Adolescencija Word

8/12/2019 Adolescencija Word

1/20

Tablica sadraja

Tablica sadraja......................................................................................................................11.UVOD...................................................................................................................................2

2.O ADOLESCENCIJI.............................................................................................................3

3.PROMJENE U ADOLESCENCIJI........................................................................................

3.1.PROMJENE !I"I#$O% I"%LEDA.................................................................................

3.2.PROMJENE U $O%NITIVNOM !UN$CIONIRANJU.....................................................&

.SOCIJALNA $O%NICIJA ' RA"UMEVANJE SOCIJALNI( ODNOSA.................................)&.E%OCENTRI"AM U ADOLESCENCIJI................................................................................*

).PROMJENA SLI$E O SE+I.................................................................................................*

,.IDENTITET U ADOLESCENCIJI........................................................................................11

-.EMOCIONALNI RA"VOJ U ADOLESCENCIJI..................................................................13

*.ODNOS SA RODITELJIMA................................................................................................1

1.ODNOS SA VR/NJACIMA..............................................................................................1&

11.ADOLESCENCIJA ' $ONTINUITET ILI DIS$ONTINUITET.............................................1,

12."A$LJU#A$.................................................................................................................... 1*

13.LITERATURA...................................................................................................................2

1


2/20

1. UVOD

Adolescencija oznaava period izmeu djetinjstva i zrelosti, period tranzicije, u kome se

mlade osobe nalaze na pragu znaajnih promjena, koje e ih polako uvesti u svijet odraslih.Stalno eksperimentiranje sa novim ulogama i polako naputanje starih uloga neke su odosnovnih odlika ovog perioda, koji mnogi nazivaju dobom buntovnitva, dobomsuprotstavljanja svakom autoritetu ili dobom neopredijeljenih i zbunjenih osoba.

Period adolescencije ima, barem u teoriji, jasno deinirane uzrasne granice, tako da mo!emoda govorimo o ranoj "period od #$. do #%. godine&, srednjoj "period od #%. do $#. godine& i

poznoj adolescenciji "period od $#. do $%'$(. godine&.

)eutim, individualno gledano, ova granica nije toliko jasna. *eki autori predla!u da se kao

kriterij poetka i kraja adolescencije uzmu bioloka i socioloka odrednica, odnosno promjeneu samom razvoju organizma "sekundarne spolne odlike, poetak menstrualnog ciklusa koddjevojica i sl.& i socijalna zrelost pojedinca "zasnivanje radnog odnosa, pronala!enje

partnera, zasnivanje porodice i sl.&. Socioloka odrednica se najee uzima kao kriterijzavretka adolescencije.

Sam poetak adolescencije najee se karakterizira poveanim interesiranjem za seksualnepojave, koje prate ideje o nainu prilagoavanja novim potrebama i novom tjelesnom izgledu.+bog toga je u poetku adolescentnog perioda osoba veoma osjetljiva na sve promjene koje sedeavaju u izikoj seri, a pogotovo na komentare koje odrasli, pa ak i vrnjaci, znaju daupute adolescentu, ne razmiljajui mnogo o posljedicama.

no to je bitno je da je ovo period velikih promjena u !ivotu pojedinca, oznaen ipromjenama u odnosu prema roditeljima, vrnjacima i moralnim, ideolokim i drugimvrijednostima, ali prije svega promjenama u odnosu na samog sebe.

Adolescent sebe gleda -drugim oima, primjeuje na sebi izike i psihike promjene kojesu nastupile. /od njega dolazi do potpunog prihvaanja spolne uloge i postaje emocionalnonezavisan u odnosu na -znaajne odrasle iz prethodnog perioda, balansirajui pri tomizmeu stalne potrebe da ue u svijet odraslih i !elje da, barem nakratko, ponovo bude dijete.

Adolescent od sebe oekuje mnogo, ali i njegova okolina, roditelji, nastavnici, prijatelji prednjega ponekad postavljaju nerealne zahtjeve. ekivanja najee proistiu iz ideje da,umjesto -jueranje osobe, kojoj su bile potrebne briga i pa!nja, sada pred sobom imajuosobu koja treba da bude odgovorna, umjena i sposobna za samostalno djelovanje u !ivotu.

Promjene koje se deavaju u ovom periodu izuzetno su znaajne za dalji razvoj osobe, aukoliko se u ovom periodu ne zavre uspjeno razvojni zadaci, kasnije mo!e da doe do loeg

prilagoavanja ulozi odraslog. Sve te promjene imaju cilj da integriraju dogaaje iz ranijih!ivotnih aza i omogue razvoj stabilnog identiteta.

2


3/20

2. O ADOLESCENCIJI

Autori koji se bave periodom adolescencije ovaj period promatraju kao razvojno ' prelazni

period "period tranzicije& iz djetinjstva u zrelost. 0evinov izraz 1osoba na margini1 "0e2in,#343&, kojim opisuje adolescenta, dobra je ilustracija pozicije koja se adolescentima pripisujeu ovom periodu, poto ukazuje na stalno kolebanje izmeu uloge djeteta i uloge odraslih.

no to je zanimljivo, kada je o ovom razvojnom periodu rije, jeste da je on uglavnomdeiniran onim to on nije5 adolescent nije vie dijete, ali nije jo ni odrasla osoba, nezrelostdjetinjstva je prevaziena, a izazovi i mogunosti odraslog doba jo nisu ostvareni.6odatnutekou predstavlja i nepostojanje jasno ekspliciranih pokazatelja kraja djetinjstva i poetkaodraslog doba.

7 kulturama kod kojih postoji ovaj obred, period adolescencije je veoma kratak, ponegdjetraje samo onoliko koliko traje priprema za obred i sam obred inicijacije. S obzirom na to da uzapadnoj kulturi ne postoji obred inicijacije, ime je znatno ote!ano odreivanje poetka ikraja adolescencije, neki autori "prema5 /immel 8 9einer, #33%& predla!u dva mogua

pokazatelja za odreivanje trajanja adolescencije5 bioloki uzrast, za odreivanje poetka isocijalni uzrast, za odreivanje kraja adolescencije. Pod biolokim uzrastom ovi autori

podrazumijevaju promjene do kojih dolazi u biolokom razvoju organizma i koje su rezultatpromjene hormonskog statusa organizma, kao to su razvoj skeleta, pojava menstruacije koddjevojica, pojava sekundarnih spolnih odlika, itd. Pod socijalnim uzrastom se podrazumijevasocijalna zrelost pojedinca koja se razlikuje u razliitim drutvima i kulturama. *egdje je to

promjena dotadanje uloge u drutvu "od djeteta do partnera i roditelja, ili od studenta dozaposlene osobe&, a negdje je to ormalni uzrast i oekivanja koje drutvo ima od ljudiodreenog uzrasta, tako da kada neko preuzme uloge odraslog, kada ga drugi vide kaoodraslog i kada on sebe do!ivljava tako, mo!emo da ka!emo da ta osoba nije vie adolescentve odrasla osoba.

