A N A L I Z A „Koliko košta obavezna zdravstvena … koliko... · zdravstvena zaštita (primarna, konsultativno-specijalistička i bolnička zaštita i preventivna djelatnost),

„Koliko košta obavezna zdravstvena zaštita po osiguranom

Autorica: Mirsada Bajramovi

Sarajevo, avgust,2014.

A N A L I Z A


licu u kantonima“

Autorica: Mirsada Bajramović


I Uvod

Sistem zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH je, u skladu sa Ustavom FBiH i

zakonskim propisima, koncipiran na principima podjeljene nadležnosti između federalnih i

kantonalnih vlasti. U nadležnosti federalne vlasti je da utvrđuje politiku i donosi u oblasti zdravstva, a

kontonalna vlast provodi zakone i utvrđuje, odnosno usklađuje zdravstvenu politiku kantona sa

politikom na nivou FBiH.

Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja građana, čini jedinstveni sistem u okviru koga

građani ulaganjem sredstava, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona

osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja na način koji je

utvrđen Zakono o zdravstvenom osiguranju FBiH, drugim zakonima i propisima.1

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, u skladu sa federalnim zakonom o zdravstvenom

osiguranju (u daljem tekstu Zakon) imaju lica u radnom odnosu i druga lica koja vrše određene

djelatnosti ili imaju određeno svojstvo2, a obuhvaćena su navedenim Zakonom. Osim toga, pravo na

obavezno zdravstveno osiguranje imaju i članovi porodice osiguranika, kada je to zakonom određeno.

Obaveznim zdravstvenim osiguranjem osiguranicima se u skladu sa članom 31. i 34. Zakona osigurava

zdravstvena zaštita (primarna, konsultativno-specijalistička i bolnička zaštita i preventivna

djelatnost), naknada plaća u slučaju privremene spriječenosti za rad i naknada putnih troškova u vezi

sa korištenjem zdravstvene zaštite, dok se članovima porodice osiguranika obezbjeđuje zdravstvena

zaštita i naknada putnih troškova u vezi sa korištenjem zdravstvene zaštite. Pored toga, na osnovu

člana 33. Zakona, osigurana lica u skladu sa utvrđenom medicinskom indukcijom, imaju pravo na

korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko-protetsku pomoć i nadomjestke, kao i pravo

na lijekove koji se nalaze na listi lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstava

kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.

Sva osigurana lica imaju ravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog

zdravstvenog osiguranja u primarnoj, specijalističko-konsultativnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti s

odgovarajućom medicinskom rehabilitacijom. Radi obezbjeđenja jednakih prava svim osiguranim

licima na nivou FBi, u aprilu 2009.godine, Parlament Federacije BiH je donio Odluku o utvrđivanju

Osnovnog paketa zdravstvenih prava. Međutim, ista se ne primjenjuje ni u jednom kantonu gotovo u

svim aspektima, jer je propisan niz uvjeta koje je potrebno ispuniti za njenu provedbu u cjelini, a

posebno u dijelu:

- ujednačavanja minimalnih osnovica i stopa doprinosa za sve kategorije osiguranika u svim kantonima,

- usklađivanje liste lijekova na recept u svim kantonima sa pozitivnom listom lijekova utvrđenoj na nivou Federacije BiH ,

- usklađivanje liste ortopedskih i drugih medicinskih pomagala u svim kantonima sa istom utvrđenoj na nivou Federacije BiH ,

- usklađivanje maksimalnog neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite u svim kantonima sa Odlukom o maksimalnim iznosima utvrđenim na nivou Federacije BiH,

- osiguranje nedostatnih sredstava za finansiranje osnovnog paketa zdravstvenih prava u svim kantonima (iz budžeta Federacije BiH, kantona i općina),

1 Član 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH („Službene novine FBiH broj 30/97, 7/02,70/08, 48/11) 2 Pored lica koja su u radnom odnosu osiguranici su i: korisnici penzija, nezaposleni, ino osiguranici i penzioner, djeca do

navršenih 15 godina života odnosno učenici i studenti do 26. godina, RVI, civilne žrtve rata, korisnici socijalne zaštite, pripadnici vojske i policije, poljoprivrednici,....u skladu sa članom 19. ZoZO FBiH.

- donošenje Odluke o jednakopravnom finansiranju nedostajućeg dijela finansijskih sredstava po kantonima za provođenje osnovnog paketa zdravstvenih prava (u nadležnosti Vlade Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra zdravstva).

Upravni odbor Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u skladu sa federalnom

Odlukom o osnovnom paketu zdravstvenih prava, uz suglasnost federalnog ministra, krajem

2011.godine donio je Metodologiju kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora

o pružanju usluga zdravstvene zaštite između zdravstvenih ustanova i nadležnog zavoda

zdravstvenog osiguranja. Metodologija je u primjeni od 2012.godine i još uvijek se ne primjenjuje u

svim kantonima u FBiH.

U cilju osiguranja prava, ali i osiguranja sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa

zakonom, osnovano je deset kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. Radi obavljanja poslova i

ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji su od interesa za sve kantone, kao i

provođenju određenih prava po osnovu konvencija i drugih međunarodnih ugovora osnovan je Zavod

zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Sredstva za finasiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se, prije svega, od poreznih prihoda koje čine prihodi od doprinosa i neporeznih prihoda koji se sastoje od kamata na depozite, prihoda od pružanja usluga građanima, prihoda od participacije, ino osiguranja i dr.3 Ovi prihodi čine Fond zdravstvenog osiguranja kojim upravljaju kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja. Obavezno zdravstveno osiguranje, kao najznačajniji izvor finansiranja zdravstvenog sistema određen je veličinom i međusobnim djelovanjem tri osnovna parametra: obuhvatom aktivnih osiguranika za koje obveznik vrši obračun i uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje; visinom osnovice, tj. bruto plaće, na koju se obračunava i uplaćuje doprinos i visinom stope doprinosa. Finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja vrši se u okviru planiranih rashoda i ostvarenih prihoda. Na visinu pojedinih vrsta rashoda utiče zdravstveno stanje stanovništva, broj i starosna struktura osiguranih lica, morbiditet , stopa bolovanja i sl. Osnovni preduslov efikasnosti i jednakosti u finansiranju zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite je uvođenje mehanizma održivog finansiranja i alokacije resursa u zdravstvu, koji su bazirani na principima jednakog pristupa, solidarnosti, efektivnosti i standardnom kvalitetu. Upravni odbor Zavoda, uz saglasnost nadležnog kantonalnog ministra, sačinjava godišnji plan prihoda i rashoda za finansiranje potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, polazeći od raspoloživih sredstava, utvrđenog standarda zdravstvene zaštite i programa mjera za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja. Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja su dužni poduzeti sve mjere, ukoliko raspoloživa sredstva nisu dovoljna za pokriće rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja u cilju osiguranja dodatnih sredstava. U članu XV Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava4 stoji: “Jednakomjerno financiranje nedostajućih financijskih sredstava po kantonima za provođenje osnovnog paketa zdravstvenih prava obavlja se na načelima uzajamnosti i solidarnosti kroz federalni fond solidarnosti,a na osnovu Odluke koju donosi Vlada FBiH, na prijedlog federalnog ministra“. Nedostajuća sredstva još uvijek nisu obezbjeđena.

3 Članom 80. federalnog zakona o zdravstvenom osiguranju definisani su izvori finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja a to su: doprinosi iz plaća radnika koji su u radnom odnosu kod poslodavca; doprinosi na prihod lica koji obavlja privrednu ili neprivrednu djelatnost ličnim radom; doprinosi iz penzija i invalidnina; doprinosi za nezaposlene; doprinosi koji se plaća na stalnu novčanu pomoć i za lica smještena u ustanove socijalne zaštite; doprinosi iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanje audio i video kaseta, na ulaznice za sportske i druge kulturne pripredbe; doprinosi od autorskih prava; dodatnog doprinosa za korištenje zdarvstvene zaštite u inostranstvu; doprinosi iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti; doprinosi lica koja sam plaćaju doprinos; budžetska sredstva kantona odnosno općine; doprinosi za ino osiguranike i ino penzionere; sredstva ličnog učešća osiguranih lica u pokriću troškova zdravstvene zaštite; prihodi od donacija, pomoći, taksi i dr. 4 Službene novine FBiH 21/09

Osnovice i stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje iz plaće radnika i s njima izjednačenih

osiguranika utvrđeni su jedinstveno za FBiH i prema federalnom zakonu o doprinosima obračunavaju

se na bruto plaću zaposlenika po stopi od 16,5% (12,5% na teret zaposlenika i 4% na teret

poslodavca). Doprinos za zdravstveno osiguranje penzionera uplaćuje se po stopi 1,2%, u skladu sa

Odlukom Vlade FBiH iz 2004. godine. Za sve ostale kategorije osiguranika osnovice i stope doprinosa

za zdravstveno osiguranje utvrđuju zakonodavna tijela kantona svojim propisima na prijedlog

kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, a koje su i do danas među kantonima neujednačene.

Kontrolu obračuna i uplate doprinosa od 2011. godine vrši Porezna uprava FBiH u skladu sa Zakonom

o jedinstvenom sustavu registracije kontrole i naplate doprinosa. Kantonalni zavodi zdravstvenog

osiguranja mogu mogu vršiti samo internu kontrolu naplate doprinosa, bez mogućnosti da

preduzimaju mjere i prinudne naplate, čak i u slučaju kada imaju pouzdane informacije da poslodavac

ne uplaćuje doprinose ili ih ne uplaćuje blagovremeno i u stvarnom iznosu. Prema dosadašnjim

analizama kontrola naplate doprinosa od strane Porezne uprave u dosadašnjem periodu nije bila na

zavidnom nivou. Od januara 2011. godine, u poreskim upravama Federacije BiH i Republike Srpske

uspostavljena je jedinstvena baza podataka koja sadržava informacije o svim poslodavcima kao i svim

prijavljenim i uplaćenim doprinosima, uključujući i podatke o uplati obaveznog zdravstvenog

osiguranja prijavljenim zaposlenicima, te vrše kontrolu prijavljenih i izvršenih uplata.

Kantonalni zavodi su obavezni, u okviru jedinstvenog informacionog sistema, organizirati praćenje

ostvarivanja i korišćenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, interno praćenje

uplate i potrošnje, po obveznicima doprinosa, kao i drugih sredstava i lično za svakog osiguranika.

II Pregled po kantonima

Unsko-sanski kanton

Na evidenciji Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona sa 31.12.2013. godine na zdravstveno osiguranje ukupno je prijavljeno 212.725 osiguranih lica, od čega je 116.715 osiguranika(nosilaca osiguranja), a 96.010 članova njihovih porodica. Na području ovoga kantona, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku na dan 30.06.2013. godine živjelo je 287.621 stanovnika, iz čega prozilazi da je obaveznim zdravstvenim osiguranjem obuhvaćeno 73,96% stanovnika. Najveća pokrivenost stanovništva osiguranjem je u općini Bihać i iznosi 91,14%, a najniža je na općini Ključ i iznosi 55,68%. Podaci iz Tabele 1. pokazuju obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem po općinama ovog kantona. Tabela 1.: Obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem u USK po općinama

Općine osigurana lica Zavoda 31.12.2013.god. stanovništvo obuhvat osig.lica u 2013 u %

osiguranici čl.porodice UKUPNO 30.06.2013.g

BIHAĆ 34.589 21.562 56.151 61.611 91,14

B.KRUPA 11.532 10.832 22.364 28.081 79,64

B.PETROVAC 3.836 2.054 5.890 6.974 84,46

BUŽIM 6.241 7.590 13.831 18.061 76,58

CAZIN 22.921 23.012 45.933 62.808 73,13

KLJUČ 6.269 4.395 10.664 19.151 55,68

S.MOST 14.138 11.569 25.707 43.736 58,78

V.KLADUŠA 17.189 14.996 32.185 47.199 68,19

UKUPNO 116.715 96.010 212.725 287.621 73,96

Izvor: Zavod zdravstvenog osiguranja USK

Doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje osiguranih lica, koji čine najveći dio ukupnih prihoda Zavoda zdravstvenog osiguranja USK, obračunavaju se i naplaćuju u skladu sa kantonalnom odlukom o utvrđivanju osnovica, stopa i načinu obračunavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na području USK. U narednom tabelarnom prikazu daju se pokazatelji prosječnog broja nosilaca i obveznike doprinosa Zavoda, osnovice i stope doprinosa prema važećoj odluci, ostvareni prihodi u 2013. godini, učinak pojedinih kategorija doprinosa na ukupne prihode odnosno na prihode od doprinosa:

Red. Br.

Vrsta doprinosa

Prosječan br. osig. 31.12.2013.

uč.u ukupn. br. prijavlj. Osiguranika

osnovica i stopa

Ostvareni prihodi u 2013.

uč.u uk. prihodima

uč.u prih. od dopr.

1 dop.iz plaća i drugih prihoda radnika

36.944 31,92 16,5% na BP 64.059.053,09

72,48 75,59

3 doprinos na ostala primanja

4,0% na pojedin. primitak

15.527.914,47 0,46 0,48

4 DF PIO za penzionere 29.298 25,32 18,11% na pen.* 880.544,89 1,00 1,04

5 Zav.za zapošljavanje za nezaposlena lica

26.396 22,81 1,25%na 40%MBP zaposl. u FBiH

2.259.223,71

2,56 2,67

6 član 27:Zakona-sami građani

960 0,83 5% na MBP zaposl. u FBiH

441.448,06

0,50 0,52

7

Doprin. za ostale osiguranike: -Ministarstvo boraca i RVI

Ministavrstvo zdravstva za lica na soc.z.,za ras.o.,CŽR i dr.

Minist.obraz.za uč.odn.stud.

6.096

6.952

1.563

5,27

6,01

1,35

1,5% na 40% MBP zap.u FBiH 1,5% na 40% MBP u FBiH 1,5% na 40% MBP u FBiH

383.222,74

307.766,59

50.104,31

0,43

0,35

0,06

0,45

0,36

0,06

8. Zemljoradnici 4 16,5% na 0,25BP FB i H I-IX

0 0,00 0,00

UKUPNO: 108.213 93,51 68.791.811,10 77,83 81,18

9% za fond solidar. 0 0,00 0,00

prihodi bez sred.solidarnosti

0

0,00 0,00

9. INO penzioneri 7.509 6,49 15.950.827,70 18,05 18,82

UKUPNO 115.722 100,00 95,88 100,00

10. ostali prihodi: -od premija -participacije -učešće u lijekovima 1KM - ostali prihoodi

2.686.860,00

69.045,20 803.446,00

85.490,86

4,12

UKUPNI PRIHODI 88.387.480,86 100,00

*DF PIO uplaćuje 1,2% na neto penziju.Prema važećoj stopi obaveza PIO bi bila 20.585.732,35

Iz prethodnog tabelarnog prikaza može se sagledati sva kompleksnost i problemi koji opterećuju sistem ubiranja prihoda za obavezno zdravstveno osiguranje ovog kantona:

� 31,92% osiguranika Zavoda koji su u radnom odnosu (zaposleni) imaju učešće od 76,07% u ostvarenim prihodima Zavoda od doprinosa, a u ostvarenim ukupnim prihodima 72,94% . Za zdravstvenu zaštitu zaposleni su prosječno mjesečno izdvojili 144,50 KM. Ostalih osiguranika koji su prijavljeni na zdravstveno osiguranje ima 68,08% ,a za njih su obveznici uplatili samo 23,93% od ukupno ostvarenih prihoda od doprinosa. Iz ovog proizilazi da najveći teret financiranja zdravstvene zaštite snose osiguranici koji su u radnom odnosu.

� na zdravstveno osiguranje prosječno je bilo prijavljeno 29.298 penzionera, što je učešće od 25,32% u ukupno prijavljenim osiguranicima Zavoda u 2013.godini. U ukupno ostvarenim prihodima Zavoda prihodi za zdravstvenu zaštitu penzionera imaju učešće od svega 1,00% odnosno, 1,04% ukupnih prihodima od doprinosa. U prosjeku za svakog penzionera, za zdravstvenu zaštitu, mjesečno je izdvojeno 2,50 KM. DF PIO/MIO, kao obveznik uplate doprinosa za zdravstvenu zaštitu penzionera, uplaćuje doprinos po stopi od 1,2% koliko je odredila Vlada FBiH, dok je Odlukom o stopama doprinosa koju je donijela Skupština USK-a utvrđena je stopa od 18,11%.

� u toku 2013.godine na zdravstveno osiguranje u ovom kantonu prosječno bilo prijavljeno 26.396 nezaposlenih osoba, što predstavlja 22,81% od prosjeka ukupnog broja prijavljenih osiguranika Zavoda za 2013.godinu. U ukupno ostvarenim prihodima od doprinosa, prihodi za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih osiguranika, ostvarili su učešće od 2,67%, dok u ukupnim prihodima imaju udio od 2,56%. Za svakog osiguranika iz ove kategroije, u prosjeku je izdvojeno 7,13KM za financiranje prava na zdravstvenu zaštitu .

