Aktualno Projekt ForestFlow - pušteno 42 jelenacasopis.hrsume.hr/pdf/255.pdfjele koja su pala na sanirane površine gdje se već nalaze mlade sadnice posađene tijekom sanacije. Nažalost,

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 255 | Godina XXII. | Zagreb, ožujak 2018. | ISSN 1330–6480

Projekt ForestFlow - pušteno 42 jelena

Aktualno

Izdvajamo. . .

Hrvatske šume prelaze na peletPrvi harvester u Hrvatskim šumama 62. seminar biljne zaštite

Biljski dvorac prepušten lokalnoj upravi Društveni dom u Gomirju dobiva novu funkciju Sjećanje na stradale znanstvenike Hrvatskih šuma

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 255 | OŽUJAK 2018.

Mjesečnik “Hrvatske šume” | Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.Ispravak iz prošlog broja: Autorica članka” Hrvatske šume ekokum dječjem vrtiću iz Kutine nije Marija Glavaš, kako je napisano već Andrea Kepe i Jasminka Šteović, odgojiteljice te Sanja Runjić, pedagoginja Dječjeg vrtića Kutina. Ispričavamo se zbog nenamjerne pogreške.Naslovna stranica: Oči u oči 2, Goran Dorić | Zadnja stranica: Prema Zavižanu 1, Goran DorićGrafi čko oblikovanje: Darko Gržin Lektura i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. | Naklada: 6200 kom |CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.|

Komentar

Mještani prijetnjama i vikomspriječili rušenje borova Tekst: Irena Devčić

Foto: Goran Vincenc

Da hrvatskim apsurdima nema kraja dokaz je i vi-jest koja nam ovih dana stiže iz Bibinja. Naime u malenoj općini pored grada Zadra, mještani su se pobunili te čak fi zički nasrnuli na one koji su ima-

li namjeru posjeći borovu šumu. Urgirala je i policija zbog narušavanja javnog reda i mira. Kako javljaju lokalni mediji, a prenose i neke nacionalne medijske kuće, mještani Bibi-nja spontano su se okupili kako bi spriječili čišćenje zemlji-šta iznad svoga mjesta. Nakon što su radnici došli na teren koji se nalazi između mjesnog groblja i Krivaje, spontano se okupilo 30-ak mještana Bibinja koji su ih vikom i galamom otjerali s gradilišta jer smatraju da se sječom borove šume na tom dijelu Bibinja provodi ekocid i uništavaju pluća mjesta. U međuvremenu su iz Općine Bibinje obavijestili javnost da Općina tvrtki Bio svijet nije dala suglasnost za sječu borove šume. Hrvatske šume nemaju ništa sa spomenutim sluča-jem, zemljište je u vlasništvu benediktinki koje su ga dale u koncesiju privatniku, a sve kako bi na njemu posadio rogač. Nije koncesionar imao namjeru graditi kuće, apartmane, tr-govine. Nije čak mislio niti betonirati zemljište u tko zna ka-kve svrhe, već se doumio posaditi dugogodišnji nasad rogača. Rogač je drvo, za one koji ne znaju. Bjelogorično mediteran-

sko drvo koje daje vrlo ukusan i zdrav plod. To drvo također razvija i zelenu krošnju. No, na moje veliko iznenađenje mje-štani se bore za to da na 50 hektara i dalje raste zelenilo koje oni očigledno najviše vole, a to je bor. Isti onaj alepski bor za koji se od lipnja do rujna viče da je drača i korov ispod kojega ništa ne raste. Isti onaj alepski bor za koji redovno prozivaju Hrvatske šume kao glavnog krivca što te drače ima posvuda po Dalmaciji. Isti onaj alepski bor o kojem smo napisali ne-brojenu količinu tekstova sve s ciljem da informiramo širu javnost da problem nije bor sam po sebi i da ga najviše ima na zapuštenim privatnim, a ne državnim parcelama. Isti onaj bor o kojemu je krajem prošle godine raspravljala struka na prvoj velikoj konferenciji o protupožarnoj zaštiti. I na kraju, isti onaj bor koji svake godine potpiruje mržnju javnosti pre-ma poduzeću Hrvatske šume. U nevjerici, pročitala sam tekst još dva puta, ali svaki put isto, evo lijepo piše: „pluća grada“, „borba protiv ekocida“, „ne damo naše borove“. Ne znam jel’ se trud isplatio i ima li veze s našim osvješćivanjem javnosti ili možda ipak s dobro znanim domaćim jalom gdje smo spre-mni čak i omrznuti bor proglasiti prijateljem naroda samo da netko drugi ne bi zarađivao na zemlji i od zemlje. ■


AktualnoNOVI PROBLEMI U GORSKOM KOTARU

Vjetrolom iz prosinca 2017. bit će gori od ledoloma 2014.

Kada je katastrofalni ledolom prije 4 godine pogodio Gorski kotar, objavili smo u našem časopisu kako je to kraj „Zelenog srca Hrvatske“ kakvog smo do tada poznavali. Uslijedile su štete od potkornjaka koje su dodatno devastirale šume Gorskog kotara. No krajem 2017. činilo se kako se nazire kraj ove agonije jer su šumari predano odradili poslove sanacije. Ipak, olujno jugo sručilo se na ovaj dio Hrvatske i ubilo nadu da ćemo možda jednom ipak doživjeti Gorski kotar kakav je nekad bio.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Kada sam 2016. godine radio prilog o štetama uzrokovanim potkornjacima koji su se posljedično pojavili nakon ledoloma, goranski šumari rekli su mi kako je sreća u nesreći to što je stra-dala smreka a ne jela jer bi u protivnome bilo pitanje kako spa-siti ekosustav. Naime, u ukupnoj primjesi šuma ovoga područja, smreka sudjeluje s 9 % dok je jela kud i kamo zastupljenija i su-djeluje u ukupnome omjeru s 38 %. Osim toga, smreku napada samo jedan, smrekov potkornjak dok jelu napadaju čak četiri vr-ste potkornjaka i jedna mušica, crnogorični ljestvičar.

Na žalost prerano smo tada donosili zaključke jer olujno jugo koje je puhalo u noći s 11. na 12. prosinca uništilo je upravo najzdraviju jelu u najzrelijim sastojinama. Te noći, na području Gorkog kotara došlo je do sudara izrazito jakih južnih i zapadnih vjetrova koji su jačali kako su se kretali prema sjeveru zbog čega je najviše stradala šuma u šumariji Vrbovsko. Bukva koja dolazi u primjesi s jelom gotovo da uopće nije stradala jer kako stvari stoje, površina joj je bila smanjena zbog odbačenog lišća stoga je i opterećenje na deblo bilo manje.

Nakon te olujne noći uslijedila su još tri naleta olujnog vre-mena koja su rušila ono što je ostalo, a topla zima s kratkotraj-nim prodorima hladnoga zraka nam govori kako je moguće da će olujnoga vremena biti još, prije nego se atmosfera stabilizira što obično dolazi s ljetnim mjesecima.

Kako stvari stoje, ekspanzija štetnika na jeli očekuje se tije-kom iduće godine, a to bi moglo u potpunosti devastirati šum-ske pejzaže Gorskog kotara.

Kako je ovu problematiku nemoguće sagledati a da se ne obuhvate svi događaji, krenut ćemo redom od početka tj. od le-doloma iz 2014. godine.

U noći s 1. na 2. veljače 2014. godine na područje Gor-skog kotara sručilo se ledeno nevrijeme koje je u roku od neko-liko sati uništilo gotovo milijun kubika drvne mase u šumama. Tada je najviše stradala bukva koja je zbog fi zioloških karakte-ristika (grane koje streme u visinu za razliku od crnogoričnih stabala čije grane padaju) podnijela većinu štete od ledoloma u drvnoj masi.

Kako bi se doznaka napravila u što je kraće mogućem roku, na sanaciji ledoloma angažirani su šumarski inženjeri i tehniča-ri iz svih krajeva Hrvatske. Doznaka je vršena u iznimno teškim uvjetima, a šumari su uspjeli do 2017. godine spasiti 406.482

kubika drvne mase što je više od jednogodišnjeg etata delničke podružnice Hrvatskih šuma. Treba reći kako je dio šuma bio uni-šten do neprepoznatljivosti dok su pojedini dijelovi šuma uspjeli preživjeti unatoč lošem stanju. Iako ti dijelovi danas estetski ne izgledaju lijepo, treba naglasiti kako su upravo ta stabla odigrala značajnu ulogu u sprječavanju erozije i spašavanju ekosustava.

Već tada se strahovalo da bi oslabljeni ekosustav mogli isko-ristiti nametnici koji bi mogli doživjeti ekspanziju. Upravo se to dogodilo jer je novonastala situacija bila idealna za pojavu smre-kovog potkornjaka (Ips tiphographus). Pored toga, klimatske pri-like posljednjih godina dodatno su oslabile ekosustave o čemu jasno govore statistički podaci o broju potkornjaka koji se na ovom području prate od 1995. godine kada se uvodi sustav kon-trolnih klopki i kada je postavljena 41 jedinica kontrolnih klopki.

Naime, te prve godine u klopkama su pronađene ukupno 25.132 jedinke. Sve do 2002. godine situacija je bila pod kontro-lom uz lagani rast broja uhvaćenih jedinki, ali već 2003. broj im ekstremno raste, što se podudara s brojnim rezultatima doma-ćih i svjetskih znanstvenika koji ističu upravo 2003. godinu kao godinu kada je klima nepovratno krenula u smjeru koji čovjeku ne odgovara.

Sve u svemu, prošle, 2017. godine broj klopki je povećan na 56 komada u kojima je uhvaćeno 1.278.615 jedinki potkornjaka što dovoljno govori o razmjerima ekspanzije ove vrste.

Sanacija šuma od šteta uzrokovanih potkornjakom kre-nula je još 2015. godine no brzo se uvidjelo kako je to uzaludan posao, jer koliko god se šumari trudili sanirati štetu u državnim

Izvaljena stabla jele u šumariji Delnice

HRVATSKE ŠUME BROJ 255 | OŽUJAK 2018. 5

Aktualno

šumama, zaraza je ostajala u privatnim šumama odakle se po-novno širila po Gorskom kotaru. Činjenica je da privatni šumo-posjednici nisu imali mogućnosti niti kapaciteta za saniranje štete u svojim šumama zbog čega je uskočilo Ministarstvo po-ljoprivrede koje je krajem 2016. godine donijelo Naredbu kojom se omogućilo Hrvatskim šumama provedbu sanacije i na pri-vatnim parcelama. U 2016. te 2017. godini djelatnici Hrvatskih šuma uklonili su 210.439 kubika neto drvne mase u državnim šumama te nastavno na Naredbu još 11.126 kubika drvne mase u 2017. godini u privatnim šumama. Osim sječe, šumari su na-pravili i golemi posao u obnovi šuma.

- Od ledoloma 2014. pa do kraja 2017. godine ukupno smo posadili 353.050 komada sadnica od čega 172.439 komada smreke, 69.996 sadnica bukve, 33.225 komada sadnica bora, a iskoristili smo priliku te smo u šumu unijeli i poveći broj sadnica trešnje ali i 1000 sadnica crnog oraha. Voćkaricama smo htje-li poboljšati biodiverzitet i dati više hrane divljim životinjama. Osim toga, u 2017. godini posadili smo i 52.350 komada sadnica

jele na mjestima gdje su bile kulture smreke, a prema svemu, površine su idealne za jelu. Pored svega, u 2015. godini bačeno je i 95 kg sjemena obične jele no kako je urod posljednje dvije godine bio slabiji više smo bili koncentrirani na sadnice, - rekla nam je Ivana Pečnik Kastner, voditeljica UŠP Delnice kada smo je upitali o sanaciji šteta od potkornjaka.

- Iako još uvijek postoje površine na kojima sanacija nije obav-ljena, može se reći kako je veći dio posla obavljen no kako smre-kov potkornjak ne miruje djelatnici Hrvatskih šuma će nastaviti sa sanacijom cijelog područja, - istaknula je Pečnik Kastner.

Na žalost, olujno jugo promijenilo je situaciju na terenu, naravno na gore. Iz situacije u kojoj se naziralo svjetlo na kraju tunela, vratili smo se u situaciju koju smo imali 2014. godine, ako ne i goru.

Naime, pored goleme količine zdravih stabala koja su u pro-sincu 2017. stradala u vjetrolomu, nevrijeme je porušilo stabla jele koja su pala na sanirane površine gdje se već nalaze mlade sadnice posađene tijekom sanacije. Nažalost, veliki dio tih povr-šina morat će se iznova sanirati.

Nadalje, prema projekcijama koje imamo s kraja siječnja, vjetrolom je prema svemu sudeći bio gori od ledoloma jer su stradala zdrava, najkvalitetnija stabla. Prve projekcije govorile su o 176.000 kubika drvne mase, no što se više površina pregledalo, postaje jasno kako su te brojke bile preoptimistične. Već sada možemo govoriti o 500.000 kubika, a pretpostavka je da će ta brojka ići i na više.

Velika većina izvaljenih stabala su jele, što nas vraća na poče-tak ovoga teksta i problem koji će vjerojatno nastupiti iduće go-dine, a to su štetnici na jeli. Ponavljamo, jela u ukupnom udjelu šuma Gorskog kotara sudjeluje s čak 38 %.

Vjetrolom je uzrokovao golemu materijalnu štetu – lugarnica Šaroglin

Prilikom sanacije šteta od potkronjaka posađeno je ukupno 353.050 sadnica


Aktualno

6 HRVATSKE ŠUME BROJ 253-254 | SIJEČANJ-VELJAČA 2018.

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: arhiva

IZMJENA SUSTAVA GRIJANJA

Hrvatske šume prelaze na pelete

Nekoliko državnih tijela u ovome trenutku provo-de aktivnosti koje za cilj imaju povećanje svijesti o prednostima upotrebe energenata iz obnovljivih izvora među kojima se svakako ističu biomasa i peleti gdje Hrvatske šume d.o.o. itekako imaju in-teres promovirati te proizvode na našem tržištu. Tim povodom tvrtka je pokrenula nabavu peći na pelete kako bi dosadašnje sustave grijanja zamije-nili novim. To je u skladu s europskim i nacionalnim trendovima tranzicije prema niskougljičnom gos-podarstvu, trendom koji je aktualan u svim zemlja-ma članicama EU.

Hrvatske šume d.o.o. također će dati aktivan doprinos održivom razvoju i većoj uporabi obnovljivih izvora energije te će tako pomoći domaće proizvođače koji proizvode pelet kao i pripadajuće tehnologije. Naš

novi pristup šumarstvu polazi od najbližeg okruženja – šume, pa sve više uzimamo u obzir potrebe lokalnog stanovništva. U našim objektima prelazimo na drvni pelet, a u postupku smo instaliranja 40 peći na pelet kojima ćemo zamijeniti postojeće sustave grijanja dok je u pripremi još stotinjak lokacija te će u ko-načnici, osim ekološkog, imati i ekonomski efekt – izjavio je ne-davno predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

Tim povodom, Hrvatske šume raspisale su javni natječaj za peći na pelet ukupne ugovorene vrijednosti od 1.197.918 kn, a to je tek prvi od planiranih ugovora koji će za sada pokriti potre-be i zamijeniti postojeće sustave u četiri podružnice: UŠP Buzet, UŠP Delnice, UŠP Senj te UŠP Zagreb.

Kotao za grijanje kao i sva pripadajuća oprema usklađena je sa zahtjevima važećih normi RH u području sigurnosti proizvo-da, zaštite na radu i zaštite okoliša. Ugovorom je zagarantirana i demontaža postojećih sustava grijanja te njihovo deponiranje kao i ugradnja novih sustava.

U buzetskoj podružnici, sustavi grijanja mijenjat će se u šu-mariji Opatija-Matulji, šumariji Pazin, šumariji Pula te u zgradi stručnih službi u Buzetu.

U UŠP Senj ugradit će se dva nova sustava i to u Šumarskom muzeju u Krasnu te u zgradi radne jedinice GMP Senj

Početkom godine, predstavnici Ministarstva poljoprivrede posjetili su Gorski kotar i obišli šume koje je pogodilo nevrije-me. Tadašnje optimistične brojke donijele su zaključak kako neće biti potrebe za akcijskim planom kakav smo imali u slučaju stradavanja smreke od potkornjaka, pogotovo jer su privatni šu-moposjednici procijenili ukupnu štetu od 6.000 do 7.000 tisuća kubika. U međuvremenu je u državnim šumama procjena štete narasla za više nego duplo stoga je za pretpostaviti kako je šteta na privatnim parcelama također narasla pa je za vjerovati kako će uskoro biti potrebno sazvati još jedan sastanak i dogovoriti daljnje korake jer se Akcijski plan koji je nastupio Naredbom mi-nistarstva poljoprivrede 2016. godine ne veže na nove elemen-tarne nepogode.

Doznaka koja se počela provoditi odmah nakon što su prokr-čene šumske ceste dat će preciznije podatke nakon kojih će se morati sazvati novi sastanak s predstavnicima Ministarstva. Šu-marima je od velike važnosti izvući što veću količinu drvne mase u proljeće prije pojave štetnika kako bi se smanjila potencijalna količina hrane koju jelovi potkornjaci mogu iskoristiti. Već sada je jasno kako će delnička podružnica u potpunosti morati mije-njati godišnji plan gospodarenja, a lako moguće i gospodarske osnove.

Postoji čak i bojazan kako bi šteta od olujnog juga mogla premašiti štetu od ledoloma, a ukoliko se ne reagira na vrijeme i dođe do pojave jelovog potkornjaka, možemo sa sigurnošću reći kako je vrijeme prebornog gospodarenja u Gorskom kotaru gotovo. ■

Posađene sadnice smreke sada se nalaze pod stablima izvaljenim u ledolomu


Sustavi će se izmijeniti i u UŠP Zagreb i to u šumariji Kutina te u lugarnicama Krušak i Okuje koje pripadaju šumariji Velika Gorica.

Najviše izmjena bit će, logično, u delničkoj podružnici gdje će se sustavi mijenjati na tri lovačka doma: Lovački dom Delnice, LD Litorić te LD Smrekova draga te u lugarnici Platak koja pri-pada šumariji Rijeka. Osim toga sustavi će se mijenjati u zgradi stručnih službi u Delnicama, šumariji Gerovo, šumariji Vrbov-sko, šumariji Prezid, šumariji Ravna Gora, šumariji Mrkopalj te u šumskom domu Kosanovići u Gomirju.

Ovo je tek prvi od 4 ugovora koje tvrtka Hrvatske šume planira potpisati, a koji će garantirati izmjenu sustava grijanja na pelete u svim objektima u kojima je moguće provesti zamjenu.

Do sada je nabavljeno 40 peći, a ove godine planira se kupiti još 40 komada. Sustav grijanja kreće u izmjenu čim završi se-zona grijanja tako da će već iduće sezone tvrtka Hrvatske šume umnogome koristiti sustave koji su energetski učinkovitiji te za okoliš prihvatljiviji.