Autori koji se bave adolescencijom govore o tri perioda5 rana adolescencija "od #$ do #%godina&, srednja adolescencija "od #% do #: godina& i pozna adolescencija "posle #: godina&,naglaavajui, meutim, da je svaka podjela arbitrarna.

;ez obzira na neslaganja kada je u pitanju odreivanje poetka i kraja adolescencije, veinaautora koji se bave ovim periodom sla!e se u tome da je ovo period tranzicije, tj. period

promjena, neravnote!e i razvoja koji slu!i kao most izmeu djetinjstva i zrelosti. 7koliko sute tranzicije oekivane u nekoj kulturi sa odreenim uzrastom, i deavaju se na vrijeme, ondaone obino vode ostvarivanju va!nih razvojnih zadataka u adolescenciji, kao to su5 razvijanjenovih i zrelijih odnosa sa vrnjacima oba spola, prihvaanje muke < !enske socijalne uloge,

postizanje vee emocionalne nezavisnosti od roditelja i odraslih, priprema za brani iporodini !ivot i karijeru, usvajanje sistema vrijednosti, ideologije i stavova i usvajanjesocijalno ' odgovornog ponaanja "=avighurst, #3:$&. Promjene koje se u adolescenciji

deavaju, izuzetno su znaajne za dalji razvoj, i od naina ostvarivanja razvojnih zadataka utom periodu u velikoj mjeri zavisi uspjeno prilagoavanje i dalji razvoj odrasle osobe.

3


4/20

3. PROMJENE U ADOLESCENCIJI

3.1. PROMJENE FIZIKOG IZGLEDA

7 periodu rane adolescencije dolazi do brojnih promjena u tjelesnom unkcioniranju iizikom izgledu, meu kojima su najznaajnije5

promjena hormonskog statusa organizma "pojaano luenje spolnih hormona5

testosterona i estrogena koji utiu na razvoj jajne elije i spermatozoida i ubrzavajumetabolike procese&>

pojava sekundarnih spolnih karakteristika kao rezultat promjene hormonskog statusa>

razvoj skeleta, nagli porast visine i te!ine.

ve promjene su veoma znaajne poto utiu na nain na koji adolescenti opa!aju sebe uovom periodu, tj. na sliku koju o sebi imaju. ;udui da je za identitet u adolescenciji i za slikuo sebi va!an kontinuitet, adolescenti su suoeni sa problemom kako da novonastale promjeneuklope u postojeu sliku o sebi, tako da bi se osjeali adekvatno. *ajupadljiviji je nagli rastvisine i te!ine koji esto dovodi do toga da se adolescent osjea nezgrapno i nespretno u

pokuajima da se prilagodi novonastalim promjenama. ;rojna istra!ivanja pokazuju da suadolescenti veoma osjetljivi na promjenu tjelesnog ?a, pogotovo ako se ta promjena ne

poklapa sa onim to se u danoj kulturi smatra po!eljnim izgledom "0erner 8 /arabenick,#3:@&. znaaju koji tjelesno ?a ima za sliku o sebi, govore i podaci da adolescenti u periodurane adolescencije "#4 do #% godina& koriste gotovo iskljuivo tjelesne karakteristike da biopisali sebe, i to obino karakteristike koje smatraju nepo!eljnim "debeo, krupan, nizak, i sl.&.ek kasnije, u periodu pozne adolescencije, adolescenti opisuju sebe kroz neke intelektualne,socijalne i emocionalne kategorije, obino po!eljne "drutven, iskren, pametan, i sl.&"Simmons 8 Bosenberg, #3:%&.

7ravnote!enost tjelesnih promjena je jo jedan va!an aktor koji utie na nain na koji se slikao sebi ormira u ovom periodu. Cstra!ivanja pokazuju da su djeaci koji se kasnije razviju,manje popularni meu vrnjacima, manje privlani suprotnom spolu i manje sigurni u sebe odonih koji su se razvili ranije. +a razliku od njih, djevojice, koje se razviju prerano imaju

problema u adaptaciji i esto su nesigurne i povuene, iako ih sredina prihvata.*euravnote!enost ima vie negativnih implikacija za djeake nego za djevojice ";lDth 8Simmons, #3E%&, budui da djeaci koji se kasnije razvijaju odstupaju u veoj mjeri odstereotipa o sna!nom mukarcu koji je dominantan u veini kultura. +a razliku od njih,djevojice koje se kasnije razvijaju, uklapaju se u stereotip o nje!nim i slabim !enama i zbogtoga imaju manje problema u prilagoavanju.


5/20

3.2. PROMJENE U KOGNITIVNOM FUNKCIONIRANJU

7 periodu adolescencije dolazi do kvalitativnog skoka u intelektualnom razvoju5 prelazak sakonkretnih na ormalne operacije. /arakteristike ormalnog miljenja su5

sposobnost apstraktnog miljenja ' miljenje se oslobaa dominacije konkretnog,

javlja se hipotetiko deduktivno miljenje, adolescent je u stanju da misaonoeksperimentira, da ormulira hipoteze, koje onda misaono provjerava. *a taj nainadolescenti stvaraju svoje teorije o uzrocima pojava, njihovoj povezanosti iimplikacijama, kao i o razliitim ishodima jednog procesa. +ahvaljujui apstraktnommiljenju adolescenti su u stanju da razumiju metaore, poslovice i analogije svihvrsta, kao i da u!ivaju u ironiji i satiri>

vea leksibilnost u miljenju ' u periodu rane adolescencije "#$ i #4 godina&, osoba ne

mo!e da razumije da problem mo!e da ima vie od jednog rjeenja, ona razmiljaiskljuivo u ekstremima "ili crno, ili belo, ili dobro ili loe& i ne razumije da postoje i

prelazi izmeu ekstrema "nijanse sivog&. Fe sa #@ i #% godina, mlada osoba postajesvjesna da postoje razliiti pogledi na stvar, svjesna je razliitih aspekata argumenata iu stanju je da zauzme relativistiko gledite. )iljenje postaje pokretljivije, kritino i

pragmatinije "Adelson, #3:#&>

pojavljuje se dimenzija budunosti ' za razliku od djece koja razmiljaju u terminima

sadanjosti, u adolescenciji se vremenska dimenzija proiruje tako da obuhvata i

blisku i daleku budunost. Adolescenti postaju zaokupljeni budunou, planiranju ipredvianju, to sve poma!e njihovom ukljuivanju u uloge odraslih i preuzimanjuodgovornosti koja se oekuje iz tih uloga>

pojavljuje se dimenzija mogueg ' ovo je jedna od najznaajnijih karakteristika

miljenja u adolescenciji. +a razliku od mlaeg djeteta koje polazi od stvarnih,konkretnih, opa!ajnih podataka u procesu zakljuivanja, adolescent polazi od onog to

je mogue i to onda provjerava usporeujui sa prethodnim iskustvom, ili sa podacimakoje ima u okru!enju. Gormalno miljenje polazi od onoga to je mogue da bi sestiglo do onoga to stvarno jeste.

