Skripta PRAKSA ZA PRVI RAZRED (III stepen)Autor: Mensur aki 2006/2007Elektrotehnika kola za energetiku - SarajevoSISTEMI MJERA I JEDINICAHistorijat:MK(A)S sistem(metar, kilogram, (amper), sekunda)CGS sistem(centimetar, gram, sekunda)Colovski sistem1 col = 2,54mm, 1 stopa = 12 col = 30,48 cmSISTEMI MJERA I JEDINICASi SISTEM Internacionalni sistem1. Masa (kg) kilogram2. Duina (m) metar3. Vrijeme (s) sekunda4. Jaina struje (A) amper5. Jaina svjetlosti (cd) candela6. Termodinamika temperatura (K) 0 K = -273,10 C7. Koliina materije (mol) molSISTEMI MJERA I JEDINICAOZNAKE ZA VIEKRATNIKE I DIJELOVE JEDINICAa atto = 10-18=0,000 000 000 000 000 001f femto = 10-15=0,000 000 000 000 001p piko = 10-12 =0,000 000 000 001n nano = 10-9=0,000 000 001 mikoro = 10-6=0,000 001m mili = 10-3=0,001c centi = 10-2=0,01d deci = 10-1=0,1dk deka = 101=10h hekto = 102=100k kilo = 103=1.000M Mega = 106=1.000 000milionG Giga = 109=1.000 000 000milijardaT Tera = 1012=1.000 000 000 000bilionP Peta = 1015=1.000 000 000 000 000 trilionE Exa = 1018=1.000 000 000 000 000 000 kvatrilionOSOVNI POJMOVIpodjela struje prema jainijaka > 1 1.000.000 Aslaba < 1 Ata je to struja?Usmjereno kretanje slobodnih nosilaca elektriciteta kroz provodnik nazivamo elektrinom strujomNosioci naboja u krutim vodiima su slobodni elektroniNosioci naboja u rastvorima i plinu su slobodni ionipodjela struje prema vrstiizmjeninaistosmjernaprema visini frekvencijenikofrekventne, visokofrekventneprema obliku promjene sinusni, etvrtasti, trokutasti, pilasti, ...... UPOTREBA ELEKTRINE ENERGIJEIndustrijaDomainstvoZdravstvoObrazovanjeSaobraajvjestaki satelitiatomske podmorniceOsvjetljenjeKomunikacijeitd.PROIZVODNJA PRIJENOS I RASPODJELA ELEKTRINE ENERGIJEGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA VRSTE STRUJAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA NAINE SPAJANJA NAMOTAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA OSTALE ELEMENTEGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA OTPORNIKE, ZAVOJNICE I KONDENZATOREGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA VODOVEGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA PRIKLJUNA MJESTA I SPOJEVE VODIAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA KABLOVSKI PRIBORGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA RAZNE NAPRAVE I PRIBORGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA ELEKTROMEHANIKI RELEGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA TRANSFORMATOREGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA TRANSFORMATOREGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA ELEKTRINE STROJEVEGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA GALVANSKE ELEMENTE I AKUMULATOREGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA MJERNE INSTRUMENTEGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA MJERNE INSTRUMENTEGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMAGRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMADJELOVANJE STRUJENAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR - OVJEIJE TIJELO U STRUJNOM KRUGUovjeije tijelo, kada se nae u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor.Vrijednost tog otpora zavisi od stanja vlanosti koe, veliine kontaktne povrine i duine strujnog toka kroz tijelo. Prema nekim autorima, od znaaja moe biti i raspoloenje ovjeka. U svakom sluaju, vrijednost otpora je individualna, odnosno mijenja se od ovjeka do ovjeka. Visina napona u strujnom kolu direktno utie na vrijednost otpora. Pri viimnaponima struja probija kou na vie mijesta, pa se tako poveava kontaktna povrina, odnosno smanjuje se otpor. Otpor kojim se ovjeije tijelo suprotstavlja proticanju struje sastoji se, u stvari, od tri redna otpora: ulaznog otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontakni otpori koji zavise od veliine dodirne povrine, vlanosti koe na tom mjestu i visine napona. Otpor tijela takoer nije stalan.U proraunima se mogu uzeti slijedee vrijednosti otpora ovjeijeg tijela u funkciji napona:Napon 380 V 220 VOtpor izmeu ruke i noge2500 Ohma 1900 OhmaOtpor izmeu jedne i druge ruke 1300 Ohma 1000 OhmaDJELOVANJE STRUJENAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR BIOLOKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJEProticanje elektrine struje kroz tijelo izaziva reakciju miinog i ivanog sistema.1 mA - 3 mA prag osjeaja. > 10 mA izazivaju grenje mida.25 mA ne moemo odvojiti ruku ako smo akom uhvatili provodnik pod naponom. U toku nekoliko minuta moe nastupiti smrt.50 mA 100 mA proticanje struje ove jaine bar 3 sekunde u blizdni srca izaziva treperenje sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko povea da takav napor srce ne moe izdrati i prestaje da radi.