Prema rasporedu nabave, u drugoj fazi ugradnje na red će doći:

šumarija Cerna u sklopu UŠP Vinkovci, šumarija Batina te Lovački dom Kondrić koji posluju u sklopu UŠP Osijek, šumarija Oriovac i šumarija Nova Kapela te rasadnik Cernik i Lovački dom Strmac koji posluju u sklopu UŠP Nova Gradiškašumarija Hrvatska Kostajnica i Lovački dom Brezovica u sklopu UŠP Sisakradna jedinica MGB Vrbovsko i radna jedinica MGB Luči-ce u sklopu UŠP Delnice

U trećoj fazi, peći na pelete će se ugraditi u:šumariji Drniš, šumariji Imotski, šumariji Knin, šumariji Sinj, šumariji Vrgorac i šumariji Zadar u sklopu UŠP Split

Iako troškovnici nisu još napravljeni, planirana zamjena ko-tlovnica će se u sklopu treće faze obaviti u:

šumariji Gospić, šumariji Karlobag, šumariji Gračac te radnoj jedinici GIP Gospić u sklopu UŠP Gospićšumariji Ogulin, šumariji Josipdol, šumariji Jasenak, šu-mariji Plaški u sklopu UŠP Ogulin

Za četvrtu fazu troškovnici su također u izradi, a nakon njiho-va dovršetka kotlovi na pelet ugrađivat će se u:

upravnoj zgradi UŠP Sisakupravnoj zgradi UŠP Nova Gradiškaradnoj jedinici Šumatrans Zoljan u sklopu UŠP Našicešumariji Garešnica i šumariji Veliki Grđevac te upravnoj zgradi UŠP Bjelovaršumariji Repaš u sklopu UŠP Koprivnica

Cilj je postići grijanje na pelete u većini poslovnih prostora u kojima posluju Hrvatske šume d.o.o. Osim što će Hrvatske šume tim činom dati veliki obol tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu, odabirom peći hrvatskog proizvođača pomoći će se razvoju domaće industrije. Kako je riječ o trendovima koje preferira Europska unija, možemo reći kako će Hrvatske šume u energetskom sektoru učiniti korak naprijed kakav je učinila malo koja tvrtka u Hrvatskoj. ■

Pelet



AktualnoMEHANIZACIJA

Prvi harvester u Hrvatskim šumamaTekst/foto: Goran Vincenc

U prošloj 2017. godini, Hrvatske šume odlučile su se za kupnju prvog stroja harvester, tehnologije koja je već dugo poznata u svijetu no zbog specifi čnosti naših šuma i visoke nabavne cijene stroja, kao i troška održa-

vanja, do sada se nije razmatrala. No kako se vremena mijenja-ju, tako i potreba za prilagođavanjem tržištu zahtijeva uvođenje novih tehnologija i sustava rada.

Novi stroj je marke Komatsu, model 951 kojeg pogoni 6-cilindrični motor zapremnine 7,4 l snage 210 kW okretnog momenta 1200 Nm pri 1500 okr/min. Stroj krasi dvokružni hi-draulički sustav s detekcijom opterećenja s varijabilnim klipnim pumpama. Motor zadovoljava najrigoroznije zahtjeve o emi-sijama NOX čestica. Bogie ovjes u kombinaciji s portal šasijom osigurava stabilnost kao i kran smješten u sredini stroja između nagibnih cilindara i zakretne osovine.

Glava harvestera je tipa Komatsu S 132, konstruirana tako da može raditi i s listačama. Maksimalni promjer rušenja je 72 cm. Opskrbljena je s 3 noža za kresanje grana, jednim okomitim nožem i brzinom lanca od 0-40 m/s. Sustav pogoni hidraulični sustav s tri pumpe koji omogućuje upravljanje s nekoliko opera-cija istovremeno kao što su piljenje, dizanje krana i provlačenje

debla uz istovremeno manevriranje strojem bez gubitka hidrau-lične snage.

Stroj je sredinom siječnja stigao u Hrvatske šume, Radnu jedinicu Šumatrans Osijek, koja posluje u sastavu UŠP Osijek i primarni zadatak bit će mu rad u kulturama i plantažama topole i vrbe kojih na ovome području ima mnogo.

- Do sada se nije razmišljalo o korištenju harvesterske teh-nologije u kulturama vrbe i topole prvenstveno iz razloga niske cijene sortimenata koje dobivamo u navedenim šumama kao i visoke cijene nabave stroja. No kako isti stroj koriste i Nizozemci i Talijani kao izrazito „topolarski“ orijentirane šumarske industri-je, ne vidim razlog zbog čega ne bismo istu tehnologiju koristiti i mi. Okidač za nabavu harvestera za UŠP Osijek bilo je olujno nevrijeme iz ljeta 2016. godine, koje je napravilo velike štete na mladim sastojinama topole u GJ Osječke podravske šume. Kako se mora raditi sanacija tih površina, prvenstveno zbog sigurnosti (napeta i izlomljena stabla) odlučili smo se za kupovinu harve-stera. Naravno, potrebno je prilagoditi sustav kako bi stroj bio što učinkovitiji, jer harvester ima zahtjevniju organizaciju rada i puno je kompliciraniji od forvardera. S druge strane, kada sve provedemo i organiziramo sustav, ovaj stroj će samo u planta-

Iako harvesterska tehnologija nije nikakva novost u šumarstvu, Hrvatske šume su tek 2017. godine odlučile kupiti prvi takav stroj koji je početkom 2018. godine stigao u UŠP Osijek. Dolaskom pola milijuna eura vri-jednog stroja morat će se prilagoditi i dosadašnja praksa uzgajanja šuma, prvenstveno kultura vrba i topola u kojima će harvester imati svoju primarnu primjenu.

Upravitelj RJ Šumatrans Osijek, Zoran Šarac


AktualnoAktualno

žama i kulturama topola i vrba imati posla kroz cijelu godinu, - rekao nam je Zoran Šarac, upravitelj RJ Šumatrans Osijek.

Kako bi stroj nesmetano radio, potrebno je osigurati ser-visni sustav kao i opskrbu potrošnog materijala poput lanaca koji se na harvesteru nalaze pod velikim opterećenjem i često se moraju mijenjati radi oštrenja. Samim time bit će potrebno organizirati oštrenje lanaca, po mogućnosti strojno. Posljedično, javlja se i potreba za prilagođavanjem uzgojnih radova u planta-žama i kulturama, a dobro bi bilo i skratiti ophodnju, čime bi se ubrzao proces pridobivanja sortimenata a samim time bi nara-sla i učinkovitost harvestera.

Stroj će se također koristiti i za sanacije, kako u osječkoj po-družnici tako i na drugim Upravama šuma u područjima gdje je opasno koristiti ljudske potencijale. Stroj je upotrebljiv i u pripre-mnim i naplodnim sijekovima.

Kako je riječ o sofi sticiranoj tehnologiji, potrebno je osposo-biti ljude koji će upravljati harvesterom, a upravo je u tijeku obu-ka dva mlada radnika, Antuna Đoića i Josipa Hržića. Antun ima dvogodišnje iskustvo upravljanja harvesterom koje je stekao kod privatnog poduzetnika dok je Josip dvije godine radio s forvarde-rom. Obojicu obučava njemački stručnjak Siegfried Döring, koji ima ovlaštenu fi rmu za instruktažu za rad na harvesterima.

U narednom periodu, mladići će stjecati iskustvo i vrlo brzo će početi raditi standardne poslove. Za početak, dok god je zima

i kratak dan, radit će u jednoj smjeni dok će dolaskom dužih dana posao biti organiziran u dvije smjene.

- Naredni period iskoristit ćemo za obuku stoga nećemo forsirati rad po mraku iako stroj ima refl ektore i u potpunosti je opremljen za rad u dvije smjene, no nama je u ovome trenutku ipak glavna sigurnost. Kad radnici steknu dovoljno iskustva, or-ganizirat ćemo se u dvije smjene, no dok god uče, sigurnost je u prvome planu, - ističe Šarac.

Prilikom obilaska terena uvjerili smo se da mladići itekako brzo uče, u čemu im pomaže i znanje engleskog jezika pomo-ću kojeg komuniciraju s njemačkim instruktorom. Mi smo ih posjetili na plantaži vrbe, a već idući tjedan stroj je preseljen u grabovu šumu gdje će se radnici obučavati na tvrdim listačama.

Nama je bilo vrlo zanimljivo promatrati rad ovog izuzetno sofi sticiranog stroja. Brzina kojom obavlja poslove u vrlo gustoj vrbovoj plantaži gdje smo obišli radilište, fascinantna je. Stroj uspješno zamjenjuje nekoliko partija radnika i to u dijelu posla koji je najopasniji, a to je sječa. Sigurnosno gledano, korištenje harvestera je kud i kamo bolje nego sjekače slati u šumu s viso-kim podrastom gdje postoji veliki sigurnosni rizik.

Harvester bi mogao svoju primjenu imati i u Gorskom kotaru gdje je olujno jugo u prosincu porušilo oko 500.000 kubika koje će zbog opasnosti od nove najezde potkornjaka trebati hitno izvesti iz šume. ■

Harvester u vrbovoj kulturi

Učinkovitost stroja je izuzetna

Mladi vježbenici Antun Đoić i Josip Hržić

Instruktor Siegfried Döring iz Njemačke podučava djelatnike Hrvatskih šuma


NEKRETNINE

Društveni dom u Gomirju uskoro dobiva novu funkciju

Zanimljiv projekt bi mogao uskoro započeti u realizaciji Primorsko- goranske županije, a kojemu će svoj obol dati i Hrvatske šume. Naime projekt revitalizacije Društvenog doma na korist cijeloj zajednici bit će prvi takvoga tipa u Hrvatskoj, a ako se pokaže uspješnim, mogao bi biti vrlo koristan u sprječavanju iseljava-nja stanovništva iz ruralnih krajeva.

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Nikola Stjepanović

Aktualno

Zgrada Radničkog doma u Kosanovićima kojom uprav-lja šumarija Gomirje, UŠP Delnice i koja je trenutno u vlasništvu Hrvatskih šuma, uskoro bi mogla dobiti novu funkciju. Za nju je interes iskazala Primorsko-goranska

županija koja bi zgradu uzela u zakup. Radi se o zgradi površine 547 m², pomoćnoj zgradi od 69 m² i dvorištu površine 2.413 m², a PGŽ bi objekt uzela u zakup na 30 godina.

Županija ima namjeru zgradu prenamijeniti u multifunkci-onalni društveni dom za mlade u kojem će stvoriti prvu održivu društveno-poduzetničku zajednicu u Gorskom kotaru koja će biti predvodnik plave ekonomije. Naime, riječ je o projektu u kojem kvalitetni društveno–poduzetnički pothvati putem ino-vativnih poslovnih modela iskorištavaju komparativne prednosti lokalne zajednice kako bi stvorili ekonomsku, društvenu i ekološ-ku vrijednost. Projekt društvenog doma u Gomirju svojim druš-tveno-ekonomskim značajem za lokalnu zajednicu predstavljat će primjer društveno–poduzetničkog pothvata koji u sebi obje-dinjuje više različitih djelatnosti povezanih s jasnom vizijom. Kako bi se ispunila tako formulirana vizija, potrebno je stvoriti multifunkcionalni prostor čija će se održivost osigurati putem raznih aktivnosti.

Tu se prvenstveno misli na hostelski smještaj, gdje se planira stvaranje prvog difuznog hotela na području Gorskog kotara s centralnom recepcijom, restoranom, konferencijskom salom, uredskim prostorom i dijelom smještajnih jedinica u samome objektu dok će ostatak smještajnih jedinica biti raspršen po do-

maćinstvima koja se nalaze na širem području oko Društvenog doma. U kasnijoj fazi razvoja planira se proširiti ponudu na ne-koliko ekokapsula odnosno mobilnih smještajnih jedinica koje su energetski samoodržive, a mogu se instalirati na različite podloge.

Gosti će moći uživati u tradicionalnoj goranskoj kuhinji koja će se spremati pod okriljem restorana uz kojeg će se organizirati dodatne aktivnosti vezane na gastroturizam poput tečaja branja gljiva i priprema jela od gljiva, tečaja branja borovnica, šumskih jagoda i borovih iglica za pravljenje tradicionalnih goranskih li-kera i rakija.

Pored toga, plan je uvesti i uslugu izvaninstitucijske skrbi poput dostave obroka koji će se kuhati u restoranu te pomoći u kući za korisnike u lokalnoj zajednici kojima je potreban takav oblik usluge, čime će projekt dobiti jaku socijalnu notu. Time će se uspostaviti ravnoteža između stvaranja financijskih i društve-nih učinaka što je i sama bit društvenog poduzetništva.

Kako bi zainteresirali mlade za projekt, u sklopu ovoga projekta otvorit će se informativno edukacijski pult, svojevrsni ured za mlade putem kojeg će se pružiti potpora razvoju društve-nog poduzetništva mladih na području Gorskog kotara. Arhitek-tonskim rješenjem predviđen je multifunkcionalni prostor koji će se ovisno o vremenskim prilikama moći proširiti i na vanjski dio.

Takav prostor idealan je za provođenje kvalitetnih eduka-tivnih programa kao i za pokretanje prvog zelenog co-working prostora u Hrvatskoj gdje bi bili organizirani vikend aranžmani

Društveni dom Kosanovići u Gomirju


Aktualnoza postojeće i buduće mlade poduzetnike koji bi dobili adekva-tan uredski prostor sa cjelokupnom informacijsko komunikacij-skom opremom te priliku za razmjenu znanja i iskustva u ugod-nom ambijentu.

Društveni dom idealan je za organizaciju raznih poduzetnič-kih događaja za mlade kojima se kroz kombinaciju edukativnih, sportskih, zabavnih i kulturnih sadržaja mogu na kvalitetan na-čin približiti vrijednost društvenog poduzetništva i njegove ulo-ge u stvaranju održive budućnosti.

Dio smještajnih jedinica Društvenog doma u Gomirju isko-ristit će se za potrebe dugoročnog individualnog i grupnog vo-lontiranja mladih iz zemalja Europske unije. Volonteri će postati sastavni dio Društvenog doma, te će svojim radom doprinijeti razvoju njegovih aktivnosti. Svaki volonter će proći cijeli niz ak-

tivnosti kako bi dobio širu sliku funkcioniranja Društvenog doma i njegovom značaju za društvenu zajednicu. Osim toga, volon-teri će znatno obogatiti sadržaj Društvenog doma jer će u sve svoje aktivnosti unijeti djelić kulturne baštine iz zemlje iz koje dolaze što će cijelome projektu dati snažan europski predznak te će jamčiti njegovu održivost i prepoznatljivost.

Projekti poput ovoga, od velike su važnosti za razvoj ruralnih krajeva i važno je da Hrvatske šume daju svoj obol u ovakvim projektima. Nastavno na tu ideju, Uprava Hrvatskih šuma kre-nula je u realizaciju aktiviranja nekretnina na području cijele Hrvatske, a dobrodošli su svi koji svojom idejom i poduzetničkim kapacitetima mogu nekretninama udahnuti novi život i tako osi-gurati ruralnim krajevima novi sadržaj koji će donijeti i dodanu vrijednost. ■

Društvena prostorija

Objekt ima prostor za hostelski smještaj

Sanitarni čvor

Kuhinjski prostor


Aktualno

12 HRVATSKE ŠUME BROJ 253-254 | SIJEČANJ-VELJAČA 2018.

SVJETSKI DAN ŠUMA

Šume i održivi gradovi

Uloga šume u pročišćavanju vode isto je poznata. Filtrirajući i regulirajući razinu voda, šume doprinose visokoj kvaliteti dostupne vode za milijune ljudi. Da se o urbanim šumama sve više vodi računa kazuje i natječaj europskih fondova koji je započeo 2016. godine, za provedbu mjera 8.5.2. pod nazivom „Usposta-va i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“. U prošloj godini došlo je do izmjene natječaja koja se odnosila isključivo na povećanje iznosa sredstava javne potpore i to sa dva i pol milijuna kuna na čak jedanaest milijuna i šesto tisuća kuna.

Tekst: Irena DevčićFoto: Goran Vincenc, arhiva

Na Generalnoj skupštini Europske poljoprivredne konfede-racije, još davne 1971. godine, proglašen je Svjetski dan šuma. Kao datum obilježavanja odabran je 21. ožujka, vrlo simbolično, prvi dan proljeća. Vrijeme cvatnje, pupanja i listanja. Buđenje nove vegetacije i novog života. Kao i svake godine tako i ove, sve zemlje svijeta potiču se da prigodnim proslavama ili još bolje akcijama, obilježe Svjetski dan šuma. Ovogodišnja tema vezana je uz urbane šume i održive gradove, a naslovna fotografija na službenoj internetskoj stranici Svjetskog dana šuma, prikazuje novi trend ozelenjivanja gradova - vertikalnu šumu.

Prva vertikalna šuma, Bosco vertikale, niknula je u Milanu, a trenutno se slične „zelene građevine“ grade i u Kini. U prvoj vertikalnoj šumi na svijetu, visokoj 27 katova, smješten je gotovo jedan hektar šumskih stabala! Nevjerojatnih 900 stabala, 5.000 grmova i 11.000 različitih biljaka raste u vertikalnoj šumi usred grada. Prekrivena biljnim životom, zgrada pomaže u balansira-nju zagađenosti zraka filtriranjem čestica prašine. Kineski tor-njevi Nanjinga bit će visoki dvjesto odnosno 109 metara, a po

njima će se zasaditi više od 1.000 stabala te oko 2500 grmova i 23 različitih domaćih vrsta, autor projekta je i ovdje talijanski arhitekt Stephano Boeri. Njegovi planovi idu i dalje od izgradnje pojedinačnih zgrada te Boeri razmišlja o podizanju takozvanih šumskih gradova u kojima bi živio moderan čovjek, no do tada, kako sam kaže, svatko može učiniti nešto za zeleniji grad, kao na primjer posaditi stablo.

Važnost urbanih šuma sve se više uviđa. Fascinantne su i zanimljive vertikalne šume, ali imamo li one prave „domaće“ horizontalne, valja i njih sačuvati. Šume u gradovima utječu na mikroklimu, pa tako zelena područja u ljetnim mjesecima kori-ste i do 30 % manje energije za rashlađivanje od onih dijelova grada koji nemaju zelenila. Šume služe i kao ublaživač buke, smanjujući zagađenost bukom u našim domovima od susjed-nih prometnica ili industrijskih pogona. Uloga šume u pročišća-vanju vode isto je poznata. Filtrirajući i regulirajući razinu voda, šume doprinose visokoj kvaliteti dostupne vode za milijune ljudi. Da se o urbanim šumama sve više vodi računa kazuje i natječaj europskih fondova koji je započeo 2016. godine, za provedbu mjera 8.5.2. pod nazivom „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“. U prošloj godini došlo je do izmjene natječaja koja se odnosila isključivo na povećanje iznosa sredstava javne potpore i to sa dva i pol milijuna kuna na čak jedanaest milijuna i šesto tisuća kuna. Natječaji se nastav-ljaju i ove godine te su bili raspisani tijekom veljače. Uređenjem poučnih staza, šume u okolici gradova postaju dostupnije širem

Boerijeve vertikalne šume u Milanu

Sjeverni dio Dravske šume kod Varaždina uskoro ide u obnovu



Aktualno

HRVATSKE ŠUME BROJ 253-254 | SIJEČANJ-VELJAČA 2018. 13

građanstvu, zanimljivije i edukativnije. A poznata je ona izreka da nešto zavoliš tek kada upoznaš.

