Embed Size (px)
Citation preview
BILJKA CVJETNJAČA
dr. sc. Ivana Restović
Filozofski fakultet Split
Učiteljski studij
Biljka cvjetnjača
Carstvo: Biljke (Plantae)
Višestanično tijelo.
Tkiva i organi:
– vegetativni i
generativni.
Celulozna stanična
stijenka.
Kopneni način života.
Izmjena generacija.
jednostanične i višestanične
razvijene biljke,
tkiva - kasno u filogenezi.
Podjela organizacijskih
stupnjeva:
I PROTOPHYTA
II TALLOPHYTA
III CORMOPHYTA
Morfološki organizacijski stupnjevi kod biljaka
Biljka cvjetnjača
CORMOPHYTA
Najviši organizacijski stupanj,
papratnjače i cvjetnjače,
diferencirana tkiva za život na kopnu.
VEGETATIVNI organi:
korijen,
stabljika,
list.
GENERATIVANI organi:
cvijet/cvat,
plod/sjemenka.
Biljka cvjetnjača
BILJKA CVJETNJAČA
Cvjetnjače ili sjemenjače.
Korijenov sustav pod zemljom.
Izdanak iznad zemlje:
– stabljika,
– listovi,
– pupovi:
• postranični,
• vršni (terminalni).
Biljka cvjetnjača
Morfologija izdanka
Stabljika (lat. caulis)
– vegetativni organ,
– većinom iznad tla • može biti u tlu, djelomično ili
potpuno u vodi ili iznad vode
– rast – neograničen.
a. Čvorovi, nodiji (lat. nodus)
• kratki i odebljali dijelovi stabljike,
• rastu listovi i pupovi.
b. Članci, internodiji
Biljka cvjetnjača
Morfologija stabljike
a. zeljasta stabljika – crvena djetelina
b. drvenasta stabljika
– drvo
1. stablo
2. krošnja
– maslina
– polugrm
• lavanda
– grm
• ružmarin
Hrast crnika
Crvena djetelina
ružmarin
lavanda
Biljka cvjetnjača
Morfologija stabljike - Podzemna stabljika
Uloga: – spremanje hranjivih tvari
– vegetativno razmnožavanje
Vrste stabljike:
1. lukovica (lat. bulbus) rast ograničen na jednu vegetacijsku sezonu
luk
2. podanak perunika
3. gomolj krompir
lukovica
podanak
gomolj
Biljka cvjetnjača
Provodne žile
Prijenosni (transportni) sustav
– provođenje vode i hranjivih tvari (organskih i anorganskih)
KSILEM
– voda i anorganske tvari
• uzlazni tok - od podzemnih organa biljke (korijen) do vrha nadzemnih dijelova (stabljike i listova)
– provodna i mehanička funkcija
– traheje
FLOEM
– organske tvari
• silazni tok - od listova kroz stabljiku do podzemnih organa biljke
Biljka cvjetnjača
Ksilem –
traheje Široke, cjevaste tvorbe
nežive stanice
stanične stijenke odrvenjele – lignin – čvrste i nepropusne
– poprečne stijenke razgrađene
stanične stijenke sadrže različita odebljanja – prstenasta, zavojita,
mrežasta, ljestvičasta
– omogućuju trahejama svladavanje pritiska susjednih stanica
dužine oko 10 cm
golosjemenjače nemaju traheje (bor, smreka i dr.)
Biljka cvjetnjača
Floem – sitaste cijevi
Sitaste cijevi
– Duge cijevi,
– pojedinačne ili u skupinama,
– poprečne stanične stijenke s rupicama,
– prolaze produkti fotosinteze - hranjivi sokovi,
– nemaju lignina.
Morfologija lista
Vegetativan organ,
funkcija - fotosinteza i
transpiracija,
rast – ograničen.