Sve ove promjene u kognitivnom unkcioniranju, imaju veliki utjecaj na ponaanje, stavove inain na koji adolescenti do!ivljavaju svijet oko sebe. 6imenzije mogueg i budunosti,omoguavaju adolescentima da razumiju i da ormuliraju drutvene teorije i da Haktivnouestvuju u ideologijama odraslih, to je obino udru!eno sa !eljom da mijenjaju drutvo, aki da ga "u mati& unite da bi napravili boljeI "Piaget, #3EJ& . 7koliko je stvarnost neto to sedo!ivljava kao negativno, a ve postoji dimenzija mogueg, onda nije udo to adolescentiispoljavaju !elju za promjenom svega postojeeg to se od strane odraslih tumai kao bunt.

&


6/20

. SOCIJALNA !O"NICIJA # RA$UMEVANJE SOCIJALNI%ODNOSA

Socijalna kognicija predstavlja nain na koji razmiljamo o drugima i o sebi, tj. nain na kojisaznajemo svijet oko sebe. vaj pojam u osnovi sadr!i pretpostavku da sa uzrastom djeca iadolescenti stjeu sve slo!enije kognitivne vjetine i socijalne strategije da bi razumjelimeuljudske odnose i probleme koji se u tim odnosima pojavljuju.

Socijalna kognicija se odnosi i na sposobnost procjene i predvianja naina na koji e seosoba ponaati u odreenoj situaciji i kako e se pri tom osjeati i zahtjeva sposobnostdecentracije, tj. sagledavanja take gledita druge osobe.

Kancova spominje pet pitanja koja se odnose na kljune aspekte socijalne kognicije "prema5

)uuss, #33(&5

1.Kto druga osoba vidiL Sposobnost zakljuivanja o tome to je osoba u stanju da vidi sasvoje take gledita>

2.Kto druga osoba osjeaL Gokus je na razumijevanju emocionalnih stanja osobe ' empatija>

3.Kto druga osoba misliL Sposobnost da zakljuujemo o misaonim procesima druge osobe ida ih razlikujemo od linih>

4.Kto druga osoba namjeravaL +akljuivanje o motivaciji druge osobe>

5./ako druga osoba izgledaL Percepcija druge osobe i to ne samo kroz uoavanje vidljivihkarakteristika "visina, graa, snaga, i sl.& ve i izvjesnih crta linosti "otvorena, zainteresirana,iskrena, i sl&.

Bobert Selman, autor jedne od najpotpunijih teorija socijalne kognicije, smatra da je ovoslo!eni pojam koji ukljuuje empatiju, moralno miljenje, sposobnost rjeavanja problema uinterpersonalnim odnosima, razvoj svesti o sebi i drugima "igranje uloga& i promjenu takegledita "decentracija&. n razlikuje pet aza u razvoju socijalne kognicije od kojih su

posljednje dvije vezane za period adolescencije "Selman, #3EJ&. Bazvoj socijalne kognicije

Selman promatra kroz etiri oblasti5 svijest o sebi, prijateljstvo i konlikti, odnosi izmeuvrnjaka i odnos roditelji ' dijete "koncept ka!njavanja&.

Faza 0.Mgocentrina aza "od 4 do ( godina&, u kojoj dijete nije u stanju da razdvoji ono toono misli od onoga to misle drugi ljudi. 6ijete smatra da je njegova taka gledita jedina inije u stanju da se stavi na taku gledita druge osobe. 7 ovom periodu, konlikt se shvaakao situacija u kojoj jedna strana ne dobiva ono to !eli, zbog ponaanja druge strane, istrategije rjeavanja konlikta su ili povlaenje i poslunost, ili nasilno ostvarivanje svog cilja"npr. dijete grabi igraku i odlazi&.

Faza 1.Poetak decentracije "od % do 3 godina& ' u ovom periodu djeca poinju da shvaajuda druga osoba mo!e da ima pogled na svet koji je drugaiji od njihovog. 7 ovoj azi dijete

)


7/20

poinje da razumijeva ulogu subjektivnih, tj. Psiholokih aktora u konliktu "neslaganje&, alije rjeavanje konlikta u ovoj azi i dalje jednostrano "jedna strana gubi, druga dobiva&.bino se tra!i arbitra!a onih koji se percipiraju kao moniji "odrasli&, dijete esto koristi

prijetnje ili silu da bi dobilo ono to !eli, ili se posle neuspjelih pokuaja da dobije ono to!eli, povlai i ponaa kao !rtva tra!ei utjehu i odobravanje odraslih.

Faza 2.Beciprocitet "od : do #$ godina& ' u ovom periodu djeca ne samo da razumiju dadrugi ljudi imaju svoj pogled na svijet, nego su u stanju i da se stave na taku gledita drugih.Svijest o sebi ' u ovom periodu dijete pravi razliku izmeu unutranje i vanjske realnosti iesto krije svoje unutranje ?a da bi izbjeglo neodobravanje ili osjeanje stida. Poto je dijetesada u stanju da sagleda kako ga drugi opa!aju, unutranje, privatno ?a postaje znaajnije odonoga to je vidljivo i to se javno prezentira drugima. /onlikti i prijateljstva ' dijete postajesvjesno da obje strane doprinose konliktu, tako da zbog toga obje strane moraju da saraujuda bi se konlikt rijeio. )eutim, u ovoj azi i dalje dominira lini interes i !elja da se cilj

ostvari po svaku cijenu. 7 ovoj azi dijete ne nareuje, ve koristi razne orme prijateljskoguvjeravanja i manipulacije5 pozivanje na ono to je er "Hhajde da bacamo kockuI&, na prolaiskustva "Hproli put sam ja tebe pustioNI&, na zajedniki interes "Hto e i tebi donijetikoristNI&, pronalazi saveznike koji e zastupati njegove interese. Oesto se manipuliraosjeanjem krivice, kao i pozivanjem na ono to grupa oekuje "konormizam&.

Faza 3.7zajamnost "#J do #% godina& ' karakteristina za period rane adolescencije u kojojadolescent ne samo da mo!e da se stavi na taku gledita druge osobe, ve je u stanju dasagleda i sebe i drugu osobu sa opeg stanovita, tj. sa stanovita neke tree osobe. Pogled izHtreeg uglaI pru!a adolescentu mogunost da bude promatra svojih odnosa sa drugima i da

istovremeno mo!e da koordinira i uzima u obzir i svoju i tuu taku gledita. Adolescent jesada sposoban da razgranii vlastito gledite od onoga to se mo!e smatrati gleditemHprosjenog pripadnikaI grupe.

Svijest o sebi 'adolescent je u stanju da jasnije sagledava sebe i svoje karakteristike.