Upoznavanjem šume jača se svijest potrebe zaštite šumskog ekosustava i njegove vrijednosti. Uostalom ako sva-ki vikend pohodiš šumu zbog rekreacije i opuštanja teško da ćeš od ponedjeljka do petka u tu istu šumu odlagati otpad. U konačnici sve kreće od edukacije, a ne postoji bolje mjesto za učenje o šumi od same šume. Tvrtka Hrvatske šume d.o.o. već dugi niz godina stalni su partner općinama i gradovima u izradi poučnih staza. Sredinom 2017. godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s izdava-njem Odluka o prihvatljivosti za korisnike koji su aplicirali na prvi natječaj za provedbu tipa operacije 8.5.2. “Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture”, a među njima je i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, kojoj uskoro slijedi obnova poučne staze u sjevernom dijelu Dravske park- šume. Projekt će se realizirati u suradnji s Gradom Varaždinom i Hrvatskim šumama, a osim uređenja trase poučne staze slijedi i niz drugih aktivnosti koje bi sve trebale biti privedene kraju idu-će godine. Projekt je vrijedan 700.000 kuna, i samo je jedan ko-tačić u obnovi poučnih staza i održavanja šumske infrastrukture koji su započeli krajem prošle i početkom ove godine.

Koncept urbanog šumarstva u Europi posebno dola-zi do izražaja zadnjih 20-ak godina. Čovjekova potreba za

prirodnim okolišem danas je neosporiva te se sve više prepoznaje nužnost povratka prirodnog ambijenta u gradove. U mnogim europskim zemljama parkovi se koriste za regeneraciju i opuštanje stanovništva, a zabrane hodanja trav-natim površinama odavno ne postoje. Zelene oaze u gradovima su tu da bi se ljudi odmarali, izležavali, igrali i uživali u komadiću prirode. Urbane šume predstavljaju važan dio urbanog ekosu-stava, jer pružaju brojne koristi za ljude te imaju ekološku, eko-nomsku i društvenu važnost za održivost ljudskog društva. Kako u svom stručnom radu pod nazivom „Koliko cijenimo socio-eko-loške funkcije šuma“, navode autori Posavec, Franjić, Škvorc i Lo-vrić,„zbog brojnih problema koje donosi ubrzana urbanizacija, ključno pitanje u gospodarenju urbanim ekosustavima je kako najbolje iskoristiti prednosti i istovremeno minimizirati nega-tivne učinke toga procesa. Pri tome ključnu ulogu ima gospo-darenje šumskim površinama u najširem smislu. Nedvojbeno je da šume poboljšavaju kvalitetu urbanoga okoliša odnosno stvaraju kvalitetnije uvjete za život čovjeka. Osim toga šume podižu estetsku vrijednost urbanoga krajobraza i omogućuju bolju povezanost čovjeka s prirodom. Tako kod pojedinca koji živi „suvremenim“ načinom života, u kojem je stres sve učes-talija pojava, potreba da cijeni turističke, ekološke, rekreacijske, estetske, zdravstvene i zaštitne funkcije šume sve više dolazi do izražaja naspram drvnog sortimenta kao sirovine, kojeg polako zamjenjuju novi materijali. Posljednjih godina provode se broj-ne znanstvene i stručne studije koje nastoje evaluirati pozitivne učinke šume na kvalitetu urbanoga okoliša. Urbane šume, kao princip surogata za divljinu u gradovima daju smireno i zdra-vo okruženje za stanovnike pod stresom. Pozitivni osjećaji ljudi prema parkovima povezuju se s ljudskom evolucijskom vezom s prirodom, zato jer se prirodni prostori povezuju s davnim vri-jednostima preživljavanja prikupljanjem vode i hrane. Prirodni krajobrazi mogu smanjiti mentalnu slabost i agresiju, a zeleno okruženje u rezidencijalnim četvrtima smanjuje kriminalitet i strah od zločina.“

Šumski ekosustavi imaju presudnu ulogu u zaštiti tla i voda, a igraju odlučujuću ulogu u borbi protiv klimatskih pro-mjena. No nažalost, urbana europska društva lako i brzo zabo-ravljaju važnost šume i njezin utjecaj na život kroz doprinos zdravlju, rekreaciji, čistoj vodi, ugodnoj klimi i ostalim socijalnim benefitima koje imamo od šumskih ekosustava. Stoga, barem jedan dan u godini razmislimo o važnosti šume te dajmo svoj doprinos u njezinu očuvanju. ■

Poučne staze – zelene učionice

Logo ovogodišnjeg Svjetskog dana šuma


SVJETSKI DAN VODA

Odgovor je u prirodiTekst: Irena Devčić ■ Foto: Goran Vincenc

Događaji

Ožujak 22. koji se obilježava kao Svjetski dan voda, oda-bran je još 1993. godine, kada je Opća skupština UN-a donijela odluku o obilježavanju svjetskog dana voda, kako bi se tog dana podigla svijest ljudi o potrebi oču-

vanja vode, njenog racionalnog korištenja i zaštite od onečišće-nja. Poslije kisika, voda je na drugom mjestu po vitalnoj važnosti za ljudski organizam. Od svih tvari u našem tijelu najviše ima vode koja regulira sve važnije procese u organizmu. Kod odra-sle, normalno uhranjene osobe voda čini više od 60 % tjelesne težine, kod novorođene djece i do 75 % tjelesne težine. Količina vode na Zemlji je konstanta, ima je 1,3 milijarde kubičnih kilo-metara u neprekidnom kruženju i ta količina nije se smanjivala milijunima godina. Kako je ponavljanje majka znanja, ponovit ćemo i ove godine kako slana voda (mora i oceani) čini 97,4 % ukupne količine vode na Zemlji, a samo 2,6 % čini slatka voda. Slana ili slatka, voda osim dobrobiti ljudima donosi i katastrofe, a s klimatskim promjenama te katastrofe sve su učestalije. Po-plavne bujice i plimni valovi s jedne te dugotrajne i razarajuće suše s druge strane, sve su češće pojave i u našem kutku svijeta. Nekada smo o ovakvim vremenskim nepogodama uglavnom slušali na vijestima no sada se i sami suočavamo s njima.

Zadarska županija jedna je od onih dijelova Hrvatske koja je u par mjeseci iskusila gotovo sve pobrojano. Dugotrajna suša uništila je usjeve i očekivani urod mnogih poljoprivrednih kultura, požari su zatim bili logična posljedica suše, a ni ljetne vrućine nisu pomogle. Nakon toga uslijedila je katastrofalna po-plava čiji su bujični tokovi razarali i nosili sve pred sobom, i aute i ljude i ceste i mostove. Upravo ovom temom bavi se i ovogodiš-nji Svjetski dan voda koji želi naglasiti kako se odgovor na pitanje kako spriječiti razorne posljedice poplava, suša i onečišćenja, nalazi oko nas. Odgovor je u prirodi, poručuju stručnjaci. A što to točno znači?

Pa za početak da počnemo koristiti rješenja iz priro-de kako bi smanjili razorne posljedice koje može učiniti voda. Cirkularna ekonomija i zelena infrastruktura opet su u središtu interesa. Nature based solution ili skraćeno NBS, rješenja su koja nam dolaze iz prirode. Sadnja drveća i popunjavanje postojećih šuma na prvom su mjestu. Znamo koliko šuma štiti tlo, sprječa-va nastanak bujica ili isušivanje tla. Očuvanje vlažnih staništa i močvara, sanacije retencijskih područja, spajanje rijeka sa po-plavnim dolinama, sve su to NBS rješenja koja samo moramo primijeniti, poručuju stručnjaci iz UN-ovih organizacija za Svjet-ski dan voda.

Vodni resursi, koji znače život na Zemlji i biološka raznolikost kakva nam je dana na raspolaganje, obvezuju nas na racional-no postupanje, i ne samo racionalno, već i s pažnjom dobrog gospodara. Briga i odnos naspram voda, treba biti individualna i zajednička. Nemojmo zaboraviti da smo i sami sazdani od vode, te da brigom o vodi, brinemo o sebi, svojoj djeci i generacijama koje dolaze. ■

Svega jedan dan iza Svjetskog dana šuma, obilježavamo Svjetski dan voda. Neraskidiva veza šume i vode ocrtava se i ovdje u izabranim datumima. Šuma, voda, meteorologija (klima) obilježavaju se dan za danom tijekom mjeseca ožujka.

PROHTJEVI ZA VODOM:- 2,1 milijarda ljudi nema dostupnu pitku vodu- Do 2050. godine broj ljudi na Zemlji porast će za oko 2

milijarde te će prohtjevi za vodom biti i do 30 % veći nego danas

- Poljoprivreda koristi 70 % pitke, dostupne vode i to uglav-nom za navodnjavanje, 20 % koristi se u industrijske svrhe, a svega 10 % za kućanstva od čega za piće daleko ispod 1 %.

- Oko 1,8 milijardi ljudi osjeća posljedice dezertifi kacije i degradacije tla- Oko 70 % prirodnih močvarnih staništa na Zemlji je ne-

stalo uslijed ljudskog djelovanja



DogađajiEU PROJEKT FORESTFLOW

Vrijednost puštenih jelena veća od pola milijuna kuna.

Sredinom veljače, u sklopu projekta ForestFlow, u šume spačvanskog bazena pušteno je planiranih 14 je-lena i 28 košuta. Cilj ove mjere koja se odvija pod okriljem projekta, očuvanje je biološkog fonda divljači spačvanskog bazena i to u područjima gdje je divljač stradala u katastrofalnim poplavama 2014. godine.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Kada je u svibnju 2014. godine Slavoniju pogodila ka-tastrofalna poplava, spašavajući ljude i imovinu voda je preusmjeravana u šume spačvanskog bazena. Tom prilikom stradao je fond divljači koji se do sada nije us-

pio oporaviti. Čak štoviše, zbog prorijeđenosti fonda pojavio se nedostatak genetskog materijala zbog čega se javila potreba za obnovom fonda i to s divljači iz drugih područja kako bi se „osvježila krv“.

Na to su računali i autori projekta ForestFlow koji su u Projek-tu predvidjeli aktivnost Obnavljanje populacije divljači i izgrad-nja popratnog sadržaja za ponovno uvođenje divljači u područja stradala poplavom. Prilika je to za vodećeg partnera Projekta Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci kao i za partnera JP „Vojvo-dinašume“ da sredstvima iz EU fondova obnovi stradali fond i uz popratne aktivnosti poprave stanje infrastrukture. Treba na-glasiti kako su partneri iz Srbije nedavno pustili 34 grla jelenske divljači koje su kroz projekt nabavili iz uzgajališta u Rumunjskoj.

Podsjetimo, projekt ForestFlow odvija se u okviru IPA pro-grama prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2007.-2013., a u dvije godine koliko će projekt trajati, hrvatskim i srpskim partnerima na raspolaganju će biti ukupno 1,4 milijuna eura od kojih se 85 % fi nancira sredstvima EU, namijenjenih prije sve-ga sanaciji infrastrukture i prirodnog diverziteta na područjima

Vukovarsko– srijemske županije i Sremskog okruga te divljači stradale u katastrofalnim poplavama 2014. godine.

Ova aktivnost izravno će doprinijeti ispunjenju specifi č-nog cilja akcije čime će se osigurati očuvanje biološke raznoli-kosti u mjestima visoke biološke i krajobrazne vrijednosti. Povo-dom toga, sredinom veljače organizirano je svečano ispuštanje 42 grla jelenske divljači u područje spačvanskog bazena, a koja su u sklopu projekta otkupljena od hrvatskog uzgajivača koji je odabran putem javnog natječaja.

Ukupna ugovorena vrijednost unesenih jelena puštenih sre-dinom veljače je 546.900 kn. Jeleni su pušteni u prihvatilišta u dvije ture. Prva je puštena nedaleko od Lovačkog doma Spačva na području šumarije Vrbanja, a druga u šumariji Strošinci. Je-leni su pušteni u prihvatilišta koja su izgrađena u sklopu projek-ta kako bi se divljač lakše prilagodila novome okolišu. Ovdje će provesti najmanje tri mjeseca nakon čega će ih se pustiti da se slobodno kreću šumom.

Važno je naglasiti kako se sukladno međunarodnim konven-cijama, svi jeleni, kako oni pušteni u Srbiji tako i oni u Hrvatskoj mogu slobodno kretati bez obzira na granicu. Svim jelenima stavljene su dvije ušne markice te je u obje grupe izabrano po 12 jedinki kojima su stavljene telemetrijske ogrlice ukupne vrijed-nosti 80.440 kn koje će olakšati praćenje krda i njihovo kretanje u prirodi. Ti podaci će umnogome pomoći boljem razumijeva-nju sezonskih migracija jelenske divljači.

- U poplavama iz 2015. godine stradalo je 258 jedinki srneće i jelenske divljači s obje strane granice. Ovom aktivnosti će se obnoviti ugroženi fond kao i osvježiti genetski materijal, - rekao je Blaž Štefanek, voditelj projekta.

- Današnjim puštanjem jelena, fond divljači će se obogatiti u genetskom i u brojnom smislu. Prije 15 godina u spačvanske šume pustili smo dabrove čime nastojimo vratiti prirodno stanje koje je nekada vladalo u spačvanskom bazenu. Važno je naglasiti kako šumari rade najviše upravo u zaštiti i obnovi, kako šuma tako i fonda divljači, - rekao je Damir Dekanić, voditelj UŠP Vin-kovci.

Bunari na solarnu energiju



Događaji

O unesenoj divljači brinut će se projektni partneri koji će odabrati odgovornu osobu kako bi se osigurala uspješna pro-vedba aktivnosti, a održavat će se i prateći sadržaji osiguranjem sredstava u okviru svojih godišnjih proračuna.

Sve aktivnosti u sklopu projekta provode se prema pravilima IPA prekograničnog programa Hrvatska - Srbija 2007.-2013., a lokalno stanovništvo kao i sve zainteresirane skupine mogu se informirati o navedenim aktivnostima putem službene web stranice projekta ForestFlow.eu te putem lokalnih medija.

- Vrijednost grla koje smo pustili danas je 550.000 kuna, a ci-jelog projekta 1,4 milijuna eura, - naglasio je član Uprave Hrvat-skih šuma Igor Fazekaš prilikom ispuštanja divljači u prihvatilište.

Pored jelenske divljači, u sklopu projekta izgrađena su i dva prihvatilišta ukupne vrijednosti 349.000 kn te su napravljena dva bunara na solarne pumpe ukupne vrijednosti 98.600 kn koji će divljač opskrbljivati pitkom vodom. Ovakvi bunari koji rade po principu solarnih pumpi samodostatni su i nemaju potrebu za napajanjem putem akumulatora ili baterije već solarni paneli di-

Dopremanje divljači u prihvatilište

rektno pokreću pumpu kada razina vode u bunaru padne što se detektira pomoću ugrađenog plovka sa senzorom.

Izgrađena skloništa koja predstavljaju ograđeni prostor u kontroliranim uvjetima služit će za povezivanje jelena te za njihovu prilagodbu na novi okoliš, a sastojat će se od mjesta za hranilišta, pojilišta te promatračkih tornjeva za nadzor divljači. Nakon što divljač prođe proces prilagodbe i napuste ograđeni prostor, njihov nadzor vršit će se pomoću telemetrijskih ogrlica i terenskim izviđanjem.

- Ovo je vrlo lijep projekt prekogranične suradnje koji će kori-stiti objema državama. Mi smo pustili 12 jelena i 26 košuta u dva prihvatilišta ukupne površine 12 hektara, a nakon dvije godine ćemo ih pustiti u prirodu, - zadovoljan je i Branislav Stankov iz JP „Vojvodinašuma“.

Cilj ove aktivnosti u sklopu projekta je ponovno uspostaviti vitalnu populaciju jelena koji slobodno žive u prekograničnom području. Rok koji predviđaju stručnjaci za potpunu prilagodbu je dvije godine, a ukupna vrijednost ove aktivnosti je 1.074.940 kuna. ■

Skok u prirodu!

Informativna ploča iza ograde prihvatilišta


ŠUMARI NA 62. SEMINARU BILJNE ZAŠTITE

Traženje konstruktivnih rješenja

U Opatiji u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta od 6. do 9. veljače 2018. godine održan je 62. Seminar biljne zaštite. Organizatori su Hrvatsko društvo biljne zaštite i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a pokro-vitelj Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Za izlaganja Šumarske sekcije bila su rezervirana dva dana gdje su osim stručnjaka iz naših znanstvenih institucija i specijalista iz područja zaštite šuma iz Uprava šuma podružnica referate izlagali i stručnjaci iz Republike Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Događaji

Seminar biljne zaštite, 62. po redu, uz uobičajeni protokol otvorila je predstavnica Ministarstva poljoprivrede Jele-na Đulum. Uslijedila je dodjela nagrada trojici članova Hrvatskog društva biljne zaštite, dvojica su izabrana za

počasne članove. Tom su prigodom promovirani novi doktori znanosti iz područja zaštite bilja, dvoje agronomskih stručnjaka i dr. sc. Jelena Kranjec iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospoda-renje na Šumarskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom Šumarske sekcije održano je 19 referata, gdje su hrvatski autori i koautori bili predstavnici Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta sa sjedištem u Jastrebarskom i Hrvatskih šuma d.o.o. Iz Republike Slovenije referate su došli

izložiti predstavnici Biotehničkog fakulteta, Univerziteta u Lju-bljani, Slovenskog šumarskog instituta i Zavoda za šume Sloveni-je. Referat o šumskim požarima u Bosni i Hercegovini pripremili su predstavnici Šumarskog fakulteta u Sarajevu i dvaju javnih poduzeća čija je djelatnost gospodarenje šumama. Najveći broj sudionika bio je iz Hrvatskih šuma d.o.o. Ukupno je, radnome dijelu šumarske sekcije, prisustvovalo oko 60 sudionika.

Autori prvog referata iznesenog na 62. Seminaru bili su Vesna Ančić Tunuković, Milovoj Franjević, Boris Hrašovec i Darko Pleskalt. Nosio je naslov Istraživanje fenologije, biologije, eto-logije i suzbijanje hrastove mrežaste stjenice na području UŠP Vinkovci tijekom 2017. godine. Autorica Ančić Tunuković je izvi-

Ljerka Dekanić o uspješnom aviotretiranju mrazovca


Događajijestila o pojavi hrastove mrežaste stjenice. Istraživanja su poka-zala da je to polifagna vrsta čija aktivnost počinje rano u prolje-će, razvija tri potpune i četvrtu nepotpunu generaciju. Sredstvo Asset je pokazalo dobar učinak u suzbijanju stjenice, ali je ostalo otvoreno pitanje perioda suzbijanja.