� Resorna ministarstva u Vladi USK su obveznici uplate doprinosa za RVI, mirnodopske invalide, demobilizirane borce, raseljene osobe, porodice šehida i poginulih boraca, CŽR,lica u stanju socijalne potrebe, lica smještena u socijalne ustanove,osobe preko 65 godina i dr. U toku 2013.godine, na zdravstveno osiguranje prosječno je bilo prijavljeno 14.611 osoba, što predstavlja učešće od 12,63% od prosjeka ukupno prijavljenih osiguranika Zavoda za 2013.godinu. U ukupno ostvarenim prihodima od doprinosa, prihodi za zdravstvenu zaštitu navedenih osiguranika, ostvarili su učešće od 0,87%, a u ukupnim prihodima od 0,85%. Za svakog osiguranika, za financiranje prava iz zdravstvene zaštite, izdvojeno je prosječno mjesečno 4,23 KM.

� U toku 2013.godine na zdravstveno osiguranje je bilo prijavljeno 7.509 INO penzionera što je 6,49% od ukupno prijavljenih osiguranika Zavoda za 2013.godinu. U ukupno ostvarenim prihodima od doprinosa, prihodi za zdravstvenu zaštitu navedenih osiguranika ostvarili su učešće od 18,82% odnosno 18,05% u ukupnim prihodima.

Ukupni prihodi u Zavodu zdravstvenog osiguranja USK u 2013. godini ostvareni su u iznosu od

88.387.480,86 KM. Najveći udio u ukupnim prihodima imaju prihodi od doprinosa za obavezno

zdravstveno osiguranje, u visini od 68.791.811,10 tj. 77,83 %, dok ostali neporezivi prihodi učestvuju

sa 19.595.669,76 KM, odnosno 22,17 %. Prosječni prihodi od doprinosa po osiguranom licu na

Unsko–sanskom kantonu ostvareni u 2013.godini iznose 323,87 KM, odnosno 239,18 po

stanovniku. To je 66,94% u odnosu na prosječne prihode od doprinosa po osiguranom licu u FBiH.

Podaci iz narednog dijagrama nam pokazuju da doprinosi na plaće od zaposlenika predstavljaju najznačajnije izvore finansiranja zdravstvene zaštite (72,48%), dok kod ostalih izvora prihoda (neporeznih) najveći udio imaju prihodi od INO osiguranja (15.950.827,70 KM) i premije osiguranja (2.686.860,00 KM). Kao prihod Zavoda evidentira se i učešće u lijekovima koje osigurana lica plaćaju prilikom izdavanja lijeka na recept koji se financira na teret sredstava Zavoda prilikom preuzimanja lijeka u visini od 1KM, po receptu. Po ovom osnovu, za 2013.godinu ostvareno je ukupno 803.446,00 KM.

Ukupno ostvareni rashodi Zavoda

su utrošena za slijedeće namjene :

• za financiranje obavezne zdravstvene zaštite za osigurana

što predstavlja 76,62% od ukupnih rashoda Zavoda .

• za rashode koji su u funkciji obezbjeñivanja funkcioniranja sistema zdravstvenog osigu

izdvojeno je 4.224.845 KM što predstavlja 4,82% od ukupnih rashoda Zavoda.

• za naknade plaća (refundacije bolov

16.269.494 KM što predstavlja 18,56% od ukupnih rashoda Zavoda.

Tabela 2.: Strukturu rashoda

Red. Br.

OPIS

1. Primarna opća zdravstvena zaštita

2. Lijekovi- liste lijekova

3. Specijaliltičko-konsultativna dijagnostika

4. Bolnička zdravstvena zaštita 5. Zdr. zaštita u inostranstvu i naknada

ino nosiocima ( paušali)*

6. Druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja**

7. Rashodi za prov. Zz

8. Rashodi struč.služ. sa mat. troškovima

9. Javno zdravstvena djelatnost

Ukupno:

17,57%0,46%

1,00%

2,56%

0,00%0,50%

0,43%

0,35%

0,06%

18,05%

3,04%

0,08%

0,91%

OSTVARENI UKUPNI PRIHODI

Ukupno ostvareni rashodi Zavoda u periodu I - XII/2013. godine su 87.663.984,47 KM

za financiranje obavezne zdravstvene zaštite za osigurana lica izdvojeno je 67.169.644

što predstavlja 76,62% od ukupnih rashoda Zavoda .

za rashode koji su u funkciji obezbjeñivanja funkcioniranja sistema zdravstvenog osigu

KM što predstavlja 4,82% od ukupnih rashoda Zavoda.

(refundacije bolovanja) i financiranje potrošnje lijekova

KM što predstavlja 18,56% od ukupnih rashoda Zavoda.

Trošak (KM) Struktura

Primarna opća zdravstvena zaštita 22.994.439 26,23

14.106.714 16,09

9.857.699 11,24

24.347.260 27,77

Zdr. zaštita u inostranstvu i naknada 380.495 0,90

10.960.558 0,43

1.581.039 12,50

roškovima 2.643.806 1,80

791.974 3,02

87.663.984 100,00

54,91%

0,91%

0,10%

OSTVARENI UKUPNI PRIHODI

DOPRINOS IZ PLAĆA NA TERET OSIG.

DOPRINOS NA PLAĆE NA TERET POSL.

DOPRINOS NA OSTALA PRIMANJA

PENZIONI FOND ZA PENZIONERE

ZA NEZAPOSLENE

DOPRINOS OD ZEMLJORADNIKA

DOPRINOS PO ČLANU 27.ZAKONA

MINIST.BOR.RVI ZA RVI,DEM.BORCI,CŽR I DR.

MZ-ZA LICA NA SOC.ZAŠT,ZA LICA SMJ.U SOC.US., KOR.NOV.POM.**

MINISTARSTVO OBRAZOV.

PRIHODI OD INO OSIGURANJA

PRIHODI OD PREMIJA

PRIHODI OD PARTICIPACIJA

UČEŠĆE U LIJEKOVIMA-1 KM

OSTALI PRIHODI

su 87.663.984,47 KM. Sredstva

lica izdvojeno je 67.169.644 KM

za rashode koji su u funkciji obezbjeñivanja funkcioniranja sistema zdravstvenog osiguranja

anja) i financiranje potrošnje lijekova izdvojeno je

Prosječna potrošnja po

osiguranom licu (KM)

103,70

63,62

44,46

109,80

3,57

412,10

DOPRINOS IZ PLAĆA NA TERET OSIG.

DOPRINOS NA PLAĆE NA TERET POSL.

DOPRINOS NA OSTALA PRIMANJA

PENZIONI FOND ZA PENZIONERE

DOPRINOS OD ZEMLJORADNIKA

DOPRINOS PO ČLANU 27.ZAKONA

MINIST.BOR.RVI ZA RVI,DEM.BORCI,CŽR I DR.

ZA LICA NA SOC.ZAŠT,ZA LICA SMJ.U

MINISTARSTVO OBRAZOV.-ZA UČ.ODN.STUD.

PRIHODI OD INO OSIGURANJA-PAUŠAL

PRIHODI OD PARTICIPACIJA

1 KM

* liječenje u inostranstvu (229.241,58KM) i troškovi paušalnih naknada(151.253,20KM)

** druga prava su:naknade plaća zbog bolovanja preko 42 dana (2.162.780,64KM),ortopedska pomagala (5.550.700,36KM) ,putni troškovi

(2.252.118,70KM), odluka UO za kant.bolnicu (785.119,00 KM) i ost.suf.hemodijalize (110.626,72KM) i vakcina (58.555,77KM) i posebni

programi-umjetna oplodnja (40.656,60).

Dakle, od ukupnih rashoda Zavoda 95,18% se odnosi na rashode koji su ostvareni za neposrednu

zdravstvenu zaštitu sa lijekovima, kao i za financiranje drugih prava osiguranim licima iz obaveznog

zdravstvenog osiguranja. Prosječna potrošnja po osiguranom licu za troškove zdravstvene zaštite u

2013. godini u ovom kantonu iznosila je 412,10 KM. Iz prethodne tabele može se vidjeti da je najviše sredstava izdvojeno za bolničku zdravstvenu zaštitu

27,77%, a zatim u primarnu zdravstvenu zaštitu sa 26,23%. Za lijekove na ovom kantonu utrošeno je

14.106.714 KM odnosno 16,09% ukupnih rashoda, od čega se 13.656.963,14 odnosi na lijekove koji

se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Prosječna potrošnja

lijekova po osiguranom licu iznosi 64,66 KM. Izdato je 740.792 recepata, a ostvareni broj recepata

po osiguranom licu je 3,48 . Prosječna cijena lijeka je 18,44 KM. U strukturi ostalih prava iz

obaveznog zdravstvenog osiguranja najveći rashodi su napravljeni za nabavku ortopedskih pomagala

u vrijednosti od 5.550.700,36KM. Najveća izdvajanja Zavoda odnosila su se na stavku pelena i

uložaka i to 13,78%, a zatim trakice za mjerenje šećera u krvi 12,98%. Najveća potrošnja je kod

osiguranika penzionera koji u ukupnoj potrošnji ortopedskih sprava i pomagala učestvuju sa

45,3%(sa INO penzionerima) , a članovi porodice penzionera sa 11,2%.

Tuzlanski kanton

Prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku5 procjenjeno je da na

području Tuzlanskog kantona na dan 30.06.2013. godine živi 498.911 stanovnika, što čini 21,35%

stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine. Struktura stanovništva po dobnim skupinama je:

� od 0-14 godina 84.928

� od 15-64 godine 350.119

� preko 65 godina 63.864

Na osnovu podataka jedinstvenog sistema zdravstvenog osiguranja kod Zavoda zdravstvenog osiguranja TK (u daljem tekstu Zavod) na dan 31.12.2013. godine prijavljeno je 447.634 osigurana lica, od čega su 265.487 osiguranici – nosioci osiguranja, a 182.147 članovi porodica. Iz ovoga se može zaključiti da je obaveznim zdravstvenim osiguranjem u TK pokriveno 89,72% stanovništva kantona. Najveća pokrivenost stanovništva zdravstvenim osiguranjem u ovom kantonu je u općinama Doboj Istok i Živinice (100 %), a najmanja u općinama Čelić (65,57%) i Sapna (67,82%). Od ukupnog broja osiguranika – nosioci osiguranja su:

� lica u radnom odnosu – 88.184

� samostalni poduzetnici – 5.647

� primaoci penzije – 82.944

� nezaposlene osobe – 62.329

� osiguranici koji su prijavljeni na dobrovoljno zdravstveno osiguranje – 3.048

� osiguranici za koje uplatu doprinosa vrši ministarstva TK (izbjegla i raseljena lica, ratni vojni

invalidi, korisnici prava iz socijalne zaštite) – 14.243

� ino osiguranici – 3.363

5 Federalni zavod za statistiku: „Tuzlanski kanton u brojkama 2014“, http://www.fzs.ba/Podaci/KantBr3.pdf

� ino penzioneri – 5.694

� ostali osiguranici – 35.

Grafikon 1. Struktura osiguranika

Od ukupnog broja prijavljenih osoba

osiguranika.U strukturi ove kategorije osiguranika najveći procenat zauzimaju članovi porodice osoba

u radnom odnosu (41,89 %), zatim

%).

Ukupni prihodi i primici za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2013. godini u

Zavodu zdravstvenog osiguranja TK ostvareni su u iznosu

prihoda i primitaka, prihodi od poreza tj.

sa 92,07% tj. 180.854.971 KM, a neoporezni prihodi

neoporezovanih prihoda najveći udio imaju prihodi od naplate ino osiguranja (51,27%) i pr

naplate godišnjih premija-participacija ( 47,16%).

Ukoliko ukupne prihode i primitke

prihodi po osiguranom licu za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

godini u Tuzlanskom kantonu iznosili 438,81 KM.

U strukturi ukupnih prihoda za zdravstveno osiguranje nza zdravstveno osiguranje iz plata i na plate, pri čemu 35,5%

odnosu (uključujući i samostalne poduzetnike) obezbjeđuju

Grafikon 2. Struktura osiguranika i prihoda na poreze

66 U neoporezovane prihode ubrajaju se prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika, naknade i takse i prihodi od pružanja javnih uslod ino osiguranja i prihodi od neposrednog učešća

31%

24%

1%

1%

3% 2% 1% 2%

osoba na zdravstveno osiguranje u TK, 40,69 % čine članovi porodica


zatim nezaposlenih osoba (28,35 %) i porodica primaoca penzije (16,72


Zavodu zdravstvenog osiguranja TK ostvareni su u iznosu od 196.425.599 KM. U strukturi uku

prihodi od poreza tj. doprinosi na obavezno zdravstveno osiguranje učestvuju

, a neoporezni prihodi6 sa 7,93% odnosno 15.570.627 KM. Kod

neoporezovanih prihoda najveći udio imaju prihodi od naplate ino osiguranja (51,27%) i pr

participacija ( 47,16%).

ukupne prihode i primitke podjelimo sa brojem osiguranih lica dobićemo da su

za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

u Tuzlanskom kantonu iznosili 438,81 KM.

U strukturi ukupnih prihoda za zdravstveno osiguranje najveće učešće imaju prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje iz plata i na plate, pri čemu 35,5% nosioca osiguranja koja su

samostalne poduzetnike) obezbjeđuju 93,33% ukupnih prihoda.

Grafikon 2. Struktura osiguranika i prihoda na poreze

U neoporezovane prihode ubrajaju se prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika, naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga, prihodi od pružanja usluga građanima, vlastiti prihodi koje čine prihodi od ino osiguranja i prihodi od neposrednog učešća – premija osiguranja i participacija.

33%

2%31%

2% 0% Radni odnos

Samostalni poduzetnici

Primaoci penzije

Nezaposlene osobe

Dobrovoljno zdravstveno

Izbjeglice i raseljena lica

Socijalna zaštita

Ratni vojni invalidi

Ino osiguranici

Ino penzioner

zdravstveno osiguranje u TK, 40,69 % čine članovi porodica


dica primaoca penzije (16,72


U strukturi ukupnih

o osiguranje učestvuju

% odnosno 15.570.627 KM. Kod

neoporezovanih prihoda najveći udio imaju prihodi od naplate ino osiguranja (51,27%) i prihodi od

dobićemo da su prosječni

za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2013.

jveće učešće imaju prihodi od doprinosa nosioca osiguranja koja su u radnom

ih prihoda.

U neoporezovane prihode ubrajaju se prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika, uga, prihodi od pružanja usluga građanima, vlastiti prihodi koje čine prihodi

Samostalni poduzetnici

Primaoci penzije

Nezaposlene osobe

Dobrovoljno zdravstveno

Izbjeglice i raseljena lica

Ratni vojni invalidi

Osnovice i stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje regulisane su kantonalnom Odlukom o utvrđivanju osnovica, stopa i načinu osiguranje na području TK („Službene novine TK“ broj 1/10; 11/12 i 4/14).stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za Odlukom federalne Vlade odnosno federalnim zakonom o doprinosima. Tabela 3. Pregled osnovica i stopa doprinosa za zdravst

Obveznici doprinosa za obavezno zdravstvosiguranje

Zaposleni kod poslodavca

Poljoprivrednici

Penzioneri

Nezaposleni i prijavljeni na zdravstveno osiguranje

Osobe koje same plaćaju osiguranje

Osobe iz člana 24. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH10

Ostali osiguranici11

7 Poljoprivrednici plaćaju 70,29 KM mjesečno

8 U zavisnosti od visine iznosa neto penzije to je od 9 U 2013. godini prosjećna bruto plaća u FBiH bila je 1.257,00 KM, pa je doprinos za obavezno zdravstveno osiguranja

iznosio 8,79 KM. 10

Pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu koji pripada osiguranicima po osnovu ovog člana imaju: osobe koje učestvuju u organizovanim javnim radovima na teritoriji FBiH, osobe koje ipunjavaju obavezu učestvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu učestvovanja u službi osmatranja i obavještavanja, osobe koje kao članovi operativnih jedinica dobrovoljnih vatrogasnih službi vrše dužnost po propisima o zaštiti od požara.11

U ostale osiguranike ubrajaju se sljedeće osobe koje ukoliko nisu osigurane po drugom osnovu: učenici iod rođenja do polaska u školu, civilne žrtve rata, osobe smještene u ustanove socijalne zaštite, socijalno ugrožene osobe,

0%

Prihodi

Osiguranici

Osiguranici u radnom odnosu i samostalni privrednici

Nezaposlene osobe

Penzioneri

Ostali osiguranici

Osnovice i stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje regulisane su kantonalnom Odlukom o utvrđivanju osnovica, stopa i načinu obračunavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na području TK („Službene novine TK“ broj 1/10; 11/12 i 4/14). U ovom kantonu v

vezno zdravstveno osiguranje za penzionere i zaposlene usklađena deralne Vlade odnosno federalnim zakonom o doprinosima.

ca i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje u TK

doprinosa za obavezno zdravstveno Osnovica Stopa doprinosa

Bruto plaća zaposlenika

426,00 KM

Neto penzija


40% BPZ u FBiH


40% BPZ u FBiH 7,50% + 5 KM po

prijavljenom domaćinstva

Osobe iz člana 24. Zakona o zdravstvenom osiguranju Paušalno 2,00 KM po osobi

40% BPZ u FBiH

mjesečno U zavisnosti od visine iznosa neto penzije to je od 3,91 KM (najniža penzija) do 26,10 KM (najveća penzija) .U 2013. godini prosjećna bruto plaća u FBiH bila je 1.257,00 KM, pa je doprinos za obavezno zdravstveno osiguranja

a zdravstvenu zaštitu u obimu koji pripada osiguranicima po osnovu ovog člana imaju: osobe koje učestvuju u organizovanim javnim radovima na teritoriji FBiH, osobe koje ipunjavaju obavezu učestvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu

smatranja i obavještavanja, osobe koje kao članovi operativnih jedinica dobrovoljnih vatrogasnih službi vrše dužnost po propisima o zaštiti od požara.