Prijateljstva i konlikti ' u ovoj azi prijateljstvo se veoma vrednuje, ono ne predstavlja samopuko provoenje vremena u grupi, ve ukljuuje uzajamnost, razmjenu osjeanja i meusobnupodrku. /onlikti se u ovom periodu vide kao prirodni, skoro neophodni dio prijateljskihodnosa, budui da je svaka osoba jedinstvena sa svojim potrebama i vrijednostima. 7 ovoj

azi, na konlikt se gleda kao na neto to e pomoi da se odnos produbi i pobolja iadolescenti tragaju za reenjem kojim e obje strane biti zadovoljne, uzimajui u obzir

potrebe svih strana u sukobu. 7 stanju su da sagledaju kako se svaka strana osjea u vezi saprijedlogom druge strane i potuju se osjeanja i potrebe drugih. /onlikti se rjeavaju krozuzajamno pregovaranje5 H6am ' daI. 7 ovoj azi, primarni cilj nije vie interes pojedinca,ve zadr!avanje bliskosti, prijateljstva, to dovodi do prihvaenosti od strane grupe i osjeanja

pripadnosti. dnosi izmeu vrnjaka ' razvija se lojalnost prema grupi i spremnost da sedoprinosi dobrobiti grupe "lojalnost po tipu5 svi za jednog&. rupna solidarnost postaje veomava!na.

dnos5 roditelj ' dijete ' u ovoj azi adolescenti promatraju kaznu kao neto to je vieprimjenjivo na mlau djecu nego na njih. 7 stanju su da razumiju da kazna za roditelje znai

,


8/20

sigurnost, ostvarivanje autoriteta i kontrole, ali misle da postoje i drugi metodi za poslunost ikontrolu osim kazne.

Faza 4.Produbljena drutvena perspektiva "#% godina i vie& ' tokom ove aze, adolescentdolazi do viih i apstraktnijih nivoa kognicije koji ukljuuju koordinaciju drutvene

perspektive i perspektive pojedinca i grupe kojoj pripada. Adolescenti postaju svjesnirelativnosti svojih i tuih gledita i razumiju da neije stanovite zavisi od usvojenog sistemavrijednosti, grupe kojoj pripada, i sl.

Postaju svjesni uloge psiholokih aktora, kao to su motivacija, osjeanja, vrijednosti, kao iuloge nesvjesnih procesa. Postaje im bliska ideja da su ljudi osoben sklop crta linosti,vrijednosti, uvjerenja, stavova i da imaju jedinstvenu istoriju razvoja.

Svijest o sebi ' u ovom periodu ideja nesvjesnog postaje znaajna, tj. uvjerenje da u osnovinaeg unutranjeg svijeta postoji jo dublja realnost koje nismo svjesni, ali koja utie na nae

cjelokupno do!ivljavanje i ponaanje.

Prijateljstvo i konlikti ' u ovoj azi se ideja o uzajamnosti i bliskosti koja je bila kljuna uprethodnoj azi, odbacuje, ukoliko se kosi sa individualnim razvojem. Cndividualnost jeznaajnija od povezivanja i oslanjanja na grupu. va aza je obilje!ena sukobom dvije

potrebe5 za autonomijom i bliskou, tako da mlada osoba pokuava da pronae balansizmeu nezavisnosti, s jedne, i pripadanja grupi, s druge strane, i to kroz spremnost nakomunikaciju i razmjenu. Adolescenti su u ovoj azi svjesni da esto konlikt unutar jedneosobe prouzrokuje konlikte izmeu nje i okoline. 7spjeno rjeavanje konlikta znai

produbljivanje odnosa, razmjenu intimnih osjeanja i potreba.

dnosi izmeu vrnjaka ' na lojalnost grupi gleda se kao na ouvanje jedinstvenosti grupe,tako da je mlada osoba spremna da se !rtvuje za dobrobit grupe odustajanjem od vlastitihciljeva u ime ciljeva grupe.

dnos roditelj ' dijete ' u ovoj azi adolescenti opa!aju kaznu kao nesvjesni napor roditelja dauspostave kontrolu nad njima i da se tako osjete sigurni. Selmanova istra!ivanja pokazuju daadolescenti pokazuju vie nivoe razumijevanja drugih kada su u pitanju njihovi vrnjaci, negokada su u pitanju roditelji, to on objanjava do!ivljajem ravnopravnosti


9/20

&. E"OCENTRI$AM U ADOLESCENCIJI

?edna od bitnih karakteristika socijalne kognicije u adolescenciji je sposobnost decentracije,

tj. uzimanje u obzir razliitih taaka gledita. Czgleda da upravo ova sposobnost uzimanja uobzir miljenja drugih ljudi, predstavlja osnovu za novu vrstu egocentrizma koji jekarakteristian za ovaj period. Adolescentni egocentrizam se ispoljava na dva naina "Mlkind,#3(:&5

Q *emogunost da se napravi razlika izmeu onoga to drugi misle od vlastitih preokupacija.Adolescenti podrazumijevaju da su i drugi ljudi preokupirani i da se bave onim ime se i oni

bave, kao i da je ono to je za njih "adolescente& va!no, va!no i drugim ljudima. ;udui da jeu adolescenciji bitan utisak koji e da se ostavi na druge i budui da su adolescenti zbog togaveoma kritini prema sebi, oni onda podrazumijevaju da su i drugi kritini prema njima, da ih

procjenjuju i da su preokupirani njima i njihovim cjelokupnim imid!om. Mlkind koristi terminizmiljena publika da bi objasnio injenicu da adolescenti misle da su svi ostali zaokupljeninjima, kao to su oni zaokupljeni sobom.

Q 7vjerenje o vlastitoj neunitivosti i svemonosti ' upravo zbog toga to vjeruju da suznaajni za veinu ljudi koji se bave njima i razmiljaju o njima, adolescenti poinju dagledaju na sebe, svoja osjeanja i uvjerenja kao na neto specijalno i jedinstveno. Adolescent

je uvjeren da niko ne pro!ivljava stvari kao on sam, da je to to se njemu dogaa netojedinstveno i nikada ranije do!ivljeno. vaj lini mit kako ga Mlkind zove, esto ukljuuje imitove o adolescentnoj svemonosti i neunitivosti, to mo!e da objasni esto veoma

riskantna ponaanja adolescenata "eksperimentiranje sa drogama, promiskuitet, opasneavanture, i sl&, upravo zbog uvjerenja da se njima nita loe ne mo!e desiti.

'. PROMJENA SLI!E O SE(I

Kto se tie slike o sebi u ovom periodu, adolescencija je shvaena i kao period promjene i kaoperiod konsolidacije "Roleman 8 =endrD, #33(&. +a ovaj period su vezane brojne promjene5

iziki rast i razvoj, intelektualni razvoj, socijalni razvoj "!ivotni prostor se iri i dierencira,poveava se broj uloga koje su adolescentima dostupne, postoji mogunost aktivnogeksperimentiranja sa razliitim ulogama&, emocionalni razvoj "poveanje autonomije uodnosu na roditelje, tra!enje emocionalnih izvora van porodice&, koje utiu i na promjenuslike o sebi.