Autori Ljerka Dekanić, Vesna Ančić Tunuković i Darko Ple-skalt pripremili su referat na temu Suzbijanje mrazovaca avio-tretiranjem u sastojinama hrasta lužnjaka. Dekanić je govorila o štetama koje uzrokuje mali mrazovac, o utvrđivanju brojnosti i potrebi suzbijanja. Suzbijanje malog mrazovca i hrastovog savi-jača obavljeno je u 2017. godini aviotretiranjem selektivnim bio-loškim insekticidom Forey 48 B na području UŠP Zagreb, Našice i Vinkovci. Postignut je vrlo dobar uspjeh.

Darko Posarić prikazao je Mogućnost ublažavanja posljedica odumiranja jasena. Naglasio je razmjer problematike odumira-nja jasena posljednjih godina. Zbog pomanjkanja vode za ljetnih suša stabla su oslabila i postala podložnija za napad gljiva. Sma-tra da bi jasenove šume u slučaju potrebe trebalo navodnjavati, a u slučaju viška vode (dugotrajne poplave) istu odvoditi. Lišće bi trebalo tretirati određenim sredstvom za povećanje otpornosti kako bi stabla fiziološki ojačala. Iznio je i određene upute o ob-novi jasenovih sastojina.

Sanja Rajić i Matija Detelić pripremili su referat naslova Pro-blematika sušenja poljskog jasena u UŠP Sisak. Detelić je ukazao na uzroke pojave sušenja poljskog jasena te naglasio kako nema jasnih niti konkretnih metoda za sanaciju jasenovih sastojina, premda šumarska struka predlaže nekoliko metoda sanacije.

Jelena Kranjec i Danko Diminić pripremili su referat na-slova Gljive u korijenovom sustavu i bazi debla poljskog jasena u odumirućim sastojinama. Kranjec je govorila o rezultatima istraživanja gljiva na korijenu i bazi debla poljskog jasena te na-vela značajnije vrste koje su se pojavile u većem broju.

Sanja Novak Agbaba i Marija Gradečki–Poštenjak obradile su temu Utjecaj termoterapije na zdravstveno stanje ploda pi-tomog kestena. Novak Agbaba je iznijela rezultate istraživanja djelovanja termoterapije na zdravstveno stanje ploda pitomog kestena u cilju produženja njegove upotrebe u prehrambene svrhe. Istraživanja se nastavljaju.

Marta Matek i Milan Pernek pripremili su referat naslova Učinkovitost primjene entomopatogene gljive Beauveria ba-ssiana protiv borovog prelca u laboratorijskim uvjetima. Matek je ukazala da je borov prelac napao alepski bor u okolici Skradina i na području Parka prirode Telašćica. Entomopatogena gljiva Beauveria bassiana izazvala je mortalitet gusjenica borova prel-ca veći od 98 %. Gljiva je izolirana iz uginulih gusjenica i labo-ratorijski istraživana. Utvrđeno je da određeni insekticid u vrlo malim dozama i koncentracijama oslabi gusjenice i tako olakša put gljivi. Takav način tretiranja bi bio ekološki prihvatljivije rje-šenje od dosadašnjeg.

Maarten de Groot i suradnici pripremili su referat naslova Popularna znanost i strane vrste u šumama, preliminarni re-zultati projekta Life Artemis. De Groot je pojasnio kako je riječ o uključivanju građanstva u rano otkrivanje invazivnih štetnih organizama radi brže detekcije. U tu je svrhu uspostavljen in-formacijski sustav.

Andreja Kavčič izlagala je na temu Prvi nalaz azijskog am-brozijskog potkornjaka u Sloveniji. Ukazala je da je azijski am-brozijski potkornjak polifag vezan za brojne domaćine. Kukac

je izvan svog prirodnog areala primarni štetnik. Pronađen je u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i na više lokacija u Sloveniji.

Željko Kauzlarić govorio je o Smrekovom pisaru, uzročniku sušenja obične smreke u Gorskom kotaru. Ukazao je na štete od ledoloma u 2014. godini u Gorkom kotaru i poduzete gos-podarske mjere. Naveo je koliko je zbog potkornjaka posječeno stabala i koliko je potkornjaka ulovljeno u klopkama u razdoblju od 2014. do 2017. godine.

Autori Marijana Minić, Zoran Grecs i Marija Kolšek pripremili su referat naslova Sanacija šuma oštećenih od leda u 2014. go-dini i posljedice prenamnoženja smrekovih potkornjaka u Slove-niji. Minić je iznijela podatak kako sanitarna sječa u Sloveniji u zadnje četiri godine, otkad su šume oštećene od leda i dodatno potkornjaka, prelazi 60 %. Naglasila je da treba intenzivirati ob-novu smrekovih šuma i to vrstama široke ekološke amplitude.

Roman Pavlin i Maja Jurc pripremili su referat naslova Utje-caj ledoloma na ulov strizibuba na Brdu kod Kranja. Praćene su strizibube (Monochamus spp.) u borovim šumama na lokalitetu Brdo kod Kranja od 2007. do 2017. god. Pavlin je naglasio da su strizibube vektori borove nematode. Iznio je precizne podatke o ulovu u klopke opremljene različitim preparatima te je naveo ulovljene vrste.

Roman Pavlin, Danijel Borkovič, Tine Hauptman i Maja Jurc pripremili su referat na temu Prvi rezultati inventarizacije ku-kaca korištenjem mrežnih klopki s atraktantima na nešumskim površinama u Luci Kopar. Pavlin je istaknuo najbrojnije vrste ku-kaca ulovljenih u klopkama. Smatra da je nekoliko vrsta kukaca unijeto u Luku Kopar transportom drveta, šumskih proizvoda i drugog organskog materijala.

Ivan Lukić i Milan Pernek pripremili su referat naslova Utjecaj defolijacije gubara na prirast bukve. Lukić je naveo kako je gradacija gubara 2013. godine zahvatila sastojine obične bukve na području UŠP Sisak. Istraživan je utjecaj defolijacije na prirast bukve i utvrđeno je kako je došlo do značajnog smanjenja na području golobrsta.

Milan Pernek i Ivan Ljubić pripremili su referat o gradaciji potkornjaka na alepskom boru. Pernek je ukazao da potkornja-ci u velikoj gradaciji napadaju zdrava stabla, a prenamnoženju

izlaganje De Groota


Tekst/foto: Irena Devčić

KONFERENCIJA „ŠUMARSKA ZNANOST: SJEĆANJE NA PROŠLOST, POGLED U BUDUĆNOST“

Sjećanje na tragično nastradale šumarske znanstvenike

Međunarodna konferencija posvećena je znanstve-nom opusu tragično preminulih znanstvenika te budućnosti šumarstva u RH. Nakon prezentacije opusa šestorice tragično preminulih znanstvenika, svoje radove prezentirali su mladi šumarski znan-stvenici i prikazali napredak koji je postignut na područjima istraživanja kojima su se bavili njihovi kolege u posljednjih 20 godina.

Povodom 20. obljetnice smrti šestorice znanstvenika i šu-marskih stručnjaka, Hrvatski šumarski institut u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te u suo-rganizaciji s Akademijom šumarskih znanosti, Hrvatskim

šumama d.o.o, Hrvatskim šumarskim društvo te Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, organizirao je 9. veljače znanstvenu konferenciju pod nazivom Šumarska znanost – sjećanje na prošlost, pogled u budućnost. Međuna-rodna konferencija posvećena je znanstvenom opusu tragično preminulih znanstvenika te budućnosti šumarstva u RH. Među brojnim uzvanicima konferenciji je prisustvovao i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Krunoslav Jakupčić, koji je u pozdrav-nom govoru naglasio važnost povezanosti operative na terenu

pogoduje suša. Utvrđena je pojačana pojava vrste Orthotomicus erosus, a gradacija je bila oko Splita od 2016. godine. Pretpo-stavlja se da će ta vrsta igrati veliku ulogu u propadanju alepskog bora.

Milan Pernek i Marta Matek pripremili su referat naslova Bo-rov prelac – štetnik borova u Europi i u Hrvatskoj. Pernek je iznio podatak da je borov prelac uzrokovao golobrst na borovima kod Skradina u jesen 2014. godine. Istraživanjima je utvrđen broj gusjenica po m2 i njihov mortalitet zbog zaraze entomopatoge-nom gljivom Beauveria bassiana. Ista pojava borova prelca bila je 2017. godine na Dugom otoku. Pretpostavlja se da će se nova žarišta ovog štetnika pojaviti i na drugim područjima Meditera-na.

Mirza Dautbašić, Kenan Zahirović, Sead Ivojević, Ner-min Demirović, Osman Mujezinović obradili su temu Štetno djelovanje šumskih požara i revitalizacija opožarenih šumskih površina u Bosni i Hercegovini. Mujezinović je istaknuo kako je potrebno posvetiti više pažnje saniranju nastanka šumskih požara. Nadalje je iznio podatke o šumskim požarima u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 2012. do 2017. godine i koje su uz-gojne mjere poduzete na požarištima.

Krunoslav Arač je pripremio referat naslova Šumski požari na području UŠP Koprivnica u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Tijekom izlaganja je naveo broj požara i opožarenih površina po godinama i šumarijama te koje su vrste drveća najviše stradale.

Darko Pleskalt i Milan Glavaš prikupili su i obradili podatke o Šumskim požarima u Republici Hrvatskoj u 2017. godini. Ple-skalt je naglasio da je te godine u Hrvatskoj opožareno 44. 509 ha šuma, šumskih i poljoprivrednih zemljišta. Većina požara je nastala na kršu, a najviše su stradale šikare. Najveći broj požara nastao je na području UŠP Split (301 požar) gdje je opožareno 37.973 ha što čini 83 % ukupne opožarene površine u Hrvatskoj. Iznio je i podatke koliko je požara nastalo po pojedinim šumari-jama i podatke o opožarenim površinama.

Zaključak: Iz navedenog prikaza je vidljivo da su na semina-ru razmatrana vrlo važna problematika zaštite šuma. Velik na-glasak stavljen je na mjere gospodarenja, odnosno zaštitu šuma. Zajedničko sudjelovanje domaćih i stranih izlagača ukazuje na zajedničke probleme i nužnu suradnju. Nedvojbeno je da su re-ferati na 62. Seminaru bili vrlo korisni svim sudionicima jer će im izneseni podaci koristiti za poduzimanje ispravnih mjera u zaštiti šuma. ■

Sudionici 62. Seminara Uzvanici na konferenciji


Događaji


Događaji

ekosustava RH u današnjim ekološkim i gospodarskim prilikama, - zaključio je akademik Anić. Suorganizator konferencije bilo je i Hrvatsko šumarsko društvo u čije ime se nazočnima obratio predsjednik Oliver Vlainić rekavši kako je tadašnji glavni urednik časopisa Šumarski list imao težak zadatak opisati tužan kraj še-storice šumara, znanstvenika i profesora. Crni oblaci koji su se tada nadvili nad šumarskom znanošću kroz vrijeme su prevla-dani kao što šuma prevladava razne katastrofe koje ju zadese. Konferenciju je u ime ministrice Blažene Divjak otvorila državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Branka Ramljak poručivši da su najveća vrijednost društva kreativni ljudski po-tencijali, odnosno istraživači i znanstvenici čiji intelektualni po-tencijal predstavlja glavnu pokretačku snagu njegova razvoja.

- Hrvatski šumarski institut trenutno ima 26 doktora zna-nosti u trajnom zvanju i 10-ak doktoranata. Iako naše šume pogađaju klimatske promjene, nema brige za njihov opstanak jer je hrvatska struka na nivou, - rekla je Dijana Vuletić ravnate-ljica Hrvatskog šumarskog instituta. Danas je to vodeća znan-stvenoistraživačka institucija u području šumarstva u Hrvatskoj. Institut je razvio dobru i trajnu suradnju s više vodećih instituta iz različitih zemalja Europe. Nakon prezentacije znanstvenog opusa šestorice tragično preminulih znanstvenika, svoje radove prezentirali su mladi šumarski znanstvenici i prikazali napredak koji je postignut na područjima istraživanja kojima su se bavili njihovi kolege u posljednjih 20 godina. ■

sa znanstvenom zajednicom čija istraživanja dovode do novih saznanja i rješenja.

- Ovom prigodom odajemo počast našim kolegama koji su tragično preminuli prije 20 godina. Međutim, ti tragično pre-minuli znanstvenici ostavili su traga u životima svih nas, ali i u šumarskoj znanosti. Stoga se njihovog rada danas sjećamo s poštovanjem, a u budućnost gledamo s optimizmom, - rekao je Jakupčić.

Da podsjetimo, dana 10. veljače 1998. godine na cesti Knin -Gračac dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je život izgubilo šest velikih znanstvenika i šumarskih stručnjaka, prof. dr. sc. Ante Krstinić – redoviti profesor Šumarskog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Branimir Mayer - viši znan-stveni suradnik Šumarskog instituta Jastrebarsko, mr. sc. Goran Bušić - znanstveni asistent Šumarskog instituta Jastrebarsko, dr. sc. Nikola Komlenović - znanstveni savjetnik Šumarskog insti-tuta Jastrebarsko, dr. sc. Petar Rastovski - znanstveni savjetnik Šumarskog instituta Jastrebarsko, mr. sc. Zlatko Perić – znan-stveni asistent Šumarskog instituta Jastrebarsko. Nakon ovog tragičnog događaja doveo se u pitanje nastavak funkcioniranja Šumarskog instituta. Kako je u svom govoru rekla ravnateljica Šumarskog instituta dr.sc. Dijana Vuletić, ovom konferencijom u čast stradalih znanstvenika nikako se ne umanjuju ostvare-nja i dostignuća profesora i ostalih poginulih kolega koji su nas svojim radom zauvijek zadužili, no nesretni događaj je gotovo zaustavio rad Instituta i trebalo je vremena da se polako krene naprijed.

- Najveći gubitak osjetio se u znanstvenim disciplinama eko-fiziologije, šumarske pedologije i hidropedologije, šumarske genetike i oplemenjivanja šumskog drveća. Hrvatski šumarski institut bio je devastiran do mjere da se ozbiljno borilo za nje-gov opstanak, stoga se ovim putem zahvaljujem i Ministarstvu obrazovanja i znanosti, Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskim šumama d.o.o., te cijeloj stručnoj javnosti na potpori i podršci, - rekla je Vuletić.

Ispred Akademija skupu se obratio akademik Igor Anić koji se također prisjetio tragičnog događaja. Kako je naglasio, tada je časopis Šumarski list prvi put u svojoj 141.godina dugoj povijesti izlaženja objavio crni flor na naslovnici.

- Vidjet ćemo koliko je i kako nova generacija mladih znan-stvenika nastavila znanstvenu misao i djelo stradalih prethodni-ka, te u kojem smjeru razvijaju znanstvena istraživanja šumskih

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma tijekom govora

Dijana Vuletić, ravnateljica HŠI


PROFESOR TIKVIĆ KAO GLASNOGOVORNIK ŠUMSKIH EKOSUSTAVA

Bez ulaganja u OKFŠ nemoguće je održavati šume u Hrvatskoj

Tikvić je pojasnio kako šume i šumski ekosustavi pružaju stalno i trajno brojne usluge i koristi čovjeku i prirodi. Kako bi se takvo stanje održalo, potrebno je da šume i šumski ekosustavi postoje i da pri tom budu u optimalnom stanju, a za to im je potrebna naša pomoć. Pomoć je potrebna zbog sve većih prirodnih i antropogenih poremećaja u šumama.


Događaji

Krajem prošle godine je prof. dr. sc. Ivica Tikvić iz Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje na temu Op-ćekorisne funkcije šuma i usluge šumskih ekosustava.

Slušateljstvo su bili učenici Šumarske i drvodjeljske škole Karlo-vac, zatim zaposleni u Upravi šuma podružnice Karlovac i gra-đani kojima šumarstvo nije struka. Izlaganje je održao u dvorani Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu na poziv Hrvat-skog šumarskog društva, ogranka Karlovac.

Na početku izlaganja, profesor Tikvić je pojasnio kako šume i šumski ekosustavi pružaju stalno i trajno brojne usluge i kori-sti čovjeku i prirodi. Kako bi se takvo stanje održalo, potrebno je da šume i šumski ekosustavi postoje i da pri tom budu u opti-malnom stanju, a za to im je potrebna naša pomoć. Pomoć je potrebna zbog sve većih prirodnih i antropogenih poremećaja u šumama.

Zatim je pojasnio djelomičnu razliku između pojmova funk-cija šuma i usluga šumskih ekosustava. Funkcije šuma se odno-

Predstavljanje predavača od strane organizatora


Događajise na njihovu svrhu i namjenu, a usluge šumskih ekosustava na točno određenu korist od tih ekosustava. Primjer je rekreacija u šumama. Šuma ima rekreacijsku funkciju jer ona predstavlja prostor za rekreaciju u šumi.

Funkcija ili namjena šume može biti proizvodnja biomase, razvoj drugih dobara, zaštita od erozije, za odmor i rekreaciju. Ciljevi gospodarske djelatnosti su: proizvodnja što veće količine što kvalitetnije drvne biomase i drugih šumskih dobara te pru-žanje drugih usluga i koristi od OKFŠ–a. Glavni principi u šumar-stvu su prirodnost, potrajnost, raznolikost, stabilnost i mnogos-truke koristi.

Profesor je ukazao na činjenicu da ljudi ne posvećuju funkcijama šumi pažnju sve dok ne dođe do narušavanja susta-va i problema. Usporedio je to s funkcioniranjem organa u ljud-skome tijelu. Tek kada se pojave problemi počinje ih se cijeniti i dolazi do osvještavanja o njihovoj vrijednosti.

Šume i šumski ekosustavi pružaju brojne koristi za čovjeka, prirodu, okoliš, organizme i staništa organizama i čovjek ih stal-no koristi. One se očituju kroz proizvodnju drvne tvari i drugih šumskih dobara kao što su divljač, plodovi, ljekovite biljke, jestive gljive i dr. te pružanje OKFŠ-a.

Prvi znanstveni opisi funkcioniranja šumskih ekosustava da-tiraju od sredine 60-ih i početka 70-ih godina 20. stoljeća. Nakon toga se pojavio jedan od najpotpunijih opisa OKFŠ-a, a sačinjen je u Njemačkoj. Potreba vrednovanja OKFŠ-a naglašena je tijekom UN-ove konferencije o okolišu i razvoju 1992. godine. Tijekom posljednje dekade prošloga stoljeća i početkom ovoga, održa-vane su Ministarske konferencije o zaštiti šuma Europe na koji-ma je naglašavan značaj OKFŠ-a. U razdoblju od 2007. do 2011. godine izrađen je Akcijski plan za šume EU u kojem je izražena potreba vrednovanja i nadoknade nedrvnih šumskih dobara i funkcija. Od značajnijih događaja može se istaknuti dokument Milenijska procjena ekosustava (engl. Millenium Ecosystem As-sessment) iz 2000. godine u izradi kojeg je sudjelovalo 1.300 znanstvenika i kada su definirane funkcije ekosustava.

