Na temelju dlanka. 26. Zakona o radu (Narodne novine br. 93l14), dlanka 58.a Zakona o zdravstvenojza5tili (,,Narodne novine", broj 150/08, 7ll10, 139/10,2211l, 84/ll, 12112,35112.70112,82/13,159113,22/14 i 154114). u svezi s dlankom 27. stavak 1., te temeljem dlanka 153. stavak 3. i 4. Zakonao radu, dlanka 13. i dlanka 14. Statuta Op6e bolnice Pula, te odredbi Glave IX. i Clave X. Statuta Op6ebolnice Pula, Sanacijsko vije6e Op6e bolnice Pula, na svojoj 38. redovnoj sjednici odrZanoj 27. vellale20 | 5. godine donosi

PRAVILNIKO RADU

tlanak l

Ovim Pravilnikom ureiluju se uvjeti rada, prava iobveze radnika i Poslodavca, organizacijarada. plaie, postupak i mjere za za5titu dostojanstva radnika te mjere za5tite od diskriminacije i drugapitanjausvezisradom.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na zaposlene u Opioj bolnici Pula (dalje: Poslodavac) kojisu sklopili ugovor o radu na odredeno ili neodredeno vrijeme, s punim, skra6enim ili nepunim radnimvremenom, koji rad obavljaju u prostoru Poslodavca ili kod ku6e radnika ili u drugom prostoru kojinije prostor Poslodavca.

Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na radnike upu6ene kod Poslodavca na rad prekoagencije za privremeno zapo5ljavanje u dijelu koj im su ureileni za5tita zdravlja, za5tita na radu iposebna za5tita odreilenih grupa radnika.

Clanak 2-

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike kod poslodavca.Ako je neko pravo iz radnog odnosa razlidito uredeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom.

sporazumom sklopljenim izmetlu Radnidkog vije6a i Poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom,primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukdije odretleno.

U sludaju kad odredbe ugovora o radu upuduju na primjenu pojedinih odredaba ovogPravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

ilanak 3.

Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i strudno, premauputama Poslodavca, odnosno ovlaStenih osoba Poslodavca, u skladu s naravi ivrstom rada.

Poslodavac, uz puno po5tivanje prava i dostojanstva svakog radnika, bez provotlenja bilokakve (izravne ili neizravne) diskriminacije, jamdi mogu6nost izvrSavanja svojih ugovornih obvezasve dok pona5anje radnika ne Steti poslovanju i ugledu Poslodavca idok njegovo poslovanje i

gospodarske prilike te dopuStaju.Poslodavac vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.Evidencija sadrZi podatke o radnicima iradnom vremenu.

I. TE,MELJNE ODREDBE

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADUl Zasnivanje radnog odnosa

dlanak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu je sklopljen kad su se ugovornestrane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadriavati uglavke o:l) strankama te njihovom prebivaliStu, odnosno sjediStu,2) mjestu rada, a ako ne postoj i stalno ili glavno mjesto rada. napomenu da se rad obavlja na

razliditim mjestima,3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapo5ljava ili kratak popis ili opis

poslova,4) danu podetka rada,5) odekivanom trajanju ugovora, u sludaju ugovora o radu na odretleno vrijeme.6) trajanj u pladenoga godiSnjeg odmora na koji radnik ima pravo! a u sludaju kada se takav podatak

ne moZe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nadinu odredivanja trajanjatoga odmora,

7) otkaznim rokovima kojih se mora pridrZavati radnik, odnosno Poslodavac, a u sludaju kada setakav podatak ne moZe dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, nadinuodredivanja otkaznih rokova,

8) osnovnoj pla6i, dodacima na pla6u te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 6., 7.,8. i9. ovoga dlanka, moZe se u ugovoru.odnosno potvrdi, uputiti na odgovaraju6i zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radukoj i uretluje ta pitanja.

dlanak 6.

U sludaju kada to priroda posla dopu5ta, a ne radi se o poslovima na kojima nije mogu6eza5titi radnika od Stetnih utjecaja, ugovor o radu se moZe sklopiti za obavljanje poslova kod ku6eradnika ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca.

Osim uglavaka iz dlanka 5. ovog Pravilnika, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada sadrZi isljede6e uglavke o:

l) radnom vremenu,2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je Poslodavac duZan nabaviti. instalirati i

odriavati.3) uporabi vlastitih strojeva, alata idruge opreme radnika i naknadi tro5kova u svezi s time,4) naknadi drugih troSkova radniku vezanih uz obavljanje poslova,5) nadinu osposobljavanja i strudnog usavr5avanja radnika.

Ugovorom o radu mogu se pitanja rasporeda radnog vremena, skra6enog radnog vremena.prekovremenog rada, preraspodjele radnog vremena, no6nog rada i stanke, urediti i na drukdiji nadin,nego je to propisano Zakonom o radu.

dlanak 7.

Ako se radnik privremeno upu6uje na rad u inozemstvo za razdoblje duZe od mjesec dana,pisani ugovor o radu mora se sklopiti ili se radniku mora uruditi pisana potvrda o sklopljenom ugovoruo radu prije odlaska u inozemstvo, te mora sadrZavati osim uglavaka iz dlanka 5. idodatne uglavke o:

l) trajanj u rada u inozemstvu,2) rasporedu radnog vremena,3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu pla6e,

tlanak 5.

4) novdanoj jedinici u kojoj 6e se ispla6ivati pla6a,5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja 6e radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,6) urjetima vraianja u zernlju.

Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 2.,3.,4. i 5. ovoga dlanka, moZe se u ugovoru!odnosno potvrdi, uputiti na odgovaraju6i zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili ovaj Pravilnik oradu koji uretluje ta pitanja.

dlanak 8.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, to ne utjede na postojanje i valjanostugovora o radu.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je duZan prije podetka radauruditi pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadriavati sve uglavke propisane dlankom 5.,odnosno za posebne sludajeve iz dlanka 6. i 7. ovog Pravilnika.

ilanak 9.

Poslodavac je obvezan u roku l5 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uru6enja pisanepotvrde o sklopljenom ugovoru o radu odnosno u roku 15 dana od podetka rada, radniku uruditiprimjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Smatra se da je Poslodavac ispunio obvezu iz prethodnog stavka ako radniku urudi preslikupropisanog obrasca prijave ovjerenu od strane nadleZnog tijela mirovinskog, odnosno zdravstvenogos lguranJ a.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

ilanak 10.

Ugovor o radu moZe sklopiti svaka osoba kojaje navrsila petnaest godina Zivota, i starija odpetnaest, a mlatla od osamnaest godina, koja ne pohaila obvezno osnovno obrazovanje i ima op6uzdravstvenu sposobnost te ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova radnog mjesta utvrdeneZakonom, drugim propisima i kolektivnim ugovorima iop6im aktima Poslodavca.

dlanak 11.

Maloljetnik starij i od petnaest godina Zivota koji ne pohada obvezno osnovno obrazovanjemoie sklopiti ugovor o radu samo uz ovlaitenje zakonskog zaslupnika.

ilanak 12.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom odredeniposebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moZe sklopiti samo radnik koji zadovoljavate uvjete.

Radi utvrtlivanja obvezne zdravstvene sposobnosti za obavljanje odretlenih poslova,Poslodavac rnoZe uputiti radnika na lijednidki pregled.

Troikove utvrilivanja zdravstvene sposobnosti radnika snosi Poslodavac.

ilanak 13.

Prilikom sklapanja ugovora o radu. radnik je duZan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugojokolnosti koja ga onemogu6uje ili bitno ometa u izvrlenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroZavaZivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrlenju ugovora o radu zaposlenik dolazi u dodir.

3. Poslor i i uljeti za obavljanje poslova

tlanak 14.

Pojedine poslove radnici obavljaju na radnim mjestima.Svako radno mjesto ima svoj redni broj, naziv i potrebne uvjete za obavljanje poslova

odredenog radnog mjesta, te pripadaju6u grupu sloZenosti (koeficijent sloZenosti).Pod uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta podrazumijevaju se stupanj

strudne spreme, odnosno kvalifikacije, zavrSen fakultet ili Skola, odnosno potrebno znanje, prethodno

radno i:kustvo iposebna znanja iuvjeti.Popis poslova s uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta nalazi se u prilogu

Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca pod nazivom "Katalogposlova " i dini njegov sastavni dio.

Neposredni rukovoditelj nadleZan je rasporediti poslove na pojedine izvr5itelje, s time da vodiraduna i odgovoran je za uredno izvr5avanje postavljenih zadataka.

dlanak 15.

Broj potrebnih radnika na pojedinom radnom mjestu odretluje Poslodavac ovisno o potrebiposla

Clanak 16.

Poslove radnih mjesta radnici obavljaju u mjestima gdje Poslodavac obavlja svoju registrlranudjelatnost, osim ako ugovorom o radu nije izrijekom ugovoreno da 6e radnik poslove obavljati u todnoodredenom mjestu ili mjestima.

O promjeni mjesta rada u skladu s odredbom stavka l. ovog dlanka Poslodavac je obvezanradnika obavijestiti najmanje deset dana prije obveze stupanja na rad u drugo mjesto rada.

Odbijanje radnika da postupi sukladno odluci o promjeni mjesta rada smatra se opravdanimrazlogom za otkaz ugovora o radu.

,1. Probni rad

tlanak 17.

Prilikom sklapanja ugovora radu mo2e se ugovoriti probni rad.Trajanje probnog rada odreiluje se ugovorom o radu, s time da ne moZe trajati duZe od Sest

mJesecr

tlanak 18.

Probni rad se utvrcluje kako bi se utvrdilo ima li radnik strudne i radne sposobnosti potrebne za

obavljanje poslova radnog mjesta za koje se sklapa ugovor o radu.Ako posebnom odlukom poslodavca nije 5to drugo utvrdeno, probni rad prati i ocjenu donosi

neposredni rukovoditelj.

5. Ugovor o radu na neodretleno vrijeme

tlanak 19.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodredeno vrijeme.Ugovor o radu na neodredeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaZe ili dok

ne prestane na neki drugi nadin odreden zakonom.

Ako ugovorom o radu nije odredeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen naneodredeno vrijeme.

6. Ugovor o radu na odreileno vrijeme

dlanak 20.

Ugovor o radu moie se iznimno sklopiti na odredeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosadiji je prestanak unaprijed utvrden rokom, izvr5enjem odreilenog posla ili nastupom odretlenogdogadaja.

