I Uvod
Sistem zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH je, u skladu sa Ustavom FBiH i
zakonskim propisima, koncipiran na principima podjeljene nadlenosti izmeu federalnih i
kantonalnih vlasti. U nadlenosti federalne vlasti je da utvruje politiku i donosi u oblasti zdravstva, a
kontonalna vlast provodi zakone i utvruje, odnosno usklauje zdravstvenu politiku kantona sa
politikom na nivou FBiH.
Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja graana, ini jedinstveni sistem u okviru koga
graani ulaganjem sredstava, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona
osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja na nain koji je
utvren Zakono o zdravstvenom osiguranju FBiH, drugim zakonima i propisima.1
Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, u skladu sa federalnim zakonom o zdravstvenom
osiguranju (u daljem tekstu Zakon) imaju lica u radnom odnosu i druga lica koja vre odreene
djelatnosti ili imaju odreeno svojstvo2, a obuhvaena su navedenim Zakonom. Osim toga, pravo na
obavezno zdravstveno osiguranje imaju i lanovi porodice osiguranika, kada je to zakonom odreeno.
Obaveznim zdravstvenim osiguranjem osiguranicima se u skladu sa lanom 31. i 34. Zakona osigurava
zdravstvena zatita (primarna, konsultativno-specijalistika i bolnika zatita i preventivna
djelatnost), naknada plaa u sluaju privremene sprijeenosti za rad i naknada putnih trokova u vezi
sa koritenjem zdravstvene zatite, dok se lanovima porodice osiguranika obezbjeuje zdravstvena
zatita i naknada putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite. Pored toga, na osnovu
lana 33. Zakona, osigurana lica u skladu sa utvrenom medicinskom indukcijom, imaju pravo na
koritenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatoloko-protetsku pomo i nadomjestke, kao i pravo
na lijekove koji se nalaze na listi lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstava
kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Sva osigurana lica imaju ravnopravan poloaj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja u primarnoj, specijalistiko-konsultativnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti s
odgovarajuom medicinskom rehabilitacijom. Radi obezbjeenja jednakih prava svim osiguranim
licima na nivou FBi, u aprilu 2009.godine, Parlament Federacije BiH je donio Odluku o utvrivanju
Osnovnog paketa zdravstvenih prava. Meutim, ista se ne primjenjuje ni u jednom kantonu gotovo u
svim aspektima, jer je propisan niz uvjeta koje je potrebno ispuniti za njenu provedbu u cjelini, a
posebno u dijelu:
- ujednaavanja minimalnih osnovica i stopa doprinosa za sve kategorije osiguranika u svim kantonima,
- usklaivanje liste lijekova na recept u svim kantonima sa pozitivnom listom lijekova utvrenoj na nivou Federacije BiH ,
- usklaivanje liste ortopedskih i drugih medicinskih pomagala u svim kantonima sa istom utvrenoj na nivou Federacije BiH ,
- usklaivanje maksimalnog neposrednog uea osiguranih lica u trokovima zdravstvene zatite u svim kantonima sa Odlukom o maksimalnim iznosima utvrenim na nivou Federacije BiH,
- osiguranje nedostatnih sredstava za finansiranje osnovnog paketa zdravstvenih prava u svim kantonima (iz budeta Federacije BiH, kantona i opina),
1 lan 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH (Slubene novine FBiH broj 30/97, 7/02,70/08, 48/11) 2 Pored lica koja su u radnom odnosu osiguranici su i: korisnici penzija, nezaposleni, ino osiguranici i penzioner, djeca do
navrenih 15 godina ivota odnosno uenici i studenti do 26. godina, RVI, civilne rtve rata, korisnici socijalne zatite, pripadnici vojske i policije, poljoprivrednici,....u skladu sa lanom 19. ZoZO FBiH.
- donoenje Odluke o jednakopravnom finansiranju nedostajueg dijela finansijskih sredstava po kantonima za provoenje osnovnog paketa zdravstvenih prava (u nadlenosti Vlade Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra zdravstva).
Upravni odbor Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u skladu sa federalnom
Odlukom o osnovnom paketu zdravstvenih prava, uz suglasnost federalnog ministra, krajem
2011.godine donio je Metodologiju kojom se blie utvruju kriteriji i mjerila za zakljuivanje ugovora
o pruanju usluga zdravstvene zatite izmeu zdravstvenih ustanova i nadlenog zavoda
zdravstvenog osiguranja. Metodologija je u primjeni od 2012.godine i jo uvijek se ne primjenjuje u
svim kantonima u FBiH.