?edna od promjena u ovom periodu je nain na koji adolescenti opisuju sebe. 7 ranomdjetinjstvu, sliku o sebi ine jednostavni opisi ponaanja i preerencija "to se voli, ili ne voli&,u srednjem djetinjstvu slika o sebi se uglavnom sastoji iz poreenja sa drugima, dok u ranojadolescenciji sliku o sebi ine psiholoki i socijalni pojmovi koji se tiu odnosa sa drugima irazne socijalne vjetine koje su va!ne za te odnose i naine na koje e se neko predstaviti. 7

*


10/20

poznoj adolescenciji, sliku o sebi ine lina uvjerenja i vjerovanja, vrijednosti, planovi irazmiljanja, shvaanje sebe kao aktivnog djelatnika "6amon 8 =art, #3EE&.

Prema mnogim autorima "=arter, #33J> 6amon 8 =art, #3EE&, slika o sebi u adolescencijipostaje sa jedne strane apstraktnija, bolje organizirana, strukturisanija i koherentnija, a s druge

strane, dierenciranija u odnosu na razliite socijalne kontekste. Fa!an zadatak u adolescencijipostaje integracija razliitih vidova slike o sebi u jednu koherentnu sliku o sebi5

Cntegracija javnog i privatnog ?a ' adolescencija je period u kojem je razlikovanje ova

dva ?a uoljivo i za adolescente veoma va!no. ni poinju da razlikuju ono to onikonstruiraju kao 1pravo ?a1, koje je samo njihovo, osobno i skriveno od drugih, i onoto predstavlja nain na koji sebe prezentiraju raznim va!nim drugim osobama.Cstra!ivanja pokazuju da su motivi za prikazivanje javnog ?a5 !elja da se zadive ilizadovolje drugi, eksperimentiranje sa razliitim ulogama i njihovim drutvenimeektima, ili pak zatita privatnog ?a iz straha da nee naii na odobravanje ili podrku"=arter, #33J&.

Cntegracija sadanjeg i budueg ?a ' dimenzija budunosti je u adolescenciji veoma

va!na. 1 Adolescent ima dvije koncepcije o sebi onu koja mu govori to sada jeste ionu koja mu govori to e biti ' i nain na koji integrira sliku budunosti u slikusadanjosti odreuje u velikoj meri stupanj njegove trenutne integrisanosti1 "6ouvan8 Adelson, #3((, str. $4&. *a pitanje to se sve promijenilo u nainu na koji opa!ajusebe, adolescenti najee navode promjene koje se odnose na oekivanja koja oniimaju od uloga odraslih, a to su5 zrelost> ozbiljnost, odgovornost> razmiljanje o

budunosti, planiranje> poveanje !ivotnog iskustva, kao i vie obaveza i briga. ninaroito istiu dimenziju budunosti i svoj proaktivni stav, govorei da im je va!na

promjena to to sada razmiljaju o budunosti, imaju i neke planove vezane zabudunost i ne !ive kao ranije samo u sadanjem trenutku "Franjeevi, $JJJ&.

Cntegriranje idealnog i realnog ?a ' iako je razlikovanje idealnog i realnog ?a, normalan

razvojni enomen u periodu adolescencije, koji neki autori povezuju sa razvojemmiljenja u tom periodu, suvie veliki raskorak izmeu ova dva ?a, poveavavjerojatnost javljanja problema u prilagoavanju i prihvaanju sebe. ekou

predstavlja i ukoliko se nepo!eljno ?a suvie pribli!i realnom ?a, tj. ako se ormira

negativni identitet.

Cntegriranje rodne uloge u sliku o sebi, razvoj rodnog identiteta# rodna uloga

predstavlja skup ponaanja i normi koje se u odreenom drutvu oekuju odpripadnika mukog i !enskog spola. Bodni identitet predstavlja stupanj u kojem osobaopa!a slaganje izmeu svog ponaanja i oekivanja i onoga to je u drutvu unaprijeddeinirano kao muka i !enska rodna uloga. Bazvoj rodnog identiteta, zapoet jo uranom djetinjstvu, re'ormulira se i preispituje u periodu adolescencije. 7 periodudjetinjstva, rodne uloge su jasno deinirane i opa!ene kao sasvim razgraniene i

odvojene, u periodu rane adolescencije, granice rodnih uloga se gube "azapreispitivanja, nejasnoe, eksperimentiranja sa ulogama i ciljevima&, da bi se na kraju

1


11/20

u poznoj adolescenciji ponovo uspostavila jasna razlika izmeu rodnih uloga. okomadolescencije postoji veliki pritisak i roditelja i vrnjaka da se usvoje ponaanja kojadrutvo oekuje od odreenih uloga, to mo!e da ote!a proces prilagoavanja,

pogotovo kada adolescent opa!a da odstupa od standarda propisane uloge. *ekaistra!ivanja pokazuju da je usvajanje rodnog identiteta u adolescenciji posebno

problematino za djevojke, poto se od njih zahtjeva da poslije perioda aktivnosti iorijentacije na uspjenost postanu pasivne i zavisne da bi ispunile svoju rodnu ulogu!ene i majke, to one do!ivljavaju kao veliki diskontinuitet i teko se prilagoavaju"prema5 Roleman and =endrD, #33(&.

=arterova govori o tri aze u razvoju koherentne slike o sebi "=arter, #33J&5

1. Adolescenti u periodu rane adolescencije uviaju izvjesne kontradiktornosti u okviruslike o sebi, ali im ne pridaju va!nost, tj. te kontradiktornosti ne opa!aju kao

potencijalno konliktne.

2. 7 periodu srednje adolescencije, adolescenti opa!aju konlikt izmeu razliitih ulogakoje imaju i ponaanja koja te uloge odreuju, ali ne umiju da integriraju te razlike u

jednu jedinstvenu sliku o sebi i zato taj konlikt do!ivljavaju kao stresan.

3. 7 periodu pozne adolescencije, iako te suprotnosti postoje i dalje, one ne prouzrokujuzabrinutost, konlikt i stres, poto su adolescenti u stanju da te suprotnosti integriraju ukoherentnu sliku o sebi. 7 okviru tako integrirane slike o sebi, te suprotnosti su vienekao neto normalno i po!eljno.

). IDENTITET U ADOLESCENCIJI6oprinos M. Mriksona teorijama o razvoju identiteta u adolescenciji je dvojak.

Prvo, za razliku od onih teoretiara koji se prvenstveno usmjeravaju na rano djetinjstvo dopuberteta, smatrajui taj period najznaajnijim za razvoj linosti, Mrikson posebnu pa!njupoklanja periodu preadolescencije i adolescencije koje smatra jako znaajnim za dalji razvoj,zbog va!nih razvojnih zadataka pred kojima se nalazi mlada osoba. 6rugo, Mrikson ponovo

uvodi pojam identiteta u psihoanalitiku teoriju i praksu i problem identiteta smjeta u centaradolescentne dinamike.