U ostale osiguranike ubrajaju se sljedeće osobe koje ukoliko nisu osigurane po drugom osnovu: učenici iod rođenja do polaska u školu, civilne žrtve rata, osobe smještene u ustanove socijalne zaštite, socijalno ugrožene osobe,

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Prihodi Osiguranici

93,33 35,35

3,23 24,48

1,87 31,24

1,57 9,93

Osnovice i stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje regulisane su kantonalnom Odlukom vezno zdravstveno

U ovom kantonu visina usklađena je sa

Stopa doprinosa

16,50%

16,50%7

1,20%8

1,75 %9

7,50% + 5 KM po prijavljenom članu

domaćinstva

2,00 KM po osobi

2,30 %12

(najveća penzija) . U 2013. godini prosjećna bruto plaća u FBiH bila je 1.257,00 KM, pa je doprinos za obavezno zdravstveno osiguranja

a zdravstvenu zaštitu u obimu koji pripada osiguranicima po osnovu ovog člana imaju: osobe koje učestvuju u organizovanim javnim radovima na teritoriji FBiH, osobe koje ipunjavaju obavezu učestvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu

smatranja i obavještavanja, osobe koje kao članovi operativnih jedinica dobrovoljnih vatrogasnih

U ostale osiguranike ubrajaju se sljedeće osobe koje ukoliko nisu osigurane po drugom osnovu: učenici i studenti , djeca od rođenja do polaska u školu, civilne žrtve rata, osobe smještene u ustanove socijalne zaštite, socijalno ugrožene osobe,

100%

Osiguranici u poduzećima s učešćem državnog kapitala TK od 51% i više, a za koje obveznik obračuna i uplate doprinosa nije u mogućnosti da izmiruje obveze temeljem doprinosa za zdravstveno osiguranje13

Paušalno

11,50 KM

Od ukupnih prihoda i primitaka za finansiranje prava na zdravstvenu zaštitu, za Program zdravstvene zaštite u TK u 2013. godini utrošeno je 196.299.420 KM, od čega su 98,25% činili rashodi i izdaci za usluge i prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a 1,75% rashodi Stručne službe i kapitalni izdaci. Najveća izdvajanja su načinjena za troškove neposredne zdravstvene zaštite osiguranika, koja se provodi kao primarna, konzultativno-specijalistička i bolnička zdravstvena zaštita. Za ove namjene utrošeno je 141.332.566 KM. Strukturu rashoda za usluge i prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i prosječnu potrošnju po osiguraniku po nivoima ilustruju slijedeći podaci: Tabela 4. Rashodi neposredne zdravstvene zaštite i prosječna potrošnja po osiguranom licu

Red. Br.

OPIS Trošak (KM) Prosječna potrošnja po osiguraniku (KM)

1. Primarna opća zdravstvena zaštita 34.475.938 77,02

2. Porodična medicina 18.982.343 53,7714

3. Konzultativno specijalistička zdravstvena zaštita vanbolnički nivo

11.582.756 25,88

4. Farmaceutske usluge (realizovani recepti) 2.377.011 5,31

Ukupno primarna zdravstvena zaštita 67.418.048 150,60

5. Konzultativno specijalistička zdravstvena zaštita bolnički nivo

16.159.887 36,10

6. Bolnička zdravstvena zaštita sekundarnog nivoa 46.358.942 103,56

7. Bolnička zdravstvena zaštita tercijalnog nivoa 10.270.134 22,94

Ukupno bolnička zdravstvena zaštita 72.788.963 162,60

8. Javno zdravstvena djelatnost 1.125.555 2,51

Ukupno neposredna zdravstvena zaštita 141.332.566 315,73

9. Lijekovi 39.878.637 89,08

10. Usluge liječenja van kantona 619.579

11. Liječenje u inostranstvu 339.861

12. Ortopedska i druga med. pomagala 4.125.592

13. Zatezne kamate i troškovi spora 11.726

14. Izdaci po osnovu drugih sam ostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada

97.392

15. Izdaci za poreze i doprinose na dohodak od dr. samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada

23.067

16. T ekući transferi i drugi tekući rashodi 6.394.452

17. Ostali rashodi 36.169

Ukupni rashodi i izdaci usluga i prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

192.859.041 430,84

osobe nakon navršenih 65. godina života, osobe kojima je priznat status raseljenih osoba, osobe koje ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom pravima branitelja i članova njihovih porodica. 12 Izraženo u KM to je trenutno 11.73 KM. 13

U ovu kategoriju osiguranika ubrajaju se i zaposlenici u poduzećima „Dita“ Tuzla, „Konjuh“ Živinice, „Polihem“ d.d. u stečaju, „Poliolhem“ Tuzla i „Resodguming“ Tuzla, a koji su prijavljeni na zdravstveno osiguranje. 14

Za porodičnu medicinu u 2013. godini opredjeljeno je bilo 344.886 osiguranih lica.

Podaci Iz tabele jasno pokazuju da prosječna potrošnja za neposrednu zdravstvenu zaštitu

osiguranog lica iznosi 315,73 KM, ili 73% od ukupne prosječne potrošnje po osiguraniku licu za

zdravstvenu zaštitu.

Osim troškova neposredne zdravstvene zaštite, u ukupnim rashodima značajno mjesto zauzimaju i

rashodi za lijekove i ortopedska pomagala. Iz sredstava ZZO TK finansira se i pravo na lijekove sa

Pozitivne liste lijekova TK, lijekovi koji se apliciraju u okviru ili pod nadzorom zdravstvene ustanove,

ampulirani lijekovi, vakcine sa Federalne liste esencijalnih lijekova i specijalna dječija hrana. U 2013.

godini ukupni rashodi za ostvarivanje Programa lijekova iznosili su 39.878.637 KM, od čega se 97%

troškova odnosi na lijekove sa Liste lijekova. Prosječna potrošnja na lijekove po receptu po

osiguranom licu iznosila je 89,09 KM, što čini 20,32% ukupne prosječne potrošnje po osiguranom

licu. Ukupno je realizovano 2.377.010 recepata tj. 5,31 recept po osiguranom licu, a prosječna

potrošnja po realizovanom receptu je 16,31 KM

Za nabavku ortopedskih i drugih medicinskih pomagala u 2013. godini iz ukupno prikupljenih

sredstava za zdravstveno osiguranje utrošeno je 4.125.592 KM, od čega najveće učešće u strukturi

ukupnog broja nabavljenih ortopedskih pomagala imaju: stome (10,36%), sanitetski materijal

(9,98%), pen igle (9,70%), ortopedski materijal za djecu do 15. godina (9,42%), zatim sočiva i

implantanti za kičmu.

Zeničko – dobojski kanton

Prema statističkim podacima Federalnog zavoda za statistiku u Zeničko – dobojskom kantonu u 2013.

godini živjelo je 398.655. Na dan 30.11.2013. godine obaveznim zdravstvenim osiguranjem

obuhvaćeno je 343.757 lica, odnosno 86,23 ukupnog stanovništva.


Zavodu zdravstvenog osiguranja ZDK ostvareni su u iznosu od 145.945.825 KM. U strukturi ukupnih

prihoda i primitaka, prihodi od poreza tj. doprinosi na obavezno zdravstveno osiguranje su

dominantni i učestvuju sa 144.624.331 KM ili 99,10% ukupno ostvarenih prihoda.

Kantonalnom Odlukom o utvrđivanju osnovica, stopa i načinu obračunavanja i uplate doprinosa za

obvezno zdravstveno osiguranje (Odluka br.01-37-5788/06 od 20.03.2006.g.) koju je donijela

Skupština Zeničko-dobojskog kantona utvrđene su stope doprinosa, osnovica i obveznici uplate

doprinosa kao i način obračunavanja i uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje iz ličnih i drugih

primanja osiguranika i na lična i druga primanja osiguranika.

Tabela 5. Pregled osnovica i stopa doprinosa u ZDK

Obveznici doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje Osnovica Stopa doprinosa


Bruto plaća zaposlenika

16,50%

Poljoprivrednici

435,00 KM

16,50%

Penzioneri

Iznos penzija

1,20%

15


40% BPZ u FBiH

1,25 %

LIca koja sama plaćaju osiguranje

Prosjećna bruto plaća u FBIH

5%

40% bruto plaće

15

U zavisnosti od visine iznosa neto penzije to je od 3,91 KM (najniža penzija) do 26,10 KM (najveća penzija) .

Osobe sa invaliditetom, civilne žrtve rata i sl. u FBIH 13%16 Ostali osiguranici17

40% BPZ u FBiH

13%18

Jedinstveno za ovaj kanton je što ni za jednu kategoriju osiguranika nije utvrđena osnovica i stopa

doprinosa u paušalnom iznosu, već se procentualno obračunava na prosjek federalne bruto plaće (ili

njen procentualni dio), odnosno kod penzije na neto iznos.

U strukturi poreznih prihoda najveći značaj imaju doprinosi na i iz plaće iz radnog odnosa i iznose

132.668.440 KM ili 91,73% ukupnih poreznih prihoda, pri čemu 68.649 ili 19,97% nosioca osiguranja

koja su u radnom odnosu obezbjeđuju 90,90% ukupnih poreznih prihoda. Neoporezovani prihodi u

ukupnim prihodima učestvuju sa 0,9 % ili 1.321.494 KM od čega najveći udio ima naplata od

participacije u iznosu od 1.292.949 KM (97,83%). Struktura ostvarenih prihoda izgleda ovako:

Tabela 6. Pregled i struktura ostvarenih prihoda ZDK

R/B PRIHODI/PRIMICI OSTVARENJE STRUKTURA

I – XII 2013 %

1 Doprinos za zdravstveno osiguranje - iz i na plaće

132.668.440 90,9

2 Doprinos za zdravstveno osiguranje - korisnici penzija

2.582.213 1,8

3 Doprinos za zdravstveno osiguranje - nezaposlena lica

3.877.149 2,7

4 Doprinos za zdravstveno osiguranje - Budžet kantona

99.181 0,0

5 Doprinos za zdravstveno osiguranje - sporazumi 278.922 0,0

6 Doprinos za zdravstveno osiguranje od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti i samostalnog rada

577.108 0,4

7 Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika u inostranstvu i inostranih penzionera - prihod od INO osiguranja

4.541.318 3,1

I. SVEGA POREZNI PRIHODI 144.624.331 99,1

9.1. Prihod od kamata za depozite u banci 32 0,0

9 SVEGA OSTALI PRIHODI FINANSIJSKE I NEMATERIJALNE IMOVINE

32 0,0

10.1.

Prihod od pružanja usluga građanima (prodaja obrazaca)

0 0,0

10.2.

Prihod od pružanja usluga pravnim licima (uvjerenja, tenderi)

1.120 0,0

10.3.

Prihod od pružanja usluga drugima (participacija)

1.292.949 0,9

16

Visina stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje u ZDK nije usklađena sa Izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima kojima je smanjena stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, zbog čega je neophodno njeno usklađivanje.. To je posebno izraženo kod ove stope doprinosa za zdravstveno osiguranje socijalno ugrožena lica koja nisu osigurana po drugom osnovu kao i lica sa prebivalištem na teritoriji FBiH kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodobskog i civilnog invalida, odnosno status korisnika porodične invalidnine, porodice šehida i poginulih boraca i raseljenih lica, ako nisu osigurana po drugom osnovu ,koja je najveća u FBIH i kao takva neodrživa. 17

U ostale osiguranike ubrajaju se sljedeće osobe koje ukoliko nisu osigurane po drugom osnovu: učenici i studenti , djeca od rođenja do polaska u školu, civilne žrtve rata, osobe smještene u ustanove socijalne zaštite, socijalno ugrožene osobe, osobe nakon navršenih 65. godina života, osobe kojima je priznat status raseljenih osoba, osobe koje ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom pravima branitelja i članova njihovih porodica. 18

Izraženo u KM to je trenutno 11.73 KM.

10 SVEGA PRIHODI OD PRUŽANJA USLUGA GRAĐANIMA

11.1.

Vlastiti prihodi budžetskih korisnika (stanarina, iznajmljivanje poslovnih prostora )

11 SVEGA VLASTITI PRIHODI

12.1.

Ostali povrati (ostali prihodi)

12 SVEGA POVRATI IZ RANIJIH GODINA

II. SVEGA NEPOREZNI PRIHODI:

III. UKUPNI PRIHODI i PRIMICI (I + II)

Izvor podataka ZZO ZDK

Iz podataka je vidljivo da su prosječni prihodi

osiguranja po osiguranom licu u Zeničko

Ukupni rashodi Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK u 2013. godini su iznosili 142.701.076 KM.

finansiranje prava iz obaveznog zdravst

138.975.741 KM ili 97,38%. Strukturu rashoda u obaveznom zdravstvenom osiguranju ilustruje

slijedeći grafikon:

Grafikon 3. Struktura rashoda iz obaveznog zd

Tabela 7. Pregled rashoda za zdravstvenu zaštitu osiguranih lica u ZDK

Rashodi/izdaci za prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Primarna zdravstvena zaštita Konsultativno specijalistička zdravstvena zaštita u kantonu Bolnička zdravstvena zaštita u kantonuTroškovi liječenja van kantona

28%

1%

16%

3%

2%7% 5%

PRUŽANJA USLUGA 1.294.069

Vlastiti prihodi budžetskih korisnika (stanarina, iznajmljivanje poslovnih prostora )

26.920

26.920

473

RANIJIH GODINA 473

PRIHODI: 1.321.494

UKUPNI PRIHODI i PRIMICI (I + II) 145.945.825 100,0

prosječni prihodi za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog

u Zeničko-dobojskom kantonu u 2013. godini iznosili 424,56 KM.

Ukupni rashodi Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK u 2013. godini su iznosili 142.701.076 KM.

nog zdravstvenog osiguranja u 2013. godini utrošeno je ukupno

Strukturu rashoda u obaveznom zdravstvenom osiguranju ilustruje

da iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u ZDK

. Pregled rashoda za zdravstvenu zaštitu osiguranih lica u ZDK u 2013. godini

za prava iz obaveznog Ostvarenje I-XII 2013. Udio u ukupnim rashodima za zdravstvenu zaštitu (%)

36.735.309 26,43 Konsultativno specijalistička zdravstvena 10.733.163 7,72

Bolnička zdravstvena zaštita u kantonu 42.391.292 30,50 10.391.627 7,48

27%

8%

3%

Primarna zdravstvena zaštita

Konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštitaBolnička zdravstvena zaštita tercijalnog nivoaBolnička zdravstvena zaštita sekundarnog nivoaPreventivna zdravstvena zaštita

Lijekovi

Ortopedska pomagala

Liječenje u inostranstvu

Liječenje van kantona

Refundacija bolovanja

0,9

0,0

0,0

0,0

0,0

0,9

100,0

za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog

424,56 KM.

Ukupni rashodi Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK u 2013. godini su iznosili 142.701.076 KM. Za

nog osiguranja u 2013. godini utrošeno je ukupno

Strukturu rashoda u obaveznom zdravstvenom osiguranju ilustruje

Prosječna potrošnja po

osiguranom licu (KM)

106,86 31,22

123,32 30,23

Primarna zdravstvena zaštita

specijalistička

Bolnička zdravstvena zaštita

Bolnička zdravstvena zaštita

Preventivna zdravstvena zaštita

Liječenje u inostranstvu 3.035.212 2,18 Troškovi lijekova 21.975.836 15,81 63,93 Ortopedska pomagala 4.466.032 3,21 Naknada plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad

7.336.937 5,28

Preventivna zdravstvena zaštita 984.080 0,72 2,86 Zavod za bolesti ovisnosti 926.253 0,67 UKUPNO : 138.975.741 100 404,28 Izvor: ZZO ZDK

Iz pregleda strukture rashoda vidljivo je da 73,52% čine troškovi za neposrednu zdravstvenu zaštitu, a

zatim potrošnja za lijekove (lijekovi sa Esencijalne liste, inzulin i lijekovi po posebnom odobrenju kao

što je specijalna hrana za celiakiju, hormon rasta i sl.) sa 15,81%. Za nabavku ortopedskih i drugih

pomogala utrošeno je 4.466.032 KM, od čega se najveći dio troškova odnosio na nabavaku raznih

oblika sanitarnih sprava i pomagala (kesa, katetera, ortopedskih uložaka itd.) za nepokretna lica i

specifične bolesti (1.716.380 KM), razne ortopedske sprave i pomagala (invalidska kolica, anti

dekubitivna pomagala) u iznosu od 1.516.885 KM, te pomagala za samodavanje inzulina (345.250

KM).

