski po~inal. Toj ne ostavil svoj naslednik. Makedonskoto sobranie doneslo odluka za novi vladeteli da gi proglasi Filip III Aridej i novorodeniot sin na Aleksandar i na Roksana, koj go dobil imeto Aleksandar IV, a tie da vladeta so regen.
Po smrtta na Aleksandar III, negovite bliski sorabotnici, istaknati vojskovodci, nare~eni dijadosi, po~nale borbi za negovo nasledstvo i za makedonskiot prestol.Vo tie borbi bile ubieni i poslednite pretstavnici na semejstvoto na Aleksandar, negovata majka Olimpija i negoviot sin. Pri podelbata na vlasta i teritorijata drzavata se podelila na negovite najbliski vojskovodci: -Perdika ( upravnik i komandant na armijata vo Azija) -Antipatar (strateg vo Evoropa) -Krater Prostat (strateg na celoto carstvo) a , bile nazna~eni i upravnici na teritorijata na makedonskata imarija: 3
-Lisamah (Trakija i Pont) -Ptolomej (Egiped) Raspa|aweto na makedonskata imperija
-Antigon (Helespontska Frigija) -Selvek (Vavilon) i mnogu drugi. Po iscrpnuva~kite vojni, imeprijata vo 281 god. Pr. n. e. se rapadnala i bile formirani tri novi dr`avi.Na balkanot Makedonskoto Kralstvo, vo Azija Kralstvoto na Selevkidite i vo Egiped kralstvoto na Ptolomeidite. Kako kral na Makedonskotot kralstvo, po dolgite borbi, pobedil Antigon II, a po negovata smrt na prestolot do[ol Antigon III Doson.
I 4
Raspa|aweto na makedonskata imperija
Hlenisti~kite dr`avi
Vo Makedonija se vratile dvata krala Aleksandar IV i Filip III Aridej, koi vladeele so pomo[ na regent. Od regentiti najzna~ajno mesto zema Kasandar, koj se samoproglasil za kral,uspeal da ja stabilizira sostojbata vo kralstvoto.Blagodarenie na golemotot bogatsvo [to Aleksandar III go dobil od Istok, Makedonija ekonomski zajaknala i se zodale mnogu novi grdovi, kako [to e Tesaloniki (Solun).
Osnovawe na gradot 315 . ..., . , . , II . . 2 ... .
5
Gradot Tesaloniki
Raspa|aweto na makedonskata imperija
Ptolomejska dinastijaMakedonskiot vojskovodec Ptolomej I e sonova~ na dinastijata koja go dobila imeto spored nego.Toj uspeal da ja stabilizira vlasta vo Egiped i da ja pro[iri svojata vlast vo Palestina, Libija, na del od Arabiskiot Poluostriv i na ostrovot Kipar. Prestolnina na dr`avata bil gradot Aleksandrija.
Aleksandrija . , . , , . . , . . . . .
6
Del od gradot Aleksandrija
Raspa|aweto na makedonskata imperija
300 , 323. 30..... , III 323..... 305..... I, (). . 30..... . , , , . - VII, , . .
7
Kralicata Kleopatra
Raspa|aweto na makedonskata imperija
Kralstvotot na Selevk
Vtoroto golemo kralstvo go osnoval Selevk Nikator, koj se smeta za osnova~na siriskata dinastija seleukidi.Bil istaknat vojskovodec na Aleksandsar III. Uspel da ja zacvrsti v;lasta vo Mala Azija s do Indija.Prestolnina na ovaa dr`ava bil gradot Antiohija. Negovata dr`ava bila sostavena od pove]e narodi, a po negovata smrt po~nala da slabee.Vo 64 godina ostatocite odd r`avata na Selevkidite potpadnala pod rimska vlast.
8
Gradot Antiohija
Raspa|aweto na makedonskata imperija
Korisena literatura: http://www.google.com// http://www.wikipedia.com// U~ebnik po istorija za 1 klas prirodno-matemati~ka gimnazija i pravna struka-Prosvetno delo-1996 -U~ebnik po istorija za 1 godina gimnazisko obrazovanieProsvetno delo-2006 -Istorija na makedonskiot narod-institut za nacionalna istorija-Prosvetno delo-1972
9