##8=2,ENCIKLOPEDIJE,ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA

•

#NNŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA

i

A - K

# M M Z A G R E B #GG1959 #G21963# M C M L I X

# P P I Z D A N J E I N A K L A D A L E K S I K O G R A F S K O G Z A V O D A F N R J

2

Kos-Zu t

Z A G R E B MCMLXIII

IZDANJE 1 NAKLADA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA

umarstvo i drvna industrija Jugoslavije imaju, u ovom vremenskom periodu izgradnje socijalizma, veliko značenje za ekonomiku zemlje. Znatan dio sredstava, koja se ulažu

n razvoj privrede, pribavlja se eksportom šumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. U prošlosti, već tri četvrtine vijeka crpljena su užurbanim tempom bogatstva iz ovog prirodnog izvora — jugoslavenskih šuma — u tudu korist, rasipnički, neracionalno.

Naše šume predstavljaju značajno narodno bogatstvo, uvjetovano prirodnim činiocima, reljefom i klimom Jugoslavije, koja je sa tri četvrtine površine brdska zemlja te ima više šumsko-pašnjačko-stočarsko, negoli ratarsko obilježje. Odatle i potječe, hiljadu godina stara, ispreple-tenost i povezanost materijalnog i osjećajnog odnosa našeg naroda prema šumi. Naša ekonomska i politička historija ucrtana je u izgledu i stanju naših šuma i šumskih površina. Goleti, degra-dirani dijelovi krša, šikare, paljevine, erozija zemljišta, posljedica su borbe naših naroda za opstanak u krajnje nepovoljnim političkim i ekonomskim uvjetima. Koliko je šuma čuvala našu nacionalnu supstancu, svjedoče duga stoljeća sve do naših dana, kad je pomogla da se naši narodi odupru jačoj, zavojevalačkoj sili i oslobode tuđih i domaćih nacionalnih i socijalnih ugnjetača. Zakonitost odraza historijskog toka društveno-ekonomskih zbivanja na izgled i stanje šuma potvrđena je i na našem primjeru: ne postoji mogućnost racionalnog, intenzivnog šumarstva u privredno nerazvijenoj zemlji. Restauracija šuma zahtijeva žilav i ustrajan rad kroz mnoge decenije. Intenziviranje šumarstva pretpostavlja dugoročno stabiliziran društveni i privredni poredak, kao što je i razvoj šuma dugoročan; uz ostali privredni razvoj, ono pretpostavlja i naprednu, intenzivnu poljoprivredu.

Važnost i značenje šuma je višestruke prirode. Uz njihov osnovni zadatak — snabdije-vanje društva materijalnim dobrima -Spojavljuje se u suvremenom svijetu kao njihov posredan, ali sve važniji zadatak: različite zaštitne funkcije, odlučna uloga u reguliranju vodnog režima, u urbanizmu i u savremenoj psihohigijeni.

Po prvi put u historiji našeg šumarstva, stvaraju se danas u socijalističkoj Jugoslaviji osnovni uvjeti za razvoj intenzivnog, naprednog šumarstva. Jak porast privredne snage naroda Jugoslavije dovodi zakonomjerno nužno i do promjene strukture potrošnje drveta. Pred šu-marstvo, kao granu narodne privrede, postavlja se težak i dugotrajan zadatak obnove šuma i formiranja sastava i strukture Šuma prema potrebama socijalističkog društva. Šumarska enciklo-pedija treba da pomogne stručnjacima u rješavanju ovog zadatka pružanjem pravilne orijentacije o

naučnim i tehničkim dostignućima na području šumarstva i drvne industrije. Suvremeno prika-zana materija struke, upotpunjena ekonomski i društvenohistorijski, omogućit če stručnjacima širok vidokrug, potreban i pri rješavanju tekućih dnevnih zadataka.

Šumarska enciklopedija je ujedno nastojala, da i naša jugoslavenska javnost što potpunije upozna šumarstvo i drvnu industriju, ne samo kao grane naše narodne privrede, nego i kao struku i kao nauku uopće.

Malen je broj zemalja koje su pristupile izdavanju posebne šumarske enciklopedije. U posljednjih sto godina bilo je i u nas pokušaja, da se šumarstvo kao cjelina prikaže u po-sebnim publikacijama (priručnik Šporera 1841—1843, leksikon Ettingera 1898 i priručnik Šafara i suradnika 1946). Ove publikacije bile su namijenjene uglavnom samo stručnjacima. Po svojoj strukturi, Šumarska enciklopedija zauzima sredinu između priručnika i leksikona. Time će čitatelj dobiti cjelovitu i preglednu sliku pitanja i problema pojedinih, zaokruženih grupa materije. Na kraju Šumarske enciklopedije bit će iscrpan indeks pojmova.

U toku izradbe bilo je mnogo poteškoća. Osim ostalog, bilo je veoma teško održati po-treban kontinuitet u radu zbog smrti glavnog urednika dra. A. Ugrenovića.