Slika. Osnovni tipovi građe lista.
listovi bršljana
Biljka cvjetnjača
Morfologija lista
pravi listovi
lisna plojka,
lisna peteljka,
baza lista
pričvršćuje plojku za izdanak.
sjedeći listovi - listovi bez peteljke
– trave
Biljka cvjetnjača
Morfologija lista
nervatura lista - skup žila
a) paralelna - postrane žile paralelne s glavnom žilom
• perunika
b) mrežasta – bočne (kolateralne) žile se granaju
• bršljan
Biljka cvjetnjača
Anatomija lista
EPIDERMA (“gornja pokožica”)
– kutikula dobro razvijena
MEZOFIL
asimilacijski parenhim (palisadni, stupasti)
• okomite na površinu lista
• ponekad 2 - 3 sloja
• mnogo kloroplasta
– transpiracijski parenhim (spužvasti)
• stanice nepravilnog oblika
• manje kloroplasta
• mnogo velikih intercelulara
zatvorene kolateralne žile
• ksilem prema licu lista, a floem prema naličju lista
EPIDERMA (“donja pokožica”) puči
Biljka cvjetnjača
Puči
Otvori na nepropusnoj epidermi:
na licu lista – vodene biljke,
na naličju lista – hipostomatski listovi,
s obje strane lista – amfistomatski listovi.
stanice zapornice i otvor = puč
stanice susjedice i puč = stomatalni aparat
Uloga: – izmjena plinova
• disanje, fotosinteza, transpiracija
– izlučivanje vodene pare.
Biljka cvjetnjača
Puči vodenice
Izlučivanje tekuće vode u obliku kapljica - gutacija
Morfologija korijena
Korijen (lat. radix)
– Vegetativan,
– većinom podzemni
organ
• nadzeman ili u vodi
– rast – neograničen,
– pojavljuje se kod
kopnenih biljaka • prvi put kod papratnjača.
Biljka cvjetnjača
Korijenov sustav
– glavni korijen,
– bočno ili postrano
korijenje.
Korijenov vrat -
mjesto gdje korijen
prelazi u u stabljiku,
pozitivno geotropan.
Razgranjen korijen
Čupavi korijen
Biljka cvjetnjača
Morfologija korijena Oblik korijena:
– vretenast korijen
– mrkva
– kuglast korijen • rotkvica
– čupav korijen • kukuruz
Adventivno korijenje
raste iz donjih dijelova stabla,
lista, iz podzemnih izdanaka...
Biljka cvjetnjača
Morfologija korijena
Uloga korijena: – primanje vode i
anorganskih tvari iz tla:
• korijenove dlačice,
– spremanje pričuvnih (rezervnih) tvari,
– učvršćivanje biljke.
Morfologija korijena
Građa korijena
– Korijenova kapa • Nekoliko slojeva stanica.
• Neprekidna mitoza.
• Zaštita korijena pri prodiranju u tlo.
• Stanice korijenovog vrška: – rast korijena,
– tvorno tkivo - primarni meristem.
– Korijenove dlačice • Jedna produžena stanica.
• Rastu između čestica tla.
Biljka cvjetnjača
Biljka cvjetnjača
Morfologija korijena
Poprečni presjek kroz
korijen:
– Provodne žile u
središtu.
– Pružaju otpor snazi
vjetra protiv
izvaljivanja.
Biljka cvjetnjača
Korijenove dlačice
Specijalizirane za primanje
i otpuštanje vode osmozom,
anorganske tvari
apsorbiraju difuzijom ili
aktivnim transportom,
dodatno učvršćuju biljku u
tlu,
broj: oko 400/mm2
dužine 0.1 – 8 mm,
žive oko 20-tak dana,
vodene i močvarne biljke
nemaju korijenove dlačice.
Pupovi
Zametak organa (lista, cvijeta)
Vrste:
a) vegetativni pupovi (lisni pupovi),
b) generativni pupovi (cvjetni pupovi),
c) mješoviti pupovi (sadrže zametke listova i cvjetova)
npr. vinova loza
Prema smještaju na izdanku:
– vršni (terminalni)
• vrh izdanka
• raste izdanak
– postrani (lateralni, pazušni) • nasuprotni
• izmjenični
• u pršljenu – nastaju grane drveta
pupovi mogu biti:
– pojedinačni
– u skupinama
Biljka cvjetnjača
Transport tvari - Transpiracija
Sila koja vuče vodu iz tla
kroz biljku.
Regulacija količine vode:
– isparavanje
– puči
Transpiracijski tok odvija se:
– nasuprot sili gravitacije,
– u trahejama.
