ADOLESCENCIJA Razvojni Zadaci Prilagodba Rizici 14(1)

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ažić

1

AADDOOLLEESSCCEENNCCIIJJAA PRIJELAZNO RAZDOBLJE

• razdoblje promjene, rasta i neravnoteže, most između dva stabilnija kvalitativno različita razdoblja

• unutrašnji i vanjski uzroci prijelaza • normativne promjene i individualne

specifičnosti • očekivani (na vrijeme) i neočekivani (prerani

ili prekasni) prijelazi

tradicionalno viđenje adolescencije “storm and stress”

vrijeme

22

20

18

16

14

12

Adolescencija sve dulja

Ekonomska nezavisnost

pubertet

rituali

dob

Michaud & al., 1984

globalno društvo

ADOLESCENCIJA U

DRUŠTVIMA U TRANZICIJI

BBiioolloošškkoo ssaazzrriijjeevvaannjjee Glavno obilježje:

Postizanje seksualne zrelosti (reproduktivna sposobnost)

PPssiihhoolloošškkee ppoosslljjeeddiiccee bbiioolloošškkiihh pprroommjjeennaa

emocionalna nestabilnost ; nagle reakcije; impulzivnost; promjene raspoloženja

promjena slike o sebi

promjene u odnosima s roditeljima

promjene u odnosima s vršnjacima i suprotnim spolom

svijest o vlastitoj seksualnosti

RRAAZZVVOOJJNNII ZZAADDAACCII,, HHaavviigghhuurrsstt ((11997722..)) Specifična znanja, vještine, stavovi ili funkcije koje pojedinac treba razviti Rezultat napora pojedinca, fizičkog sazrijevanja i socijalnog pritiska Razvojni zadaci kroz tri razvojna stadija adolescencije Svaki je adolescent pojedinac s jedinstvenom osobnošću i interesima

GGLLAAVVNNII RRAAZZVVOOJJNNII ZZAADDAACCII UU

AADDOOLLEESSCCEENNCCIIJJII 1. Postizanje autonomije i nezavisnosti od

roditelja 2. Formiranje identiteta:osjećaj integriranog

selfa 3. Profesionalni razvoj 4. Razvoj seksualnosti

TTrrii ssttaaddiijjaa aaddoolleesscceenncciijjee 1. Rana adolescencija (12-14 god.) brzi fizički i intelektualni rast; sekundarna spolna obilježja – prilagodba na promjene 2. Srednja adolescencija (14-16 god) težnja ka autonomiji; prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi; seksualnost 3. Kasna adolescencija (17-20) ravnoteža nezavisnosti i interpersonalne povezanosti; usvojene socijalne uloge i životni ciljevi


2

RRaannaa aaddoolleesscceenncciijjaa Pubertet; brzi fizički rast; razvoj sekundarnih spolnih obilježja – prilagodba na promjene Kognitivni razvoj- intelektualni rast i prilagodba Usmjerenost na fizički izgled Povećana sposobnost apstraktnog rezoniranja i hipotetičko-deduktivno mišljenje Esktremna samosvijest Sklonost idealiziranju (ako može- onda treba biti) Druženje s vršnjacima uz pritisak za konformiranjem Isticanje razlika među spolnim ulogama

SSrreeddnnjjaa aaddoolleesscceenncciijjaa Težnja ka nezavisnosti od roditeljskih pravila Prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi Zainteresiranost za seksualnost Veća osvještenost tuđih potreba i spremnost za kompromis Važnost odobravanja “značajnih drugih” Povećana diferencijacija od vršnjačke skupine; tolerancija na iskazivanje individualnosti Eksperimentiranja u definiranju identiteta

KKaassnnaa aaddoolleesscceenncciijjaa razvijen osjećaj identiteta ravnoteža nezavisnosti i povezanosti usvojene socijalne uloge i životni ciljevi: sužavanje izbora za budućnost veći kapaciteti za intimnije odnose (ranije kod djevojaka) manje konflikata s roditeljima, očekivanje roditeljskog uvažavanja individualnosti djeteta

KKOOGGNNIITTIIVVNNEE PPRROOMMJJEENNEE UU AADDOOLLEESSCCEENNCCIIJJII hipotetičko-deduktivno mišljenje; baratanje apstraktnim pojmovima; sustavno rješavanje problema: kompleksne strategije; efikasniji načini usvajanja i pohranjivanja informacija; razvijena metamemorija