U cilju osiguranja prava, ali i osiguranja sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa
zakonom, osnovano je deset kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. Radi obavljanja poslova i
ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji su od interesa za sve kantone, kao i
provoenju odreenih prava po osnovu konvencija i drugih meunarodnih ugovora osnovan je Zavod
zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Sredstva za finasiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se, prije svega, od poreznih prihoda koje ine prihodi od doprinosa i neporeznih prihoda koji se sastoje od kamata na depozite, prihoda od pruanja usluga graanima, prihoda od participacije, ino osiguranja i dr.3 Ovi prihodi ine Fond zdravstvenog osiguranja kojim upravljaju kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja. Obavezno zdravstveno osiguranje, kao najznaajniji izvor finansiranja zdravstvenog sistema odreen je veliinom i meusobnim djelovanjem tri osnovna parametra: obuhvatom aktivnih osiguranika za koje obveznik vri obraun i uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje; visinom osnovice, tj. bruto plae, na koju se obraunava i uplauje doprinos i visinom stope doprinosa. Finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja vri se u okviru planiranih rashoda i ostvarenih prihoda. Na visinu pojedinih vrsta rashoda utie zdravstveno stanje stanovnitva, broj i starosna struktura osiguranih lica, morbiditet , stopa bolovanja i sl. Osnovni preduslov efikasnosti i jednakosti u finansiranju zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zatite je uvoenje mehanizma odrivog finansiranja i alokacije resursa u zdravstvu, koji su bazirani na principima jednakog pristupa, solidarnosti, efektivnosti i standardnom kvalitetu. Upravni odbor Zavoda, uz saglasnost nadlenog kantonalnog ministra, sainjava godinji plan prihoda i rashoda za finansiranje potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, polazei od raspoloivih sredstava, utvrenog standarda zdravstvene zatite i programa mjera za provoenje obaveznog zdravstvenog osiguranja. Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja su duni poduzeti sve mjere, ukoliko raspoloiva sredstva nisu dovoljna za pokrie rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja u cilju osiguranja dodatnih sredstava. U lanu XV Odluke o utvrivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava4 stoji: Jednakomjerno financiranje nedostajuih financijskih sredstava po kantonima za provoenje osnovnog paketa zdravstvenih prava obavlja se na naelima uzajamnosti i solidarnosti kroz federalni fond solidarnosti,a na osnovu Odluke koju donosi Vlada FBiH, na prijedlog federalnog ministra. Nedostajua sredstva jo uvijek nisu obezbjeena.
3 lanom 80. federalnog zakona o zdravstvenom osiguranju definisani su izvori finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja a to su: doprinosi iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod poslodavca; doprinosi na prihod lica koji obavlja privrednu ili neprivrednu djelatnost linim radom; doprinosi iz penzija i invalidnina; doprinosi za nezaposlene; doprinosi koji se plaa na stalnu novanu pomo i za lica smjetena u ustanove socijalne zatite; doprinosi iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanje audio i video kaseta, na ulaznice za sportske i druge kulturne pripredbe; doprinosi od autorskih prava; dodatnog doprinosa za koritenje zdarvstvene zatite u inostranstvu; doprinosi iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti; doprinosi lica koja sam plaaju doprinos; budetska sredstva kantona odnosno opine; doprinosi za ino osiguranike i ino penzionere; sredstva linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite; prihodi od donacija, pomoi, taksi i dr. 4 Slubene novine FBiH 21/09
Osnovice i stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje iz plae radnika i s njima izjednaenih
osiguranika utvreni su jedinstveno za FBiH i prema federalnom zakonu o doprinosima obraunavaju
se na bruto plau zaposlenika po stopi od 16,5% (12,5% na teret zaposlenika i 4% na teret
poslodavca). Doprinos za zdravstveno osiguranje penzionera uplauje se po stopi 1,2%, u skladu sa
Odlukom Vlade FBiH iz 2004. godine. Za sve ostale kategorije osiguranika osnovice i stope doprinosa
za zdravstveno osiguranje utvruju zakonodavna tijela kantona svojim propisima na prijedlog
kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, a koje su i do danas meu kantonima neujednaene.
Kontrolu obrauna i uplate doprinosa od 2011. godine vri Porezna uprava FBiH u skladu sa Zakonom
o jedinstvenom sustavu registracije kontrole i naplate doprinosa. Kantonalni zavodi zdravstvenog
osiguranja mogu mogu vriti samo internu kontrolu naplate doprinosa, bez mogunosti da
preduzimaju mjere i prinudne naplate, ak i u sluaju kada imaju pouzdane informacije da poslodavac
ne uplauje dop