U Hrvatskoj su OKFŠ i naknada za OKFŠ definirane prvi put u Zakonu o šumama (NN 52/90). Najprihvaćenija podjela ovih funkcija je ona koju je izradio prof. dr. sc. Branimir Prpić 1992. godine, a koja je objavljena u Šumarskom listu i monografiji Šume u Hrvatskoj. Kriteriji procjene vrijednosti OKFŠ-a prvi put su definirani u Pravilniku o uređivanju šuma (NN 52/94).

Prema prof. Tikviću funkcioniranje ekosustava definira-no je kao vrlo kompleksni i isprepleteni odnosi između različitih vrsta organizama koji se neprestano odvijaju u različitim eko-loškim sustavima. Funkcioniranje organizama u ekosustavima ovisi o stanju bioloških i ekoloških komponenti i njihovoj pove-zanosti. Funkcioniranje abiotske komponente ekosustava ovisi o prirodnim zakonitostima na Zemlji, ali i biotskim čimbenicima. Posljedice tih međusobnih odnosa i funkcija u ekosustavima smatramo uslugama, koristima i dobrobitima.

Postoji veći broj definicija usluga ekosustava, a prema Mille-nium Ecosystem Assessmentu iz 2003. godine one predstavljaju koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava. Prema Daily et al. 1997. godine, usluge ekosustava su stanja i procesi pomoću kojih pri-rodni ekosustavi i vrste koje ih čine, podržavaju i omogućavaju ljudski život. Prema Constanza et al. iz 1997. godine koristi za ljudske populacije proizlaze direktno ili indirektno iz funkcija ekosustava.

U Pravilniku o uređivanju šuma (NN 76/15) postoji podjela na devet skupnih OKFŠ-a od kojih se najveći dio njih odnosi na utjecaje, a ostale na zaštitu. Drugu podjelu osmislio je prof. dr. sc. Branimir Prpić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu. On je OKFŠ podijelio u tri grupe: ekološke(zaštitne), socija-le (društvene) i ekološko–socijalne, s ukupno trinaest funkcija šuma. Podjela koju je objavio Stalni odbor za šumarstvo na razi-ni EU, još je složenija. Funkcije šuma se najprije dijele na četiri glavne grane: ekološke, biosferne, socijalne i tradicijske. One se dalje dijele na dvanaest glavnih funkcija koje obuhvaćaju tlo, vodu, klimu, rekreaciju i dr. i na ukupno 77 pojedinačnih funkci-ja. Podjela usluga ekosustava je definirana prema općoj među-narodnoj podjeli usluga ekosustava, tzv. CICES podjela(od engl. The Common International Classification of Ecosystem Servi-ces). Prema toj podjeli postoje tri vrste usluga ekosustava koje se dalje dijele na sektore, skupine i klase. Ukupno se razlikuje 48 klasa usluga ekosustava.

Općenito, jedna od najvažnijih funkcija šuma je hidro-loška budući da su šume najveći prirodni pročistači voda na kopnenom dijelu Zemlje. Uz to, šume utječu na postupno slije-vanje vode, sprječavaju bujice i klizanje zemljišta i akumuliraju poplavne vode. Od iznimne važnosti je i protuerozijska funkcija šuma jer one predstavljaju najveći i najbolji prirodni sustav za zaštitu od erozije na Zemlji. Pojava se odnosi na odnošenje tla, a može biti uzrokovana vodom, snijegom ili vjetrom. Među naj-važnije funkcije spada protuimisijska funkcija. Velika površina lista veže na sebe veliku količinu suhog i mokrog taloženja čime poboljšava kakvoću zraka. Isto tako, šuma smanjuje UV zračenje, a zaustavlja ga lišće i granje. Profesor Tikvić pronašao je podatak da prema nekim studijama, šume mogu predstavljati UV faktor od 6 do 10 što znači da svega od 10 do 16 % štetnog UV zračenja dolazi do površine tla i kože ljudi. Uz ove, jedna od najvažnijih funkcija šuma je stvaranje kisika i asimilacija ugljičnog dioksi-da. Pri stvaranju jedne tone drvne biomase nastane jedna tona kisika koji odlazi u atmosferu pri čemu se asimilira 0,5 t CO2 iz atmosfere.

Za urbane sredine iznimno važna funkcija šume je ona re-kreacijaska. Profesor je naveo kako se prema nekim studijama od 80 do 90 % svih oblika rekreacije odnosi na hodanje u šuma-ma. Isto tako, šume su vrijedne za turiste u turističkim područji-ma i imaju značajnu turističku funkciju.

Prof. Tikvić je naglasio kako je s rastom razumijevanja o vrijednosti prirode i koristi od ekosustava, došlo i do potrebe

prof. dr. sc. Ivica Tikvić


Događaji

VRIJEDAN POKLON LOKALNOJ UPRAVI

Dvorac Eugena Savojskog u Bilju Hrvatske šume prepustile općini i županiji

Općina Bilje i Osječko-baranjska županija namje-ravaju dvorac urediti u multifunkcionalni centar sa sadržajima za turizam i lovstvo, izložbenim prosto-rima, prezentacijskim dvoranama, informativnim centrom, vinskim podrumom, ugostiteljskim i dru-gim sadržajima.

Tekst: OBŽ ■ Foto: Berislav Vinaj

Potpisivanjem ugovora o darivanju nekretnina, Hrvatske šume d.o.o. prepustile su Općini Bilje i Osječko-baranj-skoj županiji vlasništvo nad dvorcem Eugena Savojskog i dijelom obližnjeg parka u Bilju. Ugovor su u Bilju potpi-

sali predstavnik Hrvatskih šuma Vlado Jumić, voditelj UŠP Osijek, župan Ivan Anušić i općinski načelnik Željko Cickaj. Ugovor se temelji na odluci Vlade RH koja je na sjednici u Osijeku 1. prosin-ca prošle godine odobrila darivanje dvorca bez naknade čija je vrijednost procijenjena na 1,87 milijuna kuna. Sada je ta odluka i formalno provedena te Županija može početi konkretne pri-preme za obnovu i stavljanje u funkciju trenutno napuštenog i devastiranog dvorca, inače zaštićenog spomenika kulture.

- Osječko-baranjska županija i Općina Bilje na ovaj način žele obogatiti turističku ponudu ovog područja te oživjeti zanimlji-

procjene vrijednosti istih. Procjena vrijednosti definirana je kao postupak utvrđivanja cijene nekog dobra ili usluge kada za to ne postoji određena cijena ili kada se želi utvrditi je li određena cijena realna. Cijena se pak utvrđuje na temelju različitih kriteri-ja i indikatora. Tako je vrijednost usluga mediteranskih šumskih ekosustava procijenjena 2017. godine na oko 367 milijardi kn.

Glavni razlozi uvođenja naknade za OKFŠ su sve veći poremećaji u šumama. Tu se ubrajaju elementarne nepogode, ekscesne klimatske pojave, onečišćenje okoliša, klimatske pro-mjene, požari i dr. Sve te pojave utječu na stanje šuma i zbog svih tih pojava potrebno ih je stalno popravljati i održavati. U tu je svrhu uvedena naknada OKFŠ, jer šumarstvu je potrebna po-moć zajednice koja manje ili više pridonosi narušavanju i nesta-bilnosti šuma. Naknada se koristi za unaprjeđenje šuma i omo-gućavanje proizvodnje dobara i pružanja usluga šuma, odnosno svih koristi i usluga koje šume i šumski ekosustavi trajno pružaju čovjeku i prirodi.

Plaćanje naknade za OKFŠ je obavezno prema Zakonu o šumama iz 1990. godine, a obveznici plaćanja su pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Od 1990. do 2010. godi-ne ta je naknada iznosila 0,07 % ukupnog prihoda pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, a u razdoblju od 2010. do 2012. godine 0,0525 %. Danas iznosi 0,0265 % (NN 25/12). U Hrvatskoj postoji oko 2 mil. ha šuma, a godišnje se naknada za OKFŠ kretala izme-đu 200 i 400 milijuna kn. To znači da je iznos naknade za OKFŠ bio od 17 do 33 kn mjesečno po ha šume.

Prema Zakonu o šumama, OKFŠ sredstva koriste se za: ob-novu šuma na kršu, zaštitu šuma, gospodarenje šumama na kršu, sanaciju šuma zahvaćenih odumiranjem stabala i drugim nepogodama, izgradnju šumskih protupožarnih prometnica, razminiranje šuma, očuvanje genofonda i istraživanja u šumar-stvu, tj. znanstveni rad i dr.

Neposredni korisnici naknade za OKFŠ su Hrvatske šume d.o.o., privatni šumoposjednici i vatrogasci. Posredni korisni-ci su privatni poduzetnici u šumarstvu, privatni poduzetnici u cestogradnji i drugim djelatnostima kao što je razminiranje, znanstvenici i dr. Jedan od najjačih argumenata za zadržavanje naknade za OKFŠ je namjensko korištenje za razminiranje šuma i šumskih zemljišta. U minski sumnjivo područje državnih šuma spada oko 450 km2, a do sada je u Hrvatskoj za razminiranje utrošeno više od 400 mil. kn iz naknade za OKFŠ. ■

Najvažnije je osvijestiti mlade

ljude

Potpisivanje Ugovora


vu i bogatu prošlost dvorca koja se piše već više od 300 godina. Uz korištenje sredstava europ-skih fondova dvorac namjeravamo renovirati u izvornom obliku, a potom ga dati na uživanje i korištenje stanovnicima Županije i gostima, osobito turistima. Naravno, posebnu pozornost posvećujemo budućim sadržajima da se ovaj dvorac može sam fi nancirati. Ovakav projekt je vrhunac ponude u kontinentalnom turiz-mu, sredstva EU za ovakvu namjenu postoje, a na nama je da napravimo kvalitetnu projektnu dokumentaciju i krenemo u realizaciju – rekao je župan Ivan Anušić prilikom potpisivanja ugo-vora. Zahvalio je na potpori Vladi RH, resornom ministarstvu, Hrvatskim šumama te čelnicima Općine Bilje. Naglasio je da inicijative poput bilj-ske očekuje i od drugih općina i gradova, a Županija je spremna svima pomoći u njihovoj realizaciji.

- Gotovo deset godina pokušavali smo riješiti pitanje dvorca, a sada smo uspjeli nakon samo pet mjeseci zajedničkih aktivno-sti Županije, Hrvatskih šuma, općine i Vlade RH. To je pokazatelj da se sve može riješiti ako postoji zajednički interes, želja i volja. Dvorac bi trebao biti svojevrsni prihvatni centar za sve turiste koji dolaze u Osječko-baranjsku županiju – istaknuo je općinski načelnik Željko Cickaj. Smatra da je prerano govoriti o vrijed-nosti obnove;- No – dodao je - sigurno se radi o astronomskim ciframa. Trenutni prioritet je izrada projektne dokumentacije, a potom će se odrediti sadržaj i ukupna vrijednost cijelog projek-ta. U narednom razdoblju pokušat će ishoditi i darivanje perivoja uz dvorac kako bi se dobila potrebna turistička cjelina.

Dvorac Eugena Savojskog je u prilično lošem stanju i potreb-na mu je temeljita obnova, za koju Hrvatske šume nemaju sred-stava i koja će u konačnici biti vrlo skupa. Zato je ovaj čin logičan, jer Županija ima interes uložiti novac u obnovu dvorca čime će vrijedno kulturno blago ostati sačuvano.

Povijest dvorca: Od lovačke kuće do turističkog centra Dvorac u Bilju dao je sagraditi princ austrijski vojskovođa Eu-

gen Savojski u razdoblju između 1705. i 1712. godine i to kao lovački dvorac na imanju koje je za zasluge u protjerivanju Turaka dobio na dar (i uz plaćanje naknade od 80.000 forinti) od austrij-skog cara Leopolda I. Iako je jedinstvenog izgleda i okruženja, taj četverokrilni dvorac s unutarnjim dvorištem i uređenim perivo-jem (danas zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture) na površini od osam hektara, Eugen Savojski posjetio je samo sedam puta. Dvorac je potom bio sjedište kraljevsko-vojvodskog posjeda Belja, a vlasnici su se mijenjali od Dvorske komore u Beču, kćeri kraljice Marije Terezije i članova obitelji Habsburg preko Kraljevi-ne Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevine Jugoslavije do 1920. go-dine kada je proglašen državnim dobrom i takav je ostao do 90-ih godina prošlog stoljeća kada ga preuzimaju Hrvatske šume. Od danas njime raspolažu Općina Bilje i Osječko-baranjska županija koje ga namjeravaju urediti u multifunkcionalni centar sa sadr-žajima za turizam i lovstvo, izložbenim prostorima, prezentacij-skim dvoranama, informativnim centrom, vinskim podrumom, ugostiteljskim i drugim sadržajima. ■

Dvorac Eugena Savojskog u Bilju

Župan Ivan Anušić, načelnik općine Bilje Željko Cickaj i voditelj UŠP Osijek Vlado Jumić

Događaji


DogađajiTekst/foto: Darko Posarić

DogađajiNOĆ MUZEJA U ŠUMARSKOME MUZEJU U BOŠNJACIMA

„Sve nas manje ima tu, večer ova sve mijenja“

Po prvi put od kada se Noć muzeja održava u Hrvatskoj, ovoj manifestaciji pridružio se i Šumarski muzej u Bošnjacima, otvorivši svoja vrata u 18.00 sati do planiranih 1.00 poslije ponoći, ali zbog odlične organizacije i još boljega ugođaja brojni su se posjetitelji zadržali puno duže od toga vremena.

U petak, 26. siječnja u cijeloj je Hrvatskoj održana Noć muzeja, kulturni događaj koji u Hrvatskoj od 2006. godine ima nacionalni karakter, a glavna mu je zna-čajka da muzeji omogućuju posjetiteljima razgledava-

nje izložbenih prostora do dugo u noć, u pravilu bez plaćanja ulaznice. Prva Noć muzeja održana je u Berlinu 1997. godine, a zbog ogromnog odziva posjetitelja, ovakvo predstavljanje muzejskih izložbi jednom godišnje ubrzo se proširilo na brojne gradove diljem Europe i svijeta. Ovoj se akciji po prvi put pridru-žio i Šumarski muzej u Bošnjacima, otvorivši svoja vrata u petak od 18.00 sati do planiranih 1.00 poslije ponoći, ali zbog odlične organizacije i još boljega ugođaja brojni su se posjetitelji zadr-žali puno duže od toga vremena. Od 18.00 sati svim je gostima bilo omogućeno razgledavanje stalnoga muzejskog postava uz stručno vodstvo Antuna Leakovića, dipl. ing. šumarstva. U 19.30 svoj su nastup započele muška i ženska bošnjačka pjevačka sku-pina „Baće“ i „Snaše“. Oko toga doba posjetiteljima su posluže-ne i svježe pripremljene lepinjice, a nešto kasnije i kuhano vino. U dvorištu muzeja naložena je dugačka vatra na kojoj su svi koji su to željeli, mogli sami sebi ispeći slaninu i kobasicu. Za tu je prigodu pripremljen dovoljan broj ražnjeva te dovoljna količi-na slanine i kobasice, koju brojni posjetitelji nisu uspjeli pojesti. Oko 22.30 stigli su tamburaši KUD-a Branimir iz Bošnjaka koji su svojom svirkom uz vatru zadržali ljude do dugo u noć. Muzej je dijelio evidencijske ulaznice i pobrojao 600 odraslih posjetitelja

samo u ovoj jednoj večeri, što je silno velik odaziv obzirom da se događaj u ovome muzeju organizira po prvi put.

Geslo ovogodišnje Noći muzeja na državnoj razini bilo je „Muzeji i sport“, a u šumarskome je muzeju naglašeno da je sla-vonska hrastovina dovela u Hrvatsku prvu nogometnu loptu, ali i tenis i mačevanje. Englezi su, naime, u periodu sječe starih sla-vonskih hrastika sagradili tvornicu tanina u Županji pokraj koje su igrali nogomet i tenis, što je postupno preuzeo i dio domaće-ga stanovništva. Organizatori su primili brojne čestitke i pohvale od zadovoljnih posjetitelja koji su uživali u parku muzeja ispod hrastovih krošanja uz vatru, slaninu, kobasicu i lepinjice, pijucka-jući staru rakiju i kuhano vino te pjevajući uz tamburice s pozna-tim bošnjačkim sastavima i tamburašima. Zatekla se tu i grupa djevojaka i mladića iz Vracova u Češkoj Moravskoj pa su se po prvi put Bošnjacima orile i moravske pjesme. Ovom prigodom zgodno je napomenuti da je Šumarski muzej netom proslavio desetu obljetnicu rada (11. studenoga 2017. godine, na blag-dan svetoga Martina, zaštitnika sela Bošnjaci u kojemu je muzej smješten). Iako su radovi uređenja prostora započeli još 1988. godine, Domovinski rat 1991. ih je prekinuo pred dovršetkom, da bi sve konačno bilo pripremljeno i muzej otvoren tek 2007. godine.

Od tada do danas na zanimljiv i slikovit način s poviješću šumarstva Slavonije upoznale su se nebrojene skupine školske djece, mnogi ljudi iz Hrvatske i inozemstva zapisujući u knjigu dojmova same pohvale. Na oko 500 m2 izložbenog prostora na

Fešta do dugo u noć


Događajidvjema etažama zgrade bivše škole u centru sela izloženo je oko 700 eksponata, prikupljenih većinom iz šumarija vinkovač-ke uprave šuma, ali i od mještana Bošnjaka. U tijeku je uređe-nje potkrovlja muzeja kojim će biti osiguran prostor za prikaz i drugih sadržaja koje sada nije moguće izložiti, u prvome redu šumarskoga ureda, potom prikaza šume kroz pisanu riječ i sli-ku, a u planu je i veći interaktivni edukativni prostor namijenjen prvenstveno školskoj djeci. Godišnje muzej razgleda od 1500 do 2000 posjetitelja. Prvi voditelj muzeja bio je dipl. ing. šumarstva Mato Šarčević, a njegovim umirovljenjem taj je posao preuzeo i vrlo uspješno nastavio već spomenuti Antun Leaković. Muzej je tako u punome smislu ispunio svoju edukacijsku i turističku funkciju, na ponos šumarima i selu Bošnjaci. ■

Za kraj jedan komentar i misao voditelja muzeja Antuna Leakovića:

Jedan mladi par je u knjizi dojmova napisao: “Sve nas manje ima tu, večer ova sve mijenja.“

Ja mislim ako se jedan par predomislio i ostao, ostat će i opstat jedina i vječna Hrvatska.