KKooggnniittiivvnnee pprroommjjeennee ii ppssiihhoolloošškkoo ffuunnkkcciioonniirraannjjee

aaddoolleesscceennaattaa Razmišljanje o odnosima među ljudima: zabrinutost za socijalna, politička i moralna pitanja Osjećaj neusklađenosti moralnih normi i ponašanja Sklonost maštanju, fantaziranju, idealiziranju Suprotstavljanje idealnog i realnog: promjene u

doživljavanju roditelja Promjena u odnosu s autoritetom; sklonost kritiziranja institucija

PPoosslljjeeddiiccee kkooggnniittiivvnnoogg ssaazzrriijjeevvaannjjaa Povećana sposobnost introspekcije EGOCENTRIČNOST ADOLESCENATA stanje samousmjerenosti i sagledavanja svijeta kroz osobnu perspektivu Kritiziranje autoriteta Nespremnost prihvaćanja kritike Procjenjivački odnos prema drugima Vjerovanje da su sami u središtu pozornosti drugih

EEGGOOCCEENNTTRRIIČČNNOOSSTT AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA 1. fenomen “zamišljene publike”: osjećaj stalnog procjenjivanja; zaokupljenost samim sobom 2. fenomen “osobne priče”: osjećaj jedinstvenosti; neshvaćenosti; nedodirljivosti sklonost rizičnom ponašanju

““ZZaammiiššlljjeennaa ppuubblliikkaa”” Doživljaj zamišljenog opažača koji stalno nadgleda ponašanje Konstrukcija razrađenog scenarija o tuđem razmišljanju Adolescent zamišlja kako opažač prati ono što je tada adolescentu u središtu pozornosti

OOssoobbnnaa pprriiččaa Osjećaj jedinstvenosti osobnih doživljaja Vjerovanje da nitko ne može razumjeti njegovo iskustvo Vjerovanje o osobnoj nedodirljivosti i posebnosti Droge, nezaštićeni seksualni odnosi, opijanje…


3

OOSSJJEEĆĆAAJJ IIDDEENNTTIITTEETTAA:: ““TTkkoo ssaamm jjaa??”” obitelj zanimanje odnosi s vršnjacima

moralnost seksualnost fizički izgled

PPssiihhoossoocciijjaallnnaa tteeoorriijjaa EErriikkssoonnaa ((11997766))

5. stadij: identitet vs. konfuzija uloga razdoblje moratorija: "pauza" u razvoju; odlaganje odluka

6. stadij: intimnost vs. izolacija

razvoj intimnosti nemoguć bez prethodno razvijenog osjećaja identiteta; spolne razlike

KKrriizzaa iiddeennttiitteettaa Odnos prema sebi: samokritičnost; prilagodba na promjene Zbunjenost uočenom razlikom između “lažnog” i “pravog” selfa

Potreba za prihvaćanjem pretjerano prilagođavanje tuđim zahtjevima otpor autoritetu otvoreni: prikriveni: izazovno ponašanje, nezainteresiranost neposluh površnost Rješenje krize identiteta ovisi o iskustvu u prošlim razdobljima (osjećaj pripadanja, povjerenja, kompetentnosti) Negativan identitet- usvajanje ponašanja suprotnih od željenog kao izraz pobune hhttttpp::////wwwwww..yyoouuttuubbee..ccoomm//wwaattcchh??vv==sshhnnAAPPcc33wwYYbbAA

EElleemmeennttii iiddeennttiitteettaa,, uu sskkllaadduu ss iisshhooddiimmaa pprreetthhooddnniihh ssttaaddiijjaa,, EErriikkssoonn 1. Vremenska perspektiva 2. Samosvijest 3. Provjeravanje uloga 4. Izobrazba za rad

5. Seksualna polarizacija 6. Vođenje i slijeđenje 7. Ideološka predanost

KKrriizzaa iiddeennttiitteettaa ii ddrruuššttvvoo

Razvoj identiteta otežan - obitelj ili društvo stalno izloženi promjenama; u vremenima prijelaza i nesigurne budućnosti

Rezultati longitudinalnih istraživanja o efektima društvenih promjena na prilagodbu adolescenata

Elder, 1999; “kriza 30-ih”

Stariji kao modeli? adolescenti ih ne prihvaćaju- nepovezani s njihovim iskustvom