Prosječna potrošnja po osiguranom licu za troškove zdravstvene zaštite u ovom kantonu u 2013.

godini iznosila je 404,28 KM, od čega je prosjećna potrošnja za neposrednu zdravstvenu zaštitu

266,96 KM po osiguranom licu, a za troškove lijekova 63,93 KM.

Kanton Sarajevo

Prema evidenciji Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo na dan 31.12.2013. godine na

obavezno zdravstveno osiguranje bilo je prijavljeno 420.880 osiguranih lica, što je za 0,26% manje u

odnosu stanje iskazano na isti dan prethodne godine. Od ukupnog broja osiguranih lica njih 293.909

su osiguranici 126.971 članovi porodica.

U odnosu na ukupan broj stanovnika na području Kantona Sarajevo, koji prema preliminarnim

rezultatima popisa iz 2013. godine iznosi 438.443 stanovnika, obaveznim zdravstvenim osiguranjem

obuhvaćeno je cca. 96% stanovnika.

U ukupnom broju osiguranih lica učešće žena je 53,84%, a muškaraca 46,16%. Najveće učešće imaju

lica starosne dobi od 20-49 godina starosti sa 39,07%, zatim lica starosne dobi od 50-65 godina

starosti od 22,40%, dok lica preko 65 godina ima učešće od 17,80%. Polnu i starosnu strukturu

osiguranih lica ilustruju podaci iz sljedeće Tabele:

Tabela 8.: Polna i starosna struktura osiguranih lica

Dobna skupina

Osiguranici Članovi Ukupno 2013. Ženskih Muških Ukupno Ženskih Muških Ukupno

0-1 26 17 43 2.014 2.076 4.090 4.133

1-6 247 273 520 12.612 13.197 25.809 26.329

7-14 512 577 1089 14.884 15.707 30.591 31.680

15-19 1.467 1.900 3.367 10.705 10.876 21.581 24.948

20-49 69.665 70.508 140.173 17.197 7.081 24.278 164.451

50-65 40.098 41.586 81.684 11.632 1.114 12.746 94.430

Preko 65 37.904 29.149 67.033 7.657 219 7.876 74.909

Ukupno: 149.919 143.745 293.909 76.701 50.270 126.971 420.880

Izvor: ZZO KS

Od ukupnog broja osiguranika (293.909) – nosioca osiguranja su:

� 127.534 u radnom odnosu i čine 43,39% osiguranika odnosno 30,30% osiguranih lica;

� 101.034 primalaca penzije i čine 34,38% osiguranika tj. 24% od ukupnog broja osiguranih lica;

� 7.135 osiguranika za koju uplatu doprinosa treba da vrši nadležna resorna ministarstva KS

(izbjegla lica, boračka popilacija, socijalna zaštita, učenici) što je 2,81% od ukupnog broja

osiguranika odnosno 1,70% osiguranih lica;

� 52.655 nezaposlenih lica što je 17,92% od ukupnog broja osiguranika odnosno 12,51% od

ukupnog broja osiguranih lica;

� 990 osiguranika koji osiguranje plaćaju ličnim sredstvima (dobrovoljno osiguranja) i čine

0,34% od ukupnog broja osiguranika;

� 1.941 ino osiguranik/penzioneri što je 0,66% od ukupnog broja osiguranika;

� 650 osiguranika pripadnika Vojske, koji čine 0,22% od ukupnog broja osiguranika;

� 834 ostalih osiguranika ili 0,28% osiguranika.

Uz nosioce osiguranja, prava iz zdravstvenog osiguranja ostvaruje i 126.971 članova njihove

porodice. Najveći udio među članovima porodice nosioca osiguranja imaju članovi porodice

osiguranika u radnom odnosu 73.611, zatim 26.859 članova porodice osiguranika nezaposlenih

lica i 22.325 članova porodice penzionera.

1% 6%

8%

6%

40%

22%

17%

Struktura osiguranih lica po dobnoj skupini

0-1

1-6

7-14

15-19

20-49

50-65

preko 65

Izvor: ZZOKS

Odlukom o utvrđivanju osnovica, stopa i načinu obračunavanja i uplate doprinosa za obavezno

zdravstveno osiguranje na području Kantona Sarajevo19 utvrđene su osnovice i stope doprinosa za

obavezno zdravstveno osiguranje, obveznici doprinosa, kao i način obračuna i uplate istih. Navedena

Odluka još uvijek nije usklađena sa Odlukom Vlade FBiH iz 2004. godine kojom se doprinos na

zdravstveno osiguranje penzionera uplaćuje po stopi od 1,2%.

Tabela 9.: Pregled osnovica i stopa doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje

Obveznici doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje

Osnovica Stopa doprinosa


Bruto plaća zaposlenika 16,50%

Poljoprivrednici

Paušalni iznos (311 KM)

16,50%

Penzioneri

Neto isplaćena penzija s tim da osnovica ne može biti niža od iznosa najniže penzije utvrđene za korisnike penzija na teritoriji FBiH

12,50%


Paušalni iznos

6 KM (3KM po

prijavljenom članu porodice)


Prosječna mjesečna bruto isplaćena plaća na području FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZzS

5%

Osobe iz člana 24. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH20

Paušalno

2 KM po osobi

19

„Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 29/09 20 Pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu koji pripada osiguranicima po osnovu ovog člana imaju: osobe koje učestvuju u organizovanim javnim radovima na teritoriji FBiH, osobe koje ipunjavaju obavezu učestvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu

58%

18%

2%

21%

0% 1%0%

0%

Struktura članova porodice nosioca osiguranja

Radni odnos

Penzioner

Osiguranici za koje je obveznik uplate ministarstvo

Nezaposlena lica

Dobrovoljno osiguranje

Vojska

Ino osiguranici

Ostali osiguranici21

Paušalni iznos

20 KM

Osiguranici u poduzećima koja nisu u mogućnosti da izmiruju obaveze po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja sa učešćem državnog kapitala KS od 51% i više, a koja su u postupku stečaja, likvidacije, prestruktuiranja i privatizacije

Paušalni iznos

20 KM

Ukupni prihodi i primici Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo u 2013. godini ostvareni su

u iznosu od 323.697.983 KM, od čega su samo ukupni prihodi iznosili 319.682.554 KM. U struktri

prihoda najveće učešće od 99,4% imaju izvorni prihodi po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno

osiguranje i oni su ostvareni u ukupnom iznosu od 317.841.517 KM, dok prihodi od svih drugih izvora

učestvuju samo sa 0,6% odnosno 1.841.037 KM. Kod ostalih prihoda najveći udio imaju prihodi od

naplate participacije u iznosu od 711.649 KM, a zatim prihodi po osnovu konvencija22 u iznosu od

666.028 KM. Iako je Kanton Sarajevo jedini kanton u FBiH koji je kantonalnom odlukom o

maksimalnom neposrednom učešću lica u troškovima zdravstvene zaštite uskladio sa federalnom

odlukom i oslobodio od plaćanja participacije najveći broj kategorije osiguranih lica (djeca, stara lica

preko 65. godina, nezaposleni, trudnice, lica u stanju socijalne potrebe, penzioner sa minimalnom

penzijom, RVI,porodice šehida i palih boraca itd.) ostvaruje najveće prihode po osnovu participacije

po osiguranom licu, koja u prosjeku iznosi 27,83 KM.

Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje iz plata i na plate zaposlenika kod poslodavca imaju ubjedljivo najveći udio u ukupnim prihodima od doprinosa, pri čemu 43.39% nosioca osiguranja koja su u radnom odnosu obezbjeđuju 96,18% ukupnih prihoda od doprinosa, za razliku od osiguranika penzionera koji čine čine 34,38% ukupne populacije osiguranika, a u prihodima od doprinosa učestvuju sa 1,37% . Tabela 10.: Struktura ukupnih prihoda i primitaka Red. br.

Opis Izvršenje u 2013. % učinak u ukupnim prihodima od doprinosa

1 2 3 4

1. Prihodi od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje

317.841.517

1.1. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenih23

305.688.959 96,18

1.2. Prihodi od doprinosa za zdravstvenu zaštitu penzionera24

4.369.412 1,37

1.3. Prihodi od doprinosa za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih

4.272.835 1,34

učestvovanja u službi osmatranja i obavještavanja, osobe koje kao članovi operativnih jedinica dobrovoljnih vatrogasnih službi vrše dužnost po propisima o zaštiti od požara. 21

U ostale osiguranike ubrajaju se sljedeće osobe koje ukoliko nisu osigurane po drugom osnovu: učenici i studenti , djeca od rođenja do polaska u školu, civilne žrtve rata, osobe smještene u ustanove socijalne zaštite, socijalno ugrožene osobe, osobe nakon navršenih 65. godina života, osobe kojima je priznat status raseljenih osoba i sl. 22

Osigurana lica koja imaju stalno prebivalište na području KS, a na zdravstveno osiguranje su prijavljeni od strane inostranog nosioca zdravstvenog osiguranja po osnovu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. 23 U okviru ovih prihoda sadržani su i doprinosi koji se plaćaju po osnovu samostalne djelatnosti po stopi od 4% i oni su ostvareni u iznosu od 3.951.836,17 KM i učestvuju sa 1,2% u ukupnim prihodima od doprinosa 24 PIO/MIO FBiH uplatu doprinosa za penzionere je vršio po stopi od 1,2% dok je kantonalnom odlukom o utvrđivanju osnovica i stopa ... za zdravstveno osiguranje utvrđena stopa u visini od 12,5% na neto iznos penzije.

1.4. Doprinosi za zdravstveno osiguranje osiguranika koja se plaćaju na teret budžeta

3.203.114 1,00

1.5. Prihodi od doprinosa po nalazima kontrole25

307.197 0,11

2. Neporezni prihodi 1.841.037 0,58

2.1. Ostali prihodi od imovine 340.411

2.1.1. Ostali prihodi od finansijske nematerijalne imovine

317.542

2.1.2.

Prihodi od zakupa 19.920

2.1.3.

Ostali prihodi od imovine 2.949

2.2. Prihodi od pružanja javnih usluga- vlastiti prihodi

1.500.626

2.2.1.

Prihodi od pružanja usluge građanima 122.949

2.2.2.

Prihodi po konvencijama 666.028

2.2.3.

Prihodi od participacije 711.649

A UKUPNI PRIHODI (1+2): 319.682.554

B PRIMICI26 4.015.429

A+B UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 323.697.983

Izvor: ZZO KS

Prosječni prihodi od doprinosa za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja po

osiguranom licu u Kantonu Sarajevo u 2013. godini iznosili su 755,18 KM.

Prema podacima iz Izvještaja o radu i poslovanju ZZOKS za 2013. godinu27 ukupni rashodi i izdaci

iznosili su 329.083.254 KM, od čega su rashodi zdravstvene zaštite ostvareni u ukupnom iznosu od

323.060.919 KM što je 98,17% od ukupno ostvarenih rashoda.

Tabela 11.: Struktura rashoda zdravstvene zaštite

Red. br.

OPIS Trošak (KM) Struktura Prosječna potrošnja po osiguranom licu (KM)

1. Primarna opća zdravstvena zaštita 75.709.784 23,44 179,88

2. Lijekovi- liste lijekova 70.490.281 21,82 167,48

3. Konzultativno specijalistička dijagnostika 2.500.494 0,8 5,94

4. Bolnička zdravstvena zaštita 135.656.271 41,99 322,32

5. Troškovi liječenja van kantona i entiteta 188.210 0,06

6. Liječenje u inostranstvu 2.897.205 0,90

7. Ortopedska i druga pomagala 7.508.897 2,32

8. Izdaci po osnovu dr.samost. djelatnosti i povr. samostalnog rada (naknade UO,NO i Komisijama)

733.207 0,27

9. Ostale nespomenute usluge* 433.776

25

Ovaj prihod ostvaren je po osnovu zapisnika o izvršenoj kontroli uplate doprinosa ZZOKS i Porezne uprave FBiH i manji je u odnosu na prošlu godinu za 64%. Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa koji je stupio na snagu 01.01.2011. godine, kontrola i naplata doprinosa u nadležnosti je Porezne uprave FBiH. 26 Ovi primici odnose se najvećim dijelom na primitak po osnovu kreditnih sredstava u iznosu od 4.000.000 KM, uplate od prodaje službenog vozila 12.723 KM i povrata pozajmica zaposlenicima 2.706 KM. 27http://skupstina.ks.gov.ba/content/izvjestaj-o-radu-i-poslovanju-zavoda-zdravstvenog-osiguranja-kantona-sarajevo-za 2013

10. Naknada plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad

7.200.914 2,23

11. Kapitalni transferi za zdravstvo 18.877.329 5,90

12. Javno zdravstvena djelatnost 187.134 0,06 0,44

13. Sredstva za inv.održ.u zdravst.ustanov. iz sredst. participacije

677.417 0,21

Ukupni RASHODI zdravstvene zaštite: 323.060.919 100,00 767,58

*troškovi štampanja obrazaca za ostvarivanje prava osiguranika i oglašavanje (265,930 KM), troškovi stručnog usavršavanja

i organizaciji kongresa (88.409 KM), pilot projekat izdavanja elektronskih zdravstvenih kartica (43.282 KM),troškovi ročišta i

sudski troškovi (20.234 KM)i dr.

Prosječna potrošnja za zdravstvenu zaštitu po osiguranom licu u ovom kantonu, u 2013. godini,

iznosila je 767,58 KM.

U strukturi potrošnje koja je finansirana sredstvima iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranja

u ovom kantonu, u 2013. godini najveća sredstva su izdvojena za bolničku zdravstvenu zaštitu i čine

41,99% ukupnih rashoda zdravstvene zaštite, odnosno 322,32 KM po osiguranom licu, zatim troškovi

primarne zdravstvene zaštite sa 23,44%, odnosno troškovi lijekova sa 21,82%. Najveći udio u

troškovima lijekova imaju gotovi lijekovi koji se izdaju na recept i koji u strukturi ukupnih troškova

lijekova čine 84,8%. U 2013. godini izdato je 4.129.185 recepata odnosno u prosjeku cca 10 recepata

po osiguranom licu. Prosječna cijena lijeka po receptu iznosila je 17,07 KM, a prosječna potrošnja

lijekova po osiguranom licu 167,48 KM i ubjedljivo je najveća u cijeloj FBiH. Interesantno je da su

troškovi konzultativno specijalističke dijagnostike imali udio od samo 0,8% od ukupnih rashoda za

zdravstevnu zaštitu i predstavljaju veliko odstupanje u odnosu na troškove primarne zdravstvene

zaštite, posebno bolničke zdravstvene zaštite. Troškovi javno-zdravstvene djelatnosti ostvareni su u

iznosu od 187.134 KM i bila su usmjerena na nabavku vakcina protiv virusa gripe (102.894 KM) i za

sufinansiranje obaveznih sanitarnih pregleda zdravstvenih radnika u iznosu od 84.240 KM. Troškovi

liječenja u inostranstvu u odnosu na prethodnu godinu imali su porast od 66%, dok se najveći dio

sredstava odnosio na liječenje u Hrvatsku, zatim Njemačku, Sloveniju, Srbiju i Tursku. U strukturi

ostalih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja najveći rashodi su napravljeni za nabavku

ortopedskih pomagala u vrijednosti od 7.508.897 KM. Najveća izdvajanja Zavoda u ukupnim

troškovima za 43 vrste ortopedskih pomagala odnosila su se na stavku trake za mjerenje šećera u krvi

sa 18,77%, a zatim pelene sa 12,80, ortodonski aparati 9,31% i aparata za pojačanje sluha (6,95%).

Hercegovačko-neretvanski kanton

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku na području Hercegovačko-neretvanskog kantona

na dan 30.06.2013. godine živjelo je 224.652 stanovnika odnosno 9,60% stanovništva Federacije

Bosne i Hercegovine. Struktura stanovnika po dobnim skupinama je slijedeća:

� od 0 - 14 godina 35.973

� od 15 - 64 godina 150.334

� od 65 - više 38.345

Aktivno stanovništvo (od 15 – 64 godine) čini 66,91% ukupnog stanovništva.

Na osnovu podataka jedinstvenog sistema na zdravstveno osiguranje kod Zavoda zdravstvenog

osiguranja HNK (u daljem tekstu: Zavod) na dan 31.12.2013. godine prijavljeno je 191.692

osiguranih, od čega su 121.525 osiguranika odnosno 63,40%, a 70.167 članova porodice odnosno

36,60%.

Obaveznim zdravstvenim osiguranjem u 2103. godini obuhvaćeno je 85,33% stanovništva ovog

kantona, što je neznatno manje u odnosu na FBiH gdje je obuhvaćeno 85,60% stanovništva.

Grafikon 1 : Obuhvat zdravstvenim osiguranjem po općinama ilustrira sljedeći prikaz:

Izvor: ZZO HNK

Podaci iz grafikona pokazuju da općina Ravno ima najveći broj neosiguranih lica ne samo u ovm

kantonu, nego i cijeloj FBiH tj. 71,73%, dok je u općini Čitluk 96,07% stanovnika obuhvaćeno

obaveznim zdravstvenim osiguranjem.