Pod iznimnim razlozima iz prethodnog stavka smatraju se razlozi koji su opravdani rokom,izvrSenjem odredenog posla ili nastupanjem odretlenog dogatlaja (npr. sezonski posao, zamjenaprivremeno nenazodnog radnika, vremenski istvamo ogranidena narudZba ili drugo privremenopove6anje opsega poslova, privremeni poslovi za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,ostvarenju odretlenog poslovnog pothvata i sl.).

Poslodavac 6e radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odredenovrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor na neodredeno vrijeme, a kojiobavlja iste ili slidne poslove.

ilanak 21.

Ugovor o radu sklopljen na odreileno vrijeme prestaje istekom roka utvrdenog tim ugovorom,odnosno prestankom postojanja razloga zbog kojegje ugovor sklopljen.

Ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena na koje je sklopljen ugovor oradu na odredeno vrijeme, smatra se da su Poslodavac i radnik sklopili ugovor o radu na neodredenovrijeme.

III. PRIPRAVNICIilanak 22.

Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapo5ljava radi osposobljavanja za samostalanrad u zanimanju za koje se Skolovala.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodredeno vrijeme ukoliko prema predvidenomplanu postoj i potreba za popunu odretlenih poslova, uz uvjet prethodnog osposobljavanja.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na odredeno vrijeme ukoliko postoje materijalne,tehnidke i strudne mogu6nosti za njegovo osposobljavanje, kao i u sludaju kad Zavod za zapoiljalanjeili druga institucij alorganizacija preuzme obvezu da nadoknadi pla6u, odnosno dio pla6e ili tro5kovaza njegovo osposobljavanje.

ilanak 23.

Ako je strudni ispit ili radno iskustvo utvrdeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za

obavljanje poslova odretlenog zanimanja. Poslodavac moZe osobu koja je zavr5ila Skolovanje za takvozanimanje prirriti na strudno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Volonterski rad traje najduZe koliko traje pripravnidki stai.Ako zakonom nije drukdije propisano, na volontera se primjenjuju i odredbe ovog Pravilnika,

osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, pla6i i naknadi pla6e, te prestanku ugovora o radu.

dlanak 24.

Ako zakonom nije drukdije odretleno, pripravnidki staZ, ukljuduju6i ivolonterski rad, trajeovisno o stupnju strudne spreme i to:

- pripravnik magistar struke (VII/l stupnja strudne spreme) - l2 mjeseci,- pripravnik baccalareus struke (VI/l stupnja strudne spreme) - 9 mjeseci,- pripravnik IV/l stupnja strudne spreme (SSS) - 6 mjeseci,

Clanak 25.

Pripravniku se imenuje mentor koji je duian donijeti program strudnog osposobljavanjapripravnika i osigurati njegovu provedbu, ako program nije propisan drugim aktom.

U sludaju da se program strudnog osposobljavanja pripravnika ne moie provesti kodposlodavca, pripravnik se moZe privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca.

dlanak 26.

Nakon zavr5etka pripravnidkog staia pripravnik polaZe strudni ispit prema sadrZaj u koji jesastavn i dio programa osposobljavanja.

Pripravnidki ispit se polaie pred komisijom od 3 dlana, odnosno pred drugim nadleinimtijelom akoje to propisano posebnim propisom.

elanovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj strucne spreme kao ipriprarnik cije se

znanje isposobnosti provjeravaju i imenuje ih predsjednik uprave.

thnak}7.

Pripravniku koji ne poloii strudni ispit Poslodavac moZe redovito otkazati.

IV. RADNO VRIJEME1. Puno radno vrijeme

tlanak 28.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom iliugovorom o radu nije odredeno kra6e radno vrijeme.

U radno vrijeme uradunava se vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljatiposlove. odnosno u kojem je spreman /raspoloZiv/ obavljati poslove prema uputama Poslodavca. namjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivuposlodavca za obavljanje poslova, ako se ukaZe takva potreba, pri demu se radnik ne nalazi na mjestugdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Vrijeme pripravnosti i visina naklade za istu ureduje se ugovorom o radu, ako to nijepropisano kolektivnim ugovorom ili aktom kojiobvezuje poslodavca.

Vrijeme koje radnik provede obavljaju6i poslove po pozivu Poslodavca, smatra se radnimvremenom..

2. Nepuno radno vrijeme

dlanak 29.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit 6e se kada priroda i opseg posla, odnosnoorganizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu, odnosno u sludaju kad radnik podnese zahtjev za

obavljanje rada u nepunom radnom vremenu a priroda posla iostali uvjeti to omogu6uju.Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom moZe se sklopiti i za rad na poslovima na kojima

rade radnici s pravom na kra6e radno vrijeme.Ukoliko to priroda i organizacija rada omogu6ava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva

izvriitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.Radnicima koji rade nepuno radno vrijeme, na njihov zahtjev, Poslodavac 6e nastojati

osigurati prijelaz na puno radno vrijeme, ako se za takvim radom ukaZe potreba.

dlanak 30.

Rad u nepunom radnom vremenu moZe biti rasporeden u istom ili razliditom trajanju tijekomtjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je duZan obavijestitiposlodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosnodrugim poslodavcima.

Ako radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili viSe poslodavaca, za prekovremeni rad i

preraspodjelu radnog vremena potreban je pristanak radnika.

tlanak 31.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao iradnici s punim radnimvremenom glede odrnora izmedu dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkra6eg trajanjagodiSnjeg odmora i pla6enog dopusta.

Ako ugovorom o radu nije drukdije utvrdeno, radnicima s nepunim radnim vremenomosnovna pla6a odreduje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.

3. Prekol remeni rad i preraspodjela radnog vremena

Clanak 32-

Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u sludaju viSe sile, izvanrednog pove6anjaopsega rada i u drugim slidnim sludajevima prijeke potrebe.

U sludajevima iz stavka I . ovog dlanka radnik je obvezan raditi prekovremeno do pedeset satitjedno.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duZe od pedeset satitjedno, odnosno sto osamdeset sati godi5nje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojemsludaju ne smije trajati duZe od dvjesto pedeset sati godiSnje.

Clanak 33.

O hitnom prekovremenom radu radnika je obvezan izvijestiti neposredni rukovoditelj,najkasnije jedan dan unaprijed.

lzuzetno od odredbe stavka l. ovog dlanka, u sludaju kada je prekovremeni rad prijekopotreban radi nastupa elementame nepogode. dovrienja procesa rada dije se trajanje nije moglopredvidjeti. a diji bi prekid nanio znatnu materijalnu Stetu, zamjene odsutnog radnika u procesu rada uneprekidnom trajanju i drugim slidnim sludajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bezprethodne obavijesti.

Ako priroda prijeke potrebe onemogu6ava Poslodavca da prije podetka prekovremenog radaurudi radniku pisani zahdev, usmeni zahtjev poslodavac je duian pisano potvrditi u roku od sedamdana od dana kadaje prekovremeni rad naloZen.

Clanak 3,1.

Prekovremeni rad ne moZe se naloZiti:- radniku koji radi skra6eno radno vrijeme zbog Stetnih utjecaja rada,- no6nom radniku.- maloljetnom radniku.Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, moZe raditi

prekovremeno:- trudnica,- roditelj s djetetom do tri godine Zivota,- samohrani roditelj s djetetom do Sest godina Zivota,

- radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod viSe poslodavaca,- radnik koji radi u punom radnom vremenu kod dva poslodavca.- radnik koji radi u punom radnom vremenu kod vi5e poslodavaca.Pisana izjava o pristanku na prekovremeni rad nije potrebna u sludaju viSe sile.lzjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se ovla5tenoj osobi Poslodavca

Clanak 35.

Zbog sezonske prirode djelatnosti, zastoja u poslu, odnosno pove6anju obima poslova u

odredenom vremenu, osiguranja ve6eg broja slobodnih dana iu5tede energije. za dane driavnihblagdana, prirode odretlenih poslova idrugim slidnim sludajevima, moZe se uvesti preraspodjelaradnog vremena tako da tijekom razdoblja koje ne moZe biti duZe od dvanaest neprekidnih mjeseci, ujednorn razdoblju traje duie a u jednom kra6e od punog ili nepunog radnog vremena s tim prosjednoradno vrijeme tijekom preraspodjele ne srnije biti duZe od ugovorenog radnog vremena.

Ako preraspodjela radnog vremena nije mogu6a na temelju kolektivnog ugovora, odnosnosporazuma izmetlu radnidkog vije6a i Poslodavca, Poslodavac 6e za uvoilenje preraspodjele sadinitiplan itakav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

dlanak 36.

Radno vrijeme preraspodjelj uje se tijekom kalendarske godine na nadin da u jednom razdobljutraje kra6e, a u drugom duZe od punog radnog vremena, ako je takva mogu6nost predviilenakolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radnidkim vije6em ili Poslodavac sa6ini planpreraspodjele i prethodno ga dostavi inspektoru rada.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duZe od punog ilinepunog radnog vremenai ukljuduju6i iprekovremeni rad, ne smije biti duZe od detrdeset osam sati

dedno.Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga 6lanka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja

u kojem traje duZe od punog ili nepunog radnog vremena moie trajati duZe od detrdeset osam satitjedno, ali ne duZe od pedeset Sest sati tjedno, odnosno Sezdeset sati tjedno ako poslodavac poslujesezonski, pod uvjetom da je isto predviileno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcupisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duZi od detrdeset osamsati dedno, zbog toga ne moie trpjeti Stetne posljedice.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duZe od punog ili nepunog radnogvremena moZe trajati najduie detiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukdije odredeno,u kojern sludaju ne moZe trajati duZe od Sest mjeseci.

Ugovor o radu na odredeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnomvremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosjedno radno vrijeme mora odgovaratiugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Maloljetnik ne smije raditi duZe od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset detiri sata.

Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili viSe poslodavca, trudnica, roditelj s

djetetom do tri godine Zivota i samohrani roditelj s djetetom do Sest godina iivota, mogu raditi u

nejednakom rasporedu radnog vremena samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnompristanku na takav rad.

5. Raspored radnog vremena

dlanak 37.

Radno vrijeme odretlenoje Pravilnikom o radnom vremenu poslodavca

elanak 38.

ledno radno vrijeme rasporedenoje u pet/Sest radnih dana..

ilanak J9.