> 100 mA struja od 1 A ve u toku 0,4 sekunde izaziva smrt. Proticanje takvih strujatrenutno (odnosno, u ovom primjeru, u toku 0,4 sekunde) izaziva gr srca koj traje do deset minuta i ovjek umire.4 A - 5 A ako teku krae od desetak sekundi, izazivaju trenutnu obamrlost srca, ali ne i smrt. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno otkucava, ali ovjek ostane iv. Meutim, usljed dulove toplote javljaju seopekotine. Usljed dulove toplote javljaju se opekotine pri duem proticanju jake struje tijelo se ugljenie i izgubi teinu.Istosmjerna Manje opasna nego struja npr. frekvencije od 50 Hz50 Hznajopasnija frekvencija elektricne struje.500.000 Hz u odreenom reimu rada ak se primje njuju u dijatermiji za lijeenje.DJELOVANJE STRUJENAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR PRVA POMO (POSTUPAK ODVAJANJA UNESREENOG OD VODA POD NAPONOM)Unesreenog od strujnog udara treba hitno odvojiti od strujnog kola.Radi line sigurnosti u tom sluaju treba postupiti na sljedei naini:1. izviditi da li je udar izveden strujom niskog ili visokog napona;2. ako je u pitanju niski napon, tada:- isklopiti vod,- dugom suhom drvenom letvom odvojiti vod od unesreenog ili- izolirati se od tla (daskama, suhim gumenim ili plastinim prostirkama, gumenim izmama), omotati ruke suhom tkaninom i povui unesreenog za odjeu da bi se odvojio od strujnog voda. Ako se nalazi iznad poda ili iznad tla, osigurati ga od padanja;3. ako je u pitanju udar struje visokog napona, tada:- ne odvajati unesreenog dok se ne isklopi visokonaponski vod ili taj dio postrojenja, pa zato treba;- obavijestiti elektrodistributivno preduzee da isklopi vod i- pozvati ljekara.Snalazljivost i brzina su glavni uslovi za uspjeno pruanje prve pomoi.U oekivanju pozvanog ljekara unesreenom treba otkopati odjeu, raskomotiti ga i na licumjesta primijeniti vjetako disanje.smatra se da je najbolje primijeniti metod usta na usta. Unesreenog poloiti na lea.Pod lopatice mu podmetnuti jastuk napravljen od odjee. Prii mu sa lijeve strane, kleknuti, desnom rukom obuhvatiti njegov potiljak, a lijevom pritisnuti elo da se glava zabaci unazad. Time je put do disajnih organa slobodan. Drugi spasilac spusti se na uzglavlje unesreenog i maramicom mu obrie usta. Ako postoji opasnost od infekcdje, stavlja mu u usta cjevicu od plastiine mase (ako njome raspolae). Ovaj isti spasilac u usta unesreenog uduvava vazduh zatvarajui mu palcima nos da osigura ulaz vazduha u plua. To traje oko sekunde, a uduvava se oko 1 litar vazduha. Izduvavanje izvodi prvi spasilac ritmikim pritiskivanjem grudnog koa tri puta u roku sljedee tri sekunde. Pritisak mora da je dovoljno jak da pomjeri grudni ko za 3 - 4 cm pa se izvodi s obje ruke i teinom spasioevog tijela. Istovremeno radi izazivanja pulsacije velikih arterija, pri svakom pritiskivanju vri se masaa srca. Zato je korisno noge unesreenog drati malo uzdignute radi priliva krvi iz vena u srce.DJELOVANJE STRUJENAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR PRVA POMO (VJETAKO DISANJE I MASAA SRCA)ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJENULOVANJERp 2Ni(OH)2+ Cd(OH)2,Izbijanje:2Ni(OH)2 + Cd(OH)2 -> 2Ni(OH)3 + CdAnalogno za lanak nikal - eljezo.AKUMULATORIELINI ALKALNI AKUMULATORINapon jednog lanka iznosi i do 1,35V.Alkalni akumulatori su za isti kapacitet laki od olovnih, mogu dugo stajati nenapunjeni, mogu izdrati jaa preoptereenja i nagla izbijanja, i due traju. Nedostatak im je to su skuplji i imaju manji stupanj iskorienja.Smiju se isprazniti do kraja, bez da doe do oteenja. Pune se slino kao i olovni akumulatori. Treba paziti da ne dou u kontakt sa kiselinom iz olovnih akumulatora, koja ih moe jako otetiti. Alkalni akumulatori s elektrodama od srebrnog oksida i cinka takoder se upotrebljavaju. Napon im je oko 1,5 V. Vrlo su skupi i upotrebljavaju se kada je potrebna odreena energija uz minimalnu teinu. MJERNI INSTRUMENTINAMJENAElektrini mjerni instrumenti slue za direktno (neposredno) mjerenje elektinih veliina kao to su: napon, struja, snaga, otpor, faktor snage, frekvencija, kapacitet i slino. MJERNI INSTRUMENTIKLASIFIKACIJAKarakteristine osobine mjernih instrumenata su:1 - elektrina veliina koja se mjeri,2 - vrsta struje ili napona,3 - preciznost, odnosno stepen tanosti,4 - princip djelovanja.MJERNI INSTRUMENTISIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATASimboli pokaznih mjernih instrumenta za mjerenje elektrinih veliina. MJERNI INSTRUMENTISIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATAPokazni mjerni instrumenti (instrumenti sa kazaljkom), simboliki se oznaavaju krugom u koji se upisuje oznaka za vrstu