Stručno vodstvo Antuna Leakovića, dipl. ing. šumarstva

U muzeju je izloženo oko 700 eksponata


FOTOIZLETI KARLOVAČKOG OGRANKA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA

Aktivnost prerasla u tradiciju

Kako ugodno i korisno iskoristiti slobodno vrijeme i pri tome promovirati struku, odnosno približiti se sugra-đanima koji nisu šumarske struke, dobro znaju članovi Hrvatskog šumarskog društva ogranka Karlovac. Od-govor leži u umjetnosti izraženoj kroz fotografi ju, a ostvaruju je kroz fotoizlete koje organiziraju još od 2008. godine. Nakon svakog izleta slijedi okupljanje Ocjenjivačkog odbora koji odabire najbolje fotografi je svrsta-ne prema dobnim i tematskim kategorijama, a zatim se organiziraju izložbe. Izložbe su uvijek rado posje-ćene i kao takve odlična promocija šumarske struke. Prošle je godine organiziran jubilarni, deseti fotoizlet.


Događaji

Ideju da se slobodno vrijeme provede u druženju, laganoj fi -zičkoj aktivnosti u prirodnom okruženju i ujedno zabavi lo-vom na najljepši i najzanimljiviji prizor uz pomoć fotoapara-ta, svojim je kolegama prije deset godina iznijela zaposlenica

šumarije Duga Resa, mr. sc. Lucija Vargović. Kao što je pojasnio predsjednik karlovačkog ogranka HŠD–a, mr. sc. Ivan Grginčić, namjera je ovih izleta privući ljude koji nisu šumarske struke u šumsko okruženje, a da oni kroz svoje fotografsko umijeće po-kažu šumarima detalje koje ne primjećuju budući su svakod-nevno u šumi. Koliko je ideja dobra i privlačna svjedoči činjenica da su se sudionicima s područja Karlovačke županije do sada pridružili posjetitelji iz Jastrebarskog, Koprivnice, Siska, Sv. Nede-lje, Zaprešića i Zagreba. Dobar dio su članovi fotoklubova, manji dio čine šumari, a rado viđeni izletnici su djeca koja su uglavnom sudjelovala pojedinačno.

Poslije svakog izleta, sudionici šalju po pet fotografi ja na adresu karlovačkog ogranka HŠD-a gdje se sastaje Ocjenjivački odbor. Predsjednik i članovi pomno promišljaju i procjenjuju i zatim dogovaraju koje su najuspješnije. Ulogu predsjednika do sada je najčešće preuzimao poznati karlovački fotograf i aktiv-ni sudionik fotoizleta Igor Čepurkovski. Članovi HŠD-a ogranka

Karlovac ističu kako je on jedna od osoba zaslužnih za pokreta-nje fotoizleta te kako im uvijek rado pomaže idejama i savjeti-ma. Fotografi je s prvog fotoizleta su bile svrstane u pet katego-rija: prirodni objekt, građevinski objekt, aktivnost, krajolik i detalj, a od drugoga na dalje u dvije kategorije: detalj i krajolik jer se to pokazalo jednostavnije i praktičnije. Pokazalo se i kako je detalj daleko privlačniji, obzirom na brojčanu prevagu pristiglih foto-grafi ja od gotovo dvije trećine. Ocjenjivači istodobno svrstavaju fotografi je u još dvije kategorije, tj. odrasli i djeca.

Najviše izložbi održano je u središnjem kulturnom oku-pljalištu grada Karlovca, tj. u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kova-čić, točnije Izložbenom salonu Ljudevit Šestić, a druga lokacija je Galerija Studentskog centra Karlovac. Popratni sadržaj svake izložbe su tiskana izdanja u vidu plakata i kataloga koji sadrže sve fotografi je s pojedinog izleta koje pristignu pred Ocjenjivački odbor. Svi su do sada objavljeni katalozi široj javnosti dostupni putem Digitalne biblioteke HŠD-a. Najuspješnijim sudionicima se redovito uručuju priznanja, a svima ostalima zahvalnice. O ovim aktivnostima redovito izvještava tajnik HŠD-a ogranka Karlovac Oliver Vlainić putem vijesti koje objavljuje na stranici ogranka.

FotoizletRetrospektiva pobjedničkih fotografi ja


DogađajiPokazalo se da s godinama izložbe poprimaju sve veću po-

zornost javnosti i medija. Do sada im je najveća pažnju posve-ćena tijekom televizijske emisije pod nazivom Žumberački zov. Prikazana je u ljeto 2016. godine na karlovačkoj televiziji TV 4 rijeke, kada je o fotoizletima govorio gost Oliver Vlainić.

Za lokacije izleta se prvenstveno biraju šumski kompleksi, a prednost imaju područja zaštićene prirode. Redoviti sudionici izleta uvjerili su se u raznolikost krajolika i bogatstvo prirode kar-lovačke okolice. Uspeli su se od najnižih točaka Karlovačke žu-panije i ujedno UŠP Karlovac, kao što su Draganićki lugovi i Po-kupski bazen, pa do vrha Žumberačke gore Svete Gerena 1.178 m n.v. Kao prvo odredište izleta bila je odabrana svakodnevno posjećena povijesna Petrova gora zaštićena kao značajni krajo-braz, a izlet je bio organiziran povodom Dana hrvatskog šumar-stva 2008. godine. Tada je prvenstvena svrha bila pomoći Upravi šuma podružnice Karlovac u promicanju zanimljivih sadržaja u Turističkom centru Petrova gora. Tijekom ostalih izleta, osim šuma, upoznali su i prirodna bogatstva koja prva padnu na um kao asocijacija na grad Karlovac i okolicu. Posjetili su izvor pre-krasne zelene rijeke Mrežnice i Slunjčice, prošli uz obale Kupe, Korane i Tounjčice i uživali u pogledu na slap Brisalo i Vranjački, a kasnije i Sopotski slap. Koliko je bujan život na vodenim stani-štima i kakvu ulogu pri tome ima vegetacija, šumari su pokazali malenim članovima fotosekcije Podravsko sunce iz Koprivnice. Povodom Međunarodne godine šuma 2011. godine za njih je bio posebno organiziran izlet u ornitološki rezervat i ribnjak Crna Mlaka.

Izlet s posebnom tematikom posvećen međunarodnoj eko-loškoj mreži Natura 2000 održan je 2012. godine kada su izletni-ci posjetili Draganićke lugove. Tada ih s posebnostima Draganić-kog kraja i ulogom međunarodne ekološke mreže Nature 2000 upoznala profesorica Kristina Vrbanek iz Udruge Zraka.

Neki od sudionika upoznali su osobiti tip tla- tresetište i pri-padajući biljni i životinjski svijet u posebnom botaničkom rezer-vatu Cret Đon Močvar. Osim što upoznaju izletnike sa šumama i šumarstvom, organizatori se trude osigurati im i stručno vod-stvo kad god posjećuju zaštićena prirodna područja. Tako ih je rezervatom Cret Đon Močvar provela čuvarica prirode Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Sisačko-moslavačke županije Sandra Kalabić, a Parkom prirode Žumberak čuvar prirode mag. ing. agr. Slavko Struna.

Kako bi se izletnici osjećali dobrodošlima i zadovoljnima u izlete su se redovito uključivali radnici zaposleni kao šumarski stručnjaci u šumarijama UŠP Karlovac. U šumariji Slunj ugostili su ih upravitelj Željko Rendulić i revirnik Mario Jazbec, u šumariji Jastrebarsko upravitelj Milan Orešković i pomoćnik revirnika Ro-bert Boričević, u šumariji Topusko revirnici Tamara Viboh i Dejan Toljan, a u organizaciju su bile uključene i šumarije Draganić, Duga Resa, Ozalj i Krašić.

Prilikom otvorenja izložbe fotografi ja s izleta Blatuša 2014. godine, posjetiteljima je bio pružen i glazbeni užitak. Kratku glazbenu točku za njih su izveli mladi glazbenici Maja Radočaj na violončelu i Tomislav Špehar na violini.

Da izleti i izložbe ostanu u što ljepšem i dužem sjećanju,o-sim nagrada i zahvalnica, sudionici redovito dobivaju prigodne darove. Jedne su im godine tako darovane poštanske marke na kojima su kao motivi bile prikazane naslovnice Šumarskih listova. Prošle su godine šumari željeli dodatno potaknuti eko-lošku svijest svojih gostiju te su im darovali sobno bilje u teglica-ma od prirodnih materijala.

Na izletima je do sada sudjelovalo 264 sudionika od kojih 184 autora, što znači da je na svakom izletu sudjelovalo otprilike 26 osoba. Na adresu HŠD–a ogranka Karlovac je do sada stiglo 758 fotografi ja, a posebno su bili aktivni fotografi iz Fotokluba Klik iz Svete Nedelje. Na jubilarnoj, desetoj izložbi, osim svih fo-tografi ja s izleta bili su izloženi i plakati sa svim pobjedničkim fo-tografi jama i svih deset kataloga. Oliver Vlainić najavio je objavu monografi ja, jedne u digitalnom obliku u kojoj će biti prikazane sve fotografi je i izlazak tiskanog izdanja s pobjedničkim fotogra-fi jama.

Preostaje poželjeti im još puno ovakvih ugodnih i korisnih druženja kao i zaželjeti da se ideja proširi na druge ogranke. Tako bi i ljudi iz drugih krajeva Hrvatske pobliže upoznali šume koje ih okružuju, šumare i šumarsku struku. Kolegama šumarima otvorila bi se mogućnost međusobnog ugošćavanja i time boljeg povezivanja.

Uz to, karlovačkim šumarima ovi izleti znače učvršćivanje prijateljstava, a to uvijek rezultira boljom poslovnom surad-njom. ■

S izložbe 10. jubilarnog izleta HRVATSKE ŠUME BROJ 255 | OŽUJAK 2018. 29


DRVODJELJSKA ŠKOLA ZAGREB

Europski tjedan vještina u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju promoviran drugi put

Cilj sudjelovanja u obilježavanju Europskog tjedna vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposo-bljavanju je bio upoznati širu javnost sa strukovnim obrazovanjem koje se provodi u našoj školi, a izložba je poslužila učenicima da vide stare ručne alate koji su se nekada koristili u drvnoj struci i šumarske alate koji se koriste danas.

Tekst/foto: Ankica Rebrović,dipl.ing.

Događaji

Pridružujući se ostalim članicama Europske unije i u Dr-vodjeljskoj školi Zagreb je kroz niz aktivnosti obilježen Tjedan vještina u strukovnom obrazovanju i osposoblja-vanju, koji je pokrenut kako bi se promoviralo strukovno

obrazovanje.Ovaj događaj organizira se drugi put na poticaj Europske ko-

misije s ciljem da se strukovno obrazovanje i osposobljavanje za napredne vještine i kvalitetna radna mjesta učini što privlačnijim na razini cijele Europe, kao i na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

Republika Hrvatska je na prošlogodišnjem Europskom tjed-nu vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljava-nju, zauzela treće mjesto na području Europske unije po broju organiziranih događanja u navedenom tjednu čime je dokazala da je strukovno obrazovanje prioritet broj jedan.

Naši mladi nastavnici strukovnih predmeta osmislili su lijep program u kojem su sudjelovali i učenici škole. Aktivnosti su prijavljene na European Vocational Skills Week, prihvaćene su i registrirane te se mogu pogledati na Event map.

Program se sastojao od nekoliko predavanja, izložbe sta-rih alata i alata koji se koriste u šumarskoj struci i kratkih video uradaka. Predavanje su održali Milan Ječmenica, koji je prisutne upoznao sa razvojem Drvodjeljske škole Zagreb i samim Eu-ropskim tjednom vještina stečenih u strukovnom obrazo-

vanju i osposobljavanju. Zatim je vrlo zanimljivo predavanje o značajnim datumima hrvatske šumarske povijesti održao aka-demik prof. dr. sc. Igor Anić sa Šumarskog fakulteta u Zagre-bu, koji je publiku kronološki upoznao sa razvojem hrvatskog šumarstva kroz povijest.

Naša nastavnica Martina Vouk održala je predavanje Upotreba ručnih alata u stolarskom obrtu u 19. i 20. stolje-ću. Predavanje je bilo popraćeno izložbom starih ručnih alata koju je pomogao ostvariti ing. Zvonko Vouk, obrtnik s dugogo-dišnjom tradicijom. Izložena je zbirka obiteljskih alata koji su vlasništvo najstarijeg obiteljskog stolarskog obrta u Hrvatskoj, a koji su bili upotrebljavani u spomenutom obiteljskom obrtu od 1926. do 1963. godine. Učenici su kroz nekoliko videouradaka prezentirali znanja i vještine koje su kroz školsku praksu usvojili i koje dalje usavršavaju kroz godine školovanja.

Cilj sudjelovanja u obilježavanju Europskog tjedna vješti-na stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju je bio upoznati širu javnost sa strukovnim obrazovanjem koje se provodi u našoj školi, a izložba je poslužila učenicima da vide stare ručne alate koji su se nekada koristili u drvnoj struci i šu-marske alate koji se koriste danas.

Predavanja i izložbu svojim su dolaskom uveličali pomoćni-ca pročelnika za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof. doc. dr. sc. Ivica Župčić, prodekan Drvnotehnološkog od-sjeka Šumarskog fakulteta u Zagrebu, doc. dr. sc. Krunoslav Teslak profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, voditelj Uprave šuma podružnica Zagreb Damir Miškulin, dipl. ing., Jo-sip Beuk, dipl. ing., revirnik iz šumarije Velika Gorica, upravitelj šumarije Remetinec Mile Vukelić, dipl. ing., upravitelj šumari-je Zagreb Ivica Dugački, dipl. ing. i revirnik Dalibor Babić, dipl. ing., te Gordana Zvjerković, viša stručna savjetnica za šumarstvo, preradu i obradu drva iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih,

Cilj aktivnosti bio je predstaviti brojne mogućnosti koje nudi strukovno obrazovanje i osposobljavanje mladih ljudi, ali i odra-slih, kako bi otkrili svoje talente i razvili specifična znanja i vje-štine. ■

Promocija je bila uspješna



Šumska razglednicaTekst/foto: Marija GlavašŠUMARIJA ZAGREB, UŠP ZAGREB

Šume pod budnim okom javnosti

Poznati prizori s TV ekrana: staza na kojoj se održava Snježna kraljica, sljemenski televizijski toranj, zidine Medvedgrada, Oltar domovine, špilja Veternica, imanje koje je pripadalo obitelji Jelačić, sve su to lokacije koje predstavljaju radno mjesto zaposlenih u šumariji Zagreb. Ova poznata mjesta često posjećuju izletnici koji prolaze šumskim putevima i na taj način se svakodnevno susreću sa zaposlenima u šumariji, a to čini njihovu radnu dinamiku posebnom.

Šumarija Zagreb pripada pod nadležnost Uprave šuma podružnice Zagreb. Područjem kojim gospodari obu-hvaćen je veći dio planine Medvednice. Najviša kota šu-marije na 1.033 m n. v. dobro je vidljiva s brojnih točaka

u Zagrebu jer je na njoj postavljen poznati televizijski toranj vi-sine 169 m. To je otprilike i mjesto koje čini četveromeđu gdje se sastaju krajnje točke triju medvedničkih gospodarskih jedini-ca šumarije Zagreb s dijelom koji je pod ingerencijom Šumar-skog fakulteta. Te tri gospodarske jedinice nazivaju se Sljeme – Medvedgradske šume, Markuševačka gora i Bistranska gora, a zajedno čine jedinstven šumski kompleks. Ravničarski dio šumarije predstavlja gospodarska jedinica Limbuš–Sava. Ona se sastoji od dviju cjelina povezanih uskim trakom koji zapra-vo predstavlja rijeku Savu. Sjeverna cjelina graniči s gospodar-skom jedinicom Bistranska gora na istoku i s Republikom Slo-venijom na zapadu. Druga, južna cjelina gospodarske jedinice Limbuš-Sava proteže se daleko na istok prateći granicu Save na jugu i Slavonske avenije na sjeveru.

Ukupna površina šumarije iznosi 6.439,58 ha od čega je 6.292,67 ha obraslo šumama. Kompleks šuma od 6.234 ha na Medvednici teritorijalno se preklapa s područjem kojim upravlja Park prirode Medvednica tako da su podaci navedeni o klimi, ge-ologiji i biologiji istovjetni. Na internetskoj stranici Parka prirode Medvednica postoji detaljno opisana flora i fauna Medvednice. U opisu šuma navode kako brežuljke u podnožju pokriva šuma hrasta kitnjaka i običnog graba čineći prsten oko čitave planine. Blage padine iznad 300 m n. v. prekrivaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena, dok se na južnim grebenima rasprostire šuma hrasta kitnjaka s runjikom. Najveći dio prekrivaju bukove šume, a najviše predjele šume bukve i jele.

Ukupna drvna zaliha šumarije iznosi 2.097.539 m3 od čega je 1.369.856 m3 u šumama kojima se gospodari jednodob-nim načinom, a 727.683 m3 u prebornim. Ukupni prirast iznosi 44.165 m3, od čega se 28.811 m3 odnosi na jednodobne šume, a 15.354 m3 na preborne. Propisani etat iznosi 33.979 m3.

Navedene površine i količine uskoro će se umanjiti obzirom da ove godine trebaju početi važiti nove osnove gospodarenja za tri medvedničke gospodarske jedinice, odnosno obzirom na povrat privatne imovine. Dio površina će biti pridodan nakon detaljne provjere gruntovnice. Promjene se odnose i na način gospodarenja; neke od sastojina na Medvednici koje su prema sadašnjim propisima određene kao jednodobne postat će ra-

znodobne. Jednodoban način gospodarenja podrazumijeva dovršni sijek tijekom kojega se sijeku sva ili gotovo sva stabla koja su dosegla određenu zrelost. Neupućene osobe, pokazalo se nebrojeno puta, ne primjećuju malena stabalca s već razvi-jenim korijenovim sustavom i krošnjicom potpuno sposobna za samostalan život koja su rasla ispod zastora krošanja posječenih stabala. S nerazumijevanjem građanstva djelatnici šumarije Za-greb se susreću čak i kada obavljaju sanitarne sječe kojima se uklanjaju suha i opasna stabla.

Zbog velikog zanimanja građanstva za šumske radove, prvenstveno planinara i predstavnika zelenih udruga, Šumarija organizira sastanke svaka četiri mjeseca te zainteresirane strane informira o prošlim i budućim radnjama. Iz istog razloga, upra-vitelj Šumarije Ivica Dugački, vjerojatno je češće od drugih svojih kolega sudjelovao kao gost u više radio i televizijskih emisija. S druge strane određeni broj osoba redovito se provlači ispod traka upozorenja na kojima je jasno ispisano upozorenje Pozor sječina, a dio građanstva niti malo se ne ustručava ostaviti krupni otpad u šumi, čak i auto olupine. Radnici su posvjedočili da im sve to stvara ozbiljan stres. Ističu kao im redovito pomažu djelat-nici Parka prirode Medvednica s kojima oduvijek dobro surađu-ju. Često su im od pomoći kada treba pojasniti izletnicima zašto je sječa nužna. S njima dijele zadatke sprječavanja odlaganja otpada, sprječavanja branja biljnih vrsta pod zaštitom, rezanja jelovih grana u vrijeme božićnih praznika, vožnju motociklima i džipovima neprilagođenom brzinom i na lokacijama koje nisu predviđene za takve aktivnosti.