Podetak i zavrSetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na

odredenim poslovima utvrtluje pisanom odlukom Poslodavac.O odluci iz stavka l. ovog dlanka Poslodavac 6e se savjetovati s radnidkirn

v ije6em/sindikatom.Raspored i trajanje radnog vremena utvrdeno prema odredbama stavaka l. ovog dlanka, moZe

se izmijeniti odlukom poslodavca zbog potrebe uvodenja prekovremenog rada.O rasporedu i promjeni radnog vremena Poslodavac 6e obavijestiti radnika tjedan dana

unaprijed, osim u sludaju uvoilenja prekovremenog rada.U sludaju kada to priroda rada dopu5ta, pojedinoj grupi radnika ili pojedinom radniku mo2e se

odobriti fleksibilno radno vrijeme, na nadin da se podetak i zavr5etak rada mogu pomaknuti za jedansat, s time da radnik u odredenom vremenu ostvari puno radno vrijeme.

6. Kori5tenje radnog vremena

ilanak 40.

Rad treba todno zapodeti i ne smije se prije vremena zavrSiti.Kontrola podetka i zavrietka radnog vremena moZe se obavljati pomodu kontrolnih uredaja

i/ili upisivanjerr u evidenciju koriStenja radnog vremena.NapuStanje radnog prostora dopuStenoje uz dozvolu neposrednog rukovoditelja.

V. ODMORI I DOPUSTIl. Stanka

ilanak 41.

Radnici koji rade najmanje Sest sati dnevno imaju svakoga radnog dana pravo na odmor(stanku) u trajanju od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

Maloljetni radnik koji radi najmanje detiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog dana pravo naodmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

Clanak,l2.

Na poslovima na koj ima je narav posla takva da ne omogu6uje prekid rada radi kori5tertjastanke, radnicima koji rade na tim poslovima stanka se osigurava viBekratnim koriStenjem odmora u

kra6em trajanju.Vrijeme koriStenja stanke odretluje Poslodavac.

2. Dnevni odmor

3. Tjedni odmor

ilanak 44.

.. Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, kojemse pribraja dnevni odmor iz dlanka 43. ovog pravilnika, a matotletnft iira pravo na'tjedni odmor uneprekidnom trajanju od najmanje detrdeset osam sati.

Ako radnik ne moze koristiti odmor u trajanju iz stavka l. ovoga dranka, mora mu se za svakiradni tjedan omogu6iti koristenje zamjenskog dednog odmora odmah

-po okondanju razdoblja koje je

proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio iri gaje koristio u-kra6em trajanju. "Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

4. Godi5nji odmor

ttanak 45.

. Playo na pla6eni godi5nji odmor odreiruje se u trajanju od najmanje detiri tjedna u svakojkalendarskoj godini.

Maloljetni radnik i radnik koji.radi na.poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaltite zdravljai sigurnosti na radu nije mogude.zaitititi.radnila od itetnih utjecaja, ima za"svaku ialendarsku godinupravo na godi5nji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

osoba s invaliditetom ostvaruje godilnji odmor u trajanju od najmanje 24 dana.

. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid izmetru dva radna odnosa duZi od osamdana, stjede pravo na godi5nji odmor odretlen na nalin iz stavaka I. i2. ovoga 6lanka, nakon Seslmjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.

ilanak 46.

Subota se ne uradunava u dane godisnjeg odmora. U dane godisnjeg odmora ne uradunavaju seblagdani i neradni dani odredeni Zakonom i razdobrje privremene nesposobnosti za rad, koje jeut\ rdio or lasreni Iijeanik.

tlanak 47.

dlanak 43.

Dnevni odmor iznosi najmanje l2 sati neprekidno

. Dodatni broj dana godisnjeg odmora radnik ostvaruje po osnovi uvjeta rada, srozenostiposlova, radnog staZa i socijalnih uvjeta i to:

a) Radni staZ- od 5 do 15 godina 2 radna dana- od 10 do I 5 godina 3 radna dana- od l5 do 20 godina 4 radna dana- od 20 do 25 godina 5 radnih dana- od 25 do 30 godina 6 radnih dana- od 30 do 35 godina 7 radnih dana- preko 35 godina 8 radnih dana

b) Prema sloZenosti poslova- poslovi zdravstvenog radnika specijalista 5 radnih dana

poslovi VSS. odnosno s zavrSenim preddiplomskim i diplomskim sveudili5nim iveleudiliSnim strudnim studijem (specijlistidki diplomski strudni studij) ili integriranimpreddiplomskim i diplomskim sveuiili5nim studijem 4 radna dana

- poslovi VSS, odnosno zavrienim strudnim studijem ili zavrSenim preddiplomskimsveudiliSnim i veleudili5nim strudnim studijem 3 radna dana

- poslovi SSS, VKV, KV 2 raclna dana

- ostali poslovi I radni dan

c) Prema posebnim socijalnim uvjetima- roditelju. posvojitelju ili skrbniku sjednim malodobnim djetetom- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje

malodobno djete- roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta- invalidu i radniku sa70 Yo i viSe tjelesnog o5tedenja

2 radna dana

d) prema uvjetima rada- rad u smjenama, rad u tumusu, rad s pripravno56u ili deZurstvom, rad na terenu s

najmanje 2/3 radnog vremena 2 radna dana.

e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena na:zatvorenim odjelima psihjatrijskih bolnica, odjelima s bolesnicima kojise lijede od AIDS- a,

odjelima s bolesnicima koji se lijede od aktivne TBC, patologiji icitologiji, s otvorenimizvorima ioniziraju6eg zradenja, intravenoznoj aplikacijic;tostatika, nuklearnoj medicini,radioloiko-dijagnostidkim i terapijskim postupcima, gastroenterologij i - ERCP, interventnojgastroentero logij i, interventnoj kardiologiji, interventnoj pulmologiji, djelatnosti hitnemedicine, forenzidnoj psihjatriji, operacijskoj dvorani, primalje u railaoni, jednicamaintenzivnog lijedenja 5 radnih dana.

Dani godi5njeg odmora prema kriterijima iz stavka l. ovoga dlanka dodaju se na 20 dana kojibroj dana ostvaruj u u najkra6em trajanju radnici koji koriste puni godi5nji odmor.

tlanak 48.

Kriteriji iz dlanka 47. ovog Pravilnika primjenjuju se kumulativno. Radnici koji po kriterijimaostvare ve6i broj dana godi5njeg odmora mogu koristiti najviSe 30 dana godiSnleg odmora.

lznimno od stavka l. ovog dlanka, radniku koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada, snajmanje 213 radnog vremena (stavak dlanka 47. ovog Pravilnika), slijepom radniku i darivateljuparenhimnih organa, pripada pravo na godiSnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju odnajvi5e 35 radnih dana.

tlanak {9.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmedu dva radna odnosa duZi od osamdana, stjede pravo na puni godi5njiodmor nakon Sest mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vr5enje duZnosti gradana u obrani ili drugi zakonom odredenisludaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidorn rada u smislu stavka l. ovoga dlanka.

ilanak 50.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godi5nji odmor na nadin propisan dlankom47. ovoga Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godi5njeg odmora, koji se utvrduje u trajanju odjedne dvanaestine godiSnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od stavka l. ovog dlanka, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarskugodinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godi5njeg odmora.

Blagdani i neradni dani odredeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad kojejeutvrdio ovla5teni lijednik, te dani pla6enog dopusta, ne uradunavaju se u trajanje godi5njeg odmora.

joi po I radni dan3 radna dana2 radna d,ana.

Ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana odretlenogzakonom trebao raditi, a toga dana na svo.i zahtjev koristi godiSnji odmor, u trajanje godiSnjeg odmorauradunava se i taj dan.

Ako je Poslodavac radniku prije prestanka radnog odnosa omogu6io kori5tenje godiSnjegodmora u trajanju duZem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika traiiti vra6anje naknadepla6e ispla6ene za koriStenje godiSnjeg odmora.

Pri izradunavanju trajanja godiSnjeg odmora, najmanje polovica dana godi5njeg odmorazaokuZuje se na cijeli broj dana godiSnjeg odmora.

Kada radniku radni odnos prestaje todno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo najednu dvanaestinu godi5njeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestajeradni odnos.

ilanak 51.

Radnik ima pravo godi5nji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s Poslodavcem drukdije ne

dogovori/sporazumi.Ako radnik koristi godiSnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju

ostvaruje pravo na godiSnji odmor, iskoristiti najmanje dva dedna u neprekidnom trajanju, poduvjetom daje ostvario pravo na godi5nji odmor u trajanj u duZem od dva tjedna.

Drugi dio godiSnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idude godine.Radnik ne moZe prenijeti u sljede6u kalendarsku godinu dio godi5njeg odmora ako mu je bilo

omogu6eno koriitenje toga odmora.Godi5njiodmor, odnosno dio godi5njeg odmora kojije prekinut ili nije koriSten u kalendarskoj

godini u kojoj je steden zbog bolesti te kori5tenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust tedopust radi skrbi injege djeteta s teZim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratkuna rad, a najkasnije do 30. lipnja sljede6e kalendarske godine.

Iznimno od stavka 5. ovoga dlanka, godiSnji odmor, odnosno dio godi5njeg odmora koji radnikzbog koristenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s

teZim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo koriStenje poslodavac nije omogu6io do30. lipnja sljede6e kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojojse vratio na rad.

Clanak 52.

Raspored koriStenja godiSnjeg odmora utvrduje Poslodavac planom kori5tenja godiSnjihodmora, najkasnije do 30. Iipnja teku6e godine (uz obvezu prethodnog savjetovanja s radnidkimvijeiem, odnosno sindikalnim povjerenikom koji preuzima ovlasti radnidkog vije6a), polaze6i odpotrebe organizacije rada i mogudnosti za odmor i razonodu radnika.

Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vi3e poslodavaca, a poslodavcine postignu sporazum o istodobnom koriStenju godiSnjeg odmora, duZni su mu omogu6iti kori5tenjegodiSnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.

Poslodavac 6e radnike obavijestiti o rasporedu itrajanju godi5njeg odmora najmanje l5 danaprije koriStenja.

Jedan dan godi5njeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to Zeli, uz obvezu da o tomeobavijesti Poslodavca najmanje tri dana prije.