pokaznog instrumenta. Za razliku od pokaznih instrumenata, registrirajui instrumenti se simboliki oznaavaju ne krugom ve kvadratom. Nie su predstavljeni primjeri oznaavanja registrirajueg ampermetra, voltmetra i vatmetra.MJERNI INSTRUMENTISIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATAPokazni mjerni instrumenti mogu da nose oznaku multipla, odnosno podmultipla osnovne mjerne veliine.Tako postoje i druge oznake za pokazne mjerne instrumente. MJERNI INSTRUMENTISIMBOLI MJERNIH VELIINADruga vana karakteristina veliina mjernih instrumenata oznaava da li isti slui za mjerenje jednosmjernih ili naizmjeninih veliina. Prema vrsti struje (napona) mjerni instrumenti nose dodatnu oznaku. MJERNI INSTRUMENTIKLASA TANOSTITrea karakteristina veliina mjernog instrumenta je njegova preciznost, tanost ili kako se jo naziva klasa instrumenta.Klasa tanosti mjernog instrumenta oznaava najveu greku u procentima koja se moe pojaviti prilikom mjerenja. Veliina greke se obraunava za odgovarajue mjerno podruje tj. na itavu skalu instrumenta.Klasa tanosti mjernih instrumenata prema standardima moe da bude:0.050.10.20.51.01.52.54.MJERNI INSTRUMENTISIMBOL PRINCIPA DJELOVANJAetvrta karakteristina veliina mjernih instrumenata je princip djelovalja. U navedenoj tabeli naznaeni su osnovni principi djelovanja mjernih instrumenata u kolima jednismjerne struje i date njihove oznake, simboli.MJERNI INSTRUMENTISIMBOL POLOAJA INSTRUMENTAPrilikom mjerenja, mjerni instrument mora uvijek biti postavljen u odgovarajui poloaj. Zbog toga se na instrumentu nalaze standardizirani simboli koji ukazuju na pravilan poloaj koji mora zauzeti. MJERNI INSTRUMENTISIMBOL DIELEKTRINE VRSTOEStandardi definiraju za pojedine radne napone instrumenata odgovarajue ispitne napone kojima treba ispitati mjerne instrumente izmeu kuita i mjernog sistema. U tabeli su date oznake ispitane dielektrine vrstoe.MJERNI INSTRUMENTIAMPERMETARJaina elektrine struje, u elektrinim kolima, mjeri se instrumentima koji se zovu ampermetri. Bez obzira da li se radi o ampermetrima za mjerenje jednosmjerne ili naizmjenine struje, u elektrinim kolima ovaj instrument se vee na red sa potroaem, kroz koji se eli izmjeriti jaina struje.Ukoliko se radi o ampermetrima za mjerenje jednosmjerne struje pored prikljunih stezaljki moe se uoiti oznaka + i - , to ukazuje na tano odreen nain prikljuivanja.Pozitivni smjer struje ulazi na prikljuak plus (+) ampermetra, tako da struja kroz ampermetar tee u smjeru od pozitivnog ka negativnom prikljuku. Uzima se da je unutranja otpornost idealnog ampermetra jednaka nuli, odnosno realnog ampermetra zanemarivo mala, pa je pad napona na instrumentu mali (zanemariv) ime se ne remeti energetsko stanje u kolu.MJERNI INSTRUMENTIVOLTMETARNapon na potroau u elektrinim kolima mjeri se instrumentimakoji se zovu voltmetri. Voltmetri se prikljuuju paralelno potroaima na kojima treba izmjeriti pad napona. Karakterie ih velika otpornost mjernog svitka kako bi se struja kroz ovaj svitak svela na to manju vrijednost, te energetska slika kola ostala ista kao i prije prikljuivanja instrumenta.MJERNI INSTRUMENTIVOLTMETARIzgled prednje strane instrumenta za mjerenje napona.1 - prikljune stezaljke2 - preklopka za izbor mjernog instrumenta3 - skala instrumenta4 - kazaljka5 - voltmetar6 - karakteristike instrumenta40...60...400 [Hz] radno podruje0.5klasa tanosti, instrument predvien za mjerenje i jednosmjernog i naizmjeninog naponainstrument sa pominom eljezom jezgrominstrument za horizontalni poloajispitni napon 2 [kV]MJERNI INSTRUMENTIMJERENJE OTPORA U KOLU ISTOSMJERNE STRUJE U-I METODOM Za mjerenje nepoznatog otpora esto koristimo metodu etiri kontakta (U-I metoda). Iz Ohmovog zakona slijedi da je vrijednost otpora:IURX =||| || | A I V URX OMJERNI INSTRUMENTIMJERENJE IMPEDANCE U KOLU IZMJENINE STRUJE U-I METODOMU odreenim uvjetima ova metoda se moe upotrijebiti i za mjerenje impedance. Kako je impedancija zavojnice omskog otpora R i induktiviteta L data relacijom:L j R Z + = eOito je da impedanca ovisi jako o frekvenciji struje koja prolazi kroz zavojnicu:2 2) ( L R Z + = eOmski otpor ne ovisi o frekvenciji (konstantan je) pa sa poveanjem frekvencije sve e manja biti pogreka ako ga izostavimo pa moemo pisati da je: L Z ~eMJERNI INSTRUMENTIMJERENJE IMPEDANCE U KOLU IZMJENINE STRUJE U-I METODOMNpr.,za zavojnicu omskog otpora 2,2 Ohma i induktivnosti 330 mikroH pri frekvenciji izvora 10 kHz, odstupanje impedancije mjerenjem napona i struje u odnosu na stvarnu njenu vrijednost iznosi:% 6 , 0 ~Prema Ohmovom zakonu:I Z U =Odnosno:IUZ =MJERNI INSTRUMENTIANALOGNI MJERNI INSTRUMENTI * AMPERMETAR - ZA UGRADNJU MJERNI INSTRUMENTIANALOGNI