SSttaattuuss iiddeennttiitteettaa,, MMaarrcciiaa,, Ispitivanje načina rješenja krize identiteta

4 statusa identiteta s obzirom na: 1. postojanje krize (razdoblje svjesnog donošenja odluka, preispitivanje starih vrijednosti i izbora) i 2. postojanja odluke (ishod preispitivanja kroz konačan izbor uloge i uvjerenja)

http://www.youtube.com/watch?v=shnAPc3wYbA


4

velika mala

jakoOstvareni

identitet

Spriječeni/

zatvoreni

slabo MoratorijDifuzija

identiteta

Razvojna psihologija

Stupanj krize

Stu

panj

odlu

ke

SSttaattuussii iiddeennttiitteettaa 1. Difuzija identiteta - ne razmišlja o ulogama

i vrijednostima odraslih, bez dugoročnih

ciljeva, nezainteresiranost, mala ili nikakva predanost poslu, drugima

2. Spriječeni/zatvoreni identitet - nije doživljena kriza, dovoljna je identifikacija s roditeljskim vrijednostima, prihvaćanje odluka koje su donijeli drugi

3. Moratorij – razmatranje različita gledišta i eksperimentiranje s ulogama bez konačnih odluka; proživljavanje krize

4. Ostvareni identitet – pojedinac je pošao kroz krizu identiteta istražujući razne opcije i odlučio se; predan je poslu, drugim ulogama i odnosima s drugim osobama

IIsshhooddii kkrriizzee iiddeennttiitteettaa Društveno-povijesna uvjetovanost (spolne razlike) Važnost optimalnog trajanja moratorija Difuzija- nepotpun, nepovezan osjećaj sebe; zaključivanje identiteta- konformiranje odraslima Negativni identitet- nepoželjan ishod iz roditeljske perspektive- suprotno od onoga što bi oni htjeli zbog bezuspješnih pokušaja dokaza vrijednosti od njih

DDiiffuuzziijjaa iiddeennttiitteettaa

anksioznost visoka

Stav prema roditeljima udaljeni

samopoštovanje nisko

predrasude visoko

Moralni razvoj orijentirani na vršnjake

Kognitivni stil nepromišljeni nezrelost, nekritička podložnost trenutnom vršnjačkom pritisku, beznađe, sklonost rizičnom ponašanju

MMoorraattoorriijj

Anksioznost visoka

Stav prema roditeljima konflikti; važnost autonomije

Samopoštovanje nisko

Predrasude umjereno

Moralni razvoj orijentirani na vršnjake

Kognitivni stil formalni skeptičnost u spoznavanju- ništa nije sigurno! analitički; informacijsko orijentirani kognitivni stil, analiza i integracija različitih perspektiva; dublje smoistraživanje rezultira većom samostalnošću u donošenju odluka

SSpprriijjeeččeennii//zzaattvvoorreennii iiddeennttiitteett

Anksioznost umjerena

Stav prema roditeljima ovisno

Samopoštovanje nisko

Predrasude roditeljske

Moralni razvoj konvencionalni

Kognitivni stil konkretni dogmatičnost, nefleksibilnost, netolerantnost, strah od odbijanja, otežana psihološka separacija

OOssttvvaarreennii iiddeennttiitteett

Anksioznost niska

Stav prema roditeljima ravnopravni

Samopoštovanje visoko

Predrasude nisko

Moralni razvoj snažno

Kognitivni stil formalni visoka motivacija za postignućem; unutrašnji lokus kontrole; visoka razina moralnog rezoniranja manje skloni obrambenim mehanizmima; sposobni za duboke intperpersonalne odnose


5

MMeehhaanniizzmmii ppoottiiccaannjjaa rraazzvvoojjaa iiddeennttiitteettaa,, BBeerrkk Otvorena komunikacija; Poticajno raspravljanje; Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima Razgovor s odgovarajućim modelima i njihovim iskustvima odrastanja

RRaazzvvoojj iiddeennttiitteettaa Uspješno snalaženje u socijalnim ulogama ovisi o uspješnosti procesa razvoja osobnog identiteta Proces stvaranja identiteta otežavaju:

neodgovarajući modeli identifikacije

preveliki ili premali zahtjevi

previše rigidni, previše popustljivi ili previše zaštićujući odnosi stjecanje svjesnog uvida i kritičkog odnosa prema vlastitim sposobnostima, željama i mogućnostima

http://www.youtube.com/watch?v=G7PjgMeD50U; Identity Statuses Explored Through Music