Ako biljka gubi vodu, turgorski
tlak se smanjuje, stanice postaju
mlohave, a biljka vene.
a = normalna stanica bez znakova uvenuća,
b = stanica u kojoj je uslijed transpiracije došlo
do smanjivanja zapremine protoplazme
a b
Biljka cvjetnjača
Značenje i kontrola
transpiracije
Snažni vodeni tok: – Dobivanje dostatnih
količina mineralnih tvari.
Hlađenje listova – ljetne vrućine,
– visoka temperatura - smrtonosna za citoplazmu.
Neizbježna posljedica fotosinteze – ravnoteža između ulaska
ugljikovog dioksida i štetnog gubitka vode transpiracijom.
Puči – veliki gubitak vode - zatvaraju
se,
– otvorene danju, zatvorene noću.
Odbacivanje listova – listopadno drveće – smanjenje
transpiracije.
Oblik lista i kutikula – mala površina lista (četinjače)
– manja transpiracija,
– voštana kutikula, udubljene puči – sušni, hladni krajevi.
Biljka cvjetnjača
Jačina transpiracije
Jačina svjetla
– intezitet svjetla veći – puči otvorene - brža transpiracija
Vlažnost zraka
– zrak zasićen vodenom parom – transpiracija usporena i smanjena
Brzina vjetra
– miran zrak – zasićen vodenom parom – otežana (slabija) transpiracija
– vjetroviti zrak – nema zasićenja vodenom parom – transpiracija brža
Temperatura
– topli zrak prima više vodene pare – transpiracija manjeg inteziteta
Kretanje
mineralnih tvari Stablašice
– Kutikula i pluto
• Sprečavanje gubitka
vode.
– Primanje vode preko
korijenovih dlačica.
Putuju ksilemom.
Rijetka otopina:
– 0,1 % - 1 % otopljenih
tvari,
– aminokiseline i druge
organske tvari,
– mineralne tvari iz tla
• teško topljive soli
fosfata, karbonata i
sulfata.
Biljka cvjetnjača
Biljka cvjetnjača
Primanje vode preko
korijenovih dlačica
Voda ulazi osmozom
– Kreće se protoplastima i stijenkama.
– Stanice endoderma:
• aktivno istiskuju vodu i mineralne tvari u provodne žile ksilema.
– Nastaje korijenov tlak
• jačine 0,1 MPa,
• podiže vodu do visine od 1 m – zeljaste biljke,
• 10 m – drvenaste biljke – pomoć transpiracije.
Biljka cvjetnjača
Transport asimilata Nastaju u procesu fotosinteze.
Sadrže: – šećere, aminokiseline, organske kiseline, proteine,
katione, ATP, hormone, vitamine.
Turgor / turgorski gradijent – nastaje između mjesta nastanka i potrošnje asimilata,
– kretanje od listova prema tkivima koji rastu (mladi listovi, izdanci…).
Put asimilata: – u korijen – iz donjih listova stabljike,
– u listove, cvjetove i plodove - iz gornjih listova stabljike.
Biljka cvjetnjača
Transport plinova
Respiracija:
– kisik ulazi u stanicu,
– ugljikov dioksid izlazi.
Fotosinteza:
– ugljikov dioksid difundira u stanicu,
– kisik difundira izvan stanice.
Zeljaste biljke:
• puči.
Drvenaste biljke:
• lenticele.
Korijen:
• pribavlja kisik iz zračnih prostora
u tlu,
• kisik otopljen u vodi ili u tlu.
Morfologija cvijeta - kritosjemenjače
Cvijet (lat. flos)
– nerazgranjeni izdanak
s preobraženim
listovima,
– rast – ograničen.
– Uloga:
• spolno razmnožavanje.
Biljka cvjetnjača
Građa cvijeta: 1. cvjetna stapka
2. čaška
3. vjenčić
– čaška i vjenčić čine ocvijeće
4. tučak
5. prašnik
Biljka cvjetnjača
Morfologija cvijeta - kritosjemenjače
1. Cvjetna stapka
– nosi cvijet (dio stabljike),
– nalazi se neposredno ispod cvjetišta
• za cvjetište su pričvršćeni svi dijelovi
cvijeta.