MJERNI INSTRUMENTI AMPERMETAR - ZA UGRADNJU MJERNI INSTRUMENTIUNIVERZALNI DIGITALNI MJERNI INSTRUMENTMJERNI INSTRUMENTIUNIVERZALNI DIGITALNI MJERNI INSTRUMENTMJERNI INSTRUMENTIANALOGNI UGRADNI INSTRUMENT ZA MJERENJE VF SNAGEOTPORSERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORAU praksi obino spajamo vie otpora (npr. vie arulja) u elektrini strujni krug. (Pod pojmom otpornik podrazumijevamo elektrino troilo koje ima radni otpor).Otpore spajamo serijski tako da kraj jednog otpora spojimo s poetkom drugog. Pri serijskom spajanju raste ukupni otpor.Otpor Rx prve sijalice se zbraja s otporom R2i R3, druge i tree sijalice.Ukupni otpor = zbroj svih serijskih otpora. Pri serijskom se spoju cijeli napon raspodijeli proporcionalno na pojedine otpore.3 2 1R R R Rx+ + =OTPORSERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORAOvakav spoj upotrebljavamo onda kad elimo smanjiti struju pri zadanom naponu i tamo gdje elimo poveati otpor u krugu (uputai, otpori za regulaciju itd.), odnosno sniziti napon.OTPORSERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORAForinulu moemo dobili s pomou Ohmovog ili II Kirchhoffovog zakona.Napon U izvora mora biti jednak naponu na otporima. Struja je u cijelom krugu jednaka.3 2 1R I R I R I U + + =Obzirom da je napon izvora U jednak umnoku ukupne struje I i ukupnog otpora R, moemo pisati:3 2 1R I R I R I R I + + = A nakon dijeljenja i lijeve i desne strane jednaine sa I dobivamo:3 2 1R R R R + + =OTPORSERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA Opi izraz za ukupni otpor n serijski povezanih otpora je:nR R R R R + + + + = ...3 2 1OTPORPARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA Otpore spajamo paralelno, kada spojimo zajedno sve poetke i sve krajeve otpora. Taj nain spajanja je u praksi najraireniji. Jednake sijalice pri tom spoju svjetle jednako, jer svaka ima isti napon.Kad jednu sijalicu ugasimo ili kad pregori, ostale svijetle i dalje. Pri serijskom spoju bi se i ostale ugasile. to vie otpora, odnosno troila spojimo para-jelno, to e vie biti grana i ukupna e struja biti vea. Iz toga izlazi da e ukupni otpor pri paralelnom spoju biti manji, a ukupna vodljivost vea.OTPORPARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA Ukupna vodljivost =zbir svih paralelno spojenih vodljivosti otpora3 2 1G G G G + + =3 2 11 1 1 1R R R R+ + =OTPORPARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA Opi izraz za n grana n otpora je:nR R R R R1 1 1 1 13 2 1+ + + + =OTPORNICIOTPOR I OTPORNIK Otpor kao elektrinu veliinu moramo razlikovati od predmeta koji daje elektrini otpor (npr. ica). Potrebno je ta dva pojma meusobno razlikovati uz pomo termina otpor i otpornik.Otpor je dio strujnog kruga. To moe biti komad ice, trake, nit sijalice, grijae tijelo kuhala, tekuina izmeu elektroda i slino. Navedene predmete od materije koje daju elektrini otpor nazivamo takoer otpor-nicima. Svako troilo elektrine energije je otpornik. Ono ima tzv. korisni otpor, jer omoguuje pretvaranje elektrine energije u toplinu ili svjetlost.OTPORNICIVRSTE OTPORNIKA StalniPromjenjljiviOtpore dijelimo na stalne (fiksne) promjenljive. Otpor Mijenjamo promjenom duine ili promjenom presjeka otporne ice. elimo li u elektrinom strujnom krugu mijenjati veliinu elektrine struje, spojimo u krug promjenljivi otpor.OTPORNICIPROMJENJLJIVI OTPORNICI Promjenljivi otpori nazivaju se reostati i potenciometri. Reostatom mijenjamo struju, a potenciometrom (djelitelj napona) izabiremo razne ve-liine napona.OTPORNICIMATERIJALI ZA OTPORNIKEPrema upotrebljenom materijalu otpornici mogu biti metali, tekuine i drugi materijali. Metalni promjenljivi otpornici izrauju se od otporne ice i dijele se na klizne, stepenaste i zakretne.Otpornici izradeni iz razliitog materijala i specijalne izvedbe (npr. kontroleri u elektrinim lokomotivama ili tramvajima, odvodni otporniciizraeni iz smjese ugljenog praha i silicijskog pijeska, karborundni otpornici, otporne sijalice i dr.) upotrebljavaju se u tehnikoj praksi za razliite svrhe.OTPORNICIOTPORNIK S KLIZAEMOtpornik s klizaem ima otpornu icu od otporne legure (npr. nikelin) s velikim specifinim otporom, koji se vrlo malo mijenja s temperaturom. ica je obino namotana na izolacijski valjak (porculan, keramika), a pojedini zavoji su meusobno izolirani oksidnim slojem koji se stvara zagrijavanjem otpora u plamenu plina. Kod kliznog otpornika kliza K koji predstavlja spoj (kontakt) klizi po otpornikoj zavojnici (valjkastoj) i na taj nain mijenja duinu ice, tj. otpor.OTPORNICIOTPORNIK S KLIZAEM- REGULIRANJE STRUJEIzgled reostata sa zatitnim limom prikazan. Taj se otpornik koristi pri mjerenju. Klizni otpornik kao