Od ukupnog broja osiguranika – nositelji osiguranja su:

� 49.345 u radnom odnosu što je za 1.181 više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i

čini 40,60% od ukupnog broja osiguranika,

� 7 poljoprivrednika što je za 20 manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini

0,01% od ukupnog broja osiguranika,

� 38.601 umirovljenika što je za 1.827 manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini


� 24.127 nezaposlenih osoba što je za 1.626 više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i

čini 19,85% od ukupnog broja osiguranika,

� 144 osiguranika koji su prijavljeni na dobrovoljno zdravstveno osiguranje što je za 4 više u

odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini 0,12 % od ukupnog broja osiguranika,

� 5.029 osiguranici za koje uplatu doprinosa treba da vrši nadležno resorno ministarstvo HNŽ/K

(izbjeglice, socijalna zaštita i ratni vojni invalid) što je za 444 više u odnosu na isto razdoblje

prethodne godine i čini 4,14% od ukupnog broja osiguranika,

� 3.692 ino osiguranika što je za 80 manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini


� ostali osiguranici 580 što je za 230 manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini

0,48% od ukupnog broja osiguranika.

Grafikon 2. Struktura osiguranika

85,39%

96,07%

85,06%

81,56%

89,47%

65,09%

65,87%

28,27%

80,55%

14,61%

3,93%

14,94%

18,44%

10,53%

34,91%

34,13%

71,73%

19,45%

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Čapljina

Čitluk

Jablanica

Konjic

Mostar

Neum

Prozor

Ravno

Stolac

Osigurani

Neosigurani

U svojstvu osiguranog lica registrirano je

članovi porodice zaposlenika kod poslodavca, 23% članovi porodice nezaposlenih, 18% članovi

porodice penzionera, a 4% članovi porodice poginulih, osoba sa invaliditetom i

Ostalih 4% čine članovi porodicce INO osiguranika i dobrovoljnih osiguranika.

Ukupni prihodi Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K za 2013. g

iznosu od 111.150.094 KM, što što

Prosječna sredstva po osiguranom licu u posmatranom

495,46 KM po stanovniku u ovom kantonu

Prihodi od doprinosa čine 93,32% ukupnih prihoda

KM ili 3,02% manje od planiranih.

kroz promatrano vrijeme:

Red. br.

OPIS

Prihodi od poreza (I+II+III)

I Doprinosi iz plaće i na plaće

Zaposlenih

Poslodavaca

II Doprinosi samozaposlenih

Doprinos nezaposlenih

Doprinos PIO/MIO za penzionere

Doprinos za dobrovoljno osiguranje

Doprinos za poloprivrednike

III Ostali porezi

U strukturi poreznih prihoda najveće učešće imaju prihodi od doprinosa za

plaća i na plaće, pri čemu 40,60% zaposlenih

Prihodi od doprinosa za 24.127 nezaposlen

kantonalna služba za zapošljavanje, ostvareni su u iznosu od

prihoda od doprinosa. Prihodi od doprinosa za

prijavljenih na zdravstveno osiguranje

prihoda od doprinosa. U ukupnim prihodima od poreza zanemarljiv udio imaju prihodi za dobrovoljno

osiguranje (0,10%) i prihodi od doprinosa za osiguranje poljoprivrednika (0,01%).

32%

20%

0% 3% 0% 4%

osiguranog lica registrirano je 70.167 članova porodice osiguranika od čega 51% čine


porodice penzionera, a 4% članovi porodice poginulih, osoba sa invaliditetom i civilnih žrtava rata.

Ostalih 4% čine članovi porodicce INO osiguranika i dobrovoljnih osiguranika.

Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K za 2013. godinu ostvareni su u ukupnom

što je za 4.014.906 KM ili 3,49% manje od planiranih.

po osiguranom licu u posmatranom periodu su iznosila 580,66 KM

po stanovniku u ovom kantonu.

Prihodi od doprinosa čine 93,32% ukupnih prihoda, odnosno 105.600.422 KM, a što je

U tablici koja slijedi daje se analitička razrada poreznih prihoda

Izvršenje I-XII 2013.

Struktura (%)

105.600.422 100

101.713.264 96,32

76.284.948 72,24

25.428.316 24,08

3.887.075 3,68

2.248.879 2,13

1.525.149 1,44

Doprinos za dobrovoljno osiguranje 102.311 0,10

10.736 0,01

83 0,00

U strukturi poreznih prihoda najveće učešće imaju prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje iz

zaposlenih osiguranika osigurava 96,32% prihoda od doprinosa

nezaposlenih osoba, za koje je obveznik obračuna i uplate doprinosa

služba za zapošljavanje, ostvareni su u iznosu od 2.248.879 KM, što čini 2,13

Prihodi od doprinosa za 38.601 osiguranika sa statusom penzionera

nih na zdravstveno osiguranje ostvareni su u iznosu od 1.525.149 KM i čine 1,4

. U ukupnim prihodima od poreza zanemarljiv udio imaju prihodi za dobrovoljno

osiguranje (0,10%) i prihodi od doprinosa za osiguranje poljoprivrednika (0,01%).

41%

0%


poljoprivrednici

Umirovljenici

Nezaposleni pprijavljeni na zdravstveno osiguranjedoragovoljno osiguranje

INO osiguranici

Ostali osiguranici

Iz nadležnosti Ministarstva

od čega 51% čine


civilnih žrtava rata.

odinu ostvareni su u ukupnom

su iznosila 580,66 KM, odnosno

što je za 3.285.578

U tablici koja slijedi daje se analitička razrada poreznih prihoda

zdravstveno osiguranje iz

osiguranika osigurava 96,32% prihoda od doprinosa.

ik obračuna i uplate doprinosa

KM, što čini 2,13% ukupnih

ranika sa statusom penzionera

ne 1,44% ukupnih

. U ukupnim prihodima od poreza zanemarljiv udio imaju prihodi za dobrovoljno

Nezaposleni pprijavljeni na

Iz nadležnosti Ministarstva

Neporezni prihodi ostvareni su u ukupnom iznosu od 5.530.958 KM, kod kojih navećio udio imaju

prihodi od participacije tj. 59,98%, a zatim prihodi od ino osiguranja sa udiom od 29,94% .

Rashodi i kapitalni izdaci kantonalnog ZZO HNK u 2013. godine ostvareni su u iznosu od

115.370.368 KM što je za 0,72% manje u odnosu na sredstva planirana Financijskim planom za 2013.

godinu, odnosno za 4.220.273 KM više od ostvarenih prihoda. Za finansiranje prava iz obaveznog

zdravstvenog osiguranja u 2013. godini utrošeno je ukupno 99.162.376 KM odnosno 85,95% od

ukupno ostvarenih prihoda. Njihova struktura daje se u sljedećoj tabeli:

Tabela 12.: Struktura rashoda za zdravstevnu zaštitu osiguranika u HNK

Izvor: ZZO HNK

Iz pregleda strukture rashoda za finansiranje prava iz obavezne zdravstvene zaštite vidljivo je da

najveće učešće u ovim troškovima imaju usluge bolničke zaštite sa udiom od 37,85%, zatim primarna

zdravstvena zaštita sa 30,54%. Za lijekove sa pozitivne liste utrošeno je 12.707.332 KM ili za 5,89%

više od planiranih. Ovi rashodi čine 12,81% od ukupnih rashoda za finansiranje prava iz obavezne

zdravstvene zaštite.

Prosječni rashodi po osiguranom licu za neposrednu zdravstvenu zaštitu iznosili su 423,28 KM, dok

su prosječni rashodi za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja po soiguranom

licu iznosili 517,30 KM. Prosječna potrošnja lijekova po osiguranom licu u ovom kantonu je bila

66,29 KM.

Najveće prekoraćenje u odnosu na planirane rashode napravljeno je kod rashoda za usluge liječenja

u inostranstvu koji su ostvareni u iznosu od 2.213.162 KM, što je za 913.162 KM ili 70,24% više od

planiranih, i čine 1,92% od ukupnih rashoda. Ukupni rashodi liječenja izvan kantona u BiH iznose

996.519 KM , što je za 303.481 KM ili 23,34% manje od plana i čine 0,87% od ukupnih rashoda.

Srednjo-bosanski kanton

Na području Srednjobosanskog kantona sa 30.06.2013. godine, u 11 općina, živjelo je 254.275

stanovnika, što čini 10,80 % stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine. Struktura stanovništva po

dobnim skupinama je:

� od 0-14 godina 47.907

Usluge primarne zdravstvene zaštite 30.108.000 30.285.636 100,59%

Preventivni programi 150.000 -

Naknada Centru za prevenciju i ovisnost 150.000 150.000 100,00%

Obiteljska medicina 100.000 -

Usluge konzultativno-specijalističke zdr.zaštite 11.938.000 12.411.338 103,96%

Usluge kons spec. zdr.zaštite - banjsko liječenje 200.000 254.696 127,35%

Usluge bolničke zaštite 38.346.000 37.537.890 97,89%

Nove bolničke discipline 500.000 500.000 100,00%

Usluge liječenja u inozemstvu 1.300.000 2.213.162 170,24%

Usluge liječenja van Zavoda u BiH 1.300.000 996.519 76,66%

Naknada Zavodu za javno zdravstvo 507.000 500.000 98,62%

Korekcija primarne po standardu 260.000 288.775 111,07%

Veterinarski Zavod Mostar 50.000 29.660 59,32%

Lijekovi s pozitivne liste lijekova 12.000.000 12.707.332 105,89%

Ortopedska pomagala po Listi 1.400.000 1.287.368 91,95%

Ukupno : 98.309.000 99.162.376 100,87%

Medicinske i laboratorijske uslugeFinancijski plan

2013

Izvršenje I-XII

2013Indeks

� od 15-64 godine 171.606

� preko 65 godina 33.636.

Na evidenciji kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja sa 31.12.2013. godine na zdravstveno

osiguranje ukupno je prijavljeno 214.080 osiguranih lica ili 84,19% ukupnog broja stanovnika u

ovom kantonu. Od ukupnog broja osiguranih lica 123.956 čine osiguranici, a 90.124 članovi njihovih

porodica. Najveći broj osiguranih osoba je u općini Travnik (45.291) a najmanji u općini Kreševo

(4.724). U odnosu na ukupan broj stanovnika, općina Gornji Vakuf je općina sa najvećim obuhvatom

svojih stanovnika obaveznim zdravstvenim osiguranjem (99,47%), dok u općinama Jajce i Bugojni

samo 72,67% odnosno 73,85% stanovnika ima status osiguranih lica.

Tabela 13.: Pregled broja osiguranih lica u SBK po općinama

OPĆINA OSIGURANICI ČLANOVI UKUPNO Broj stanovnika Indeks 4/5 1 2 3 4 5 6

Bugojno 15.891 11.554 27.445 37.163 73,85

Busovača 7.746 5.632 13.377 16.018 83,51

Donji Vakuf28

7.231 5.257 12.488 13.866 90,06

Fojnica 6.505 4.729 11.234 11.725 95,81

Gornji Vakuf 10.798 7.851 18.648 18.747 99,47

Jajce 10.170 7.394 17.565 24.171 72,67

Kiseljak 10.022 7.287 17.309 20.604 84,00

Kreševo 2.735 1.989 4.724 5.488 86,08

Novi Travnik 11.903 8.655 20.558 24.930 82,46

Travnik 26.224 19.067 45.291 54.557 83,01

Vitez 14.731 10.710 25.441 27.006 94,20

UKUPNO: 123.956 90.124 214.080 254.275 84,19 Izvor: ZZO SKB

Ukupno ostvareni prihodi ZZO SBK u 2103. godini iznosili su 83.274.783,86 KM ili 98,06% od

planiranih. U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od poreza tj. doprinosi na obavezno zdravstveno

osiguranje učestvuju sa 93,22 % tj. 77.631.454.01 KM, a neoporezni prihodi sa 6,78 % odnosno

5.643.329,85 KM. Prosječni prihodi po osiguranom licu u ovom kantonu, u 2013. godini, iznosili su

388,99 KM odnosno 329,80 KM po stanovniku. Struktura ukupno ostvarenih prihoda izgleda ovako:

Tabela 14.: Ukupni porezni i neporezni prihodi u ZZO SBK

R/B PRIHODI/PRIMICI OSTVARENJE STRUKTURA

I – XII 2013 %

1. Doprinosi iz plaće zaposlenika koji su u radnom odnosu

55.320.307,91 66,43

2. Doprinosi na prihode samostalnih poduzetnika 18.597.794,59 22,33

3. Doprinosi za zdravstveno osiguranje – dodatna primanja

593.882,94 0,71

5. Doprinosi iz penzija i dr. nagnada iz PIO 1.455.949,53 1,75

6. Doprinosi na nezaposlene osobe 1.136.432,90 1,36

7. Doprinosi koji se plaćaju na stalnu novčanu pomoć i za lica smještena u ustanovama socijalne zaštite

279.804,00 0,34

8. Doprinosi za dobrovoljno zdravstveno osiguranje 37.517,69 0,05

9. Doprinosi za osiguranje poljoprivrednika 135.151,50 0,16

10. Doprinosi iz sredstava kantonalne uprave za pitanja branitelja i invalida rata

74.612,95 0,09

Ukupni porezni prihodi: 77.631.454.01 93,22

11. Prihodi iz INO osiguranja 1.410.803,83 1,69

12. Prihodi od premija- učešća osiguranih lica 4.142.234,81 4,98

13. Prihodi od donacija, pomoći, kamata, dividendi i dr. primanja

90.263,43 0,11

14. Uplata za prekoračenje troškova PTT usluga 27,78 0,00

Ukupno neporezni prihodi: 5.643.329,85 6,78

UKUPNI PRIHODI: 83.274.783,86 100%

Izvor: ZZO SBK29

Podaci iz tabele nam pokazuju da su doprinosi iz plaće zaposlenika najznačajniji izvori prihoda za

obavezno zdravstveno osiguranju i pokrivaju 89,47% ukupnih prihoda. Prihodi za zdravstveno

osiguranje nezaposlenih lica iznosili su 1.136.432,90 KM, a prihodi od doprinosa iz penzija u iznosu od

1.455.949,53 KM. Posebno je značajan pad prihoda iz sredstava kantonalne uprave za pitanje boraca i

invalida rata, kao obveznika za uplatu doprinosa za borce i ratne invalide, gdje je od ukupno

planiranih sredstava u iznosu od 1.100.000,00 KM prikupljeno samo 6,78%, odnosno 74.612,95 KM.

Od neporeznih prihoda najveći udio odnosi se na prihode od premija, kao oblika neposrednog učešća

osiguranih lica u pokriću troškova zdravstvene zaštite, u iznosu od 4.142.234,81 KM, a zatim prihodi

od ino osiguranja.sa 1,69% ukupnih prihoda.

Ukupni rashodi kantonalnog zavoda za zdravstveno osiguranje za zdravstvenu zaštitu osiguranih

lica u 2013. godini iznosili su 83.126.493,93 KM, tj. 388,30 KM po osiguranom licu odnosno 329,22

KM po stanovniku ovog kantona. Sredstva su utrošena za slijedeće namjene :

• za financiranje neposredne zdravstvene zaštite za osigurana lica izdvojeno je 64.983.665,61

KM što predstavlja 78,17% od ukupnih rashoda Zavoda. Prosječna potrošnja po osiguranom

licu u neposrednoj zdravstvenoj zaštiti je 303,55 KM;

• za lijekove sa esencijalne liste utrošeno je 10.086.778,58 KM ili 47,11 KM po osiguranom

licu. Osim toga, za lijekove po odobrenju Komisije utrošeno je 750.000,00 KM;

• za naknade plaća zbog privremene spriječenosti za rad utrošeno je 2.790.739,53 KM što

predstavlja 3,36% od ukupnih rashoda Zavoda.

• za rashode koji se odnose na rad Stručne službe zavoda (plaće, nabavke opreme i materijala)

i ostale rashode i davanja, izdvojeno je 2.924.267,28 KM što predstavlja 3,52% od ukupnih

rashoda Zavoda.