5. Pla6eni dopust

dlanak 53.Radnik ima pravo na pla6eni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najvi5e l0

radnih dana u slijede6im slu6ajevima:- sklapanja braka 5 radnih dana- rodenja djeteta 5 radnih dana

- smrti supruinika, djeteta, roditeljaposvojenika, posvoj itelja, skrbnika,staralelja i unuka, oduha i pomajke 5 radnih dana

- smrti brata. sestre. djeda, bake,pradjeda, prabake te roditeljasupruZnika 2 radna dana

- selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana- selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana- te5ke bolesti roditelja ili djeteta

izvan mjesta stanovanja 3 radna dana- nastupanja u kultumim isportskim

priredbama I radni dan- dobrovoljno darivanje krvi 2 radna danaza svako darivanje- sudjelovanja na sidikalnim susretima

seminarima, obrazovanju za sindikalneaktivnosti idr. 2 radna dana

- elementarne nepogode 5 radnih danaRadnik ima pravo na pla6eni dopust za svaki smrtni slu6aj naveden u stavku l. ovog dlanka, neol isno

o broju dana kojeje tijekom godine iskoristio po drugim osnovama.Ako sludaj iz stavka I . ovog dlanka nastane za vrijeme dok je radnik na godi5njem odmoru, na zahtjevradnika koriStenje godiSnjeg odmora se prekida te radnik koristi pla6eni dopust.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja pla6enog dopustasmatraju se vremenom provedenim na radu.

dlanak 54.Za potrebe usavrlavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na pla6eni

dopust za:- polaganje strudnog ispita 7 dana- polaganje specijalistidkog ispita 15 dana- polaganje ispita iz uZe specijalizacije l0 dana- obvezno kontinuirano usavrSavanje radi

stjecanja ili obnove odobrenja za

samostalan rad - godiSnje 7 dana- polaganja zalrSnog ispita na

veleudili5tu ili fakultetu l0 danaU pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaienog dopustaradi potreba usavrSavanja ili obrazovanja smatraju se vremenom provedenim na radu.

6. Nepla6eni dopust

Clanak 55.

Radnik ima pravo na nepla6eni dopsut u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog Skolovanja i

strudnog usavr5avanja i to:- 5 dan za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj 5koli,- l0 dana za polaganje ispita na vi5oj Skoli ili fakultetu,- 5 dana za prisustvovanje strudnim seminarima i savjetovanjima,- 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vje5tina

(informatidko Skolovanje, udenje stranih jezika i sl.)Skoloavanje i strudno usavriavanje iz stavka 1. ovog dlanka treba biti u vezi s poslovima koje radnikobavlja ili njegovom profesijom ili djelatno56u poslodavca.Za Skolovanje na koje ga je uputio poslodavac radnik ima pravo na pla6eni dopsut pod uvjetima iz

stavka l. i 2. ovog dlanka.

Radniku se moZe na njegov zahdev odobriti nepla6eni dopust do 30 dana u tijeku kalendarske godinepod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da ne6e izazvati teiko6e u obavljanju poslova, a

osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuie ili stana, njege dlana uZe obitelji, lijedenja na vlastititroSak, sudjelovanja na kultumo-umjetnidkim i sportskim priredbama, vlastitog Skolovanja.do3kolovanja, osposobljavanja, usavr5avanja ili specijalizacije.

Za vrijeme nepla6enog dopusta prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.ako Zakonom nije drukdije odretleno.

VI. ZASTITA ZTVOU, ZNNAYIJA, PRIVATNOSTII DOSTOJANSTVA RADNIKAl. ZaStita i sigurnost na radu

Clanak 56.

Poslodavac se obvezuje osigurati za5titu Zivota i sigurnosti radnika na radu a osobito:odrZavati strojeve, ureilaje, opremu, alate, mjesto rada ipristup mjestu rada, primijeniti mjere zaStitezdravlja i sigurnosti radnika, sprjedavati opasnosti na radu, obavje5tavati radnike o opasnostima naradu i osposobljavati ih za rad na siguran nadin, te provoditi ostale propisane mjere zastite na radu.

Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigumost i zdravlje, kao i sigumost i zdravlje ostalihradnika na koje utjedu njegovi postupci na poslu.

Radnik je u provedbi mjera za5tite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada.osobnu zaStitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o dogadaju koji predstavlja mogudu opasnost,te provoditi druge propisane ili od poslodavca utvrdene mjere.

dlanak 57.

Radnici su obvezni poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrdene propisima oevidencijama u podrudju rada. a radi ostvarivanja prava iobveza iz radnog odnosa i podatke za:

obradun poreza iz dohotka i odretlivanje osobnih odbitaka, podatke o Skolovanju i odredenimspecijalistidkim znanjima, zdravstvenom stanj u i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s

prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaitilu maj6inswa kao i ostale podatke potrebne za

ostvarivanje nekih prava.

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovla5tenoj osobi.Radnici koji ne dostave utvrilene podatke snose Stetne posljedice tog propusta.

ilanak 58.

Poslodavac 6e posebno opunomo6iti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati,koristiti i dostavljati treiim osobama, samo radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa,odnosno u svezi s radnim odnosom, na osnovi prethodno pribavljene suglasnosti radnidkog vije6a,odnosno sindikalnog povjerenika koji preuzima ovlasti radnidkog vije6a.

3. Za5tita od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja

ilanak 59.

Poslodavac je duian za5tititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na podrudju rada i

radnih uvjeta, ukljuduju6i kriterije za odabir i uvjete pri zapoiljavanju, napredovanju, profesionalnomusmjeravanju, strudnom osposobljavanju i usavr3avanju te prekvalifikacij i, sukladno posebnim

zakonima na osnovi rasne ili etnidke pripadnosti ili boje koZe, spola, jezika, vjere, politidkog ilidrugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, dlanstva u sindikatu,obrazovanja, dru5tvenog poloZaja, bradnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,

invaliditeta, genetskog naslijetla, rodnog identiteta, izraiavanja ili spolne orijentacije.

2. Zaltita privatnosti

Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji poloiaj na temelju pogre5nepredodibe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka l. ovoga dlanka.

Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatrat 6e se i propust da se osobama s

invaliditetom, sukladno njihovim specifidnim potrebama, omogu6i:

- koriStenje javno dostupnih resursa,

- sudjelovanje u aktivnostima zaposlenih kod Poslodavca,

- pristup radnom mjestu iodgovaraju6i uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora,kori5tenjem opreme i na drugi nadin koji nije nerazmjeran teret za Poslodavca.

dlanak 60.

Izravna diskiminacijaje postupanje uvjetovano nekim od osnova iz stavka l. dlanka 59.ovoga 6lanka kojim se osoba stavlja ilije bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljnijipoloZaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ilibi mogla staviti osobe u nepovoljniji poloiaj po osnovi iz stavka l. dlanka 59. ovoga Pravilnika, uodnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa moguobjektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nuina.

TeZim oblikom diskriminacije u smislu ovoga Pravilnika smatrat 6e se diskriminacijapodinjena prema odreilenoj osobi po vi5e osnova iz stavka l. dlanka 59. ovoga Pravilnika (vi5estrukad iskriminacija), diskriminacija podinjena viSe puta (ponovljena diskriminacija), kojaje podinjena krozdulje vrijeme (produljena diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teiko pogada irtvudiskrirninacije.

Poticanje na diskiminaciju, ako je podinjeno s namjerom, smatrat 6e se diskiminacijom usmislu odredbi ovoga Pravilnika.

tlanak 61.

Poslodavac je du2an za5tititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanjanadreilenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova,akoje takvo postupanje neZeljeno i u suprotnosti s posebnim zakonima iodredbama ovoga Pravilnika.

Dostojanstvo radnika Stiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.Uznemiravanje je svako neZeljeno ponaianje uzrokovano nekim od sljede6ih osnova iz dlanka

59. stavka l. ovoga Pravilnika.Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizidko neieljeno pona5anje spolne

naravi koje ima za cilj ili stvamo predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah,neprijateljsko, poniiavaju6e ili uvredljivo okruZenje.

PonaSanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povreduobveza iz radnog odnosa.

ilanak 62.

Poslodavac 6e imenovati osobu kojaje osim njega ovla5tena primati i rje5avati prituZbe vezaneza zaititr dostojanstva radnika (u nastavku: ovla5tena osoba).

Podaci o osobi ovlaStenoj za primanje i rje5avanje prituibi vezanih za zaititu dostojanstvaobjavljuju se na vidnom mjestu kod Poslodavca, a ukljuduju ime i prezime, broj telefona itelefaksa tee-mail adresu ovla5tene osobe.

Poslodavac je duZan ovlaStenoj osobi osigurati zaprimanje prituZbi na nadin i u uvjetimakojima se ne6e ugroziti privatnost osobe koja podnosi prituZbu, sto razumijeva mogu6nost koristenjaposebne prostorije u sjediStu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog vremena. a ukoliko je topotrebno omogu6iti 6e mu se i izlazak iz sjediSta poslodavca radi zaprimanja prituZbe.

Iznimno, ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano odekivati da 6e Poslodavac

za5tititi dostojanstvo radnika, radnik nije duZan dostaviti prituZbu Poslodavcu i ima pravo prekinutirad, pod uvjetom da je zatraLio za5titu pred nadleZnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u rokuod osam dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu pla6e koju biostvario daje radio.

dhnak 63.

Poslodavac ili ovla5tena osoba duZna je, Sto je mogu6e prije, a najkasnije u roku od osam dana

od dostave prituZbe, ispitati prituZbu ipoduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sludaju radisprjedavanja nastavka diskriminacije, uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da onopostoji.

Ovla3tena osoba, u vezi s prituZbom, duZna je provesti dokazni postupak radi potpunog i

istinitog utvrtlivanja dinjenidnog stanja, u kojem cilju moZe saslu5avati podnositelja prituZbe,svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja prituZbe uznemiravala ili spolno uznemiravala,obaviti suo6enje, obaviti odevid, te prikupljati druge dokaze kojima se moZe dokazati osnovanostprituZbe.

Clanak 64.

Prilikom sasluianja svjedoka, podnositelja prituZbe i osobe za koju podnositelj prituZbe tvrdida ga je diskriminirala, uznemiravala ili spolno uznemiravala te u sludaju njihovog suodenja, kao i osvim drugim poduzetim radnjama, ovla5tena osoba obvezna je sastaviti zapisnik odnosno sadinitisluZbenu bilje5ku.

U zapisniku 6e se posebno navesti da je ovla5tena osoba sve nazodne upozorila da su svipodaci utvrdeni u postupku zaStite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljediceodavanja te tajne, a isti potpisuju sve osobe koje su bile nazodne njegovom sastavljanju.