reostat upotrebljavamo za regulaciju jakosti struje I, koju nam pokazuje ampermetar A. Reostatom reguliramo jainu struje I, radnog otpornika, odnosno troila, a s tim i napon stezaljki troila T. U tom je sluaju kraj (stezaljka) 2ostavljen slobodnim.OTPORNICIPOTENCIOMETAR - REGULIRANJE NAPONAOtpornik za regulaciju napona nazivamo potenciometar. Voltmetar pokazuje odabrani napon na troilu T. Ovaj napon se mjeri izmeu taaka 1i 3. Krajeve potenciometra (valjka s icom) 1 i 2 spojimo s izvorom.OTPORNICISA KONTINUALNO PROMJENLJIVIM OTPOROMTRIMER (POLUPROMJENLJIVI) POTENCIOMETRIOTPORNICISA KONTINUALNO PROMJENLJIVIM OTPOROMPOTENCIOMETRI I TANDEM POTENCIOMETRIOTPORNICIOTPORNIK STEPENASTO PROMJENJLJVOG OTPORAStepenasti (zakretni) otpornik ima izvode iz iane spirale dovedene na kontakte po kojima klizi preklopka. U praksi se dovod I. ne dovodi na preklopku ve na posebni kontakt koji je u vezi s preklopkom.OTPORNICI4-TRANO OZNAAVANJE OTPORNIKAIdentifikacija s 4 pruge u boji je najee koriteni nain kodiranja vrijednosti na svim otpornicima. Sastoji se od etiri trake u boji koje su obojane oko tijela otpornika. ema je jednostavna: Prva dva broja su prve dvije znaajnije znamenke vrijednosti otpornika, trea je mnoitelj, i etvrta je vrijednost tolerancije. Svaka boja odgovara odreenom broju, kao to je prikazano u donjoj tablici. Tolerancije za ovakve otpornike su 2%, 5% ili 10%.Tablica standardnih EIA kodova boja po EIA-RS-279 glasi:OTPORNICI5-TRANO OZNAAVANJE OTPORNIKA5 trana identifikacija se koristi kod otpornika s manjim tolerancijama (1%, 0.5%, 0.25% i 0.1%), za zapisivanje dodatne znamenke. Prve tri trake predstavljaju znaajnije znamenke, etvrta je mnoitelj, a peta je tolerancija. 5 trani standard oznaavanja tolerancija otpornika se rjee moe nai, uglavnom na starijim ili specijalnim otpornicima. Mogu se prepoznati koristei standardne boje za tolerancije 4 tranih otpornika. U tom sluaju 5. traka predstavlja temperaturni koeficijent.OTPORNICIOZNAAVANJE OTPORNIKABoja Vrijednost Vrijednost MnoiteljTolerancija%1 2 3 4crna 0 0 ,0 +/-20smea 1 1 0crvena 2 2 00naranasta 3 3 000uta 4 4 0.000zelena 5 5 00.000plava 6 6 000.000ljubiasta 7 7 0.000.000siva 8 8 x0,01bijela 9 9 x0,1zlatna x0,1 +/-5srebrna x0,01 +/-10bez boje +/-20crvena 2crvena2uta 4 (0000)Crna20%Otpornik ima vrijednost 220000 Ohma ili 220 KOhmaTolerancija je 20%OTPORNICI4 TRANO - OZNAAVANJE OTPORNIKABoja1. traka2. traka3. traka(Mnoitelj)4. traka (tolerancija)Temperaturni koeficijentCrna 0 0 100Smea 1 1 1011% (F) 100 ppmCrvena 2 2 1022% (G) 50 ppmNaranasta 3 3 10315 ppmuta 4 4 10425 ppmZelena 5 5 1050.5% (D)Plava 6 6 1060.25% (C)Ljubiasta 7 7 1070.1% (B)Siva 8 8 1080.05% (A)Bijela 9 9 109Zlatna 0.1 5% (J)Srebrna 0.01 10% (K)None 20% (M)OHMOV ZAKONRUI =ELEKTRINI OTPOR Elektrini otpor ovisi o: materijalu vodia duini vodia poprenom presjeku temperaturiSlR =20OVISNOST OTPORA - R Materijal vodia Duljina vodia l Popreni presjek S Temperatura0UTJECAJ TEMPERATURE NA ELEKTRINI OTPORR R R A + =2020 20o u A = A R R) 1 (20 20 20 20 20o u o u A + = A + = R R R R| | ) 20 ( 120 + = u oSlR = A 20 u u00 0000TEMPERATURNI KOEFICIJENTuoA A=2020RR0VOLTAMPERSKE KARAKTERISTIKE Grafiki prikaz ovisnosti struje i naponaI (A)U (V) Statiki otpor Dinamiki ili diferencijalni otporVOLTAMPERSKE KARAKTERISTIKEdIdURdif =IURstat =PRAZNI HOD I KRATKI SPOJ IZVORA Pretpostavka: U=konst. Optereenje varira ovisno o vrijednostima otpora Granine vrijednosti: R= 0 R= Nominalne vrijednosti: In, UnRUI =PAD NAPONAR I U =RV2URV1UIE Kad god kroz otpornik R, prolazi struja jakosti I, pojavit e se na njegovim krajevima napon iznosa U=I.R Stezaljka na koju struja ulazi je pozitivna, a izlazna je stezaljka negativnaPAD NAPONAIDEALNI IZVORI Izvor sa stalnim unutarnjim naponom (EMS) NAPONSKI IZVOR Izvor koji stvara stalan tok elektriciteta STRUJNI IZVORIDEALNI IZVORI Izvor sa stalnim unutarnjim naponom (EMS) NAPONSKI IZVOR Izvor koji stvara stalan tok elektriciteta STRUJNI IZVORPRVI KIRCHHOFFOV ZAKONCI1I2I3I4I55 4 3 2 1I I I I I + = + +05 4 3 2 1= + + I I I I I0 lg1==niiI aKOMBINIRANI SPOJ OTPORAR1IR2I1I2R3USERIJSKI SPOJ VIE IZVORA==niiE a E1lg==niiE E1KOMPENZACIJA NAPONA U SERIJSKOM PROTIV SPOJUPARALELNI SPOJ VIE IZVORAPOTENCIJALRAUNSKA VELIINA Napon koji vlada izmeu dvije take je ustvari razlika potencijala Potencijal apromatrane take a jednak je naponu izmeu te take i po volji odabrane referentne take, za koju pretpostavljamo da ima potencijal - nula.a a a aU = = = 00 0OHMOV ZAKON ZA ELEMENT STRUJNOG KRUGARa bIIRa bI IE R Ia b+ = E R Ia b = A)B) U zatvorenom strujnom krugu, koji moe biti dio ma kakve spojne eme, algebarska suma svih unutaranjih napona izvora jednaka je algebarskoj