Schwartz i sur., 2010.- status identiteta i prilagodba

OODDNNOOSSII SS RROODDIITTEELLJJIIMMAA

Konflikti zbog različitih očekivanja (nesklad između izgleda odrasle osobe i psihološke nezrelosti)

Ambivalencija između potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja

Neprihvaćanje odgovornosti odraslih

generacijski jaz PPoottrreebbaa zzaa aauuttoonnoommiijjoomm

sloboda odlučivanja za sebe, kako se osjećaju, misle i ponašaju

nezadovoljstvo adolescenata zbog ograničavanja slobode

postupno osamostaljivanje adolescenta sve veći osjećaj odgovornosti i samopouzdanja

AAuuttoonnoommiijjaa -- osjećaj izbora u odlučivanju omogućuje i otvorenu interakciju s roditeljima

sputavanje autonomije neprilagođeno funkcioniranje

autonomija kao ishod i poticaj daljnjeg razvoja

PPooddrruuččjjaa aauuttoonnoommiijjee Smetana (1994) mlađi adolescenti: ponašanja djece pod roditeljskim nadzorom: održavanje higijene, vanjski izgled, domaće zadaće "Moraš se lijepo obući!" "To je moje tijelo, mogu obući što god ja želim"

PPooddrruuččjjaa aauuttoonnoommiijjee

Stariji adolescenti: Roditeljska kontrola moralnost: pridržavanje normi i pravila, razboritost ponašanja (sigurnost i zdravlje) dugoročne životne odluke (izbor škole, karijere) manja uključenost u osobnim pitanjima (odjeća, hrana, čistoća, izlasci i socijalne aktivnosti)

http://www.youtube.com/watch?v=G7PjgMeD50U


6

AAMMBBIIVVAALLEENNCCIIJJAA AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA zadovoljstvo zbog novih privilegija i žaljenje zbog gubitka osjećaja zaštićenosti malog djeteta izmjena zrelog i djetinjastog funkcioniranja problem zbog neprihvaćanja odgovornosti za vlastito ponašanje

RRaazzlloogg kkoonnfflliikkttaa rrooddiitteelljj--aaddoolleesscceenntt?? “problematični” adolescent i njegova nemogućnost prilagodbe na promjene ili nedovoljno fleksibilan roditelj, neosjetljiv na potrebe djeteta?

Roditelji i adolescentna djeca

transformacija u doživljaju roditelja: razlikovanje od roditelja kroz njihovo deidealiziranje, Smollar, Youniss, 1989) oslobađanjem od utjecaja "sveznajućih" roditelja - osjećaj gubitka sigurnosti istodobno stjecanje autonomije i gubitak internaliziranog roditelja

RRaazzvvoojj rrooddiitteelljjaa?? “kriza” srednjih godina - nepotvrđen konstrukt kao moguće opravdanje konflikta rezultati istraživanja o bračnom zadovoljstvu- najmanje kod parova s adolescentnom djecom?

PPrriillaaggooddbbaa aaddoolleesscceennttaa ii ooddnnooss ss rrooddiitteelljjiimmaa

dobro prilagođen adolescent: psihološki se odvojio od svojih roditelja i ostvario različite oblike autonomije uz istodobni osjećaj pripadnosti obitelji

priroda osamostaljivanja ovisi o adolescentu i interakciji s roditeljima ekstremi roditeljskog odnosa:

nedostatak kontrole (osjeća roditeljske nebrige) i pretjerana kontrola (sputavanje autonomije) prediktor konzumiranja droge: “hladna kontrola” (Clausen, 1996)

VVaažžnniijjaa ppiittaannjjaa uu rraazzvvoojjuu aaddoolleesscceennaattaa 1. Slobodno vrijeme mladih 2. Mladenačka delinkvencija 3. Vrijednosti i vrijednosne orijentacije 4. Seksualnost adolescenata 5. Normativni i nenormativni izvori stresa 6. Problemi prilagodbe

PPrreeddnnoossttii oorrggaanniizziirraanniihh aattiivvnnoossttii Eksperimentalna i longitudinalna istraživanja potvrđuju zaštitnu ulogu sudjelovanja u organiziranim aktivnostima – reduciraju zdravstveno kompromitirajuća i delinkventna ponašanja (Eccles & Templeton, 2002). Širina uključenosti u aktivnosti omogućuje mladima isprobavanje različitih interesa i mogućih identiteta (Eccles & Barber, 1999). Uključenost u različite aktivnosti u slobodnom vremenu pridonosi psihosocijalnoj prilagodbi (Sabourin i Irwin, 2008.) većina mladih u svom slobodnom vremenu željela bi biti aktivnija (Hiu-Lun Tsai, 2005.) Aktivnosti u slobodnom vremenu izazivaju pozitivne emocije Aktivno provođenje slobodnoga vremena omogućuje emocionalni, psihološki i fizički oporavak i povećava otpornost i sposobnost proaktivnoga suočavanja (Anić i Brdar, 2007.)