Nakon provedenog postupka ovlaitena 6e osoba u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj 6e

utvrditi da postoj i diskriminacija, uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja prituZbe ili datakav oblik povrede dostojanstva na koje je radnik ukazao u prituZbi ne postoji, u kojem sludaju 6e

odbiti prituZbu radnika.Ukoliko je utvrdena povreda dostojanstva radnika, ovla5tena 6e osoba u svojoj odluci navesti

sve dinjenice koje dokazuju te dinjenice i predtoiiti odgovomoj osobi Poslodavca da u odnosu naosobu koja je podinila takve radnje donese odgovaraju6u odluku zbog povrede radne obveze tepredloZiti poduzimanje drugih mjera radi sprjedavanja nastavka uznemiravanja.

Clanak 66.

Poslodavac 6e na temelju prijedloga ovla5tene osobe poduzeti mjere koje su primjereneodnosnom sludaju radi sprjedavanja nastavka uznemiravanja, te osobi koja je radnika uznemiravala ilispolno uznemiravala izreti odgovaraju6u mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Ako Poslodavac u roku od osam dana ne poduzme mjere za sprjedavanje uznemiravanja ilispolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo odito neprimjerene, radnik koji jediskriminiran, uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad, uz pravo na naknadupla6e kao da je radio, sve dok mu se ne osigura za5tita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam

dana zatraLio zaititu pred nadleZnim sudom.

ilanak 65.

5. Zaltita trudnica, radnica koje doje dijete i korisnikarodilj nih i roditeljskih potpora

ilanak 67.

Ako trudnica i Zena koja dojidijete radi na poslovima koji ugroiavaju njezin Zivot ili zdravlje,odnosno djetetov Zivot ili zdravlje, Poslodavac joj je duZan ponuditi sklapanje dodatka ugovora o radukojim 6e se ugovoriti obavljanje drugih odgovaraju6ih poslova, a koji 6e za odredeno vrijemezamijeniti odgovaraju6e uglavke ugovora o radu.

Radnik koji tijekom koriStenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore, sukladnoposebnom zakonu, namjerava mijenjati nadin kori5tenja tog prava ili namjerava ponovno uspostavitineiskoriSteno pripadaju6e pravo, duZan je o tome obavijestiti Poslodavca sukladno posebnom zakonu.

Na pisanu obavijest Poslodavac je dfian izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanojnamjeri zaposlenog roditelja, s mogu6noS6u neprihva6anja te namjere za razdoblle od najviSe 30 danau sludaju: izvanrednog pove6anja obima rada, viSe sile i u drugim sludajevima prijeke potrebe.

Ako Poslodavac ne izda pisanu izjavu u roku od l5 dana, smatra se daje suglasan s iskazanomnamjerom radnika.

VII. ZABRANA TAKMIdENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

dlanak 68.

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tudi radun sklapati poslove iz djelatnostikoju obavlja Poslodavac.

Ako radnik postupi protivno zabruni iz stavka L ovoga dlanka, Poslodavac moZe od radnikatraZiti naknadu pretrpljene Stete ili moZe traZiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegovradun, odnosrro da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenesepotraZivanje zarade iz takvoga posla.

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odredeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu,radnik ne smije zaposliti kod druge osobe kojaje u trZi5nom natjecanju s Poslodavcem, te da ne smijeza svoj radun ili za radun tre6e osobe sklapati poslove kojima se natjede s Poslodavcem (ugovornazabrana natjecanja).

VIII. ODGOVORNOST RADNIKA ZA ISPUNJAVANJE RADNIH OBVEZA

tlanak 69.

Svaki radnik je obvezan:

l) ugovorom preuzete poslove radnog mjesta obavljati savjesno i strudno, sukladno pravilimastruke i uputama poslodavca, odnosno ovla5tenih osoba poslodavca,

2) usavrlavati svoje znanje i vjeltine, Stititi poslove i interese poslodavca, pridriavati se

strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz djelatnosti i organizacije rada i etidkogkodeksa u svom zanimanju,

3) ponaSati se profesionalno, nepristrano i pristojno u skladu s nadelom zakonitosti i nadelomza5tite javnog interesa, u sluZbenom ophoilenju postupati jednako prema svim radnicima,pacijentima i strankama, bez diskriminacije ili povla56ivanja na osnovi dobi, nacionalnosti,etidke ili socijalne pripadnosti, jezi6nog i rasnog prodijetla, politidkih ili vjerskih uvjerenja ilisklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog poloZaja, spola, bradnog ili obiteljskog statusa,spolne orijentacije ili na bilo kojoj drugoj osnovi, a s posebnom paZnjom duZan je postupatiprema osobama s invaliditetom i drugim osobama s posebnim potrebama,

4) duvati sluZbenu, poslovnu, profesionalnu ili drugu tajnu utvrdenu zakonom, ovim Pravilnikomili odlukom ravnatelja poslodavca,

5) u svim oblicimajavnih nastupa idjelovanja u kojima predstavlja poslodavca i kadaje ovla5tenna javno istupanje, radnik iznosi stavove poslodavca u skladu s dobivenim ovlastima,propisima i svojim strudnim znanjem.

6) u komunikaciji sa drugim radnicima, pacijentima ili strankama odnositi se s po5tivanjem ipristojno,

7) postupati na nadin da ne ometa druge radnike u obavljanju njihovih duZnosti.

Clanak 70.

U sludaju kada radnik krii obveze iz radnog odnosa utvrdene Zakonom o radu, ovirnPravilnikom, Kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu idrugim propisima, moZe mu se pod uv.ietima

ina nadin utvrden Zakonom o radu i ugovorom o radu, otkazati ugovor o radu uz prethodno

savjetovanje s radni6kim vije6em,odnosno sindikalnim povjerenikom ako nije osnovano radnidko

vije6e.

Clanak 71.

Obveze radnika u radnom odnosu su da u skladu sa odredbama ugovora o radu, op6ih akata

Poslodavca iprema uputama Poslodavca u skladu s naravi ivrstom rada, osobno obavlja preuzeli

posao

Radnik je dfian pridfiavati se u radu odredbi Zakona o radu, Kolektivnog ugovora, Statuta

Ustanove, ovog Pravilnika kao i drugih op6ih akata Poslodavca.

dlanak 72.

Radnici odgovaraju za povrede iz radnog odnosa ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno,

strudno i u predvitlenim rokovima ili se ne pridrZavaju pravila struke i pravila pona5anja propisana od

strane Poslodavca.

Za svaku povredu, ovisno o njezinoj teZini i okolnostima u kojima je udinjena, Poslodavac 6e

odrediti odredenu mjeru u s skladu sa Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.Ako radnik krSi obveze iz radnog odnosa, rukovoditelj ustrojswene jedinice Ustanove, pisanim

putem 6e upoznati o tome direktora Poslodavca.

elanak 73.

Radnik krli obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom osobito u sljede6imsludajevima:

l) neizvrlavanja, neopravdanog odbijanja izvrSavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i

nemamog izvriavanja radnih obveza, zadataka i naloga Poslodavca ili druge odgovorneosobe Poslodavca,

2) neopravdanih izostanaka inedolaska na posao, kao i samovoljnog napu5tanje posla,3) udestalog kainjenja na posao,4) zlouporabe poloiaja ili prekoradenja ovlasti,5) delesnog napada ili teSkog vrijedanja drugoga radnika,6) nepropisnog i nekorektnog odnosa prema drugim radnicima, korisnicima ili njihovo

Sikaniranie7) skrivljenog ispunjavanja radnih obveza ispod prosjeka,8) namjemog ili zbog kajnje nepaZnje nanoSenja znatnije materijalne 5tete,9) krade stvari Ustanove,l0) neosnovanog odbijanja radnika da se angaZira u izvanrednim okolnostima (u sludaju vi5e

sile i izvanrednog povedanja obujma rada i u drugim sludajevimaprijeke potrebe),

I I ) dolaska na rad pod utjecajem alkohola ili opijata, odnosno uzimanja istih za vrijeme rada,l2) nepaZljivog ili nemarnog rukovanja opremom, ureclajima, alatom, uslijed dega je

nastupila ili mogla nastupiti Steta,l3) nedavanja, odnosno netodnog davanja potrebnih osobnih podataka,l4) neobavjestavanja Ustanove u roku od najduZe 3 dana o nastupu privremene nesposobnosti

za rad, odnosno u svezi s radnim odnosom.

ilanak 74.

Osobito te5kom povredom obveza iz ugovora o radu ili u vezi s radnim odnosom smatra se:

I ) svjesno i/ili namjerno neispunjavanje obveza iz ugovora o radu, povjerenih zadataka i

naloga Poslodavca ili druge odgovorne osobe Poslodavca.2) neotpodinjane s radom dana navedenog u ugovoru o radu,3) zlouporaba privremene nesposobnosti, odnosno sprijedenosti za rad,4) kazneno djelo u vezi s radnim odnosom i skrivljena ponaSanja koja povlade za sobom

kaznene posljedice,5) odbijanje ispunjavanja radnog zadatka ili naloga od strane Poslodavca ili nadredene

odgovorne osobe Poslodavca,6) povredu sluZbene, poslovne, profesionalne i druge tajne,7) teSko vrijetlanje drugih radnika i Poslodavca,8) neovla5teno izno5enje informacija u vezi rada i poslovanja Poslodavca i bilo kojih drugih

podataka koji dine sluibenu, poslovnu, profesionalnu idrugu tajnu,9) neovla5teno istupanje u medijima i iznoSenje rada i poslovanja Poslodavca, kao i drugih

podataka koji se smatraju sluZbenom i poslovnom tajnom,l0) izno5enje i preno5enje neistinitih podataka i informacija u vezi rada i poslovanja

Ustanove, dime se nanosi Steta ugledu Poslodavca,1l) zlouporaba poloZaja i prekoradenje danog ovlaitenja, pribavljanje materijalne koristi u

bilo kojem pogledu ibilo na koji nadin u svezi s radom za sebe ili drugoga, sklapanjeStetnih ugovora za Poslodavca,

12) povrede propisa o sigumosti i zaititi na radu i propisa o za5titi od poZara. zbog degajenastupila ili mogla nastupiti Steta.