2. Čaška
sastoji se od lapova
• većinom zeleni listovi,
• mogu biti slobodni (jaglac) ili
međusobno srasli (jagoda).
štiti unutrašnje dijelove cvijeta,
jagoda
jaglac
ruža
Biljka cvjetnjača
Morfologija cvijeta - kritosjemenjače
Vjenčić
sastoji se od latica
– listići raznih boja,
štiti unutarnje dijelove cvijeta,
oprašivanje - indirektno (boja, oblik, miris i dr.),
Latice
a. Slobodne,
b. srasle latice.
mušmula
zvončić
narcis
Biljka cvjetnjača
Morfologija cvijeta - kritosjemenjače
4. Tučak (-ovi) – ženski spolni organ
– sadrži sjemeni zametak
Plodnica
Vrat
Njuška
5. Prašnici muški spolni organ
– stvara pelud - peludna zrnca
prašnica
prašnička nit
Morfologija cvijeta - kritosjemenjače
dvospolan cvijet
– cvijet koji sadrži prašnike i tučak
– npr. ruža
jednospolan cvijet
– cvijet koji sadrži samo prašnike ili
samo tučak npr. lijeska
jednodomna biljka
– biljka koja na istoj
jedinki sadrži
jednospolne cvjetove
– npr. orah
dvodomna biljka
– biljka koja ima
jednospolne cvjetove
na odvojenim
jedinkama – npr. kivi
Biljka cvjetnjača
Cvatovi - skup cvjetova na istoj
cvjetnoj stapci
grozd
maca / resa
štitac
glavica
Biljka cvjetnjača
Oprašivanje
Prijenos peluda s prašnika na njušku tučka.
Samooprašivanje
– u istom cvijetu,
– dva cvijeta na istoj biljci.
Križno oprašivanje
– Prenos peluda s jednog cvijeta na njušku tučka
drugog cvijeta druge biljke iste vrste.
Načini
oprašivanja
Anemofilija – vjetrom
Ornitofilija – pticama
Entomofilija –
kukcima
Zoofilija – životinjama
Mirmekofilija –
mravima
Malakofilija –
puževima
Hidrofilija – vodom
Biljka cvjetnjača
Biljka cvjetnjača
Oplodnja
Stapanje muške i ženske
spolne stanice.
Muška spolna stanica:
– spermalna stanica,
– nastaje iz peludnog zrnca.
Ženska spolna stanica
– jajna stanica,
– u sjemenom zametku.
Nastaje zigota.
Biljka cvjetnjača
Oplodnja
Peludno zrnce (2 spermalne stanice) pada na njušku tučka.
Klija u peludnu mješinicu.
Peludna mješinica prodire do mikropile – otvora na sjemenom zametku.
Spermalne stanice - ameboidno gibanje:
– jedna se spaja s jajnom stanicom,
– druga – embrionska vreća – stapa se sa sekundarnom jezgrom.
Rezultat oplodnje – Diploidna zigotna jezgra.
– Triploidna jezgra endosperma.
Biljka cvjetnjača
Formiranje sjemenki i plodova
Diploidna zigota.
Intezivne mitotičke diobe.
Nastaje klica:
– klicin korjenčić,
– klicin izdanak,
– supke – postrani listovi (izvor hrane).
Dvosupnice – dvije supke,
Jednosupnice – jedna supka • Supke (endosperm) – pričuvna hrana
Biljka cvjetnjača
Plodovi
Uloga:
Zaštita sjemenki.
Raznošenje sjemena.
Osiguravanje potomstva.
Nastanak ploda:
Plodnica raste.
Otpadaju prašnici i latice.
Nastaje plod
– Sjemenka – nastaje od sjemenog zametka.
– Usplođe (perikarp) – nastaje od stijenke plodnice.
Biljka cvjetnjača
Rasprostranjivanje
plodova
Samorasprostranjivanje
– Mahunarke – osušena i
zgrčena mahuna puca
– Biljka štrcalica.
Zoohorija – životinje
– Sisavci
• plodovi s kukicama –
čičak
– Ptice i sisavci
• Mesnati plodovi.
• Izmet životinja.