sumi svih potroenih napona u otporima.DRUGI KIRCHHOFFOV ZAKONiniiniiR I a E a = = = 1 1lg lgPRIMJENA KIRCHHOFFOVIH ZAKONA PRVI - se odnosi na struje koji se sastaju u jednoj taki (voru) DRUGI - se odnosi na napone jedne zatvorene kontureNEKE PRIMJENE OSNOVNIH ELEKTRINIH ZAKONAProirenje mjernog podruja ampermetraProirenje mjernog podruja voltmetraNEKE PRIMJENE OSNOVNIH ELEKTRINIH ZAKONA WHEATSTONEOV MOST POTENCIOMETAR KOMPENZATORNEKE PRIMJENE OSNOVNIH ELEKTRINIH ZAKONADUL LENCOV ZAKON, DUL LENCOV ZAKONDejms Dul je 1840 utemeljio zakon koji kae:Prolaskom elektrine struje kroz realni vodi, uslijed postojanja elektrinog otpora, dolazi do pretvaranja elektrine energije u toplinsku.Nezavisno od Dula, neto kasnije Henrik Lencje doao do istih saznanja pa se ovaj zakon esto naziva i Dul Lencov zakon.Prolaskom struje I kroz otpornik R stvara se toplina Q, koja e tekuinu u posudi zagrijati zaC.Uz prirast temperature , te ako je masa tekuine m, specifine topline c, toplina je tada Q:DULOVA (JULEOVA) TOPLINA0 A0 A = c m Q0 AU elektrinom strujnom krugu za proizvedenu toplinu Q vrijedi:Q = k U I tZa sluaj da se toplina mjeri kalorijama:Q = 0,239 U I tZa sluaj da se toplina mjeri dulima:Q = U I tSlijedi: 1 J= 0,239 cal1 cal = 4,186 JDULOVA (JULEOVA) TOPLINADULOV (JULEOV) ZAKONQ = U I tQ = U2/R tQ = I2 R tFormulama je prikazan zakon prema kojem se vri pretvorba elektrine energije u toplinu - Jouleov zakon, a tako u otporu R proizvedena toplina je - Jouleova toplina.JULEOV ZAKON - UPOTREBAAparati za proizvodnju topline pomou elektrine struje -elektrotermiki aparati GRIJA OTPORNIKOtpornik mora biti odgovarajueg iznosa i velikogspecifinog otpora legure kroma i nikla cekasZAGRIJAVANJE VODIA ELEKTRINOM STRUJOMZagrijavanje vodia kao neeljena posljedica -rjeava se prilikom projektiranjaStruja I kroz otpor R razvija toplinu:Q = 0,24 I2 R tzbog ega se podie temperatura vodia za (- temperatura okoline)o0 0 0 = Ao0Dio proizvedene topline prelazi na okolni zrak:h- faktor hlaenja ili koeficijent prijelaza topline koji kae koliko e topline od tijela prijei na okolinu kroz 1 m2povrine u 1 sekundi, ako je razlika temperatura 1 CSh- rashladna povrina tijela- razlika temperatura toplog tijela prema okolinit- vrijemeZAGRIJAVANJE VODIA ELEKTRINOM STRUJOMt S h Qh A = 00 U praktinom proraunu problem predstavlja nemogunost tanog poznavanja faktora hlaenjah, koji ovisi o sluajnim prilikama u kojima se vodi nalazi.Uglavnom se koriste podaci iz prirunika, gdje su za odreene presjeke doputene maksimalne jakosti struje.ZAGRIJAVANJE VODIA ELEKTRINOM STRUJOMENERGIJA I RAD ELEKTRINE STRUJEKada se sva elektrika energija pretvori u toplinsku vrijedi:Q = U I tPa je onda izraz za elektrinu energiju:W = U I tjedinica: J = V A s = Ws1Wh= 3600 Ws = 3600 J1 kWh = 3,6 106J1 MWh= 3,6 109JRad elektrine struje za sluaj kada je sva energija iskoritena za neki koristan rad:A = U I tUz Energiju W = U I t i koliinu elektriciteta Q = I tU = W / Q1 V = 1 J / 1 CMoe se koristiti za definiciju napona i jedinice za napon:Napon od 1 volta je onaj napon kod kojeg je pri prijenosu + 1 C od pozitivnog pola na negativni dobiven rad od 1 J .ENERGIJA I RAD ELEKTRINE STRUJEAnalogno naponima koji vladaju u jednostavnom strujnom krugu:E unutarnji napon izvora (EMS)U razlika potencijala na stezaljkama izvoraERpad napona na troiluuz istu jainu struje u toku vremena t, energije su :E I t ukupna energija stvorena u izvoruU I t energija predana u strujni krug (potroau)ER I t energija koja je u potroau potroena i pretvorena u radENERGIJA I RAD ELEKTRINE STRUJESMJER TOKA ENERGIJEW = U I tU idealnom strujnom krugu energija je:Energiji koja ulazi u troilo dodajemo pozitivan predznak.Energiji koja izlazi iz izvora dodajemo negativan predznak.Ako struja ulazi na pozitivnu stezaljku u element strujnogkruga onda je to potroa, a ako izlazi sa pozitivne stezaljke,onda je to izvor.Primjeri: elektrina maina motor ili generatorakumulator izvor ili potroaKALEMOVIKalemovi su elementi koji se koriste u strujnim krugovima promjenjljive struje. Vre pretvaranje elektrine energije u magnetnu i obrunuto. Sastoje se od veeg broja namotaja bakarne ice a izolacionom tijelu ili bez njega (zrani kalem). Koriste se u kolima struja visokih frekvencija (VF kalemovi) i kolima niskih frekvencija (NF kalemovi).KALEMOVIPARAMETRIOsnopvna veliina koja karakterizira jedan kalem je njegov faktor samoindukcije koja se naziva jo i induktivnost (L) a izraava se u Henrijima (H). Induktivitet je svojstvo kalema da se u njemu inducira elektromotorna sila zbog promjene magnetnog fluksa koji je opet izazvan promjenom jaine elektrine struje koja protie kroz kalem. Induktivnost kalema ovisi o broju navoja (N), presjeku ice (S) i duini zavojnice (l).l S NLr o =2 KALEMOVIPARAMETRIrL Induktivitet (H)N Broj navoja S Povrina presjeka kalema (m2)L Duina kalema (m)((