13) obavljanje privatnih poslova za vrijeme radnog vremena na radnom mjestu,14) konkurencija radnika poslodavcu na nadin protivan zakonu,15) sklapanje posla vezano za zdravstvenu djelatnost za svoj radun bez odobrenja Poslodavca,l6) druge povrede obveza iz radnog odnosa za koje Poslodavac ocijeni da su osobito te5ke te

da podlijeiu izvanrednom otkazu ugovora o radu.

Osobito te5ke povrede obveze iz radnog odnosa iz stavka 1. ovoga dlanka su ruzlozi za

izvanredni otkaz ugovora o radu ako uz uvaZavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka,

nastavak radnog odnosa nije mogu6.

dlanak 75.

U sludaju da radnik kr5i radne obveze iz ugovora o radu utvrdene Zakonom o radu, ovimPravilnikom, Kolektivnim ugovorom i drugim op6im aktima Poslodavca, Poslodavca moZe pod

uvjetima ina nadin utvrdenim Zakonom o radu, ugovorom o radu ili Kolektivnim ugovorom izre6i

sljede6e mjere:

l) pisano upozorenje,2) redoviti otkaz ugovora o radu,3) izvanredni otkaz ugovora o radu.Prema teZini povrede radne obveze, uvjetima pod kojim je nastala i posljedicama koje je

izazvala tli je mogla izazvati, Poslodavca 6e ocijeniti koju mjeru treba primijeniti prema radniku.

XI. PLACE, NAKNADE PLAEA I DRUGI NOV'ANII NENOV.ANI PRIMICI RADNIKA1. Pla6a za izvr5eni rad radnika

Clanak 76.

Za izvrieni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na pla6u koja se sastoj i od:- osnovne pla6e radnog mjesta na kojem radnik radi,- dodatka na pla6u za radni staZ,- dodatka na pla6u za posebne i oteZane radne uvjete,U smislu ovog Pravilnika pla6om se smatra bruto pla6a koja ukljuduje zakonom propisane

doprinose iz pla6e, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto pla6u koja se ispla6uje radniku.

2, Osnovna pla6a radnog mjesta

dlanak 77.

Osnovna pla6a radnika za puno radno vrijeme i uobidajeni radni udinak na poslovima radnogmjesta na kojem radnik radi, predstavlja umnoiak osnovice i koeficijenta sloienosti poslova.

Koeficijenti sloZenosti poslova za svako radno mjesto utvrdeni su Pravilnikom o unutarnjemustroju i sistematizacij i radnih mjesta Poslodavca.

dlanak 78.

Proradunska osnovica za obradun osnovne pla6e uWrtlena je Uredbom Vlade RepublikeHrvatske.

tlanak 79.

U sludaju promjene visine proradunske osnovice utvrdene prethodnim dlankom. odluka opromjeni visine proradunske osnovice biti 6e objavljena u sluZbenom glasilu RH.

3. Dodatak na osnovnu pla6u

Clanak 80.

Osnovna pla6a radnika pove6ava se za svaku godinu ukupnog radnog staia za 0,5ok.

dlanak 81.

U sludaju kada radnik zbog rasporeda radnog vremena, potrebe posla ili drugog razloga radiprekovremeno, nedjeljom ili no6u, ima pravo na sljedede pove6anje pla6e:

- za no6ni rad 40ok- za prekovremeni rad 50oh

- za rad nedjeljom 35%.- za rad subotom 25 o%

- zarad,u drugoj smjeni l0 oZ ako radnik radi u smjenskom radu ili u tumusima.Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrdenom radnom vremenu poslodavca koj i

radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili no6nom dijeludana (tre6a smjena) tijekom mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji mjenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjenitijekom mjeseca.

Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrdenom rasporedu radnog vremenaposlodavca koji radnik obavlja naizmjenidno tijekom tjedna ili mjeseca po l2 sati dnevno u ciklusimat2-24-12-48.

Uve6anje pla6e za smjenski rad utvriluje se za efektivno odrailene sate u drugojsmjeni, odnosno od l4 do 22 sata.

No6ni radje u pravilu rad radnika u vremenu izmedu 22 sata naveder i 6 sati ujutroidu6eg dana.

Kad radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrdene zakonom, kao i na dan Uskrsa, imapravo na naknadu pla6e i na plaiu ,uvetanu za 150'Yo.

Prekovremenim radom smatra se savaki sat rada duii od predvitlenog rada utvrdenim dnevnimrasporedom rada, kao i svaki sat rada duZi od redovnog mjesednog fonda radnih sati.

Redovni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u teku6em mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjese6ni fond radnih sati tvori umnoZak radnih dana u teku6em mjesecu s 8 sati.

Poslodavacje obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to Zeli,poslodavac 6e na njegov pisani zahtjev umjesto uve6anja pla6e po osnovi prekovremenog rada odobritikoriStenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru I : 1,5 ( I satprekovremenog rada = I sat i30 minuta za utvrtlivanje ukupnog broja sati islobodnih dana), sukladnomogu6nostima organizaci je rada.

Dodaci iz stavka l. i 7. ovog dlanka medusobno se ne iskljuduju.

tlanak 82.Sati odradeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu

Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redoviti rad i ubrajaju uredovnu mjesednu satnicu.

4. Deiurstvo

dlanak 83.

Deiurstvoje oblik rada kada radnik mora biti nazodan u Ustanovi nakon redovitog radnogvremena Ustanove, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloZiv) obavljati poslove premauputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odrediposlodavac.

Vrijeme koje radnik provede u deZurstvu smatra se radnim vremenom.primopredaja sluibe nakon deZurstva mora biti unutar 30 minuta po prestanku deZurstva, koje vrijemese ne raduna u radno vrijeme.

Ukoliko je deiurstvo odredeno unutar redovnog mjesednog fonda radnih sati, vrijemeprovedeno u deZurstvu pla6a se kao redovni rad.

Vrijeme provedeno u deZursrwu iznad mjesednog fonda radnih sati pla6a se kao prekovremenirad.

Za radnike kojima je u koeficijentu slo2enosti poslova sadrZan poloZajni dodatak, pla6a zavrijeme deZurstva iznad redovnog mjesednog fonmda radnih sati obradunava se u odnosu na osnovnuplaiu radnog mjesta na kojem radnik deZura.

ilanak 84.Odredbe o deZurstvu odnose se i na radnike koji su upu6eni na specijalistidku edukaciju ili

edukaciju iz uZe specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.Pla6u radniku ispla6uje ustanova u kojoj je u radnom odnosu, a ispla6eni iznos po osnovi

deZurstva refundira ustanova u koju je radnik upu6en.Ustanova u kojuje radnik upu6en duZnaje o radniku voditi evidenciju radnog vremena i

posebno vrijeme provedeno u deZurstvu te istu evidenciju, radi obraduna pla6e, dostaviti ustanovi ukojoj je radnik zaposlen, najkasnije do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.

5. Pripravnost

Clanak 85.

Pripravnostje oblik rada kada radnik ne mora biti nazodan u Ustanovi, ali mora biti dostupanradi obavljanja hitne medicinske pomo6i.

Pripravnost je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca zaobavljanje poslova, ako se ukaie takva potreba, pri demu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegoviposlovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

Radnik kojije u pripravnosti obvezan seje odazvati na poziv poslodavca bez odgode i do6i naradno mjesto, najkasnije u roku odjednog sata.

Pripravnost radnim danom traje l6 sati, a subotom , nedjeljom i blagdanom 24 sata.

Za vrileme provedeno u pripravnosti radniku pripada naknada za pripravnost.Naknada za pripravnost utvrtluje se u odnosu na osnovnu pla6u radnika i iznosi:- l6 sati radnim d.anom - 3 Yo

- 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom - 5 o%.

Vrijeme koje radnik, kojem je odretlena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljaju6iposlove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i pla6a kao prekovremeni rad.

Za radnike kojimaje u koeficijentu sloienosti poslova sadrZan poloiajni dodatak, naknada zapripravnost obradunava se u odnosu na osnovnu pla6u radnog mjesta na kojem je radnik pripravan.

6. Rad po pozivu

tlanak 86.

Rad po pozivu je oblik rada kada radnik ne mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi pozivposlodavca i ako je u fizidkoj mogu6nosti, mora se odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kadanastane problem iz sadriaja rada djelatnosti ustanove koji nazodni radnici ne mogu rije5iti, niti se

rjeSavanje problema moZe odgoditi.Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaia.U rad po pozivu, prema stavku l. ovog dlanka, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se raduna

kao prekovremeni rad, ukljudeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak ku6i.

7. Dodatak na pla6u na pojedinim radnim mjestima

Clanak 87.Radnicima poslodavca na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje

posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na pla6u, sukladno vaieiim propisima u trenutku svakepojedine isplate.

8. Naknada pla6e

dlanak 88.

Za razdoblje kada radnik, iz opravdanih razloga odretlenih zakonom ili drugim propisima kojiobvezuju Poslodavca, ne radi, ima pravo na naknadu pla6e.

Naknada pla6e ispla6uje se radniku u visini njegove prosjedne pla6e ispla6ene u prethodna trimjeseca.

Clanak tl9.

Za vrijeme godiSnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu pla6e u visini njegove prosjednemjesedne pla6e u prethodna tri mjeseca prije koriStenja godiSnjeg odmora.

Naknada umjesto neiskoriStenog godiSnjeg odmora, u sludajevima odredenim zakonom ilidrugim propisima, odretluje se sukladno stavku l. ovog dlanka.

Clanak 90.

Za dane kada ne radi zbog privremene sprijedenosti za rad u sludaju bolesti, njege dlanaobitelji i drugih sludajeva utvrtlenih propisima o zdravswenoj zastiti izdravstvenom osiguranju, radnikima pravo na naknadu pla6e prema odredbama propisa o zdravstvenoj za5titi izdravstvenomosiguranju.

9. Rokovi i razdoblje isplate pla6e

tlanak 91.

Pla6a i naknada pla6e ispla6uje se najkasnije petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec.Prilikom isplate pla6e i naknade pla6e, a najkasnije petnaest dana od dana isplate pla6e,

odnosno naknade pla6e, Poslodavac je duian radniku uruditi obradun pla6e i naknade pla6e.Pla6a inaknada pla6e ispla6uju se u novcu.Ako Poslodavac u roku iz stavka l. ovog dlanka radniku ne isplati pla6u ili naknadu pla6e,

duianje do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata, radniku uruditi obradun iznosa kojije bio duianisplatiti.

Obradun iz stavka 4. ovog dlankaje ovr5na isprava.