Prema Mriksonu, razvoj linosti i proces ormiranja identiteta odvija se kroz osam sukcesivnihetapa, od kojih je svaka od velike va!nosti za ormiranje zrele linosti. 7 svakoj od njih dolazido javljanja razvojnih kriza, koje su rezultat privremenog nesklada izmeu razvojnihmogunosti pojedinca i zahtjeva socijalne sredine.

Mrikson naglaava razvojni aspekt krize, poto je ona potaknuta samim razvojem i kroz nju seostvaruje rast i dalje napredovanje, uspostavljanje ravnote!e na viem nivou od prethodne.

Bazvojne krize u svim stadija Mrikson tumai kao pokuaj postizanja osjeanja cjelovitosti.Rjelovitost koju treba postii u stadiju puberteta i adolescencije, jeste osjeanje unutranjeg

11


12/20

identiteta. o je osjeanje unutranjeg kontinuiteta izmeu onoga to mlada osoba jeste i toe tek biti, izmeu onoga to ona misli da jeste i onoga to opa!a da drugi o njoj misle i od njeoekuju.

Proces ormiranja identiteta je krupan razvojni korak, koji zavisi i od naina na koji je osoba

rijeila sve prethodne razvojne zadatke i koji se odvija postepeno, kroz mnogobrojne uspone ipadove. dnos ranih i novih poistovjeenja je posebno znaajan za ormiranje identiteta,poto identitet sadr!i sva poistovjeenja iz djetinjstva, ali ih istovremeno i prerasta, stvarajuijedan novi kvalitet sa novim identiikacijama, ulogama, potrebama, oekivanjima i ciljevima.

Poistovjeenja iz djetinjstva su asimilirana i apsorbirana u tu novu koniguraciju "identitet&,koju karakterizira osjeanje cjelovitosti, istovjetnosti i kontinuiteta. Adolescencija je vrijemeveoma burnih izikih i psiholokih promjena, vrijeme lutanja u potrazi za novim ljudima iidejama u koje mlada osoba mo!e da vjeruje. na mora da integrira nova poistovjeenja, noveelemente identiteta "meu kojima najva!niji postaje spolni identitet&, sa poistovjeenjimaranog djetinjstva.

vo predstavlja krupan razvojni zadatak, ali neophodan za postizanje osjeanja cjelovitosti.Adolescentu je potrebno vrijeme, tokom kojeg e eksperimentirati sa razliitim ranim

poistovjeenjima, ulogama i ciljevima, pokuavajui da u nekoj od njih pronae sebe. +avrijeme tog 1psiholokog moratorija1 "Mrikson, #3:(&, adolescent se udaljuje od roditelja ieksperimentira sa drugim osobama i ulogama.

7 tom periodu je naroito va!na drutvena podrka, poto postepeno uz nju adolescent pravikonaan izbor, opredjeljuje se i postepeno preuzima obaveze koje od njega drutvo oekuje.

)eutim, ukoliko osoba nije razrijeila neke od zadataka iz prethodnih razvojnih aza, ona seu traganju za cjelovitou vraa na te nerazrijeene zadatke, to onda zaustavlja dalji razvoj. 7

pokuaju ormiranja osjeaja identiteta, ona mo!e da proe kroz aze izbora negativnogidentiteta, ili potpune konuzije identiteta. 7 tim situacijama psiholoki moratorij se

produ!ava, konana odluka se odla!e i to mo!e da se maniestira estim mijenjanjemopredjeljenja i uloga, razliitim neurotinim reakcijama, delinkventnim ponaanjem, i sl.

Prema Mriksonu, postignut identitet i konuzija identiteta se odnose na razliite ishodepsihosocijalne krize koja se odvija u adolescenciji i predstavljaju suprotne polove jednog

kontinuuma. )arsija ")arcia,#3((> #3(:& je jedan od prvih autora koji je pokuao da daempirijsku potvrdu tog kontinuuma i on razlikuje etiri statusa identiteta koji predstavljaju1individualne stilove koje osoba koristi da bi izala na kraj sa krizom identiteta1")arcia,#3((> #3(:&.

snovno mjerilo za njihovo razlikovanje je stepen opredjeljenja i prisutnost, ili odsutnostkrize.

Postignut identitet

sobe sa postignutim identitetom su prole kroz krizu i iz nje izale sa jasnimopredjeljenjima, deiniranim ulogama i ciljevima.

12


13/20


14/20

+. ODNOS SA RODITELJIMA

?edan od najva!nijih zadataka u adolescenciji, neophodan da bi se prelo iz perioda djetinjstva

u period zrelosti, jeste psiholoko odvajanje od roditelja. snovna tema u perioduadolescencije je stjecanje autonomije i nezavisnosti. ;ez obzira da li taj proces stjecanjaautonomije predstavlja raskidanje ranih inantilnih zavisnosti od roditelja da bi se uspostavilenove zrele heteroseksualne veze, kao to to tvrde psihoanalitiari, ili je taj proces obilje!en

promjenom i redeiniranjem socijalnih uloga, kao to to tvrde socijalni psiholozi, on ipakpredstavlja jedan od najznaajnijih razvojnih zadataka u ovom periodu.

Prema nekim autorima "Mrikson, #3:(> )arcia, #3((, #3(:&, postojanje konlikta izmeuadolescenata i njihovih roditelja je ne samo po!eljno, ve i neophodno u cilju postizanja

jasnog identiteta. Potrebno je i po!eljno da adolescent pone da preispituje sistem vjerovanja i

vrijednosti koji je usvojio od roditelja i da ga podvrgne testu i kritici. no to sepodrazumijeva pod adolescentnom krizom, zapravo je proces u kojem se roditeljskevrijednosti i rana poistovjeenja kritiki preispituju, u cilju ormiranja identiteta koji nee biti1preuzet1 od roditelja, kao to je sluaj kod osoba koje imaju tzv. iskljuiv status ")arcia,#3((, #3(:& i koje nikada nisu ni prole kroz krizu identiteta, poto su sve vrijednosti bez

preispitivanja preuzele od roditelja. 6a bi autonomija uope bila mogua potreban je konlikt.Pitanje je, samo, da li nu!no taj konlikt mora da bude toliki da uzrokuje veliki jaz ineslaganje izmeu dvije generacije i da prouzrokuje trajne i duboke probleme u

prilagoavanju.

7 istra!ivanju raenom na populaciji beogradskih adolescenata, u kojem je od njih tra!eno danavedu najznaajnije promjene u nainu na koji opa!aju sebe u periodu adolescencije, kao ito je to to je va!no, a to se nije promijenilo, dobiven je podatak da je najznaajnija

promjena do!ivljaj autonomije u odnosu na roditelje, a da je ono to se nije promijenilo a toim je va!no, to to i dalje imaju dobar odnos sa roditeljima. tome koliko im je ouvanjedobrog odnosa sa roditeljima va!no govori i podatak da bi se veina adolescenata prijeodrekla autonomije nego dobrog odnosa sa roditeljima "Franjeevi, $JJ#&. vaj nalaz jenaizgled kontradiktoran sa podatkom o znaaju koji postizanje autonomije od roditelja ima zaadolescente5 s jedne strane, izgleda da je adolescentima va!no to to postaju nezavisniji od

roditelja, a s druge strane, isto toliko im je va!no to to i dalje imaju dobar odnos sa njima injihovu podrku tokom odrastanja. vu ambivalenciju adolescenata prema autonomiji,roditelji prepoznaju u svakodnevnom ponaanju svojih adolescenata5 u jednom trenutku se

bune to roditelji suvie kontroliraju i to se mijeaju u sve, da bi ve u sljedeem trenutkupoeli da se !ale da su zanemareni i ostavljeni.