7

SSEEKKSSUUAALLNNOOSSTT MMLLAADDIIHH heteroseksualna i homoseksualna orijentacija;prvo spolno iskustvo: pseudoseksualnost nedovoljna seksualna educiranost spolno zlostavljanje; promiskuitetno ponašanje izraz emocionalnih problema

RRaanngg lliissttaa ppoottrreebbee mmllaaddiihh uu HHrrvvaattsskkoojj,, BBaajjss ii ssuurr..,, 22000022.. 1. Briga za budućnost 2. Nedostatak društvenih sadržaja 3. Problemi vezani uz školovanje 4. Specifični problemi lokalne zajednice 5. Nemogućnost osamostaljenja 6. Nezadovoljstvo samim sobom

7. Problemi u intimnim odnosima 8. Egzistencijalna kriza 9. Problemi vezani uz ovisnosti 10. Problemi odnosa u obitelji 11. Nezadovoljstvo odnosima s vršnjacima

IIZZVVOORRII SSTTRREESSAA UU AADDOOLLEESSCCEENNCCIIJJII NORMATIVNI STRESORI zahtjevi škole, testovi, ispiti znanja nesigurnost zbog tjelesnog izgleda problemi u odnosima s prijateljima konflikti s roditeljima problematični obiteljski odnosi: odnosi između roditelja izbor i promjena škole

NENORMATIVNI STRESORI smrt člana obitelji ili prijatelja zdravstveni problemi (osobna kronična bolest ili bolest člana obitelji) fizička nesposobnost siromaštvo obiteljsko nasilje razvod roditelja

PPRRIILLAAGGOODDBBAA AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA 1. tradicionalni prikaz adolescencije:

model deficita u adolescenciji: neprilagođenost u adolescenciji je normativna, neizbježna i univerzalna?

upitnost mita o "turbulentnom" razdoblju: prema rezultatima istraživanja većina dobro prilagođena

2. suvremeni trend: isticanje pozitivnih ishoda razvoja- pozitivna psihologija (prepoznavanje prednosti i jakih snaga)

PPRRIILLAAGGOODDBBAA AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA

često otežano razlikovanje normalnog od problematičnog ponašanja

povremeno iskazivanje neodobravanog ponašanja adolescenata

u procjeni odstupanja važnost učestalosti i ozbiljnosti problematičnog ponašanja

iskustvo normativnih i nenormativnih stresora

UUOOBBIIČČAAJJEENNII PPOOKKAAZZAATTEELLJJII PPRROOBBLLEEMMAA UU PPRRIILLAAGGOODDBBII • osjećaj bezvoljnosti, besperspektivnosti • povlačenje • depresivnost • agresija (suprotstavljanje, bijes, nasilje)

• zanemarivanje školskih obaveza • bijeg iz škole • somatske pritužbe


8

NNEEPPRRIILLAAGGOOĐĐEENNOO FFUUKKCCIIOONNIIRRAANNJJEE MMLLAADDIIHH oko 10-20% mladih razvija neprilagođeno funkcioniranje važnost učestalosti i ozbiljnosti problematičnog ponašanja za procjenu odstupajućih ponašanja uočavanje čimbenika rizika i prepoznavanje zaštitnih mehanizama