10. Naknada tro5kova prijevoza

dlanak 92.

Radnik ima pravo na naknadu tro5kova prijevoza na posao i s posla sukladno vaZe6impropisima u trenutku svake pojedine isplate.

I l. Dnevnica za sluibeni put

Clanak 93.

Radnik kojije po nalogu Poslodavca upu6en na sluibeni put u zemlji ili u inozemstvu,ima pravo na dnevnicu, naknadu tro5kova prijevoza na sluZbenom putu inaknadu tro5kova no6enja.

Radnikje duian u roku osam dana od dana povratka sa sluZbenog puta, ispostaviti Poslodavcuobraiun lro5kor a slu2benog putovanja.

tlanak 94.

Radnik ima pravo na dnevnicu za sluibeno putovanje u zemlji za putovanje u mjesto kojejenajmanje 30 km udaljeno od mjesta u kojem je njegovo uobidajeno mjesto rada. Dnevnica za sluZbeniput u zemlji utvrduje se u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno vaie6im propisima u trenutkusvake pojedine isplate.

Dnevnica za sluZbeni put u inozemsfvo ispla6uje se u visini propisanoj za zzposlene u tijelimadriavne uprave.

Clanak 95.

Radniku se priznaje cijela dnevnica za svaka 24 sata provedena na sluibenom putu i za ostatakvremena duii od l2 sati. Radniku se priznajejedna cijela dnevnica i u sludaju kada sluZbeno putovanjetraje manje od 24 sata, ali duZe od l2 sati.

Ako sluZbeno putovanje traje duZe od 8, ali ne duZe od l2 sati, radniku se priznaje poladnevnice. Takoaler, radniku se priznaje pola dnevnice za ostatak vremena duZi od 8 ali ne duZi od l2sati, u sludaju kada sluZbeno putovanje traje duLe od24 sata.

12. Naknada za odvojeni iivot

Clanak 96.

Naknada za odvojeni Zivot od obitelji ispla6uje se radniku za vrijeme provedeno na radu usludaju kad je radnik upu6en na rad ili specijlizaciju, uZu specijalizaciju, odnosno posloijed iplomskistudij izvan sjedni5ta poslodavca, paje time mjesto rada razlidito od mjesta prebivalista iliuobidajenog boravi5ta toga radnika, pri demu se obitelji smatra bradni drug, djeca, posvojenik,pastorak i Sti6enik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao iradnik.

Naknada za odvojeni Zivot od obitelji pripada radniku sukladno vaZe6im propisima u trenutkusvake pojedine isplate.

13. Naknada za kori5tenje privatnog automobila

dlanak 97.

Ako radnik po nalogu Poslodavca svojim automobilom obavlja poslove za potrebePoslodavca, isplatit 6e mu se naknada za koriStenje privatnog automobila, sukladno propisima vaie6imu trenutku svake pojedine isplate.

Poslodavac 6e nalog iz prethodnog stavka izdati za svaki posao. odnosno za svaki radni nalog,zasebno.

14. Prigodne nagrade i darovi

Clanak 98.

Radnik ima pravo na prigodnu novdanu nagradu povodom boZi6nih inovogodiSnjihblagdana, sukladno propisim a vaLetim u trenutku isplate nagrade.

Pravo na prigodnu nagradu imaju radnici koji su u trenutku isplate u radnom odnosu kodPoslodavca i koji su u kalendarskoj godini za koju se ispla6uje prigodna nagrada, efektivno radilinajmanje Sest mjeseci.

dlanak 99.

Povodom boZi6nih i novogodiSnjih blagdana radnik ima pravo na prigodni dar za svako dijetemlatle od l5 godina. u vrijednosti, sukladno propisima vaZe6im u trenutku darivanja.

Pravo iz prethodnog stavka imaju radnici samo za djecu koja su radi koriStenja poreznihofakSica upisana u porezne kartice radnika kao uzdriavani dlanovi uZe obitelji.

15. Otpremnina za mirovinu

dlanak 100.

Kad radnik odlazi u mirovinu, Poslodavac 6e mu isplatiti otpremninu, sukladno propisimar a2e6im u trenutku isplale otpremnine.

Pravo iz prethodnog stavka ima radnik koji odlazi u starosnu, prijevremenu starosnu iliinvalidsku mirovinu.

16. Pomo6

ilanak 101.Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomo6 u sludaju

smrti radnika kojiizgubi Zivot u obavljanju ili povodu obavljanja sluZbe, odnosno rada ilije smrt nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti za vrijeme trajanjaradnog odnosa - 3 proradunske osnovice itro5kove pogreba,smrti radnika - 2 proradunske osnovice,smrti supruznika, djeteta i roditleja - I proradunske osnovice.

lznosi materijalnih prava iz stavka l. ovog dlanka odnose se na neto iznose.

dlanak t02.Djeci, odnosno skrbniku djece radnika kojije izgubio Zivot u obavljanju rada mjesedno 6e se

isplatiti pomo6 i to:- za dijete predskolskog urasta 50 yo prosjedno ispla6ene neto pla6e u gospodarstvu

Republike Hrvatske u prethodnoj godini,- za dijete do zavrSenog osmog razreda osnovne Skole 70 % prosjedno ispla6ene neto pla6e

u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini,- za dijete do zavr5ene srednje Skole, odnosno redovnog studenta 90 % prosjedno isplaiene

neto pla6e u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini.U sludaju daje iza smrti radnika ostalo vi5e djece, ispla6uje sejedan iznos pomo6i ito djetetukoje ostvaruje najpovolj n ije pra\o.Iznosi materijalnih prava iz stavka 1. ovog dlanka odnose se na neto iznose.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADUl. Naiin prestanka ugovora o radu i obveze poslodavca

Clanak 103.

Ugovor o radu prestaje:1 . smr6u radnika,2. istekom vremena na kojeje sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme,3. kada radnik navr5i 65 godina Zivota i l5 godina mirovinskog staZa, ako se

Poslodavac iradnik drukdije ne dogovore,4. dostavom pravomo6nog rje5enja o mirovini zbog op6e nesposobnosti za rad,5. sporazumom radnika i Poslodavca,6. otkazom,7. odlukom nadleZnog suda.

Clanak 10,1.

Neovisno o razlogu prestanka ugovora o radu, Poslodavac je obvezan u roku petnaest dana oddana prestanka radnog odnosa, radniku vratiti sve njegove osobne isprave, uruditi mu primjerak odjaves obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova kojejeobavljao i trajanju radnog odnosa.

U sludaju smrti radnika, poslodavacje obvezan isprave iz prethodnog stavka uruditi dlanovimaobitelji radnika.

Smatra se daje poslodavac ispunio obvezu urudivanja primjerka odjave s obveznogmirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ako radniku urudi presliku propisanog obrasca odjaveovjerenu od strane nadleinih tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

ilanak 105.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati radnik i poslodavacSporazum o prestanku ugovora o radu zakljuduje se u pismenom obliku i sadrZi osobito:- podatke o strankama i njihovom prebivaliStu odnosno sjediStu,

- datum prestanka ugovora o radu.

3. Otkaz ugovora o radu

tlanak 106.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik

4. Redovni otkaz poslodavca

Clanak 107.

Poslodavac moZe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to imaopravdani razlog, u sludaj u:

- ako prestane potreba za obavljanje odreilenog posla zbog gospodarskih, tehniCkih iliorganizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

- ako radnik nije u mogu6nosti uredno izvr5avati svoje obveze iz radnog odnosa zbogodredenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),

- ako radnik kr5i obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim pona5anjemradnika).

dlanak 108.

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopuSten je samo ako Poslodavac ne moZe zaposlitiradnika na nekim drugim poslovima ili ako poslodavac ne moZe obrazovati ili osposobiti radnika zarad na nekim drugim poslovima.

ilanak 109.

Pri odludivanju o poslovno iosobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi raduna otrajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdriavanja koje terete radnika.

ilanak 110.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponaianjem, Poslodavac je duZan radnika pismenoupozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogu6nosl otkaza za sludaj nastavka krSenja tihobveza, osim ako postoje okolnosti zbog koj ih nije opravdano odekivati od poslodavca da to udini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponaSanjem ili radom radnika, poslodavacje duZanomogu6iti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdanootekivati od posloda\ ca da to uiini.

5. Redoviti otkaz radnika

tlanak I11.

Radnik moZe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navode6i za torazlog.

6, Izvanredni otkaz

dlanak 112.

Poslodavac i radnik imaju mogu6nost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodredenoili odretleno vrijeme, bez obveze poitivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredniotkaz), ako zbog osobito teike povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito vazne

dinjenice, uz uvaiavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovomih stranaka, nastavak radnog odnosanije mogu6.

Clanak I13.

Osobito te5kim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se, primjerice:l. namjerno i grubo odbijanje izvrSavanja obveza iz ugovora o radu,2. zloupotreba privremene sprijedenosti za rad zbog bolesti,3. konzumiranje alkohola za vrijeme rada, ili dolazak na rad u pijanom stanju,4. otutlenje ili uni5tavanje imovine poslodavca,5. izazivanje nereda, tudnjave, te grub i neciviliziran odnos prema drugim radnicima ilistrankama isl..

Za povrede iz stavka 1 . ovoga dlanka, te za druge osobito teike povrede radnog odnosaposlodavac moZe donijeti odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, ako uz uvaZavanje svihokolnosti i interesa obiju ugovomih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu6.

Clanak 11,1.

Ugovor o radu moZe se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja zadinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

tlanak I 15.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog pona5anjem ili radom radnika, Poslodavacje duZanomogu6iti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdanooCekirati od Poslodarca da to udini.

7. Redoviti otkaz ugovora o radu na odredeno vrijeme

ilanak I16.

Ugovor o radu sklopljen na odre<leno vrijeme moZe se redovito otkazati samo ako je takvamogu6nost predvidena ugovorom.

8. Oblik, obrazloienje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

dlanak 117.

Otkaz mora biti u pisanom obliku.Poslodavac mora u pisanom obliku obrazloZiti otkaz.Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.Otkazni rok podinje te6i od dana dostave otkaza.Otkazni rok ne te6e za vrijeme trudno6e, kori5tenja rodiljnog dopusta, dopusta za njegu djeteta

s tezim smetnjama u razvoju, koriStenja prava na rad u skra6enom radnom vremenu roditelja, odnosnoposvojitelja, koriStenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godisnjeg odmora,pla6enog dopusta, vojne sluibe, te u drugim sludajevima opravdane nenazodnosti radnika na radu.