Upravitelj Ivica Dugački


Šumska razglednica

Što se tiče sanitarnih sječa, one najopsežnije obavljale su se nakon oluje Teodor. U to je vrijeme tijekom 2013. godine poru-šeno 50.000 m³ drvne mase na južnim obroncima Medvednice, što otprilike odgovara dvogodišnjem etatu čitave šumarije Za-greb. To je značilo ekstremno povećan obim posla za sve zapo-slenike koji su ipak, velikim naporima i uz pomoć vanjske radne snage uspjeli savladati katastrofu i osposobiti Sljemensku cestu u svega dva tjedna. Budući da su bili suočeni s ozbiljnim nedo-statkom radne snage za ukupnu su sanaciju bile potrebne dvije godine. S tim su problemom suočeni i danas premda je zaposle-nih radnika više pa je svakako lakše.

U Šumariji izražavaju zadovoljstvo što je nakon desetljeća čekanja, odnosno dolaskom nove Uprave u Direkciji, pokrenuto rješavanje radnih prostorija u već na prvi pogled neprimjerenom prostoru. Dodatno su pojasnili kako je u tijeku javni natječaj te se razmatraju ponude. Očekuju i poboljšanje stanja voznog parka, točnije kupnju kombija. Za sada raspolažu samo s jednim kombijem i s tri terenska vozila koja nisu najnovijeg izdanja.

Šumarija u gotovo jednakom omjeru proizvede tehničkog drveta i višemetrice. Od tehničkog drveta najviše se proizvede tehničke oblovine, gotovo 90 % i nešto ispod deset posto furnir-skih trupaca i trupaca za ljuštenje. Uz redovnu i sanitarne sječe radnici šumarije Zagreb dobivaju i one vezane uz njihovu oso-bitu lokaciju. Primjeri su svojevremeno čišćenje oko meteoro-loške i radarske postaje Puntijarka kako bi signali i podaci koje dobiva bili neometani i precizni. Prije svake skijaške sezone obi-lazi se skijaška staza, uočavaju se potencijalno opasna stabla te se uklanjaju radi sigurnosti skijaša. Imanje Novi dvori nadomak Zaprešića koje se ubraja u spomenike kulturno–povijesne bašti-ne je okruženo park–šumom koja za Šumariju predstavlja jednu od lokacija gdje se gospodari po posebnim uvjetima. Tu su do-zvoljene isključivo sanitarne sječe za što je potrebno prethodno ishoditi odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Od uzgojnih radova vrši se popunjavanje, na način da na-čupavaju sadnice u sastojinama gdje su preguste i presađuju na mjesta gdje je to potrebno. Uz to, dio sadnica nabavljaju iz

rasadnika radne jedinice rasadnici Zagreb i rasadnika Močile koji se nalazi na područ-ju UŠP Koprivnica. Bukvom popunjavaju na način da sakupljaju bukvicu u sjemenskoj sastojini na području Šumarije i zatim sjeme šalju u rasadnik Lukavec koji pripada radnoj jedinci rasadnici Zagreb. Osim sjemenske sastojine obične bukve, na području Šuma-rije u odsjek posebne namjene izdvojena je i sjemenska sastojina obične jele.

Jedna je lokacija izdvojena za pokus koji provode djelatnici Hrvatskog šumarskog in-stituta s kojim Šumarija ima razvijenu odlič-nu suradnju. Projekt vodi dr. sc. Mladen Ivan-ković, a riječ je o procjeni genetičkih resursa obične bukve za adekvatnu upotrebu u po-trajnom gospodarenju. Ispituju se dvogodiš-nje bukve iz Hrvatske i još sedam europskih zemalja uzgojene u institutu u Njemačkoj.

Područje obiluje vodotocima, a osim poznatog Kraljičinog zdenca za koji se vežu svakojake legende o plemkinji Barbari Celj-

skoj, poznat je i izvor Adolfovac, jezerce Tigrovo oko, potoci Bliznec i Trnava i dr. Uz Crnu kraljicu veže se još jedna lokacija o čijem uređenju okoliša skrbi šumarija Zagreb i koja je vidlji-va s brojnih lokacija u Zagrebu. Barbara Celjska neko je vrijeme stanovala u utvrđenom srednjevjekovnom gradu Medvedgradu unutar čijih zidina je nakon Domovinskoga rata podignut spo-menik Oltar domovine.

Mjesto od osobitog značaja u povijesti šumarstva je Šuma-rev grob. Predstavlja spomen na glavnog gradskog šumara u Zagrebu s početka 20. st. Albina Leusteka koji je najzapamćeniji ostao po izgradnji šumskih cesta i staza po Medvednici.

Jedna od posebnosti Medvednice je kamen zeleni škriljevac no još je zanimljiviji galenit koji predstavlja glavnu rudu rudnika Zrinski. Rudnik krase drvene skulpture srednjevjekovnih rudara koje je izradio stručni suradnik za uzgajanje šuma u Proizvod-nom odjelu u UŠP Zagreb mr. sp. Damir Pavelić.

Inicijator i osmislitelj brojnih projekata koji su za cilj imali što ugodniji boravak posjetitelja na Medvednici je nekadašnji upra-vitelj Herbert Krauthacker. Objedinjeni su pod nazivom urbano šumarstvo te se Šumarija, uz Radnu jedinicu Hortikultura (UŠP Zagreb) smatra jednim od pionira u toj disciplini u Hrvatskoj. Je-

Zgrada šumarije Zagreb

Jezerce Tigrovo oko


Zanimljiva prirodaTekst: Doroteja Krivić

Foto: Goran Vincenc, arhiva

HRANA IZ ŠUME

Kruh naš svagdašnji – od žirova brašna

Brašno od žira bilo je poznato narodima starog svi-jeta, u prapovijesnoj Kaliforniji žir je bio glavna pre-hrambena namirnica, a danas se u prehranu vraća kroz pekarske proizvode koji postaju oznaka prepo-znatljivosti pojedinih zemalja

Ne zna se koliko je brašno od žira poznat pojam peka-rima u Hrvatskoj, no iz zbornika radova 8. Međuna-rodnog kongresa „BRAŠNO-KRUH“ i 10. Hrvatskog kongresa tehnologa proizvodnje i prerade brašna, odr-

žanih u Opatiji 2015. godine, vidljivo je da su njegovi potencijali u znanosti zamijećeni.

Postojanje žira u ljudskoj prehrani datira unazad 30.000 godina. Najpoznatiji korisnici žira su kalifornijska plemena koja su prije otprilike 14.000 godina kao glavnu prehrambenu na-mirnicu koristila žir od čak 20 vrsta hrasta (Quercus). Žirom se prehranjivala i dolina rijeke Yangtze u Kini, a dokazi o njegovom konzumiranju na području Mediterana potvrđeni su arheo-loškim nalazima iz doba neolitika na lokalitetu Çatal Höyük u južnoj Anatoliji te na Pirenejskom poluotoku. Nisu isključene indikacije da se žir pripravljao i na teritoriju Hrvatske. U Grap-čevoj špilji na otoku Hvaru, jednome od najstarijih nalazišta civilizacije na Jadranu, pronađene su znatne količine ostataka žira hrasta crnike (Quercusilex L.) pa je moguće da se hrastov plod i na ovim prostorima koristio kao hrana.

Ako već nije ranije, u Europi je brašno od žira zasi-gurno postalo jedna od važnijih prehrambenih namirnica u doba velikih gladi: neposredno prije pada Zapadnog rimskog carstva te u 14. st., kada je Europom vladala tzv. Velika glad. U 19. st. tehnologiju prerade žira u brašno poznavale su Šved-ska, Norveška i Ukrajina. Prema španjolskim istraživanjima, u tom razdoblju, pekarski proizvodi od žira činili su 20 % uku-pne prehrane Španjolaca. U razdoblju prije Prvog svjetskog rata pripremu kruha od žirova brašna poznavalo je siromaš-no stanovništvo Makedonije, a u vrijeme Drugog svjetskog rata takav kruh pekao se i na hrvatskim otocima: Šolti, Molatu i Velom Ižu. Jedina zemlja u kojoj žir nikada nije nestao iz pre-hrane jest Južna Koreja.

Povijesni značaj žira u ljudskoj prehrani potkrijepljen je suvremenim istraživanjima njegove nutritivne vrijednosti.

dan od njih je poučna staza Bliznec koja je posebno prilagođena slijepim osobama i osobama sa sindromom Down. Krauthac-ker i suradnici zaslužni su i za postavljanje Sljemenskih jaslica i osmišljavanje uređenja Šumarevog groba i jezera Tigrovo oko, a u njegovo su vrijeme šumari uredili i brojne staze.

Najradije viđeni gosti Šumarije su djeca kojoj šumari rado prenose svoja stručna znanja na njima prilagođen način. Na kraju krajeva, u šumariji Zagreb je i rođena inicijativa, sada već prepoznatog i proširenog projekta Škola u šumi, šuma u školi. Idejni začetnici su upravitelj Šumarije Ivica Dugački i stručna su-radnica za ekologiju u UŠP Zagreb Irena Franjić, a prvi mališani kojima je održana nastava u šumi nekadašnji su učenici osnovne škole Gračani iz istoimenog naselja na Medvednici.

Šumarija se uvijek rado odaziva kada je u pitanju pomoć su-građanima te pomaže razne humanitarne udruge. ■

Šumarev grob

Najviša kota


Zanimljiva priroda

Žir je bogat ugljikohidratima i mastima, a primjerice, razina škroba u plodu hrasta Quercus mongolica nalazi se između kukuruza i krumpira. Ipak, problem korištenja žira u ljudskoj prehrani stvara razina tanina - gorkog biljnog polifenolnog spoja – koja varira ovisno o vrsti hrasta. Može se smanjiti ispi-ranjem žira u vodi. Stoga se prerada žira u brašno, pored ispiranja, sastoji od još tri osnovna procesa: uklanja-nja ljuske i kapice, sušenja i mljevenja.

U pripravljanju kruha brašno od žira najčešće se miješa sa pšeničnim braš-nom, a prema španjolskim istraživanjima može se mi-ješati i s raženim, ječmenim i kukuruznim brašnom. Kla-sični postupak pripreme kru-ha je sljedeći: brašnu od žira dodaje se pšenično brašno u omjeru 50:50, u kilogramu smjese. Potrebno je i 40 g kvasca, 25 g soli te vode po potrebi. Tijesto mora odma-rati jedan sat, poželjno na temperaturi od 23°C. Kruh

Brendiranje u španjolskim pokrajinama Pekarske proizvode od žirova brašna Španjolci vole nazivati „slatkišem siromašnih“. Iz zaborava ih u prehranu vraćaju kroz turizam, često ih nudeći kao okrepu u nacionalnim parkovima. Stoga gastronomski avan-turisti iz Španjolske ne bi trebali otići, a da prije toga ne degustiraju neke od najpoznatijih proizvoda od žirova brašna. Primjerice, onaj tko se zatekne u Gra-nadi svakako treba posjetiti Nacionalni park Sierra de Baza gdje će moći kušati kolač od žira posut šećerom ili medom. Ako je pak nečije odredište pokrajina Va-lencija ponudit će mu se farinetes – kaša od žira. U pokrajini Toledo također će u ponudi biti varijanta kaše, ali ova pokrajina poznata je i po pireu od žira s dodatkom anisa.

se peče 40 minuta na 187°C. Pečeni, blago je gorak, mirisa i okusa sličnog orahu.

S vremenom se brašno od žira proširilo i na pripravu ko-lača i keksa, a pojedine španjolske pokrajine od takvih pro-izvoda postepeno stvaraju brend. Kako se i Hrvatska nalazi na popisu zemalja povijesnih konzumenata žira, potrebu za interdisciplinarnim istraživanjem hrastova žira prepoznala je i mr. sc. Mirjana Polimac, polaznica poslijediplomskog inter-disciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša u Osijeku. U svojoj doktorskoj disertaciji istražuje nutritivne vrijednosti žira te na primjeru žirovog brašna sagledava nje-govu primjenu u prehrani kako čovjeka kao pojedinca, tako i suvremenog hrvatskog društva u cjelini. Ovo istraživanje, osim što će donijeti inovativnost hrvatskim pekarama, proši-rit će i gastronomsku ponudu koja bi, zajedno s jadranskom pričom, doprinijela promociji zemlje. No, prije svega, ono pokazuje da interdisciplinarnost šumarstva s drugim znan-stvenim granama donosi osvježenje na znanstvenom polju i može polučiti velik uspjeh. ■

Žir hrasta crnike



EkologijaTekst: Irena Devčić/WWF

Foto: Irena DevčićSVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA

Započeo projekt očuvanja vlažnih staništa na otocima Sredozemlja (MedIsWet)

Upravo povodom Svjetskog dana močvarnih staništa koji se prema Ramsarskoj konvenciji obilježava 2. ve-ljače, Udruge Hyla i WWF Adria započele su novi projekt očuvanja otočnih močvara u Sredozemlju pod nazivom „Conservation of the island wetlands of the Mediterranean Basin“ odnosno skraćeno MedIsWet. Otočne močvare među najugroženijim su staništima Sredozemlja.

Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše pri-rodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uspjeli smo uništili oko dvije trećine svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te

kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara. Urbane močvare i rijeke opskrbljuju gradove vodom, pružaju zaštitu od poplava te stva-raju zelene površine za rekreaciju.

- Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosi boljem zdravlju i kvalite-ti života u gradovima. Vlažna staništa tijekom velikih padalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i njima uzrokovane troškove - rekla je Marta Rohas Urego, generalna tajnica Ramsarske konvencije. Vlažna staništa su najraznovrsniji i najproduktivniji ekosustavi, ljudima su najvažniji izvor prirod-nih resursa i moramo ih mudro koristiti.

Upravo povodom Svjetskog dana močvarnih stani-šta koji se prema Ramsarskoj konvenciji obilježava 2. veljače, Udruge Hyla i WWF Adria započele su novi projekt očuvanja otočnih močvara u Sredozemlju pod nazivom „Conservation of the island wetlands of the Mediterranean Basin“ odnosno skra-ćeno MedIsWet.

Otočne močvare među najugroženijim su staništima Sredo-zemlja. Ta mjesta visoke biološke raznolikosti nekad su bila ključ-na za opstanak stanovništva na otocima zbog napajanja stoke no raseljavanjem ljudi postala su zaboravljena i napuštena. Kasnije su uvelike kanalizirana, često zatrpavana smećem, uništavana i isušivana. Iako su ova vlažna staništa zaštićena spomenutom Ramsarskom konvencijom, nestanak i uništavanje močvarnih staništa na jadranskim otocima još je i danas vrlo česta pojava. Tek razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa se njihov zna-čaj te im se sve više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju.

Važnost vlažnih staništa na otocima još pred dvadesetak godina prepoznao je Eko centar Caput Insulae na otoku Cresu. Kao srednjoškolka ljeti sam sudjelovala u njihovom ekokampu koji je za cilj imao očuvanje bjeloglavih supova ali i čišćenje pre-

ostalih zaraslih lokvi na otoku Cresu. Važnost vlažnih staništa na otocima gdje je nedostatak vode jedan od glavnih problema, izuzetno je visoka. Mladi iz svih dijelova Hrvatske ljetne praznike provodili su u Belom na otoku Cresu, s lopatom u ruci, dižući se u 5,00 ujutro kako bi u koliko toliko normalnim temperaturnim uvjetima čistili lokve od blata, mulja i vegetacije koja je obrasla ta vlažna područja. Danas za takve kampove rijetko čujemo, no srećom tu su projekti financirani sredstvima EU fondova te se ovakve akcije ipak nastavljaju. Cilj MedIsWet projekta je identifi-cirati sve otočne močvare na Sredozemlju, te ih prepoznati kao važna staništa na otocima koja treba očuvati i zakonski zaštiti-ti. Unutar Konvencije o vlažnim područjima donesena je 2015. godine rezolucija o otočnim močvarama koja potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da u okviru MedIsWet Inicijati-ve prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na otocima, te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno i primjenjivo.

- MedIsWet projektom želimo poručiti - vlažno je važno! Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Procjenjuje se da je u posljednjih 100 godi-na nestalo čak 64 % vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrože-na vlažna staništa na otocima koja predstavljaju “otoke unutar otoka” i oaze bioraznolikosti. Otoci su naše nacionalno blago, a vlažna staništa na njima su vodeni biseri, – poručuje Ivana Sučić, voditeljica projekta iz Udruge Hyla.

Iseljavanje otočana, neupitni trend u Hrvatskoj, izvor je zanemarivanja a time i nestanka vlažnih staništa. Udruga Hyla uhvatila se u koštac s istraživanjem i vrednovanjem vlažnih sta-ništa prije dvije godine kroz projekt „Vodeni biseri jadranskih otoka“.

- Istraživanja otočnih močvara se nastavljaju i unutar ovog projekta, kao i širenje svijesti o njihovoj važnosti te edukacija lo-kalnog stanovništva i svih razina vlasti, - dodala je Ivana Sučić. Projekt MedIsWet od regionalne je važnosti jer okuplja partnere čitavog Sredozemlja. Vrijednost projekta je 1.097.000 €, a vrije-me trajanja je 3 godine. Zemlje u kojima se MedIsWet provodi su Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta, Španjolska i Hr-vatska, pod palicom koordinatora projekta iz Grčke. ■


Ekologija Kolansko blato na otoku Pagu

Veliko blato na Pagu Vlažna staništa na otocima od životnog su značaja

gogo


Tropske šumeDRVENASTE PAPRATI

Nezaobilazni simbol Novog Zelanda

Novi Zeland je dom dvaju rodova drvenastih paprati, Cyathea i Dicksonia, koje potječu iz razdoblja jure, prije 150-200 milijuna godina. Svih šest poznatijih vrsta drvenastih paprati s Novog Zelanda ima specifi čni habitus i način upotrebe. Ipak jedna vrsta se uvelike razlikuje od ostalih. Drvenasta paprat Cyathea dealbata (Silver fern, ponga, punga, srebrna paprat) endem je koji je zbog svoje ljepote i simbolike, kako u maorskoj kulturi tako i u novijoj povijesti, najfascinantnija i najznačajnija biljna vrsta Novog Zelanda. Niti jedna biljna vrsta u povijesti Novog Zelanda nije imala tako intenzivan utjecaj kao srebrna paprat koja je duboko ure-zana u novozelandsko društvo.