=mH6010 256 , 1 Relativna magnetska permeabilnostPermeabilnost praznog prostoraKALEMOVISIMBOLa - Izgled kalemab - SimbolOvdje je prikazan jednoslojni kalem. Pored induktiviteta, za kalem je potrebno poznavati maksimalno dozvoljeni napon i struju. Vei napon moe izazvati meunavojni proboj a time smanjenja otpora i poveavanja struje koja pregrijava navoje i izolaciju pa se kalem zbog toga moe potpuno unititi i izazvati druge probleme u strujnim krogovima u kojima se nalazi.KALEMOVIEKVIVALENTNA EMAPored induktiviteta kalem ima kapacitet i radni (termogeni otpor). Kako su rasporeeni ovi elementi u kalemu vidljivo je na ekvivalentnoj emi. R je ekvivalentni radni otpor kalem. Izmeu sujjednih navoja postoji kapacitet, pa je C ukupni kapacitet kalema koji mu je paralelno vezan. Ako se kapacitet zanemari, kvalitet (faktor dobrote) kalema definira se kao:RLQ= eKALEMOVIVRSTE KALEMOVAKalemovi mogu biti sa jezgrom i bez jezgre:- Kalemovi bez feromagnetskog jezgra-Kalemovi sa feromagnetskim jezgromBitna konstruktivna razlika je izmeu kalemova za visoke i niske frekvencije zato se dijele i na:- VF kalemove- NF kalemoveKALEMOVISIMBOLI VF KALEMOVAa) - optib) - sa jezgromc) - promjenjljivid) - polupromjenjljivie) - meuinduktivno spregnutiKALEMOVISIMBOLI NF KALEMOVA - TRANSFORMATORIa) - Princip radab) - simboliKALEMOVITRANSFORMATORI OBLICI JEZGARAKALEMOVITRANSFORMATORI OBLICI JEZGARAELEKTRINE INSTALACIJEJEDNOPOLNA SKLOPKASimbol jednopolne sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobiELEKTRINE INSTALACIJEJEDNOPOLNA SKLOPKAPlan instalacije rasvjete u sobi s jednopolnom sklopkomizgled jednopolne sklopkeELEKTRINE INSTALACIJEJEDNOPOLNA SKLOPKAJednopolna ema i ema vezivanjaELEKTRINE INSTALACIJEJEDNOPOLNA SKLOPKAELEKTRINE INSTALACIJESERIJSKA SKLOPKASimbol serijske sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobiELEKTRINE INSTALACIJESERIJSKA SKLOPKAPlan instalacije rasvjete u sobi s serijskom sklopkomizgled serijskesklopkeELEKTRINE INSTALACIJESERIJSKA SKLOPKAELEKTRINE INSTALACIJEIZMJENINA SKLOPKASimbol izmjenine sklopkePlan instalacije za rasvjetu u sobiSa dvije izmjenine sklopkeELEKTRINE INSTALACIJEIZMJENINA SKLOPKAPlan instalacije rasvjete u sobi s dvije izmjeninesklopkeizgled izmjenine sklopkeELEKTRINE INSTALACIJEIZMJENINA SKLOPKAELEKTRINE INSTALACIJEKRINA SKLOPKASimbol krine sklopkePlan instalacije za rasvjetu u sobiSa dvije izmjenine i jednom krinom sklopkomELEKTRINE INSTALACIJEKRINA SKLOPKAPlan instalacije rasvjete u sobi s dvije izmjenine i jednom krinomsklopkomizgled krine sklopkeELEKTRINE INSTALACIJEKRINA SKLOPKABJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)UVOD Prva verzija otkrivena 1948, Schockley, Brattain i Bardeen iz Bell labs. Meutim, BJT u dananjem obliku je otkrio Schockley 1951. To je element sa tri izvoda kod kojeg su izlazne veliine kontrolisane sa ulaznim. U analognoj elektronici se koristi kao pojaiva a u digitalnoj kao prekida.BJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)STRUKTURA BJT-a BJT se sastoji iz tri dopirana poluprovodnika regiona sastavljena iz dva PN spoja. Ta tri regiona se nazivaju: Emiter, Baza i Collector Postoji dva tipa BJT tranzistora NPN i PNPBJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)STRUKTURA BJT-a Region baze je malo dopiran i vrlo tanak dok je region emitera vie dopiran od regiona collectrora.BJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)POLARIZACIJA BJT-a Za ispravan rad tranzistor mora biti korektno polarisan. Kod NPN tranzistora spoj BC mora biti inverzno polarisan, a spoj BE direktno. Kod PNP spoja situacija je obrnuta.BJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)POLARIZACIJA BJT-a Struja kolektora je znaajno vea od struje baze.IE=IB+ICBJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)KARAKTERISTIKE I PARAMETRI Odnos DC kolektorske struje (IC) prema DC baznoj struji (IB) je dc beta pojaanje (|DC), |DC= IC/IB. Tipine vrijednosti ovog pojaanja su od 20 do 200. U relaciji hibridnih h parametara hFE=|DC. Takoer se definie i dc alfa kao: oDC= IC/IEi ono je uvijek manje od 1 sa tipinim vrijednostima od 0.95 do 0.99. Znai da je struja kolektora za malo manja od struje emitera za veliinu struje baze.BJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)KARAKTERISTIKE I PARAMETRI Sa donje eme zakljuujemo da postoje estznaajnih parametara kod tranzistora: IB, IE, IC, VBE, VCB, VCE. VBE 0.7 V, slino kao dioda. Ovi parametri se odredjuju u jednosmjernoj DC