Najveća sredstava izdvojena su za usluge primarne i bolničke zdravstvene zaštite u iznosu od

53.303.808,54 KM i ovi troškovi čine 64,12% ukupnih rashoda. Rashodi za usluge bolničke

zdravstvene zaštite van kantona čine 12,5 % ukupnih rashoda. Strukturu rashoda ilustruje slijedeća

tabela:

Tabela 15.: Pregled rashoda za zdravstvenu zaštitu osiguranih lica u ZZO SBK

Red.br. OPIS Trošak (KM) Struktura

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

1. Usluge primarne i bolničke zdravstvene zaštite 53.303.808,54 64,12

2. Bolnička zdravstvena zaštita van kantona 10.398.123,05 12,51

3. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 1.200.000,00 1,44

4. Bolnička primarna zdravstvena zaštita –ino konvencija

81.734,02 0,1

5. Bolnička zdravstvena zaštita- kapitalni izdaci 579.814,17 0,7

6. Lijekovi sa esencijalne liste 10.086.778,58 12,13

29 Izvršenje prihoda i rashoda ZZOSBK za period od 01.01.-31.12.2013. godine

7. Lijekovi po odobrenju komisije 750.00,00 0,9

8. Ugovorene konsul.specijal. i dijag. usluge Zavoda za javno zdravstvo

393.092,76 0,48

UKUPNO: 76.793.351,12 92,38

OSTALI RASHODI I DAVANJA

9. Naknade plaće zbog privremen spriječenosti za rad

2.790.739,53

10. Ortopedske sprave i pomagala 500.000,00

11. Ostali grantovi pojedincima 138.108,51

12. Sufinansiranje ustanova primarne i sekundarne zdrav.zaštit. iz premije osiguranja

118.136,00

13. Naknade za povrat više ili pogrešno uplaćenih sredstava

74.801,01

UKUPNO 3.621.785,05

Stručna služba zavoda

14. Plaće i nakande uposlenika 2.176.757,92

15. Nabavka opreme 27.195,34

16. Materijalni troškovi 411.337,81

UKUPNO: 2.615.291,07

17. Tekuća rezerva 96.066,69

UKUPNO RASHODI: 83.126.493,93

Posavski kanton

Na području Posavskog kantona u 2013. godini obaveznim zdravstvenim osiguranjem obuhvaćeno

je 29.878 osiguranih lica odnosno 76,69% stanovništva ovog kantona. Od ukupno osiguranih lica

62,72% čine osiguranici, a 37,28% članovi porodice osiguranika. Kod nosioca osiguranja najbrojnija

kategorija su zaposlenici kod poslodavca (6.198), zatim penzioneri (3.917) i nezaposlena lica ( 3.641),

dok članovi porodice zaposlenika (4.696) i nezaposlenih lica (2.763) čine 57.50% ukupnog broja

članova porodice osiguranika. Struktura osiguranih lica u Posavskom kantonu prikazana je slijedećim

dijagramom:

6198

31713917 3641

777 510124 401

4696

1502 1250

2763

553185 57 133

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Osiguranici Članovi porodice osiguranika

Doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje osiguranih lica u ovom kantonu obračunavaju se i naplaćuju u skladu sa kantonalnom odlukom o utvrđivanju osnovica, stopa i načinu obračunavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na području. Interesantno je da su izuzev osnovice i stope doprinosa za zaposlene i penzionere, koje su usklađena sa Zakonom i Odlukom vlade, za sve druge kategorije osiguranika osnovice i stope doprinosa određene u paušalnom iznosu. Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika određen u paušalnom iznosu od 20,00 KM, nezaposlene 6 KM, invalide i civilne žrtve rata 10 KM, dok lica koja se dobrovoljno prijavljuju na obavezno zdravstveno osiguranje plaćaju najveći doprinos u FBiH u iznosu od 50 KM. Ukupni prihodi ovog Zavoda za 2013. godinu iznosili su 12.809.417 KM, što prosječno po osiguranom licu iznosi 428,72 KM. Prihodi od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje čine najveći udio u ukupnim prihodima sa 11.442.586 KM odnosno 89,33%. Ako se tome dodaju ostvareni prihodi od inostranih nosilaca osiguranja u iznosu od 577.868 KM i prihodi od participacije osiguranih lica 695.387 KM, to čini 99,27 % ukupno ostvarenih prihoda. I u ovom kantonu najveće udio u doprinosima imaju doprinosi iz plaće zaposlenika u iznosu od 10.846.432 KM, gdje 20,74% osiguranih lica Zavoda koji su u radnom odnosu (zaposleni) imaju učešće od 94,80% u ostvarenim prihodima od doprinosa, a u ostvarenim ukupnim prihodima 84.67%. Za zdravstvenu zaštitu zaposleni su prosječno mjesečno izdvojili 145,83 KM. Za razliku od zaposlenih, zdravstvenim osiguranjem obuhvaćeno je 3.917 penzionera, što je učešće od 13,11% od ukupno broja osiguranih lica u Zavoda u 2013. godini, dok prihodi za zdravstvenu zaštitu penzionera imaju učešće od svega 1,35% u ukupnim prihodima od doprinosa. U prosjeku za svakog penzionera, za zdravstvenu zaštitu, mjesečno je izdvojeno 3,69 KM. Pregled ukupnih prihoda u Zavodu zdravstvenog osiguranja PK može se vidjeti u sljedećoj tabeli: Tabela 16.: Pregled ukupnih prihoda u ZZO PK

Analizom primjene federalne Odluke o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite (participacija) po kantonima, utvrđeno je da je ovaj kanton osiguranim licima naplaćuje participaciju za daleko veći broj usluga zdravstvene zaštite u odnosu na cijelu FBiH. Analogno tome, i prosječni prihodi od participacije po osiguranom licu u ovom kantonu su među najvećim i iznose 23.27 KM po osiguranoj osobi. Ukupni rashodi za finansiranje zdravstvene zaštite osiguranih lica u Zavodu zdravstvenog osiguranja Posavskog kantona, u 2013. godini, ostvareni su u iznosu od 12.524.792 KM, odnosno 419,19 KM po osiguranom licu. U ukupnim rashodima najveći udio od 86,40% imaju rashodi za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguranih lica. Od toga je za neposrednu zdravstvenu zaštitu utrošeno ukupno 10.491.483 KM. Prosječna potrošnja za neposrednu zdravstvenu zaštitu po osiguranom licu u ovom kantonu je iznosila 351,15 KM. U troškovima neposredne zdravstvene zaštite najveća izdavajanja su za usluge bolničke zdravstvene zaštite u iznosu od 4.926.252 KM, od se čega 78,03% odnosi na sekundarnu bolničku zaštitu. Za primarnu zdravstvenu zaštitu bez lijekova izdvojeno je 3.350.806,00 KM, dok su najmanji troškovi u

Red. br.

OPIS

Izvršenje I-XII 2013.

Struktura

1. Prihodi od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje

1.1. Iz plaće zaposlenika 10.846.432 84,67

1.2. Iz dohodtka od poljoprivredne djelatnosti 90.765 0,71

1.3. Na penzije i dr. naknade PIO 173.598 1,35

1.4. Od doprinosa na nezaposlene 223.565 1,75

1.5. doprinos na naknade za poginule,civilne žrtve rata, invalide i dr. 0 -

1.6. Od doprinosa za ostale djelatnosti 100.386 0,78

1.7. Od lica koja sama plaćaju doprinos 7.840 0,07

Ukupno prihodi od doprinosa 11.442.586 89,33

2. Prihodi od naknade inostranih nosilaca osiguranja 577.868 4,51

3. Prihodi od participacije 695.387 5,43

4. Ostali prihodi (donacije, takse, kamate, dividende ...) 93.576 0,73

UKUPNI PRIHODI 12.809.417 100,00

neposrednoj zdarvstvenoj zaštiti napravljeni za specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu, u ukupnom iznosu od 827.898 KM. Za lijekove na recept po esencijalnoj listi lijekova utrošeno je 1.380.002,00 KM tj. 46,19 KM po osiguranom licu. Za finansiranje drugih prava iz obavezne zdravstvene zaštite izdvojeno je 330.423 KM od čega za nakanade plaća zbog bolovanja preko 42 dana 219.806 KM, za ortopedska pomagala 108.987 KM, a za putne troškove i ostala prava 1.630 KM. Struktura rashoda po opisu stavki data je u tabeli koja slijedi: Tabela 17.: Struktura rashoda za zdravstvenu zaštitu osiguranih lica u ZZO PK

Red.br. Vrste rashoda Iznos rashoda(KM)

I-XII 2013.

Prosjek po osiguranom licu

(KM)

1. Primarna zdarvstvena zaštita

1.1. Opća medicina i ostali vidovi primarne zdravst.zašt. 1.992.898 66,70

1.2. Porodična medicina 1.357.908 45,44

1.3 Lijekovi na recept 1.380.002 46,19

Ukupno primarna zdravstvena zaštita sa lijekovima 4.730.808 158,34

2. Specijalističko-konsultativna zdarvstvena zaštita

2.1. Vanbolnička specijalističko-konsultativna zdrav.zaštita 0,00

2.2. Bolnička specijalističko-konsultativna zdrav. zaštita 827.898,00 27,71

Ukupno specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 827.898,00 27,71

3. Bolnička zdravstvena zaštita

3.1. Sekundarna zdravstvena zaštita 3.843.789,00 128,65

3.2 Tercijalna zdravstvena zaštita 1.082.463,00 36,23

Ukupno bolnička zdravstvena zaštita 4.926.253,00 164,88

4. Rashodi za finansiranje javne zdravstvene djelatnosti 6.525,00 0,22

5. Zdravstvena zaštita u inostranstvu

5.1. Troškovi liječenja upučenih u inostranstvo 600.541,00

5.2. Troškovi naknada ino nosiocima osiguranja 457.777,00

Ukupno zdravstvena zaštita u inostranstvu 1.058.318,00

6. Druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja:

6.1. Nakanada plaće zbog bolovanja preko 42 dana 219.806,00

6.2. Ortopedske sprave i pomagala 108.987,00

6.3. Putni troškovi i ostala prava 1.630,00

Ukupno druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 330.423,00

7. Ostali rashodi

7.1. Naknada za rad ljekarskih komisija i drugih tijela 25.270,00

7.2. Naknada za rad članova upravnog odbora 18.305,00

7.3. Ostali rashodi 8.000,00

Ukupno ostali rashodi 51.575,00

8. Rashodi Stručne službe zavoda

8.1. Plaće i naknade zaposlenih 457.407,00

8.2. Materijalni i drugi troškovi 135.586,00

Ukupni rashodi Stručne službe za funkcionisanje sistema 592.993,00

UKUPNO RASHODI: 12.524.792,00 419,19

Bosansko-podrinjski kanton Goražde

Bosansko-podrinjski kanton je teritorijalno, a i po broju stanovnika najmanji kanton u FBiH. U 2013.

godini, na području tri općina ovoga kantona, bilo je nastanjeno 32.675 stanovnika, od čega samo u

općini Goražde 29.859 stanovnika. Uvidom u evidenciju Zavoda zdravstvenog osiguranja BPK Goražde

sa 31.12.2013. godine obaveznim zdravstvenim osiguranjem obuhvaćeno je 26.105 lica odnosno

87,43% stanovništva ovog kantona

9.667 su članovi njihovih porodica. Prema kategorijama osiguranja, penzioneri su najbrojniji među

nosiocima osiguranja (7.034), što je jedinstveno za ovaj kanton,

poslodavca (6.849), pa nezaposleni (1.566) , itd. Struktura i broj osiguranika u 2013. godini u BPK, u

2013. godini, prikazani su u sljedećem grafikonu:

Ukupni prihod Zavoda zdravstvenog osiguranja ovog kantona u

iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ostvaren je u iznosu od 13.946.781,30 KM

osiguranom licu, od čega 99,55% čine prihodi od doprinosa.

imaju prihodi od doprinosa na plaće i iz plaća zaposlenika u iznosu od 12.575.513,31 KM, što

predstavlja 90,16% ukupnih prihoda

Ukupni rashodi –izdaci za finansiranje prava iz zdravstvenog osiguranjau 2013 godini, u ovom kantonalnom Zavodu, realizovani su u iznosu od 13.895.233,62ukupnih rashoda, 9.556.066,57 KM su troškovi neposredne zdravstvene zaštite i troškove lijekova. Tabela 18. Pregled rashoda za neposrednu zdravstvenu zaštitu osiguranih lica

Rashodi

Rashodi neposredne zdravstvene zaštite

1. Primarna zdravstvena zaštita

- JU Dom zdravlja Goražde - JU Dom zdravlja Foča-Ustikolina

- JU Dom zdravlja Pale-Prača

2. Sekundarna zdravstvena zaštita JZU Kantonalna bolnica Goražde 3. Esencijalna lista lijekova (uključujući naknade za usluge)

4. Subvencioniranju JU za bruto plaće KZZZO

5. Subvencioniranje zdravstvenim ustanovama za izmirivanje obaveza

UKUPNI RASHODI:

Rashodi za finansiranje neposredne zdravstvene zaštite (primarnog i sekundrnog nivoa) realizovani su u fiskalnoj 2013. godini u ukupnom iznosu od 7.354.287,81 KMsastoje se iz slijedećih izdataka:

� Sredstva za ustanove primarne i sekundarne zdravstvene zaštite

42%

43%

9%

1%0%5%

ovog kantona. Od ukupno osiguranih osoba 16.438 su nosioci osiguranja, a


nosiocima osiguranja (7.034), što je jedinstveno za ovaj kanton, a potom slijede zaposlenici kod


2013. godini, prikazani su u sljedećem grafikonu:

prihod Zavoda zdravstvenog osiguranja ovog kantona u 2013. godini, za finansiranje prava

zdravstvenog osiguranja, ostvaren je u iznosu od 13.946.781,30 KM tj

, od čega 99,55% čine prihodi od doprinosa. Kod prihoda od doprinosa najveći udio

a plaće i iz plaća zaposlenika u iznosu od 12.575.513,31 KM, što

predstavlja 90,16% ukupnih prihoda.

izdaci za finansiranje prava iz zdravstvenog osiguranjau 2013 godini, u ovom kantonalnom Zavodu, realizovani su u iznosu od 13.895.233,62 KM, što je 96,98% od planiranih.ukupnih rashoda, 9.556.066,57 KM su troškovi neposredne zdravstvene zaštite i troškove lijekova.

zdravstvenu zaštitu osiguranih lica i lijekove za 2013. godini

Ostvareni u 2013. godini Struktura %

Rashodi neposredne zdravstvene zaštite (1+2) 5.412.787,81 38,95

2.367.877,81 17,04

Ustikolina

1.826.377,81 268.200,00 273.300,00

13,121,921,96

3.044.910,00 21,91

(uključujući 2.201.778,76 15,85

4. Subvencioniranju JU za bruto plaće KZZZO 1.891.500,00 13,61

ustanovama za izmirivanje obaveza 50.000,00 0,36

9.556.066,57 68,77

Rashodi za finansiranje neposredne zdravstvene zaštite (primarnog i sekundrnog nivoa) realizovani su fiskalnoj 2013. godini u ukupnom iznosu od 7.354.287,81 KM i čine 52,93% ukupnih rashoda

Sredstva za ustanove primarne i sekundarne zdravstvene zaštite 5.412.787,81 KM

Osiguranici

Zaposlenici

Penzioneri

Nezaposleni

Vojska FBiH

Poljoprivrednici

Korisnici socijalne zaštite, RVI, i sl

. Od ukupno osiguranih osoba 16.438 su nosioci osiguranja, a


a potom slijede zaposlenici kod


2013. godini, za finansiranje prava

tj 534,26 KM po

Kod prihoda od doprinosa najveći udio

a plaće i iz plaća zaposlenika u iznosu od 12.575.513,31 KM, što

izdaci za finansiranje prava iz zdravstvenog osiguranjau 2013 godini, u ovom KM, što je 96,98% od planiranih. Od

ukupnih rashoda, 9.556.066,57 KM su troškovi neposredne zdravstvene zaštite i troškove lijekova.

38,95

17,04

13,12 1,92 1,96

21,91

15,85

13,61

0,36

68,77

Rashodi za finansiranje neposredne zdravstvene zaštite (primarnog i sekundrnog nivoa) realizovani su i čine 52,93% ukupnih rashoda, a

5.412.787,81 KM

� Sredstva za subvencioniranje javnih ustanova� Sredstva utvrđena kao subvencije za izmirenje obaveza

Prosječna potrošnja za neposrednu zdravstvenu zaštitu godini je iznosila 281,72 KM. Izdaci za Esencijalnu listu lijekova u 2013. godini ostvareni su u iznosu od 2.201.778,76 KM sa nakandom za usluge prometa lijekova, što je više za 2,3% u odnosu na planirane i čine 15,84% ukupnih rashoda. Od ukupnog iznosa troška za Esencijalnu listu lijeko

• 1.970.145,16 KM se odnosi na lijekove i

• 231.633,60 KM za naknade za usluge prometa lijekovaugovorenim apotekama.

Prosječna potrošnja za lijekove po osiguranom licu iznosi

Kanton 10

Prema posljednjim objavljenim podacima Feralnog zavoda za statistiku, sa 30.06.2013. godine, na

području Kantona 10 nastanjeno je

prirodni priraštaj u FBiH, a u poređenju sa

živi 2.547 stanovnika manje. Općina Livno je najmnogoljudnija općina

stanovnika, dok je u općini Bosansko Grahovo nastanjeno svega 1.189 stanovnika.