Anemohorija – vjetar
– Krilati plodovi – javor,
jasen.
– Učinak rasipanja – mak.
– Padobranski plodovi i
sjemenke - maslačak, vrba.
Hidrohorija – voda
– Vodene biljke
Antropohorija - čovjek
Biljka cvjetnjača
Sjemenka
Služi spolnom
razmnožavanju.
Dijelovi sjemenke:
1 – sjemena lupina
2 – klica
2a – klicin pupoljak
2b – klicin korjenčić
3 - supke
2a 2b
Biljka cvjetnjača
Klijanje sjemenki
Sjemenka pada na tlo.
Upija vodu.
Korijenčić klija prema dole
– pozitivno geotropan.
Daljnji razvoj – hormoni,
šećeri, AK,...
Pričuvne tvari – supke.
Klicin pupoljčić
– raste prema gore,
– negativno geotropan.
Listići pupoljka se otvaraju.
Fotosinteza.
Sjemenke preživljavaju
nepovoljne uvjete staništa.
Uvjeti klijanja
Voda – Aktivira enzime.
– Pomaže pretvorbu škroba u
glukozu.
– Širi vakuole – povećava turgor.
– Omogućuje fotosintezu.
– Transport mineralnih tvari iz
tla prema korijenu.
Kisik – Sjemena lupina nepropusna za
kisik – klijanje anaerobno.
– Aerobna respiracija.
Temperatura – Klijanje snažnije i brže pri
višoj T.
– T 1° – 4°C – nema klijanja.
Svjetlost – Nije uvjet klijanja.
– Ne sprječava klijanje.
– Pojava izdanka – svjetlost
neophodna.
Biljka cvjetnjača
Dormancija i stratifikacija
sjemenke
Dormancija
Razdoblje mirovanja.
U razdoblju nepovoljnih
uvjeta na staništu (mraz,
snijeg,...).
Uvjetovana unutarnjim
činiteljima
– Nedostatno razvijena klica.
– Nedostatna količina
hormona.
Stratifikacija
Postupak za prekid
dormancije:
– stavljanje sjemenki u vlažni
pijesak,
– niske T.
Potaknuta svjetlošću:
– svjetlosni klijanci (salata,
celer,...),
– pigment fitokrom,
– aktivira gene za klijanje.
Biljka cvjetnjača
Vegetativno razmnožavanje
kritosjemenjača
Nespolno
razmožavanje.
Pomoću vegetativnih
organa:
– Korijen,
– stabljika,
– list,
– posebne višestanične
tvorevine.
Potomak – klon.
Genetski iste jedinke
međusobno i roditelju.
Poljoprivreda i
hortikultura – prednost
– Dobra i korisna
obilježja.
Evolucijski –
nedostatak – Odsutnost raznolikosti.
Biljka cvjetnjača
Podražljivost biljaka
Uzrok podražaja:
Dodir
Intezitet svjetla
Temperatura
Zvuk
Kombinacija
podražaja
Odgovor na podražaja:
Cvijet
List
Korijen
Stabljika
Dio stabljike (vriježe,
vitice...)
Biljka cvjetnjača
Vrste gibanja:
Tropizmi
– Gibanje prema ili od
izvora podražaja.
Fototropizam
– svjetlost
Geotropizam
– Gravitacijska sila
Kemotropizam
– Kemijske tvari
Biljka cvjetnjača
Vrste gibanja:
Nastije
Nisu izravni odgovor na
podražaj.
Dijelom reverzibilna
turgorska gibanja.
Dijelom uzrokovana
rastom.
Biljka cvjetnjača
Cvjetovi tulipana reagiraju
na promjene od 1 °C.
Termonastije • Razlika u T
Nastije:
Fotonastije
– Uzrokovane svjetlošću:
– osvjetljenje – otvaranje,
– zamračenje – zatvaranje.
Seizmonastije
– Uzrokovana potresanjem ili
dodirom.
– Promjena turgora.
– Otvaranje i zatvaranje puči.
– Sramežljiva mimoza
• liske i lisne peteljke
• oporavak nakon 20 – 30 min
Biljka cvjetnjača
Hvala na pažnji!
Biljka cvjetnjača