analizi.BJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)KARAKTERISTIKE I PARAMETRI Neka je RB=10k, VBB=6V, RC=100Ohma iVCC=10V, |DC=150, Izraunaj gornje parametre:IB=(VBB- VBE)/RBIB=(5 0.7)/10kO =430AIC= |DCIB= (150)( 430A) =64.5mAIE=IC+IB=64.5mA +430 A =64.9mARjeavajui VCE, VCB:VCE=VCC ICRC=10V - (64.5mA)(100O) =3.55VVCB=VCE VBE=3.55V 0.7V =2.85V,Zakljuujemo da je spoj baza kolekor inverzno polarisan. Ovo je linearan (aktivan) reim rada, modelBJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)KARAKTERISTIKE I PARAMETRIZakljuujemo da je spoj baza kolekor inverzno polarisan. Ovo je linearan (aktivan) reim rada,BJT TRANZISTORI(Bipolar Junction Transistors)KARAKTERISTIKE I PARAMETRIizlazna karakteristika tranzistora, struja baze kao parametar.Familija krivih Icu ovisnosti od VCEza razliite vrijednosti IB (IB1 VBE,dobijamoICVEE/RE to pokazuje da su kolektorska i emitorska struja nezavisne od DCi VBE.JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSTALI NAINI POLARIZACIJE Primjer: Izraunati verijacije Q-take u kolu sa slike ako se DCmijenja od 85 do100 i VBEod 0.7 V do 0.6 V.(DC= 85 and VBE= 0.7 V):IC(1) IE= (-VEE VBE)/(RE- RB/DC) = 1.73 mAVC= VCC ICRC= 11.9 VVE= VEE+ IERE= -2.7 VVCE(1)= VC VE= 11.9 V (2.7 V) = 14.6 VDC= 100 and VBE= 0.6 V):IC(2) IE= (-VEE VBE)/(RE- RB/DC) = 1.85 mAVC= VCC ICRC= 11.3 VVE= VEE+ IERE= -1.5 VVCE(2)= VC VE= 11.3 V (1.5 V) = 12.8 V% IC= (IC(2) IC(1))/IC(1)100% = 6.94%% VCE= (VCE(2) VCE(1))/VCE(1)100% = -12.3%JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSTALI NAINI POLARIZACIJE Polarizacija sa kolektorskom povratnom spregomIB= (VC VBE)RBIC>>IB. DobijamoVC VCC- ICRCIC/DC= (VCC- ICRC VBE)/RBIC= (VCC VBE)/(RC RB/DC)VCE= VCC- ICRCStabilnost radne takeOstvarujui VCC>> VBEi RC>> RB/DC,eliminie se uticaj VBEi DC.JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSTALI NAINI POLARIZACIJE Polarizacija viestepenih konfiguracijaPrimjer: DC= 100JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)KOMPLEMENTARNI PARPolarizacija viestepenih konfiguracijaJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)TRANZISTOR KAO POJAAVAJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)PRINCIP POJAANJA, TRANSKONDUKTANCAJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)HIBRIDNI PI MODELJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)Primjer:JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)VALNI OBLICIJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)POJAANJA, ULAZNA, IZLAZNA IMPEDANCAJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)AC ANALIZA PROSTOG POJAIVAKOG KOLAJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim emitorem (CE)Veliko naponsko i strujno pojaanjeMala ulazna a velika izlazna impedancaUlaz je doveden na bazu, a izlaz uzet sa kolektora.Emiter je zajenikiFaza naponskog signala je invertirana.JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim emitorem (CE) - emaJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim emitorem (CE) - DC analizaJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim emitorem (CE) - AC analizaModel za male signale i izraunavanje pojaanja, ulaznih i izlaznih impedanci, na tabli.JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim otpornikomAv RC/RE1JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim otpornikom - Konkretna emaAv Rc/RE1= 4.27 k/470 = 9.09Av= (Vb/Vs)Av= (0.93)(9.09) = 8.45Vc= AvVin= (8.45)(10 mV) = 84.5 mVJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim otpornikom - Konkretna emaJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim kolektorom (CC) Malo naponso pojaanje, priblino 1, EFVeliko strujno pojaanjeVelika ulazna, mala izlazna otpornostFaza naponskog signala nije invertovanaJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim kolektorom (CC) Principijelna ema JEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikim kolektorom (CC) - Konkretna emaJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikom bazom (CB)Omoguava veliko naponsko pojaanje sa maksimalnim strujnim blizu 1.Mala ulazna impedanca, a velika izlaznaCurrent followerDobre frekvencijske karakteristikeJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBStepen sa zajednikom bazom (CB) Principijelna emaJEDNOSMJERNA ANALIZA TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CBRezimeCE CC(EF) CBUlaz Baza Baza EmitorIzlaz Kolektor Emitor KolektorInvertuje ulazni signalDA NE NENaponskopojaanje AvVelikogmRCMalo 1VelikogmRCStrujno pojaanjeAiVeliko|acVeliko|acMalo 1Pojaanje snageApVeoma velikoAiAvVeliko AiVeliko AvUlazna impedansaRulmala|ac/gm=rpiVelika|acREVeomamala1/gmIzlazna impedansaRizVelikaRCVeoma mala(Rs/ac)||REVelikaRCFrekventni opseg Srednji Srednji Visoki