Od ukupnog broja stanovnika, na evidenci

registrovano je 50.336 osiguranih lica

zdravstvenim osiguranjem je obuhvaćeno samo 63,83% stanovnika ovog kantona

kanton zadnji na ljestvici pokrivenosti obaveznim zdravstevnim osiguranjem stanovništva u FBiH

ukupnog broja osiguranih lica 31.133

Prema kategorijama osiguranja, osiguranici zaposleni kod poslodavca i

najbrojnija skupina i učestvuju sa 40,14% ukupnog broja osiguranika, a potom slijede penzioneri i

članovi njihove porodice sa 23,88%, nezaposleni i članovi njihove porodice sa 22,55% itd. Strukturu

osiguranih lica i članova njihovih porodica ilustruju

02.0004.0006.0008.000

10.00012.000

Zaposleni kod

poslodavca

Osiguranici 10.857

Članovi porodice osiguranika 9.346

Sredstva za subvencioniranje javnih ustanova za bruto plaće od KZZZO 1.891.500,00 KMSredstva utvrđena kao subvencije za izmirenje obaveza 50.000,00 KM

Prosječna potrošnja za neposrednu zdravstvenu zaštitu po osiguranom licu u ovom kantonu

daci za Esencijalnu listu lijekova u 2013. godini ostvareni su u iznosu od 2.201.778,76 KM sa nakandom za usluge prometa lijekova, što je više za 2,3% u odnosu na planirane i čine 15,84%

Od ukupnog iznosa troška za Esencijalnu listu lijekova iznos od:

1.970.145,16 KM se odnosi na lijekove i

231.633,60 KM za naknade za usluge prometa lijekova za Esencijalne liste prema

Prosječna potrošnja za lijekove po osiguranom licu iznosi 84,34 KM.


području Kantona 10 nastanjeno je 78.849 stanovnika. U ovom kantonu bilježi se najveći negativan

prirodni priraštaj u FBiH, a u poređenju sa 2005. godinom, u šest općina ovog kantona, u 2013. godini

. Općina Livno je najmnogoljudnija općina u ovom kantonu

stanovnika, dok je u općini Bosansko Grahovo nastanjeno svega 1.189 stanovnika.

Od ukupnog broja stanovnika, na evidenciji Zavoda za zdravstveno osiguranje u 2013. godini

je 50.336 osiguranih lica, što je za 5,42% manje nego u 2012. godini.

zdravstvenim osiguranjem je obuhvaćeno samo 63,83% stanovnika ovog kantona, zbog čega je ovaj

sti obaveznim zdravstevnim osiguranjem stanovništva u FBiH

31.133 su nosioci osiguranja, a 19.203 su članovi njihove porodice

Prema kategorijama osiguranja, osiguranici zaposleni kod poslodavca i članovi njihove porodice su



ih porodica ilustruju podaci iz slijedećeg grafikona:

OsiguraniciČlanovi porodice osiguranika

Poljoprivrednici

Penzioneri NezaposleniInvalidi, civilne žrtve rata

i sl.

INO osiguranici osiguranici

358 9.166 6.633 511 1.901

301 2.854 4.717 595 1.124

1.891.500,00 KM 50.000,00 KM

u ovom kantonu u 2013.

daci za Esencijalnu listu lijekova u 2013. godini ostvareni su u iznosu od 2.201.778,76 KM sa nakandom za usluge prometa lijekova, što je više za 2,3% u odnosu na planirane i čine 15,84%

za Esencijalne liste prema


bilježi se najveći negativan

ina ovog kantona, u 2013. godini

u ovom kantonu sa 22.330

zdravstveno osiguranje u 2013. godini

manje nego u 2012. godini. Obaveznim

zbog čega je ovaj

sti obaveznim zdravstevnim osiguranjem stanovništva u FBiH. Od

njihove porodice.

novi njihove porodice su



Članovi porodice osiguranika

Ostali osiguranici

Dobrovoljno osiguranje

1.339 368

166 100

Zakonom utvrđena prava osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu i u ovom kantonu se najvećim dijelom

finansiraju sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja se prikupljaju putem stope

doprinosa i osnovica za obračun doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na osnovu federalnog

Zakona o doprinosima, te kantonalne odluke o načinu i obračunu doprinosa za zdravstveno

osiguranje, za pojedine kategorije osiguranika. Osnovica i stopa za zaposlene kod poslodavca je ista

kao i kod drugih kantona, tj. 12,5% na platu na teret osiguranika i 4% na teret poslodavca. Iako je

kantonalnom odlukom za penzionere utvrđena stopa doprinosa u visini od 10% na isplaćenu penziju,

ista ne primjenjuje, već se kao i na cijeloj FBiH u skladu sa Odlukom federalne vlade primjenjuje stopa

od 1,2% na isplaćenu penziju. Nezaposlene osobe, prijavljene za Zavod za zapošljavanje, doprinose

uplaćuju u iznosu od 0,7% od prosječne mjesečne bruto plate zaposlenih u FBiH. Korisnici Centra za

socijalni rad, demobilisani borci i članovi njihove porodice, poljoprivrednici i osobe iznad 65. godina

starosti, doprinose za zdravstveno osiguranje plaćaju u iznosu od 1% od prosjećne bruto plate

zaposlenih u FBiH. Lica koja sama plaćaju doprinose plaćaju u visini od 10% prosječne mjesečne bruto

plate u FBiH, vjerski službenici 5% prosječne mjesečne bruto plate u FBIH, a korisnici INO penzije koji

pravo na zdravstveno osiguranje ne ostvaruju na osnovu međunarodnih ugovora o socijalnom

osiguranju, uplaćuju doprinos u iznosu od 10% na isplaćenu penziju.

Ukupni prihodi Zavoda zdravstvenog osiguranja ovog kantona u 2013. godini, za finansiranje

obaveznog zdravstvenog osiguranja, iznosili su 26.439.133 KM, od čega 95,26% čine prihodi po

osnovu doprinosa. U poreznim prihodima najveći udio su imali prihodi od doprinosa za obavezno

zdravstveno osiguranje zaposlenika u visini od 21.396.972 KM, tj. 80,93% ukupnih poreznih

prihoda, zatim prihodi po konvencijama o socijalnom osiguranju u iznosu od 2.084.472 KM, prihodi

za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih od 641.308 KM itd. Prihodi od premije osiguranja u iznosu od

635.990 KM su najznačajniji u strukturi neporeznih prihoda.

Tabela 18.: Struktura prihoda ZZO Kantona 10

Red.broj

OPIS

Izvršenje 01.01.-31.12.2013.

% od ukupnih prihoda

1. Doprinosi za zaposlenike 21.396.972 80,93 2. Doprinosi za penzionere 352.823 1,33 3. Doprinosi za nezaposlene 641.308 2,42 4. Doprinosa za dobrovoljno osiguranje 234.495 0,89 5. Doprinosi za korisnike Centra za socijalni rad 181.660 0,69 6. Doprinosi od drugih samostalnih djelatnosti 183.422 0,69 7. Doprinosi za zdrav. osig. poljoprivrednika i članova

njihove porodice 110.692 0,42

8. Prihodi po konvencijama o socijalnom osiguranju 2.084.472 7,88 Ukupni prihodi po osnovu doprinosa 25.185.844 95,25 9. Prihodi od kamata 97.509 10. Prihodi od prodaje zdravstvenih knjižica i obrazaca 11.358 11. Prihodi od participacije 21.200 12. Prihodi od premije osiguranja 635.990 2,41 13. Ostali prihodi 487.233 Ukupno ostali prihodi 1.253.290 UKUPNO PRIHODI 26.439.133

Iz podataka iz prethodne tabele može se zaključiti:

� da je prosječan prihod po osiguranom licu iznosio 525,25 KM; � da 21,57% osiguranika koji su u radnom odnosu (zaposleni) imaju učešće od 80,93% u

ukupno ostvarenim prihodima Zavoda, a u ostvarenim ukupnim prihodima od doprinosa

84,96 % . Za zdravstvenu zaštitu zaposleni su prosječno mjesečno izdvojili 164,23 KM. Ostalih osiguranika koji su prijavljeni na zdravstveno osiguranje ima 78,43% ,a za njih su obveznici uplatili samo 15,04% od ukupno ostvarenih prihoda od doprinosa.Ovo znači da najveći teret financiranja zdravstvene zaštite i u ovom kantonu snose osiguranici koji su u radnom odnosu.

� da je na zdravstveno osiguranje bilo prosječno prijavljeno 9.166 penzionera, što je učešće od 18,21% u ukupno prijavljenim osiguranicima Zavoda u 2013.godini. U ukupno ostvarenim prihodima Zavoda prihodi za zdravstvenu zaštitu penzionera imaju učešće od svega 1,33% . U prosjeku za svakog penzionera, za zdravstvenu zaštitu, mjesečno je izdvojeno 3,20 KM.

� u toku 2013.godine na zdravstveno osiguranje u ovom kantonu prosječno bilo prijavljeno 6.633 nezaposlene osobe, što predstavlja 13,18% od prosjeka ukupnog broja prijavljenih osiguranika Zavoda za 2013.godinu. U ukupno ostvarenim prihodima od doprinosa, prihodi za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih osiguranika, ostvarili su učešće od 2,55%, dok u ukupnim prihodima imaju udio od 2,42%. Za svakog osiguranika iz ove kategroije, u prosjeku je izdvojeno 8,06 KM za financiranje prava na zdravstvenu zaštitu.

Prema podacima iz Izvještaja o radu i poslovanju ZZO Kantona 10 za 2013. godinu ukupni rashodi i

izdaci iznosili su 26.647.456 KM, od čega su rashodi zdravstvene zaštite ostvareni u ukupnom iznosu

od 25.249.632 KM što je 94,75% od ukupno ostvarenih rashoda.

Tabela 11.: Struktura rashoda zdravstvene zaštite

Red. br.

OPIS Trošak (KM) Struktura Prosječna potrošnja po osiguranom licu (KM)

1. Primarna opća zdravstvena zaštita 6.411.527 25,39 127,37

2. Lijekovi- liste lijekova 2.888.366 11,44 57,38

3. Sekundarna zdrav. zaštita 9.011.388 35,69 179,02

4. Tercijalna zdravstvena zaštita 1.011.680 4,01 20,10

5. Troškovi liječenja van kantona i entiteta 2.597.497 10,29

6. Liječenje u inostranstvu 550.871 2,18

7. Rehabilitacija -toplice 161.248 0,64

8. Ortopedska i druga pomagala 521.957 2,07

9. Troškovi liječenja po konvencijama 486.638 1,93

10. Ostali rashodi u zdravstvu 600.292 2,38

11. Naknada plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad

302.479 1,20

12. Ostale potpore pojedincima 337.717 1,34

13. Javno zdravstvena djelatnost 165.000 0,65 3,28

14. Tekuće potpore zdravstvenim ustanovama

202.971 0,80

Ukupni RASHODI zdravstvene zaštite: 25.249.632 100,00 501,62

Prosječna potrošnja za zdravstvenu zaštitu po osiguranom licu u ovom kantonu, u 2013. godini,

iznosila je 501,62 KM.

U strukturi potrošnje koja je finansirana sredstvima iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranja u ovom kantonu, u 2013. godini najveća sredstva su izdvojena za sekundarnu zdravstvenu zaštitu i čini 35,69% ukupnih rashoda zdravstvene zaštite, odnosno 179,02 KM po osiguranom licu, zatim troškovi primarne zdravstvene zaštite sa 25,39%, odnosno troškovi lijekova sa 11,44%. Prosječna potrošnja za neposrednu zdravstvenu zaštitu osiguranih lica, u ovom kantonu je 326,50 KM a lijekova po osiguranom licu 57,38 KM.

Zapadnohercegovački kanton U Zapadnohercegovačkom kantonu u 2013. godini u četiri općine stanovnika, od čega je najnaseljenija općina Široki Brijeg sa 26.460, zatim Ljubuški 23.512, Posušje sa 16.075 i Grude 15.523 stanovnika. Povog kantona, na evidenciji ovog zavoda saosiguranih lica. Iz ovoga proizilazi da je 95,24% stanovnika. Najveći broj osiguranih lica je u općini Široki Brijeg (28.788), a najmanji u općini Grude (13.467). Spolna struktura osiguranih lica u sve četiri općine ovog kantona je u korist žena, a kod starosne strukture najveći udio zatim osiguranici stariji preko 65. godina sa 21,68%. Pregled i strukturu osiguranikaZapadnohercegovačkom kantonu ilustruju slijedeći podaci: Tabela 19.: Struktura osiguranih lica u ZHK

Struktura

Ukupan broj osiguranika

%

Ukupno muških

Ukupno ženskih

Osiguranici 0-6 godina



Osiguranici preko 65 godina

Od ukupnog broja osiguranih lica porodica. Kod nosioca osiguranja najbrojniji su zaposlenici koji čine 37,42% ukupnognosioca osiguranja i penzioneri sa udnajbrojnija kategorija među osiguranim licima koja zdravstveno osiguranje ostvaruju kao članovi porodice nosioca osiguranja i učestvuju sa 55,55%, zatim članovi porod18,38%.

18518

11112

2714

18003

4212

Struktura nosioca osiguranja

Zapadnohercegovački kanton

egovačkom kantonu u 2013. godini u četiri općine nastanjeno je ukupno 81.570 stanovnika, od čega je najnaseljenija općina Široki Brijeg sa 26.460, zatim Ljubuški 23.512, Posušje sa 16.075 i Grude 15.523 stanovnika. Prema podacima zavoda za zdravstveno osiguranje

na evidenciji ovog zavoda sa 31.12.2013. godine registrovano je ukupno 77.685 Iz ovoga proizilazi da je obaveznim zdravstvenim osiguranjem obuhvaćemo

. Najveći broj osiguranih lica je u općini Široki Brijeg (28.788), a najmanji u ). Spolna struktura osiguranih lica u sve četiri općine ovog kantona je u

korist žena, a kod starosne strukture najveći udio od 56,19 imaju osiguranici od 20zatim osiguranici stariji preko 65. godina sa 21,68%. Pregled i strukturu osiguranika Zapadnohercegovačkom kantonu ilustruju slijedeći podaci:

Tabela 19.: Struktura osiguranih lica u ZHK

Općina

Grude Ljubuški Posušje Široki Brijeg

13.467 21.561 14.869 28.788

17 27 19 37

6.636 10.349 7.214 14.067

6.831 11.212 7.655 14.721

706 1.234 1001 1.646

2.226 3.492 2.945 4.941

7.259 11.742 8.367 16.281

3.276 5.010 2.556 5.920

d ukupnog broja osiguranih lica 45.276 su nosioci osiguranja, a 32.409 su članovi njihovih porodica. Kod nosioca osiguranja najbrojniji su zaposlenici koji čine 37,42% ukupnog

penzioneri sa udjelom od 24,54%. Članovi porodice zaposlenika su najbrojnija kategorija među osiguranim licima koja zdravstveno osiguranje ostvaruju kao članovi porodice nosioca osiguranja i učestvuju sa 55,55%, zatim članovi porodice nezaposlenih sa

2714

7274

1752040

991381

5943

71 623 116

Struktura nosioca osiguranja Članovi porodice

nastanjeno je ukupno 81.570 stanovnika, od čega je najnaseljenija općina Široki Brijeg sa 26.460, zatim Ljubuški 23.512,

rema podacima zavoda za zdravstveno osiguranje 31.12.2013. godine registrovano je ukupno 77.685

nim osiguranjem obuhvaćemo . Najveći broj osiguranih lica je u općini Široki Brijeg (28.788), a najmanji u

). Spolna struktura osiguranih lica u sve četiri općine ovog kantona je u imaju osiguranici od 20-64 godine, a

po općinana u

Ukupno

Široki Brijeg

28.788 77.685

100

14.067 38.266

14.721 40.419

1.646 4.587

4.941 13.604

16.281 43.649

5.920 16.845

45.276 su nosioci osiguranja, a 32.409 su članovi njihovih porodica. Kod nosioca osiguranja najbrojniji su zaposlenici koji čine 37,42% ukupnog broja

Članovi porodice zaposlenika su najbrojnija kategorija među osiguranim licima koja zdravstveno osiguranje ostvaruju kao članovi

ice nezaposlenih sa

33442060

Prema dostavljenim podacima ZZO ZHK, u 2013. godini ovaj Zavod je uprihodio 35.044.571,51 KM

po osnovu prihoda od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. U strukturi prihoda imamo

osim prihoda od doprinosa i prihode od protokola sa inostranstvom, dobrovoljnog osiguranja,

premije osiguranja (markice), te prihod od regresnih potraživanja.

Zbog nedostavljanja pregleda strukture prihoda i rashoda Zavoda nije moguće strukturalno analizirati

učešće pojedinih doprinosa u ukupnim prihodima, niti pojedinačnih troškova vezanih za ostvarivanje

prava iz obavezne zdarvstvene zaštite osiguranih lica.

Prema njihovim podacima, prosjećna potrošnja po osiguranom licu za zdravstvenu zaštitu u ovom

kantonu iznosila je 511 KM.

III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Zbog visokog stepena decentralizacije zdravstvenog sistema u Federaciji BiH, prava osiguranih lica na

zdravstvenu zaštitu i druga prava koja proističu iz osnova obaveznog zdravstvenog osiguranja su po

kantonima neujednačena. Evidentno je da osigurana lica u svim kantonima ne ostvaruju jednaka

prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti imaju jednakopravan i dostupan pristup svim

nivoima zdravstvene zaštite i odgovarajućim zdravstvenim ustanovama

Na osnovu analize podataka prezentiranih i dobijenih od kantonalnih zavoda zdravstvenog

osiguranja, a koji su obrađeni u ovoj analizi, generalno se može zaključiti da finansijska situacija u

zdravstvu Federacije BiH u cjelini nije na zadovoljavajućem nivou. Prisutne su značajne razlike po

kantonima u pogledu visine ukupnih prihoda za obavezno zdravstveno osiguranje, što direktno za

posljedicu ima neujednačen pristup i obim ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

osiguranih lica na cijeloj FBiH.