9. Otkazni rok

dlanak 118.

U sludaju redovitog otkaza otkazni rokje:- dva tjedna, akoje radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manjeod godinu dana,

- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidnogodinu dana,- mjesec dana i dva dedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavcaproveo neprekidno dvije godine,- dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno petgodina,- dva mjeseca i dva tjedna, akoje radnik u radnom odnosu kod Poslodavcaproveo neprekidno deset godina,- tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidnodvadeset i viSe godina.

Radniku kojije kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 i vi5e godina, otkazn irok iz prethodnog stavka pove6ava se za dva tjedna akoje radnik u trenutku otkazivanja ugovora oradu navrsio 50 godina Zivota, a za mjesec dana akoje navrsio 55 godina iivota.

Invalidnoj osobi otkazni rok se produZava dodatno zajedan mjesec, neovisno o trajanju rada.Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog krienja obveza iz radnog odnosa (redoviti

otkaz uvjetovan skrivljenim ponaSanjem radnika) utvrduje se otkazni rok u duZini polovice otkaznihrokova utvrdenih u stavku l. i 2. ovog dlanka.

Clanak I19.

Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu pla6e odsustvovati s rada detiri satatjedno radi traZenja novog zaposlenja.

Clanak 120.

Ako radnik na zahdev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenogotkaznog roka, Poslodavac mu je duZan isplatiti naknadu pla6e i priznati sva ostala prava kao dajeradio do isteka otkaznog roka.

10. Otpremnina za otkaz ugovora o radu

ilanak l2l.

Radnik kojemu se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodredeno vrijeme, nakon najmanjedvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanihponaianjem radnika.

Opremnina se odreduje u iznosu odjedne te6ine prosjedne mjesedne pla6e kojuje radnikostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrienu godinu rada kod Poslodavca,ali najvi5e u iznosu Sest prosjednih mjesednih pla6a koje je radnik ostvario u tri mjeseca prijeprestanka ugovora o radu.

Pod ostvarenom pla6om iz prethodnog stavka podrazumijeva se bruto pla6a radnika, tj. svotapla6e koja ukljuduje zakonom propisane doprinose iz pla6e, porez na dohodak , prirez na porez nadohodak i neto iznos pla6e radnika.

XI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVf,ZA IZ RADNOG ODNOSA

Clanak 122.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moze u rokuod petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijetteno njegovo pravo, odnosno od danasaznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka l. ovog dlankane udovolji tom zahtjevu, radnik moZe u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zastitupovrijedenog prava pred nadleinim sudom.

Iznimno, za5titu povrijetlenog prava pred nadleZnim sudom moZe i bez prethodnog zahtjeva izstavka l. ovoga dlanka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojomje povrijetleno njegovopravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatraZiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu naodredeno vrijeme, radnik kojije na temelju ugovora o radu upu6en na rad u inozemstvo i radnik nakojeg se ne primjenjuje nitijedan kolektivni ugovor.

U sludaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja leZi na osobi koja smatra dajoj je nekopravo iz radnog odnosa povrijedeno, odnosno koja pokre6e spor, ako ovim ili drugim zakonom nijedrukdije uretleno.

U sludaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji poloZaj od drugih radnika radi obra6anjaradnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podno5enja prijave o toj sumnjiodgovornim osobama ili nadleZnim tijelima drZavne vlasti, a Stoje dovelo do povrede nekog od pravaradnika iz radnog odnosa, ako radnik udini vjerojatnim daje stavljen u nepovoljniji poloZaj i da mu jepovrijetleno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, kojimora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji poloiaj od drugih radnika odnosno da mu nijepovrijedio pravo iz radnog odnosa.

U sludaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razlogaza otkaz ugovora o raduje na Poslodavcu akoje ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samoako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

U sludaju spora u svezi s radnim vremenom, ako Poslodavac ne vodi evidenciju iz dlanka 4.stavka l. Zakona o radu na propisani nadin, teret dokazivanja radnog vremena leZi na poslodavcu.

ilanak 123.

Akoje zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu predviilenpostupak mirnog rje5avanja nastalog spora, rok od petnaest dana za podnoSenje zahtjeva sudu tede oddana okondanja toga postupka.

ilanak 124.

Rokovi iz dlanka 122. ovog Pravilnika ne odnose se na potraiivanja naknade Stete ili druganovdana potraZivanja iz radnog odnosa.

dlanak 125.

Zahtjev za zaStitu prava ne zadrtava izvr3enje odluke.

ilanak 126.

Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava iobveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnimodnosom donosi ravnatelj poslodavca.

ilanak 127.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obvezaradnika obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku.

Potvrdu o obavljenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuje primatelj i dostavlja6.Primatelj 6e na dostavnici sam slovima naznaditi dan prijema.Radniku se odluka moZe dostaviti putem po5te, na adresu koju je prijavio poslodavcu.U sludaju odbijanja prijema ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na

oglasnoj plodi poslodavca.Istekom roka od osam dana od isticanja na oglasnoj plodi smatra se daje dostavljanje

izvr5eno.

dlanak 128.

Ako radnik ima punomo6nika, dostavljanje se vr5i osobi kojaje odrettena zapunomo6nika.

Clanak 1 29.

Odluke Poslodavca koje se uruduju radniku trebaju sadriavati uputu o pravu na podno5enjezahljeva za zaStitu prava, ili konstataciju daje odluka konadna.

XII. MJERE KONTROLE

tlanak 130.

Poslodavac moZe, kada to njegovi interesi zahtijevaju, dati nalog za obavljanje pregleda,odnosno utvrditi nadin kontrole ljudi iopreme pri ulazu i izlazu iz poslovnih prostora radi sprjedavanjaotutlivanja imovine poslodavca, uz obvezu po5tivanja dostojanstva osoba koje izlaie takvoj kontroli.

XIII. NAKNADA STETEl. Odgovornost radnika

dlanak 131.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjemo ili iz krajnje nepainje uzrokuje StetuPoslodavcu, duZan je Stetu naknaditi.

tlanak 132.

Ako Stetu uzrokuje viSe radnika, svaki radnik odgovara za dio Stete kojije uzrokovao.Ako se za svakog radnika ne moZe utvrditi dio Stete kojije on prouzrodio, smatra se da su svi

radnici podjednako odgovomi i Stetu naknatluju ujednakim dijelovima.Ako je viSe radnika uzrokovalo Stetu kaznenim (krividnim) djelom s umiSljajem, za Stetu

odgovaraju solidarno.

ilanak 133.

Radnikje u obvezi duvati povjerena sredstva rada i s njima postupati duinom paZnjom.Povreda odredbi stavkal. ovoga dlanka predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu, odnosno

naknade nastale Stete.

Visina Stete utvrduje se na temelju cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, ako ovihnema, procjenom vrijednosti o5te6enih stvari.

Procjena vrijednosti o5te6ene stvari vr5i se putem vjestadenja.

ilanak 134.

Naknada Stete odreduje se u pau5alnoj svoti od 500,00 kn, ako je prouzrodena:l. tudnjavom viSe radnika u vrijeme rad42. zakalnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuStanjemrada prije kraja radnog vremena,3. neopravdanom izostanku s rada,4. neprimjerenim rukovaniem sredstvima rada.5. nemarnim, nestrudnim obavljanjem poslova iradnih zadataka, odnosnoobavljanja povjerenih poslova sa zaka5njenjem i mimo odredenih rokova,6. koriStenjem sredstava rada s nepainjom io5te6enje sredstava rada,

7. odbijanjem stavljanja na raspolaganje poslodavcu dostave materijala, koji supohranjeni na radunalu kojim se koristi,8. neprimjerenim odnosom prema strankama i suradnicima te9. prestankom rada prije isteka otkaznog roka.

Clanak 135.

Ako je Steta prouzrodena Stetnom radnjom mnogo ve6a od utvrdene svote naknade,Poslodavac moZe zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrdene 5tete.

tlanak 136.

Radnik je obvezan obavljati poslove pravodobno, savjesno, strudno i odgovorno, vode6iraduna o mogu6im posljedicama protivnog postupanja.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, postupaju6i protivno zahdevima struke ili na druginedopu5ten nadin namjerno ilizbog krajnje nepaznje prouzrodi Stetu tre6oj osobi, a Stetujenadoknadio poslodavac, duian je poslodavcu naknaditi svotu naknade ispla6ene tre6oj osobi.

dlanak 137.

Radnik se moie djelomidno ili potpuno osloboditi pla6anja naknade 5tete, ako je slabogimovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odredba stavka 1. ovog dlanka ne odnosi se na radnika kojije Stetu prouzrodio kaznenimdjelom s umiSljajem.

2. Odgovornost poslodavca

Clanak 138.

Ako radnik pretrpi Stetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je duZan radniku naknaditiStetu po opdim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu Stete iz stavka l. ovog dlanka odnosi se i na Stetu kojuje Poslodavacprouzrodio radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

3. Zastara potraiivanja iz radnog odnosa

dlanak 139.

PotraZivanje naknade prouzrodene Stete zastarijeva za tri godine itede od dana saznanja zaStetu i udinitelja.

U svakom sludaju, ovo potraZivanje zastarijeva za pet godina od kada je Steta nastala.

Clanak 140.

Kadaje Steta prouzrodena kaznenim djelom, a za kazneno gonjenjeje predvitten dulji rokzaslare, zahtjev za naknadu Stete prema odgovomoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme odredeno zazastaru kaznenog djela.

Clanak 141.

PotraZivanje naknade Stete koju poslodavac isplati tre6oj osobi zastarijeva prema radniku kojije Stetu prouzrodio u roku od Sest mjeseci od dana ispla6ene naknade.

t

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

tlanak 142.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se nakon proteka roka od 8 dana od dana objavena oglasnoj ploei Poslodavca.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje va2iti pravilnik o radu Opce bolnice pula iz2010. godine.

Ctenek 143.

. Izo:jene i dopune ovoga Pravilnika donose se na nadin propisan Zakonom o radu za njegovodonoSenje.

Predsjednik Sanacijskog vi jeca

)--n"/

Ovaj Pravilnik o rarll objavljenje na oglasnoj plodi dana f,. OG- 2015. godineteje stupio na snagu dana 2L. Og, 2015. godine.

LN lcq Sanacijska

Hrstic. dr.nred.

w/,

rl

Ijenov ic.cA

ti