Tekst/foto: Ivan Limić

Neke od evolucijski najstarijih biljnih vrsta su paprati. Uz velik broj različitih vrsta, ekološke i genetske raznoliko-sti, veličine i oblike, paprati koje najviše plijene pozor-nost su tropske paprati. Predstavnici rodova Cyathea i

Dicksonia uključuju „tree ferns” pa su neformalno nazvani „dr-venaste paprati“. Drvenaste paprati sastavni su dio fl ore Austra-lije, Južne Amerike, Južne Afrike i Novog Zelanda. Karakterizira ih vrlo egzotičan i specifi čan habitus s nerazgranjenim deblom i krunom listova na samom vrhu, što podsjeća na izgled palme. Za razliku od ostalih vrsta paprati, iznimno su velikih dimenzija od kojih neke dosežu visinu i do 30 metara, s jednostruko do višestruko perasto sastavljenim listovima duljine 3 - 5 m.

Novi Zeland je dom dvaju rodova drvenastih paprati, Cyat-hea i Dicksonia, koje pripadaju porodicama Cyatheaceae i Dick-soniaceae, a potječu iz razdoblja jure, prije 150-200 milijuna godina. Upravo ove dvije porodice predstavljaju veliki udio no-vozelandskih površina prekrivenih drvenastim papratima. Zbog izrazito visoke tolerancije na različite nepovoljne ekološke uvje-te one uspijevaju na raznim degradiranim površinama.

Četiri novozelandske vrste drvenastih paprati iz porodice Cyatheaceae te dvije vrste iz porodice Dicksoniaceae imaju mogućnost naseljavanja i rasprostiranja na progaljenim površi-nama nastalim vjetroizvalama, klizištima, požarima i nekontro-liranim te nepravilnim izvođenjima radova prilikom sječe. Drve-naste paprati su dominantne u ranim i srednjim sukcesijskim stadijima šumskih zajednica gdje mogu opstati oko 250 godina. Prilagodbom na nepovoljne uvjete te samom obnovom staništa i pripremom za povratak listopadnih šuma defi nitivno su jedne od najznačajnijih pionirskih vrsta Novog Zelanda.

Pojedine vrste međusobno se mogu razlikovati po specifi č-nom položaju odumrlih listova, kao što je primjer kod vrsta Cyat-hea smithii (Katoite ili soft tree fern), Dicksonia fi brosa (Wheki ili ponga) te Dicksonia squarrosa (Wheki) čiji odumrli listovi i dijelovi lisnih peteljki ostaju uz deblo te poprimaju karakteristi-čan oblik suknje, dok neke vrste poput Cyathea cunninghamii (guall tree fern) imaju vitko deblo bez odumrlih listova s veli-kim eliptičnim ožiljcima otpalih listova. Neke se paprati razlikuju po crnim lisnim peteljkama kao Cyathea medullaris (Mamaku, black tree fern) ili srebrno-bijelom donjom stranom lista kao Cyathea dealbata (Silver fern, ponga, punga, srebrna paprat). Zbog nedostatka sekundarnog rasta karakterističnog za sjeme-njače, uspravno deblo učvršćuju ostaci bazalnih dijelova lista s

lisnim snopićima te omotač tvrdog korijena, koji izbija iz izdanka i može biti veoma debeo.

Osim ekološkog aspekta, neke su vrste, kao što je Cyat-hea medullaris, korištene kao prehrambeni proizvod u maorskoj kulturi. Jestivi dijelovi su bijela srčika debla i mladi listovi. Prili-kom rezanja debla dolazi do ispuštanja velike količine sluzi koju su Maori uklanjali sušenjem ili cijeđenjem, nakon čega su deblo rezali i kuhali. Mlade izbojke su sušili i kuhali kako bi se mogla ukloniti vlakna od mesnatog dijela. Okus paprati je blag, ali je hranjiva vrijednost izrazito visoka. Osim u prehrani deblo drve-nastih paprati koristi se i kao građevinski materijal. Zbog čvr-stoće te otpornosti na vlagu i truljenje, koristi se prilikom izrade potpornih stupova.

Posebno se ističe jedna vrsta novozelandske drvenaste pa-prati - Cyathea dealbata (Silver fern , ponga, punga, srebrna paprat). U prošlosti, ali i danas ima veliku duhovnu, društvenu,

Specifi čan spiralni izgled „koru”


Tropske šumeTekst/foto: Marija Glavaš

političku, komercijalnu i turističku vrijednost, kako za domoroce Maore tako i za doseljenike.

Srebrna paprat je endem koji je zbog svoje ljepote te srebr-no–bijele boje naličja lista i dijela lisne peteljke po kojoj je i dobila ime, apsolutno najpoznatija i najznačajnija vrsta drvenaste pa-prati, kako na Novom Zelandu tako i u svijetu. Rasprostranjena je na Sjevernom otoku i istočnoj i sjevernoj strani Južnog otoka.

Maori su je kroz povijest koristili kao svjetleći putokaz na mjesečini postavljanjem donje srebrno-bijele strane na tlo.

Mladi listovi paprati sa svojim specifi čnim spiralnim izgle-dom Maori nazivaju „koru”. Simbolika spiralnog oblika mladog lista paprati za maorsku kulturu predstavlja moć života, novi ži-vot, čistoću svijeta, rast, snagu i mir.

Unutarnja zavojnica mladog lista simbolizira početak živo-ta, dok vanjska zavojnica simbolizira rast i nastavak života. Zbog vrlo snažne simbolike i ljepote oblik „koru“ je karakterističan u izradi tradicionalnog maorskog nakita od vrlo cijenjenog zele-nog poludragog kamena žada te maorskih tetovaža.

Simbol srebrne paprati dio je novozelandske kovanice od jednog dolara. Novozelandske mirovne snage u prošlosti su koristile srebrnu paprat i pticu kivi(engl.kiwi, iz maorskog) kao simbole kojima bi se razlikovali od australskih i britanskih kolega.

Također se na pogrebnim spomenicima vojnika mogu pronaći obilježja srebrne paprati.

Mnogi odjevni predmeti kao i sjedala na državnim autobu-sima u znaku su srebrne paprati. Logotip mnogih organizacija poput željezničkog operatora Kiwi Rail, nacionalne zrakoplovne kompanije Air New Zealand, novozelandskih sportskih timova, od kojih su poznati ženski ragbijaški tim „Black ferns“, ženski košarkaški tim „Tall Ferns“, nogometna reprezentacija „All Whi-tes“, ragbijaška reprezentacija „All black“, dobili su imena po ovoj posebnoj vrsti paprati. Novozelandska ragbijaška reprezen-tacija jedna je od najboljih momčadi na svijetu čiji status može zahvaliti i igračima hrvatskih korijena. Kroz povijest brojni igrači ugledne svjetske momčadi vuku hrvatske korijene. Neki od naj-poznatijih igrača potiječu iz Podgore, Sumartina na Braču, Sta-rog grada na Hvaru, Makarske i Pelješca.

Srebrna paprat ima izuzetno veliku ulogu na prostorima No-vog Zelanda te niti jedna biljna vrsta nije imala tako visok status, povijesnu i modernu simboliku, kako neslužbeno tako i službe-no. Unatoč brojnim posebnostima Novog Zelanda, srebrna pa-prat i ptica kivi su nezaobilazni simboli Novog Zelanda koji su se kroz niz desetljeća duboko emocionalno urezali u novozeland-sko društvo. ■

Drvenasta paprat u Nacionalnom parku Abel Tasman (Novi Zeland) Drvenaste paprati u šumama Novog Zelanda

Cyathea dealbata (Silver fern, ponga, punga,

srebrna paprat)

Sjedala autobusa u znaku srebrne paprati


ZanimljivostiEKOFEMINIZAM

111 stabala za svaku djevojčicu

Indija je poznata po mnogočemu dobrome, veselim ljudima, multikulturalnosti, prirodnim ljepotama, ali i vrlo lošim pojavama. Jedna od njih je odnos prema djevojčicama i ženama. Kako promijeniti stanje i osi-gurati im budućnost dosjetio se Shyam Sundar Paliwal, a rješenje je vidio u pošumljavanju. Kad god se u radžastanskom selu Piplantri rodi djevojčica seljani zasade 111 stabala. Koristi od šume koju su uzgojili su nebrojene. Vezano s ekonomskom koristi, došlo je do vidljivog pada stope kriminala i ujedno znatnog unaprjeđenja okoliša. Ostaje nadati se da će se ideja proširiti po Indiji i dovesti do daljnjeg pomaka svijesti.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

Djevojčice iz sela Piplantri, smještenom u indijskoj drža-vi Radžastan koja se nalazi na sjeverozapadu, uživaju daleko bezbrižniji život od mnogih svojih zemljakinja. Sve stanovnice tog sela, od nekih 8.000 stanovnika,

koje su mlađe od dvanaest godina, a dovoljno stare da bi ovla-dale govorom, mogu vam se pohvaliti da je njihovo rođenje obi-lježeno na jedinstven način. Više stabala po djetetu zasađeno je vjerojatno samo u čast rođenja butanskog kraljevića.

Zahvaljujući malenoj šumi od 111 stabala koliko se zasadi po rođenju svake djevojčice i novčanom fondu koji se namjenski

sakupi za svaku, osigurano im je školovanje, zaštita od maloljet-ničkog stupanja u brak i miraz. Trećinu novčanog fonda od oko 21.000 rupija (oko 1.000 kn) dužan je osigurati otac djevojčice, a dvije trećine od 10.000 rupija (oko 2.000 kn) drugi seljani. Stabla i novčani fond zajamčeni su svakoj djevojčici pravno valjanim ugovorom. Drveće ostaje vlasništvo sela i prema ugovoru ga je zabranjeno sjeći do 18. ili 20. godine života djevojčice (različi-ti navodi u člancima). Kako je pojasnio sam gospodin Paliwal u svome emailu upućenom našoj redakciji, broj 111 smatra se svetim u Indiji.

Shyam Sunder Paliwal i malene stanovnice Piplantrija



ZanimljivostiSličan običaj provodio se u nekim krajevima na našem Jadra-

nu u 13. st. Mladić koji nije posadio određeni broj maslina nije smio ni pomišljati na ženidbu.

Tradicija sadnje u Piplantriju traje neprekidno od 2007. go-dine, a idejni začetnik je nekadašnji seoski vođa Shyam Sundar Paliwal. Na promjene ga je pokrenula osobna tragedija, a o smrti svoje drage kćeri Kiran koja je uslijed bolesti preminula s 18 ili 19 godina života izjavio je sljedeće: - Način na koji se osoba odluči ponašati u najgorim okolnostima pokazuje njegovu unutrašnju snagu. –

Projekt je očito pažljivo promišljan prije nego je pokre-nut. Svaka vrsta drveća potencijalno donosi veliku korist, bilo kao drvna građa, prirodni lijek ili zdrava hrana. U Piplantriju i oko njega sade stabla nima (lat. Azaldirachta Indica), šišam – drvo (lat. Dalbergia sissoo), manga (lat. Magnifera spp.) i amble (lat. Phyllanthus emblica). Evo, poneka informacija o svakoj vrsti: nim se koristi za pošumljavanje što je osobito korisno u ovoj pu-stinjskoj državi, a vrsta djeluje i kao biološki insekticid i pogodna je kao gnojivo za povrće i šećernu trsku, izradu ljepila i grube užadi. Svi su dijelovi stabla ljekoviti, a Indijci su s tom činjeni-com upoznati već 2.000 godina. Grančice koriste umjesto čet-kica za zube, a jedna od zanimljivosti je da Indija 80 % nimovog ulja preradi u sapun. Ovo je stablo bijelih i mirisnih cvjetova u hinduističkom svijetu povezano s božicom - ratnicom Durgom koja se hvata u koštac sa zlom i zlim demonima. Šišam-drvo koje prirodno dolazi u podnožju Himalaja jedno je od ponajboljih za izradu tankog furnira i namještaja jer je vrlo čvrsto i vrlo kvalitet-no. Odlično je i kao ogrjevno drvo, a kao lijek koristi se kod že-lučanih tegoba. Mango je nacionalno drvo Indije gdje većinom raste kao divlje stablo, ali se i naveliko uzgaja, tj. Indijci uzgoje gotovo polovinu plodova u svijetu. Poznato je po dugovječnosti, a postoje primjerci koji su plodonosili i nakon 300–te godine ži-vota. Plodovi su cijenjeni zbog visokog udjela vitamina, od čega je najviše C i B9. U svijetu mango nazivaju kraljem voća, a za Hin-duse mango predstavlja simbol mudrosti. Bog Ganeša često se prikazuje s mangom u ruci. Poslasticu je zaradio još kao dječak u natjecanju u nadmudrivanju sa starijim bratom Kartikom, a sok manga mu je podario vječnu mudrost. Cvatom manga štuje se božica znanja, umjetnosti i mudrosti Sarasvati. Indijski ogrozd poznat i kao amlai amalaki jedna je od najpoznatijih biljaka ajur-vedske medicine koju Indijci koriste više od 5.000 godina. Spada u najmoćnije biljke po pitanju imuniteta, a prema znan-stvenim istraživanjima jedan je od najučinkovitijih anti-oksidanata. Čaša soka sadrži 20 x više C vitamina nego naranča.

Gospodin Paliwal pojasnio je kako će kada dođe vri-jeme stabla iskorištavati po načelu potrajnog gospoda-renja, a očekuju i korist od prodaje od plodova manga u budućnosti. Za sada ih jednostavno nema dovoljno. Nemjerljive koristi koje će imati kada se razraste šuma oko Piplantrija su čisti zrak, dostatna i čista voda i sprje-čavanje erozije tamošnjeg suhog i brdovitog terena. To će značiti razliku u kvaliteti života, pogotovo zbog zaga-đenja prašinom iz obližnjih rudnika bijelog mramora. Zbog rudničke proizvodnje iskrčene su šume tako da nema ničega što bi se našlo na putu prašini.

Prema starom običaju, posađenim stablima iska-zuju poštovanje, a to uključuje ukrašavanje vezivanjem

čvorova oko debala. Osim, povodom rođenja, seljani sade po 11 stabala kad god premine netko u Piplantriju.

Biljka koju naveliko koriste u Piplantriju je agava. Posa-dili su ih oko 2,5 milijuna komada jer su stabla počeli napadati termiti. To se pokazalo iznimno korisnim, pokrenute su ma-nufakturne radionice. Prerađevine od agave postale su glavnim proizvodom sela i to je donijelo još jednu dobrobit predstavni-cama ženskog roda u Piplantriju. Brojne žene sada proizvode gelove, sapune, šampone, vodice za lice i dr. proizvode na čijoj ambalaži bude vidljivo istaknut naziv Piplantri na latinici.

Vjerojatno iz razloga da se dječaci ne osjete zakinutima i da sve bude pravedno, sadašnji je seoski poglavar pokrenuo pro-vođenje rituala kojima se slavi dolazak na svijet sinova, poput krečenja fasada vapnom.

Štošta se poboljšalo u Piplantriju, broj zaposlenih se znatno povećao, broj kriminalnih radnji vidljivo pao. Na snazi je zabrana konzumacije alkohola. Žitelji djeluju sretnije i osjećaju veće zajedništvo nego nekada.

Selu je dodijeljena Nirmal Gram nagrada. Shyam Sundar Pa-liwal, danas nazvan ocem ekofeminizma dobio je nagradu od predsjednika Indije. Oni koji su ga upoznali svjedoče da se odli-kuje jednostavnošću i da zrači ljubavlju prema ljudima.

Jedna od najvećih vrijednosti u ovoj priči je da je došlo do promjene svijesti seljana. Dok drugdje u Indiji djevojčice pove-zuju s fi nancijskim opterećenjem, ovdje ih povezuju s drvećem. Jedan je otac dao izjavu za Hindustan times kako mu jednaku radost donosi uspavljivanje kćerkice i briga o sadnicama. ■

Proizvodnja kozmetike od agave

Piplantri živi prema vlastitom kalendaru

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 255 | OŽUJAK 2018.42 HRVATSKE ŠUME BROJ 255 | OŽUJAK 2018.

DJEČJI KUTAK

HODALO

Kad bi drve e da

e bi e ra i a i e a ve

ra e

rve e bi da

a a e i ve ra e

Kad bi drve e da

ar vi bi e a i ed e

a e a i a

da bi i ai ra i a a

i ra i a

Kad bi drve e da

e i a a bi d d

ve i e e e

er bi i i e da re a

e

Kad bi drve e da

a bi i a ara i a a

e d e d a

b e dr a

DV PLOČEOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićNacrtala: Iva Žderić, 6 god.Komentar: “Kad bi drveće hodalo najsretnija bi bila djeca.”

DV BAJKAOdgojiteljice: Karmen Poljak i Zdenka Jurišić LončarićNacrtao Kuzma Marković, 6,2 god.Komentar: “Čudna neka pjesmica, drveće inače stoji a ne hoda. Napisali su je da nama bude zanimljiva”

DV „GUSTAV KRKLEC” KrapinaOdgojiteljice: Zorka Klobučar i Božena ŠimunićNacrtala: Katya Fruk, 6,1 god. Komentar: “Sviđalo bi mi se kad bi drveće hodalo jer bi i mene moglo nositi na svojim granama. Ne bi trebala hodati.“

HRVATSKE ŠUME BROJ 255 | OŽUJAK 2018. 43HRVATSKE ŠUME BROJ 255 | OŽUJAK 2018. 43

DV „ZLATNA RIBICA” KostrenaOdgojiteljice: Tina Jagičić i Andrea KovačNacrtala: Petra Čandrlić, 6.god. i 4 mj.Komentar: “Drveća hodaju po šumi. Sve je veselo.“

DV „POTOČIĆ” Rakov PotokOdgojiteljice: Nikolina Makarun i Petra PalčićNacrtala: Barbara Balen, 6 god.Komentar: “Moje drveće je otišlo na klizanje!”

DV ZAPRUĐEOdgojiteljice: Višnja Ciraki, Maja ĐerekNacrtala: Ana Pergar, 5,5 god.Komentar: “Drvo može hodati ako ga netko gura i može ho-dati u našoj mašti.”

DV „MASLAČAK” Krapinske TopliceOdgojiteljice: Branka Anić, Zrinka KraljićNacrtao: Lovro Fučkar, 5,10 god.Komentar: “Vjeverice bi stalno tražile svoj dom, a ja bi po-bjegao u kuću mami da vidim takvo drveće.”

DV DUGA RESAOdgojiteljice: Edita Mesić, Iva Sestrić KasunićAutor: Tin Jurčević, 3,4 god.Tehnika: kolaž

DV BUKOVACOdgojiteljice: Blaženka Videc, Lidija LukačNacrtao: David Pavlić, 6,3 god.Komentar: “Kad bi drveće hodalo, možda bi imali više kisika.“

Documents

Aktualno Projekt ForestFlow - pušteno 42 jelenacasopis.hrsume.hr/pdf/255.pdfjele koja su pala na sanirane površine gdje se već nalaze mlade sadnice posađene tijekom sanacije. Nažalost,