Iako prema ratificiranim međunarodnim standardima i pozitivnim zakonskim propisima, u FBiH ne bi

trebalo da postoji neosigurano stanovništvo, 16,10% stanovništa u FBiH nema obavezno zdravstveno

osiguranje. Značajne su razlike u obuhvatu stanovništva zdravstvenim osiguranjem po kantonima, i

kreću se od 63,83% u Kantonu 10, do 96% u Kantonu Sarajevo. U Kantonu 10 je, prema dostavljenim

podacima, 28.520 stanovnika bez zdravstvenog osiguranja, zbog čega je ovaj kanton vodeći po broju

neosiguranih lica u FBiH, dok je općina Ravno prva među općinama u neobuhvatnosti stanovništva

obaveznim zdravstvenim osiguranjem (samo 28,27% stanovnika zdravstveno osigurano). Pregled

obuhvata stanovništva obaveznim zdravstvenim osiguranjem po kantonima prikazan je u Tabeli

1.Priloga.

Posmatrano po kategorijama, među nosiocima osiguranja najveći broj je iz kategorije zaposlenika,

zatim penzionera i nezaposlenih lica. U Tuzlanskom kantonu i Kantonu 10 je procentualno gotov

izjednačen odnos broja osiguranika zaposlenika i penzionera, dok su u Bosansko-podrinjskom

kantonu veći broj penzionera nosioca osiguranja od zaposlenih.

Analiza pokazuje da se zdravstvena zaštita osiguranih lica najvećim dijelom finasira iz doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje čije su osnovice i stope regulisane kantonalnim odlukama i neujednačene po kantonima, izuzev kod doprinosa za/na plaće zaposlenika. Vlada FBiH još uvijek nije

donijela prijedlog za ujednačavanje osnovica i stopa za doprinose, na što je bila obavezna po Odluci o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava iz 2009. godine. Posebno su značajne razlike osnovica i stopa doprinosa koji se plaćaju za određene kategorije stanovnika , a čiji je obveznik uplate nadležna kantonalna institucija Tako je u nekim kantonima (Kanton Sarajevo, Posavski kanton i BPK Goražde) doprinos za zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica određen u paušalnom iznosu, s tim da je visina paušala različita od 6-10 KM, što je neopravdano, obzirom da se doprinos za osiguranje od nezaposlenosti obračunava na plaće zaposlenih kod poslodavaca u istom procentu u cijeloj FBiH. U ostalim kantonima obračun se vrši po različitim stopama na osnovicu 40%prosjećne bruto plaće u FBiH. Ovakav pristup prikupljanja prihoda značajno utiče na ujednačavanje prava osiguranih lica po kantonima. Također, odlukama o utvrđivanju osnovica i stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osguranje u Unsko-sanskom kantonu, Zapadno-hercegovačkom kantonu i Kantonu Sarajevo osnovice i stope doprinosa za penzionere nisu usklađene sa Odlukom Vlade FBiH iz 2004. godine, prema kojoj se dopronos za zdravstveno osiguranje penzionera uplaćuje po stopi od 1,2%. Visina stope doprinosa za penzioner u ovim katonima kreće se od 12,5-18,1%. U Tabeli 2. Priloga dat je pregled osnovica i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje po kantonima. Visina prihoda koje ostvaruju kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja za fininasiranje prava iz

obaveznog zdravstvenog osiguranja uslovljena je ekonomskom moći kantona, stepenom obuhvata

stanovništva osiguranjem, stepenom zaposlenosti i visine plaće zaposlenika. Najveći ukupni prihodi u

2013. godini ostvareni su u Kantonu Sarajevo, gdje su prosječni prihodi po osiguranom licu iznosili

769,10 KM, dok su najmanji zabilježeni u Srednjobosanskim kantonu sa prosjekom od 388,99KM po

osiguranom licu.

Najveći udio u strukturi prihoda za obavezno zdravstveno osiguranje imaju prihodi od doprinosa iz

plaće zaposlenika, od 80,93% u Kantonu 10, do 99,10% u ZDK., a zatim doprinosi od penzionera,

odnosno nezaposlenih lica.

Posmatrano po kategorijama osiguranika, u svim kantonima postoji velika nesrazmjera između učešća broja osiguranika i visine prihoda koji se prikupljaju po osnovu doprinosa za te osiguranike. Osiguranici zaposleni kod poslodavca u ukupnom broju osiguranika u kantonima učestvuju od 19,97% (ZDK) do 42% (BPK), a u prihodima doprinose od 75,59% (USK) do 96,32% (HNK). Osiguranici penzioneri u ukupnom broju osigurana učestvuju od 17,29% (PK) do 43% (BPK) dok sa doprinosima u ukupnim prihodima participiraju od 1.04% do 1,75%. U svim kantonima je primjetan trend rasta broja osiguranika iz kategorija za koje se doprinosi uplaćuju u simboličnim iznosima (penzioneri i nezaposleni) u odnosu na zaposlene kod poslodavaca koji nose teret u obezbjeđivanju sredstava za zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, pa se nameće pitanje do kada će zaposleni, odnosno njihovi poslodavci u ovakvim nesrazmjerima moći snositi teret zdravstvene solidarnosti, što je osnovno načelo uspostavljenog sistema zdravstvenog osiguranja. U ovakvim uslovima i trendovima postavlja se pitanja finasijske stabilnosti zdravstevnog sektora. Prava osiguranih lica po osnovu obavezne zdravstvene zaštite se razlikuju od kantona do kantona, o čemu ilustruju i podaci o visini ukupnih prosječnih troškova po osiguranom licu, troškova po osnovu specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite, tercijalne zdravstvene zaštite, lijekova, obima prava na ortopedska pomagala i sl. Iskazane razlike najbolje ilustruju podaci o prosječnoj ukupnoj potrošnji iz obaveznog zdravstvenog osiguranja po osiguranom licu, koja se kreću od 388,30 KM u SBK do 767,58 KM u Sarajevskom kantonu. U 2013. godini samo pet kantona ima nešto veću prosječnu potrošnju od prosječne potrošnje na nivou FBiH ( 488,45 KM). Međutim, ako se uzme u obzir podatak da je prosječna potrošnja u ovim kantonima, osim Kantona Sarajevo, neznatno veća od prosječne potrošnje iskazane na nivou FBiH, i da ukupna potrošnja u PK i BPK zajedno čine tek 2,59% ukupne potrošnje iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, može se zaključiti da je visina prosječne potrošnje na nivou FBiH relativan pokazatelj jer je evidentno da je na taj prosjek utjecala veoma visoka ukupna prosječna potrošnja u Kantonu Sarajevo. U ukupnoj potrošnji iskazanoj po vidovima zdravstvene zaštite u kantonima najviše se izdvaja za bolničku zdravstvenu zaštitu, od

21,91%( BPK) do 41,99% u Sarajevskom kantonu, zatim za primarnu zdravstvenu zaštitu 17,04% (BPK) do 30,54 (HKN). Rashodi za lijekove na recepte u ukupnim prihodima imaju udio od 11,01% (PK) do 21,82% (Sarajevski kanton). Učešće izdvajanja za primarnu zdravstvenu zaštitu ima trend pada, dok istovremeno rastu troškovi bolničke zdravstvene zaštite, što je u suprotnosti sa dosadašnjim reformskim opredjeljenjima. Prosječna potrošnja lijekova na recept u 2013. godini u FBiH iznosila je cca 84,00 KM. Najmanja je bila u Posavskom kantonu u iznosu od 46,19 KM, a njaveća u Sarajevskom kantonu u visini od 167,48 KM, što je za gotovo 100% više u odnosu na BPK koji je po potrošnji drugi na listi. Ovo je još jedan pokazatelj da je princip jednakosti i dostupnosti narušen i kod ostvarivanja prava na lijekove sa Esencijalne liste i da kantoni moraju odmah pristupiti usaglašavanju kantonalnih Esencijalnih listi lijekova sa federalnom odnosno centralizovanom ugovaranju i nabavci istih. Samo tri kantona u FBiH (USK, TK i Posavski kanton) isplaćuju putne troškove osiguranim licima za potrebe korištenja zdravstvene zaštite, dok se za preventivnu zdravstvenu zaštitu stanovništva u FBiH izdvajaju zanemarljiva sredstva, od 0,16 KM po stanovniku u Posavskom kantonu do 2,89 KM u HNK. Pored obuhvata zdravstvenim osiguranjem, dostupnost zdravstvene zaštite, kao jedan od parametara jednakosti zavisi i od veličine teritorija pojedinih kantona, mreže zdravstvenih ustanova, stepena infrastrukturne razvijenosti i povezanosti teritorija i različito je od kantona do kantona, a kao što se vidi iz analize pružanja usluga prisutna je nejednakost i s ovog aspekta. Sve ove razlike uzrokovane su najvećim dijelom razlikama u visini ostvarenih prihoda iz doprinosa za

obavezno zdravstveno osiguranje kantona, ali i ignoranskim odnosom kantonalnih vlasti prema

utvrđenoj politici na federalnom nivou, koja se odnosi na ujednačavanje osnovnog paketa

zdravstvenih prava osiguranih lica. Radi ostvarivanja jednakih uslova za sprovođenje obaveznog

zdravstvenog osiguranja u svim kantonima na nivou FBiH uspostavljen Fond solidarnosti koji bi

trebao, u skladu sa članom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prioritetno obezbijedi

nedostajuća sredstva za financiranje jednakog obima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za

svako osigurano lice u FBiH. Dakle, sredstavima ovog fonda, na načelima uzajamnosti i solidarnosti,

trebao bi se financirati jednak paket zdravstvenih prava garantiran svakom građaninu koji je ušao u

sistem zdravstvenog osiguranja. Iako u Fond solidarnosti pojedini kantonalni zavodi ulažu 9 % (od

2014 dodatno 1,2%) od ukupno naplaćenih sredstava, fond solidarnosti financira samo ograničen

broj slučajeva odnosno usluga, i to do visine prikupljenih sredstava, a koje su definirane odlukom

Vlade FBiH. Nedostajuća sredstva u kantonima, za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog

osiguranja, od strane ovoga Fonda nikada nisu ni obezbjeđena.

Uvidom u finansijske izvještaje kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja primjetno je da nigdje

nije iskazan ni stepen naplate doprinosa odnosno iskazana potraživanja od nenaplaćenih doprinosa

od obveznika uplate doprinosa za pojedine kategorije. Nije poznato da li su svi obveznici uplate

doprinosa vršili uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, u skladu sa zakonom. S obzirom da se

naš sistem zdravstvene zaštite najvećim dijelom finansira iz doprinosa i da ovisi od njihove

pravovremene i tačne naplate, uspostavljanje efikasnog i koordiniranog sistema naplate doprinosa je

ključni faktor za njegovu održivost i razvoj. Iako su reforme u sistemu naplate doprinosa za rezultat

imale donošenje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima(stupile na snagu od 01.01.2009.godine) i

Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa (stupio na snagu od

01.01.2010.godine ), čijim odredbama su stvorene „dobre „ osnove za postizanje reda i veće

odgovornosti , očito je da i dalje u sistemu postoji niz problema koji i dalje egzistiraju i za koje očito

nema dobre volje za rješavanje . Porezna uprava FBiH je po zakonu obavezna da vrši kontrolu naplate

doprinosa, dok kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja mogu voditi samo internu kontrolu naplate

doprinosa, bez mogućnosti prinudne naplate. Prema dosadašnjim analizama kontola naplate

doprinosa od strane Porezne uprave u dosadašnjem periodu je bila gotovo zanemarljiva, dok su

zavodi zdravstvenog osiguranja pribjegavali rješenju ovoga problema na način na protivzakonito

uskrate osiguranim licima korištenje prava na obavezno zdravstveno osiguranje, dok obveznik uplate

doprinosa za to osigurano lice ne izmiri svoja dugovanja. Ovo je dokaz da uplata doprinosa i dalje

ovisi od „dobre volje“ poslodavaca odnosno obveznika uplate, zbog čega se moraju uložiti dodatni

napori svih nadležnih institucija ka postizanju obuhvatnije i efikasnije naplate doprinosa za obavezno

zdravstveno osiguranje, kako posljedice ne bi trpjelo samo osigurano lice.

IV PREPORUKE

Decentralizovani sistem zdravstvene zaštite u FBiH sa deset kantonalnih zavoda zdravstvenih

osiguranja, je skup i finansijski neodrživ, i kao takav ne pruža garanciju za jednak pristup i obim

korištenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja svih osiguranih lica u FBiH.

1. Nedostatak sredstava za provođenje zdravstvene zaštite i neravnomjerno ostvarivanje

prihoda u zdravstvenim fondovima kantona stvara probleme u financiranju i plaćanju

zdravstvenih usluga, s jedne strane, i obima ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstevnog

osiguranja osiguranih lica, s druge strane. Iz tog razloga neophodna je konstantna

nadogradnja zakonskih propisa koji se odnose na zdravstveno osiguranje i naplatu doprinosa,

te uvođenje veće odgovornosti u primjeni postojećih . U vezi sa tim trebalo bi prioritetno

pristupiti okončanju potpune primjene Odluke o osnovnom paketu zdravstvenih prava u FBiH

na području cijelog entiteta, naročito u pravcu: - kontinuiranog preduzimanje poticajnih mjere i aktivnosti na povećanju stepena obuhvata

stanovništva obaveznim zdravstvenim osiguranjem; - uz koordinaciju Ministarstva zdravstva FBiH odmah pokrenuti proces ujednačavanja osnovica

i stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u svim kantonima; - usklađivanja maksimalnog neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima zdravstvene

zaštite u svim kantonima; - usklađivanje liste lijekova na recept u svim kantonima sa pozitivnom listom lijekova

utvrđenoj na nivou Federacije BiH. S ciljem ujednačavanja troškova za nabavku lijekova sa federalne esencijalne liste i smanjenja troškova postupaka javnih nabavki lijekova po kantonima, od strane federalnog ministarstva zdravstva centralizovati sistem ugovaranja i nabavke lijekova za sve kantone;

- usklađivanje liste ortopedskih i drugih medicinskih pomagala u svim kantonima sa istom utvrđenoj na nivou Federacije BiH;

- osiguranje nedostatnih sredstava za finansiranje osnovnog paketa zdravstvenih prava u svim kantonima (iz budžeta Federacije BiH, kantona i općina),

- donošenje Odluke o jednakopravnom finansiranju nedostajućeg dijela finansijskih sredstava po kantonima za provođenje osnovnog paketa zdravstvenih prava (u nadležnosti Vlade Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra zdravstva).

2. Disperzija ostvarenih prihoda po osiguranom licu u kantonima ukazuju na činjenicu o

neophodnosti izgradnje pravednijeg sistema solidarnosti na nivou FBiH. Sistemom

„solidarnosti“ neophodno je obezbijediti funkcioniranje i financiranje zakonom

zagarantiranog paketa zdravstvenih prava kako je to i definirano važećim zakonskim i

podzakonskim aktim u čemu značajnu ulogu i odgovornost ima Fond solidarnosti;

3. Nejednaka fizička distribucija zdravstvenih objekata koji su više skoncentrisani u urbanim

sredinama zahtijeva izradu „mreže“zdravstvenih djelatnosti kako je to utvrđeno tačkom XII

Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava uvažavajući načelo pristupačnosti

zdravstvene zaštite tj.osiguranje zdravstvene zaštite koja je fizički ,geografski i ekonomski

dostupna(posebno na primarnom nivou). Pružanje zdravstvene zaštite je koncentrisano u

većim gradovima, a pristup zdravstvenoj zaštiti je posebno otežan osiguranim licima ruralnih

područja, naročito tercijalnoj zdravstvenoj zaštiti.

4. Uraditi analizu efekata uspostavljanja jedinstvenog sistema registracije, kontole i naplate

doprinosa s ciljem povećanja stepena naplativnosti prihoda od doprinosa. U tom smislu

mobilizirati i sve institucija na rješavanju problema neadekvatne naplate doprinosa, a od od

Poreske uprave zahtjevati informaciju o poduzetim aktivnostima koje se odnose na primjenu

Zakona o naplati i djelomičnom otpisu dospjelih,a nenaplaćenih doprinosa za socijalno

osiguranje (Sl.novine F B i H br.25/06 i 57/09);

5. Postupajući u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH od strane federalnog

ministarstva zdravstva pokrenuti prekršajne i krivične postupke odgovornosti nadležnih

kantonalnih ministarstava i zavoda, kao i ovlaštenih lica u istim, za neprimjenu federalnog

Zakona o zdravstvenom osiguranju i Odluke o osnovnom paketu zdravstvenih prava.

6. Nadležna radna tijela federalnog parlamenta za pitanja zdravstva i ljudskih prava trebaju

najmanje jednom godišnje organizovati tematsku sjednicu o implementaciji Odluke o

osnovnom paketu zdravstvenih prava u FBiH po kantonima. Federalno ministarstvo zdravstva

i Federalni zavoda za osiguranje i reosiguranje trebaju biti podnosioci izvještaja.

Documents

A N A L I Z A „Koliko košta obavezna zdravstvena … koliko... · zdravstvena zaštita (primarna, konsultativno-specijalistička i bolnička zaštita i preventivna djelatnost),