PPRRIILLAAGGOODDBBAA AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA Optimalno psihološko funkcioniranje, Waterman, 1992.:

samoprihvaćanje- osjećaj osobne dobrobiti

prihvaćanje od strane drugih

realiziranje ciljeva od osobne i društvene važnosti

PPooddrruuččjjaa ooppttiimmaallnnee pprriillaaggooddbbee,, WWaaggnneerr,, 11999966.. Biološko: zdravlje, tjelesna zrelost, odgovarajuće prehrambene navike i tjelesne aktivnosti Kognitivno: sposobnost apstraktnog mišljenja usmjereno budućnosti; završena srednja škola Emocionalno: emocionalna svjesnost, osjećaj sigurnosti i samopouzdanja; optimizam glede budućnosti, otpor Socijalno: sposobnost angažiranja u kooperativnim, povjerljivim interakcijama s prijateljima i romantičnim partnerima Moralno: internalizirani osobni sklop moralnih prinicipa; odgovornost za osjećaje i potrebe drugih Profesionalno: osvještenost osobnih jedinstvenih potencijala, pokazivanje profesionalne spremnosti;

posjedovanje profesionalnih vještina i planova za život

DDoobbrroo pprriillaaggoođđeenn aaddoolleesscceenntt:: Ne ugrožava svoje zdravlje i sigurnost; Osjeća se ugodno s članovima obitelji i prijateljima Ima realno samopoštovanje; Postiže odgovarajući uspjeh u školi; Postavlja si realne ciljeve; Sudjeluje u bliskim prijateljskim odnosima; Dobro se nosi s neizbježnim promjenama/ izazovima Fleksibilno ponašanje; doživljava se kompetentnim barem u 1 području, ima dobre odnose sa barem 1-

2 vršnjaka; Procjena normalnost ponašanja ne može se donositi samo na temelju ponašanja već mora odražavati

značenje ponašanja u kontekstu u kojem se odvija Neka su ponašanja prihvatljivija za starije adolescente ali ne i za mlađe

PPoozziittiivvaann rraazzvvoojj mmllaaddiihh Utjecaj pozitivne psihologije na istraživanja razvoja mladih Model deficita zamijenjen novom perspektivom razvoja - pozitivan razvoj mladih: pristup usmjeren promociji poželjnih ishoda razvoja umjesto intervencija usmjerenih na redukciju problematičnih ponašanja. Uspješan razvoj mladih ne podrazumijeva nužno odsutnost rizičnih ponašanja, već prisutnost pozitivnih osobina koje omogućavaju mladim ljudima ostvarenje potencijala produktivne odrasle osobe (Lerner i Benson, 2003). Pozitivan razvoj mladih (Guerra, Bradshow, 2008) 1. Pozitivan doživljaj selfa 2. Samokontrola 3. Vještine donošenja odluka 4. Moralne vrijednosti 5. Prosocijalna povezanost


9

RRiizziiččnnii ii zzaaššttiittnnii ffaakkttoorrii rraazzvvoojjaa Rizični čimbenici: osobni ili situacijski, povećavaju vjerojatnost neprilagođenog ponašanja

Zaštitni čimbenici: ublažavaju efekt stresora

RRiizziiččnnii ii zzaaššttiittnnii ffaakkttoorrii rraazzvvoojjaa Ciccheti i Rogosch, 2002. Multifinalnost- različiti ishodi iz iste startne pozicije: djeca koja dijele slične kontekste razvoja mogu imati različite razvojne ishode: djeca žrtve obiteljskog nasilja: jedan se razvija u zlostavljača, drugi u zaštitnika zlostavljanih Ekvifinalnost- djeca iz različitih startnih pozicija na kraju imaju slične razvojne ishode:

različiti prediktori depresivnosti ili agresivnosti djece i mladih

ZZaaššttiittnnii ččiimmbbeenniiccii Osobine ličnosti: Prilagodljivost, pozitivna slika o sebi, tolerancija na frustraciju, ustrajnost Obitelj: dobri odnosi s roditeljima, pozitivan model suočavanja sa stresom Okolina: manje stresora; suportivno školsko okruženje

ČČiimmbbeenniiccii rriizziiččnnoogg ffuunnkkcciioonniirraannjjaa Rano javljanje problematičnog ponašanja Slab školski uspjeh i niska očekivanja Asocijalna ponašanja i ispadi ponašanja

Neotpornost na pritisak devijantnih vršnjaka Neodgovarajući odnos s roditeljima

RRAANNJJIIVVOOSSTT//OOTTPPOORRNNOOSSTT AADDOOLLEESSCCEENNAATTAA Ranjivost/ vulnerabilnost: podložnost razvoju problema prilagodbe; adolescencija kao prijelazno razdoblje- veća podložnost neprilagođenosti Otpornost –posjedovanje osobnih obilježja uz situacijske čimbenike