Czgleda da su roditelji u ovom periodu jako va!ni kao adekvatan model koji adolescentupoma!e da se uspjenije snae u novim ulogama i oekivanjima koja idu iz njih, kao i zbogmogunosti pru!anja podrke i oslonca. Proces autonomije, ma koliko bio po!eljan,istovremeno predstavlja i prijetnju za adolescente, poto su suoeni sa novim ulogama i

oekivanjima i stupaju na tlo za koje Hjo uvijek nemaju razvijene mapeI.

1


15/20

Adolescenti se nalaze pred velikom implikativnom dilemom, koja bi mogla da se iska!eovako5 ako postanem samostalan mogu da izgubim podrku i pomo roditelja, a u isto vrijememi je jako va!no da postanem samostalan i da se odvojim od njih poto to znai da odrastam./ao mogue rjeenje te implikativne dileme, adolescenti biraju da postaju samostalni, ali uzouvanje dobrog odnosa sa roditeljima.

*asuprot uobiajenom shvaanju da su roditelji znaajniji kao model u djetinjstvu nego uadolescenciji, neka istra!ivanja pokazuju da su roditelji upravo u ovom periodu najznaajnijimodeli i uzori koji utiu na mnoge izbore koji adolescenti prave "prema5 Roleman 8 =endrD,#33(&.

Boditelji u ovom periodu imaju ulogu nekoga ko validira promjene koje nastaju i ukazujuadolescentu na mogue pravce razvoja. Samo u atmoseri prihvaanja od strane roditelja,adolescenti mogu da eksperimentiraju sa novim ulogama i vrijednostima, da donose va!neodluke i na taj nain postepeno postaju autonomni u odnosu na roditelje. 7 prilog ovomshvaanju su i rezultati nekih istra!ivanja, koja pokazuju da je ouvanje aektivnih veza saroditeljima u unkciji zatite adolescentovog osjeanja sigurnosti i ravnote!e "reen2ald,#3EJ&, kao i to da u periodu pozne adolescencije, vie nego u bilo kom drugom periodu,adolescenti opa!aju vezu sa roditeljima kao vezu sa najvie ljubavi "Pipp, ?ennings, Shaver,0amborn 8 Gisher, #3E%&.

1,. ODNOS SA VR-NJACIMA

Prijelaz od djetinjstva do adolescencije obilje!en je va!nim promjenama u drutvenom !ivotu5!ivotni prostor se iri, adolescentu je sada dostupno vie uloga nego ranije, on ulazi u nekeoblasti !ivota koje mu nisu bile poznate ranije, porodica prestaje da bude jedini reerentniokvir.

7 periodu adolescencije, mlade osobe su suoene sa novim ulogama, odnosima i drutvenimsituacijama koje zahtijevaju drugaije socijalne vjetine od onih koje su im bile potrebne naranijim uzrastima. 7 usvajanju i ovladavanju tim sposobnostima kljunu ulogu ima grupa

vrnjaka kao novi reerentni okvir, koji je podjednako va!an, esto i va!niji od roditeljskog. 7okviru grupe vrnjaka adolescent mo!e da eksperimentira sa raznim ulogama i da ne osjeaanksioznost i prijetnju zbog toga. Frnjaka grupa je va!na kao reerentna grupa, tj. oslonacza adolescenta u njegovom traganju za identitetom i kao uvod u heteroseksualno ponaanje"6unphD, #3:$&.

Frnjaci takoer slu!e kao izvor validacije za neka va!na, ali u isto vrijeme i probnavjerovanja i vrijednosti "6uck,#3:4&. Frnjaka grupa u poetku slu!i prevazila!enjuosjeanja usamljenosti i pru!a mogunost upoznavanja novih prijatelja i proirivanja kruga

poznanstava, a kasnije postaje va!na i zato to pru!a adolescentima osjeanje pripadnosti,

povjerenja i podrke, emocionalne sigurnosti, samopouzdanja, mogunost da se bude

1&


16/20

popularan i priznat. Frnjaci takoer utiu na ormiranje slike o sebi i poma!u adolescentu dadeinira svoja uvjerenja, vrijednosti i ciljeve.

no to se u periodu adolescencije mijenja je znaaj vrnjake grupe, kao i njena struktura5 odvezanosti za gomilu, postepeno se prelazi na vezanost za manji broj prijatelja sa kojima su

sada odnosi vie intimni i bliski ";ro2n, Micher 8Petrie, #3E(&. Promjena strukture grupeznai i promjenu kvaliteta prijateljstava u adolescenciji. Adolescenti navode da se u ovom

periodu kod njih mijenja kvaliteta odnosa sa vrnjacima, tj. prijateljstva u ovom periodupostaju iskrenija i vra.

)nogi adolescenti navode da sada imaju ak i manje prijatelja nego ranije, ali da je kvalitetaprijateljstava bolja "Franjeevi, $JJ#&. +animljivo je da mladii u veoj mjeri nego djevojkenavode promjenu u kvalitetu prijateljstava i smatraju da su sada drutveniji nego ranije, imajuvei krug prijatelja i iskrenija prijateljstva, dok djevojke u znatno veoj mjeri nego mladiismatraju da se u ovoj oblasti dru!enja i kontakata sa vrnjacima nita nije promijenilo, tj. idalje se dru!e kao i ranije, to takoer ide u prilog pretpostavki teoretiara i istra!ivaa orazliitom znaaju koje vrnjaci imaju za djevojke i mladie. *eka istra!ivanja pokazuju da semladii u veoj mjeri nego djevojke identiiciraju sa grupom i da su podlo!niji grupnom

pritisku "prema5 Roleman 8 =endrD, #33(&.

7tjecaj i znaaj grupe vrnjaka opada tokom adolescencije, poto se tokom odrastanjapojavljuje potreba za samostalnou, identitet postaje sve stabilniji, osoba postaje sigurna usebe i nije joj vie neophodno odobravanje i sigurnost koju vrnjaci pru!aju. akoer, pri

kraju adolescencije, pojavljuje se i potreba za intimnou i intimnom razmjenom sa malimbrojem ljudi, tako da je i to razlog to vrnjaka grupa gubi svoj utjecaj.+naaj vrnjake grupe u periodu adolescencije "pogotovo u periodu rane i srednjeadolescencije&, nipoto ne znai da su roditelji prestali da budu va!an reerentni okvir. )nogaistra!ivanja pokazuju da su u ovom periodu roditelji esto podjednako va!ni ako ne i va!nijiod vrnjaka i da se esto savjeti roditelja vrednuju vie od savjeta vrnjaka, pogotovo kada suu pitanju neke va!ne odluke i izbori. Pokazano je takoer, da to to se adolescenti esto radijeobraaju vrnjacima za pomo i podrku, ne znai da im nije va!an dobar odnos saroditeljima, poto je zadovoljstvo u odnosu sa roditeljima vie povezano sa dobrim

prilagoavanjem i mentalnim zdravljem u adolescenciji nego zadovoljstvo u odnosima savrnjacima "prema5 Roleman 8 =endrD, #33(&.