Model otpornosti 1. Kompenzacija: pozitivni čimbenici kao suprotnost riziku Primjer: roditeljsko nadgledanje umanjuje štetne efekte izloženosti siromaštva u razvoju nasilnog

ponašanja 2. Zaštita: razvojne prednosti važne za umanjivanje djelovanja rizičnih faktora Primjer: visoka razina roditeljske podrške umanjuje efekte siromaštva 3. Izazov: izloženost umjerenoj razini rizičnih faktora – pripremljenost za suočavanje Primjer: Izloženost umjerenoj razini obiteljskih konflikata potiče razvoj strategija suočavanja s

konfiktom važnim za buduća ponašanja


10

Pojedinac

-ženski spol

-inteligencija

-"lak" temperament

-otvorenost prema

prilikama u važnim

životnim situacijama

-socijalna orijentacija

-učinkovito korištenje

potencijala

-socijalna

kompetencija

Obitelj

•pozitivan odnos

među roditeljima

• roditeljske

vještine

•zajedničko vrijeme

•jasno definirane

uloge

•dogovaranje

•jaki sustav podrške

•održavanje

kontakta s

rođacima

Škola

•akademsko

postignuće

•prosocijalne

grupe vršnjaka

•podržavajuća

klima u školi

•jasni standardi

ponašanja

•školski uspjeh

•povezanost sa

školom

Zajednica

•norme i javna

politika podržavaju

«ne-korištenje» kod

mladih

•pristup resursima

•mreže podrške i

prilike za socijalno

vezivanje

•uključenost mladih u

servise/programe

lokalne zajednice

Pojedinac

•biomedicinski

problemi

•nisko

samopoštovanje

•emocionalni

problemi

•odbacivanje

općeprihvaćenih

vrijednosti

•nedostatak

životnih vještina

•antisocijalno

ponašanje

Škola

•školski

neuspjeh/

nedostatak

povezanosti s

školom

• nedostatak

akademskih

vještina

Obitelj

•konflikti u obitelji

nedosljedna disciplina

•nerealna očekivanja

prema djeci

•povijest visoko

rizičnog ponašanja

•rigidnost u odnosu

•zanemarivanje djeteta

•socijalna izolacija

•česte stresne situacije

•obiteljska

dezorganiziranost

Zajednica

•dostupnost

nedozvoljenih

supstanci (droga)

•dostupnost vatrenog

oružja

•zakoni i norme u

zajednici

•nasilje u medijima

•tranzicija i mobilnost

•dezorganizacija

zajednice

•ekonomska deprivacija

OOBBLLIICCII NNEEPPRRIILLAAGGOOĐĐEENNOOGG FFUUNNKKCCIIOONNIIRRAANNJJAA MMLLAADDIIHH 1. Usamljenost 2. Depresivnost 3. Suicidalnost 4. Delinkventna ponašanja 5. Ovisnosti 6. Poremećaji hranjenja 7. Sindrom multiplih problema ponašanja

AASSOOCCIIJJAALLNNAA PPOONNAAŠŠAANNJJAA Modeli razvoja delinkvencije=


11

izostanak razvoja prosocijalnog ponašanja + neodgovarajuće roditeljstvo: nekonzistentna preblaga ili prekažnjavajuća disciplina + agresivnost prema vršnjacima i njihovo odbacivanje

članovi devijantnih grupa modeliraju i potkrepljuju devijantno ponašanje Dva puta adolescentne delinkvencije, Berk, 2008.

Rani početak- težak temperament, kognitivni deficiti, problemi samoregulacije + neodgovarajući odnos roditelja i vršnjaka

Dugoročno izvjesnije asocijalno ponašanje

Delinkvento ponašanje s kasnim početkom- izvor vršnjački kontekst razvoja/odnos u obitelji Dulje zadržavanje u nepoticajnom i negativnom kontekstu- negativni ishod!

UUSSAAMMLLJJEENNOOSSTT nerealizirana povećana želja za intimnošću; nezadovoljstvo kvantitetom i kvalitetom socijalnih kontakata; 20-50% umjereno usamljeno ; normativna potreba za osamljivanjem

DDEEPPRREESSIIJJAA Osjećaji tuge, beznađa, praćeni gubitkom ućživanja u većini aktivnosti, poremećajem spavanja, promjenama apetita, koncentraciji i smanjenju energije 10-15% djece i mladih sa znGotlib i Hamen- ačajno izraženim simptomima depresije Različito manifestiranje Zbog stereotipa o promjenjivosti raspoloženja adolescenata ne uočava se umjerena depresija i ne liječi

DDeepprreessiivvnnoosstt nnaa rraazzlliiččiittoojj rraazziinnii:: Simptomi, koje doživljavaju mnogi (15-40%) Sindrom (kombinacija nekoliko simptoma), koje doživljava manji broj ljudi (5-6%) Poremećaj (depresivni sindrom određenog trajanja, intenziteta i negativnih posljedica na

svakodnevno funkcioniranje), koji doživljava mali postotak ljudi (1-3 %)

SSppeecciiffiiččnnoossttii ddeepprreessiijjee uu aaddoolleesscceenncciijjii razlika depresivnog adolescenta od normalno raspoloženog ili sklonog promjenama raspoloženja? značajan porast u broju depresivnih simptoma i dijagnosticiranih poremećaja u odnosu na razdoblje

djetinjstva 5% u nekliničkim uzorcima i 25% u kliničkim Povezano s biološkim promjenama i kognitivnim razvojem Pojava značajnih spolnih razlika- značajan porast simptoma kod djevojaka u odnosu na mladiće, za

razliku od srednjeg djetinjstva kada je više simptoma kod dječaka

PPOORREEMMEEĆĆAAJJII HHRRAANNJJEENNJJAA Anoreksija nervoza i bulimija

multifaktorijalni model: nasljeđe; vanjski pritisak ka mršavosti; izmijenjena predodžba o prehrani i težini; interpersonalni stresori; nisko samopoštovanje; nezadovoljstvo tijelom i preokupiranost izgledom; strah od odbacivanja; neodgovarajuće navike hranjenja i dijete; traume u djetinjstvu; iskustvo zlostavljanja, obiteljski faktori

OOVVIISSNNOOSSTTII

eksperimentiranje s legalnom ili ilegalnom drogom normativno u adolescenciji

sve ranija dob prve upotrebe

porast učestalosti konzumiranja lakih droga

multipli čimbenici, rizični faktori


12

dio asocijalnog i autodestruktivnog ponašanja

istraživanja u Hrvatskoj: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1800 ESPAD The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs 2007 http://www.hzjz.hr/skolska/ESPAD2007rep.pdf

ČČIIMMBBEENNIICCII PPOOVVEEZZAANNII SSAA ZZLLOOUUPPOORRAABBOOMM DDRROOGGAA Kimmel i Weiner, 1995: osobni: obilježja ličnosti; socijalni čimbenici

OObbiilljjeežžjjaa lliiččnnoossttii ii oovviissnnoossttii Visoko izraženi:

otvorenost ka iskustvima

tolerancija na devijacije

traženje uzbuđenja ("sensation seeking")

impulzivnost

nekonvencionalnost

buntovništvo

Nisko izraženi:

socijalna inhibiranost

motivacija ka postignuću

religioznost

OObbiilljjeežžjjaa lliiččnnoossttii ii oovviissnnoossttii

Razlozi uzimanja droga i status identiteta: češće kod onih u statusu difuzije identiteta nego zatvorenog identiteta; kod ostvarenog identiteta i moratorija: primarni razlog je znatiželja Veći rizik kod onih koji očekuju da će im droga pomoći u boljem funkcioniranju

SSoocciijjaallnnii ččiimmbbeenniiccii uu rraazzvvoojjuu oovviissnnoossttii Obitelj: primjer roditelja; neorganizirane

obitelji; obiteljska klima ( roditelji okupirani osobnim problemima)

Odnosi s vršnjacima

češće konzumiranje uz prijatelje kojima su bliski i čijem odobravanju teže

najveći pritisak vršnjaka za konzumiranjem droga u ranoj adolescenciji i prijelaz u srednju adolescenciju

ČČiimmbbeenniiccii uu rraazzvvoojjuu oovviissnnoossttii Brook i sur., 1992., međukulturalne sličnosti u relevantnosti čimbenika veća vjerojatnost konzumacije sredstava ovisnosti kod veće zastupljenosti svih rizičnih čimbenika ALI dovoljan je i jak utjecaj samo jednog čimbenika posebno pozitivan utjecaj jednog aspekta kao zaštita od drugih rizika (dobri odnosi s roditeljima štite

od štetnog utjecaja vršnjaka)

Documents

ADOLESCENCIJA Razvojni Zadaci Prilagodba Rizici 14(1)