1)


17/20

11. ADOLESCENCIJA # !ONTINUITET ILIDIS!ONTINUITET

)ada postoji mnogo teorija koje govore o adolescenciji i promjenama do kojih u ovomperiodu dolazi, one se mogu grubo podijeliti u dvije grupe5 s jedne strane, to su one teorijekoje naglaavaju koncept 1bure i stresa1, tj. Adolescenciju promatraju kao perioddiskontinuiteta, velikih i burnih promjena i smatraju da je adolescencija prekid dotada mirnograzvoja koji otvara mogunost mnogobrojnim poremeajima. S druge strane, to su teorije kojegovore o adolescenciji kao o periodu kontinuiranog razvoja, suprotstavljaju se shvaanjuadolescencije kao nu!no burnog i problematinog perioda. Autori koji zastupaju koncept burei stresa, promatraju adolescenciju kao bioloki uvjetovan enomen, dok autori koji se tomkonceptu suprotstavljaju smatraju da su problemi koji se pripisuju adolescenciji reakcija nadrutvene i kulturne uslove i da je pod drugaijim uslovima "drutvenim i kulturnim& moguai drugaija slika adolescencije, kao jednog mirnog razvojnog perioda u kojem nema burnih itraumatinih promjena. But ;enedikt "Buth ;enedict& je jedna od autora koja smatra da jeadolescencija prije kulturni nego bioloki enomen i u svom lanku 5 1/ontinuitet idiskontinuitet u kulturnom uslovljavanju1 "#3:(& predla!e dimenziju znaenja5 kontinuitet 'diskontinuitet pomou koje objanjava utjecaj drutva i kulture na razvoj pojedinca.6iskontinuitet u razvoju nastaje zbog razliitih zahtjeva, ogranienja i oekivanja koje imadrutvo u odnosu na pojedinca. Bazliite uloge su vezane za razliita ponaanja i oekivanjakoje drutvo ima od tih uloga i diskontinuitet u razvoju nastaje kada osoba, da bi postalaodrasla, treba da se odrekne od stavova, vrijednosti i vjetina koje je nauila u djetinjstvu. o

znai da su uloge odraslog i djeteta i oekivanja koja uz njih idu, u suprotnosti.okom adolescencije postoje tri va!ne promjene koje treba da se dese da bi se preuzela ulogaodraslog. o su5 odgovornost naspram neodgovornosti, dominantnost naspram submisivnosti iusvajanje seksualne uloge. o sve stvara diskontinuitet u razvoju, jer se od adolescentaoekuje da odjednom usvoji obrasce ponaanja potpuno razliite od onih koji su ueni udjetinjstvu. *a osnovu toga, B. ;enedikt izvodi zakljuak da je adolescentna kriza, prijesvega, proizvod drutva i kulture i da od drutvenih oekivanja i jaza koji postoji izmeurazliitih uloga zavisi i to hoe li adolescencija biti buran, ili relativno miran i postepen

prijelaz izmeu djeteta i odraslog.

Sljedee pitanje kada je o adolescenciji rije je pitanje univerzalnosti tog perioda5 da li jeadolescencija proizvod modernog industrijskog drutva, kao to neki autori smatraju, ili je touniverzalan, ili skoro univerzalan razvojni period u svim drutvima i kulturama. Autori kojizastupaju prvi stav "Gasick, #33@&, to obrazla!u time da adolescencije "kao posebnog

prelaznog razvojnog perioda& nema u preindustrijskim drutvima i tokom ranijih istorijskihperioda, to znai da je ona proizvod modernog drutva. Cndustrijska revolucija, koja donosiveu razliitost i specijalizaciju u okviru proesija, produ!eno obrazovanje, veliki brojmogunosti koje adolescentima stoje na raspolaganju, znaajno produ!ava period prelaska izdjetinjstva u svijet odraslih.

1,


18/20

S druge strane, teoretiari koji zastupaju tezu da je adolescencija univerzalan enomen"Schlegel 8 ;arrD, #33#&, na osnovu svojih istra!ivanja govore o tome da je adolescencija usvim drutvima priznata kao poseban period razvoja i da bez obzira to se kriterij zaodreivanje tog perioda razlikuju od drutva do drutva, kao to se razlikuje i du!ina tog

perioda, sama injenica da je adolescencija u svim drutvima identiicirana kao posebanperiod prelaska iz djetinjstva u svijet odraslih, govori u prilog pretpostavke o njenojuniverzalnosti.

*eki autori smatraju da veina dilema oko kontinuiteta


19/20

12. $A!LJUA!

Adolescencija je !ivotno razdoblje koje tra!i ogromno prilagoavanje i djeteta i roditelja.

/ada djeca prelaze iz djetinjstva u odraslu dob, ona do!ivljavaju mnoge izike iemocionalne promjene, kao i promjene u ponaanju. e godine obiluju kako uzbuenjima iizazovima, tako i mnogim brigama i problemima5 adolescenti su pod pritiskom da buduuspjeni u koli, da se svide drugima, da imaju dobre odnose s vrnjacima i vlastitomobitelji, da prebrode rastanke i da donose va!ne odluke o svojem buduem !ivotu. Feinaovih stresova je neizbje!na i prirodno je da ponekad izazivaju zabrinutost u samogadolescenta i


20/20

13. LITERATURA

#. Mri 0j. 5 Adolescentna psihijatrija , u /ecmanovi 6 Psihijatrija, )edicinska knjiga;eograd'+agreb, Svijetlost Sarajevo, #3E3, str $J(('$J3J

$. raham P., urk ?. Ferhulst G 5 Rhild PsDchiatrD A developmental approach, hirdMdition, Uord )edical Publication, #333.

4. Popovi'6eui S. Problemi mentalnog zdravlja d?ece i adolescenata, Cnstitut zamentalno zdravlje, ;eograd, #333

@. 0ooneD .?. ldham 6. *ormal adolescent development u /aplan =.C. i Sadock ;.?.

Romprehensive teUtbook o PsDchiatrD, vol 4 F edt , 9illiams 89ilkins , ;altimore#33%. #:#J '#:#%

%. =oare P.5 Mssential Rhild PsDchiatrD, Rhurchill livingstone, Mdinburg, #33@.

). 0440r.5i6i7dia.8r945i6i4Ad8l7sc7:cija

2
http://hr.wikipedia.org/wiki/Adolescencijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Adolescencija

Documents

Adolescencija Word