REDAKCIJA ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE

Š U M A R S K A E N C I K L O P E D I JA

G l a v n i r e d a k t o r :

Akademik dr. ing. #U1Aleksandar Ugrenović# , sveuč. m l Zagreb dr. ing. #U2Zvonimir Potočić# , sveuč. docent, Zagreb

Č l a n o v i r e d a k c i j s k o g o d b o r a :

dr. ing. Mi lan Anić} sveuč. prof . , Zagreb dr. ing. Ivo Horvat3 sveuč. prof, , Zagreb

prof. ing, Alfons KauderSj direktor šuma u p 0 Zagreb dr. ing. Mil jenko Plavšić, sveuč. prof, , Zagreb

S e k r e t a r :

ing. Fil ip Juras

R e d a k t o r z a i l u s t r a c i j e :

Ljerka Čondrić

C r t a č d e n d r o l o š k i h s l i k a :

Vladimir Buday

S u r a d n i c i u I. s v e s k u

A. Bog. ing. Aleksandar Bogićević, šum. savjetnik u p„ Beograd B. Gi. A. Gk. ing. Ivo Godek, honorarni nastavnik Poljoprivredno-

šumarskog fakulteta, Zagreb B. Jan. A. Go. ing. Ante Gorjanović, tehnički upravitelj u Rafineriji

nafte, Sisak B. Кг. A. Ho. ing. August Horvat, naučni suradnik Poljoprivredno- B. Pi.

šumarskog fakulteta, Zagreb B. Rt. A. Ks. ing. Alfons Kauders, prof., direktor šuma i pred-

stojnik šumarskog odjela u p., Zagreb Br. J. A. Pe. dr. ing. Andrija Petračić, sveuč. prof., Zagreb Br. M. A. Pv. ing, Aleksandar Panov, naučni suradnik Instituta za

šumarstvo i drvnu industriju NRBiH, Sarajevo D. Dj. A. U. dr. ing. Aleksandar Ugrenović, akademik, sveuč. D. Đ.

prof., Zagreb D. Ji. A. Ui. dr. ing. Albe Urbanovski, Savezni zavod za pri-

vredno planiranje, Beograd D, Kc. A. Ž. ing. Alojz Žumer, naučni suradnik Instituta za go- D. Mir.

zdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana D. Pet. B. Bić. dr, ing. Branislav Begović, univ. prof., Sarajevo

ing. Boris Giperborejski, prof. Srednje šumarske škole, Split ing. Budimir Jankovie, naučni suradnik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu NR Srbije, Beograd dr. ing, Branko Kraljić, univ. prof., Skopje dr. ing. Branislav Pejoski, univ. prof., Skopje ing. Boris Regent, upravitelj Šumarske pokusne stanice, Rijeka dr. ing. Branislav Jovanović, univ, prof., Beograd ing. Branislav Marić, naučni suradnik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu NR Srbije, Beograd dr. ing. Dragutin Djapić, univ. prof., Sarajevo dr. ing. Dragutin Djapić, univ. prof., Sarajevo ing, Dušan Jedlowski, upravitelj Pokusne stanice za šumarska i lovna istraživanja, Split dr. ing. Dušan Klepac, Sveuč. prof., Zagreb dr. ing. Dragoljub Mirković, univ. prof., Beograd dr. ing. Dragoljub Petrovič, direktor Instituta za nauč. istraživanja u šumarstvu NRS u p., Beograd

D. Rr. ing. Dragutin Radimir, direktor šuma, бит. savjetnik M. Jek. u p., Zagreb M. Jos.

D. S6. dr. ing. Dušan Simeunović, univ. prof., Beograd M. Pl. D. T . ing. Danilo Todorović, univ. prof., Beograd M. Vid. D. Vič. Ing. Dušan Vučković, načelnik Odjela za šumarstvo Mi. Jć.

u Sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo NRCG, Titograd N. Fk.

Dr. M. dr. Davor Miličić, sveuč. docent, Zagreb N. Lć. D. H. ing. Đuro Hamm, sveuč. docent, Zagreb N. N. D. N. dr. ing. Đuro Nenadić, sveuč. prof. u p.. Zagreb N. Pl. E. I. V. ing. Emilija Ilić-Vukićević, univ. asistent, Beograd F. Ač. ing. Fazlija Alikalfič, univ. prof., Sarajevo N.- Pr. F. Jč. dr. ing. Franjo Janežič, univ. prof., Ljubljana O. Pi. F. Ka. ing. Franjo Kanceljak, tehnički direktor Tvornice O. Rr.

celuloze, Prijedor F. Mč. Franjo Margetić, prof., načelnik Uprave Hidro- P. Fk.

meteorološke službe, Zagreb P. Tk. F. Ra. ing. Franjo Rainer, univ. prof., Ljubljana R. Be. F. Rr. ing. Franjo Rainer, univ. prof., Ljubljana R. Sa. F. Sk. ing. Franjo Sevnik, univ. prof., Ljubljana S. Fl. . F. Sm. ing. Franjo Sgerm, sveuč. docent, Ljubljana . S. Fra. I. Be. dr. Ivo Belin, redaktor L . Z., Zagreb I. Č. ing. Ivan Čeovič, šum. viši ing., honorarni nastavnik S. Hć.

Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, Zagreb S. Rč. I, Gk. ing. Ivo Godek, honorarni nastavnik Poljoprivredno- S. U.

šumarskog fakulteta, Zagreb S. V. I. Ho. dr. ing. Ivo Horvat, sveuč. prof., Zagreb S. Žč. I. Ht. dr. ing. Ivo Horvat, sveuč. prof., Zagreb T . Šč. I. KI. ing. Ivan Klemenčič, univ. prof., Ljubljana V. Bal. I. Mov. dr. ing. Ilija Mihajlov, univ. prof., Skopje V. Gč. I. MŠ. ing. Ivo Mikloš, sveuč. asistent, Zagreb V. Gži. I. O. dr. ing. Ivo Opačič, sveuč. docent, Zagreb V. Je. I. Plo. ing. Ignjat Pobegajlo, univ, prof., Sarajevo V. Pi. I. Si. ing, Ivan Smilaj, šum. savjetnik, Zagreb V. Ste. I. Sp. ing. Ivan Spaič, sveuč. asistent, Zagreb V. Tv. J. Ki. dr. ing. Josip Kišpatić, sveuč. prof., Zagreb V. Vk. J. Kn. dr. ing. Juraj Krpan, sveuč. prof., Zagreb Z. Č. J. Li. ing. Juraj Lipovščak, prof. Srednje šumarske škole,

Karlovac Z. Pa. J. Pe. ing. Josip Peternel, viši referent Instituta za drvno- Z. Po.

industrijska istraživanja, Zagreb Z. Pr. J. Šr. ing. Josip šafar, viši naučni suradnik Instituta za

šumarska istraživanja NRH, honorarni profesor uni- Z. Šč. verziteta, Ljubljana Z. T .

L. Sch. dr. ing. Lea Schmidt, sveuč. asistent, Zagreb Z. Va. 'M. Aič. dr. ing. Milan Androic, sveuč. docent, Zagreb Ž. K. M. An. dr. ing. Milan Anič, sveuč. prof., Zagreb 2 . Vk. M. He. dr. Milan Herak, sveuč. prof., Zagreb

ing. Milan Jekić, univ. docent, Skopje dr. ing. Mladen Josifović, univ. prof., Beograd dr. ing. Miljenko Plavšič, sveuč. prof., Zagreb dr. ing. Mirko Vidakovič, sveuč. docent, Zagreb ing. Milorad JovančeviĆ, direktor Arboretuma JA Trsteno dr. Nikola Fink, sveuč. prof., Zagreb ing. Ninoslav Lovrić, sveuč. prof., Zagreb dr. ing. Nikola Neidhardt, sveuč. prof., Zagreb dr. ing. Nevenka Plavšić-Gojković, sveuč. asistent, Zagreb ing. Nenad Prokopi j evič, šum* savetnik, Beograd ing. Oskar Piškorič, prof. Srednje šumarske škole, Split dr. Oto Rohr, suradnik Instituta za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb dr. ing. Pavao Fukarek, univ. prof., Sarajevo dr. ing. Pavao Fukarek, univ. prof., Sarajevo dr. ing. Roko Benič, sveuč. prof., Zagreb ing. Roman Sarnavka, šum. savjetnik u p., Zagreb ing. Stanko Flögl, sveuč. prof,, Zagreb ing. Stjepan Frančišković, savjetnik Instituta za drvno-industrijska istraživanja, Zagreb dr. Stjepan Horvatič, sveuč. prof., Zagreb ing. Sreten Rosič, univ. prof., Beograd dr. Stjepan Urban, sveuč. prof., Rijeka dr. ing. Svetislav Vasiljevic, univ. prof., Beograd dr. ing. Svetislav Zivojinovič, univ. prof., Beograd ing. Teodor Španović, šum. savetnik u p., Sombor ing. Vilim Bestal, šum. savjetnik, Zagreb ing. Vjekoslav Glavač, sveuč. asistent, Zagreb dr. ing. Valentina Gaži, sveuč. asistent, Zagreb ing. Vlado Jelenčić, šum. savjetnik u p., Vinkovef»; ing, Oskar Piškorič, prof. Srednje šumarske škole, Split ing. Vitomir Stefanovič, univ. asistent, Sarajevo dr. ing. Vlado Tregubov, naučni suradnik, Ljubljana dr. Vale Vouk, akademik, sveuč. prof., Zagreb ing. Zdravko Čadež, direktor Zavoda za Unapre-đenje proizvodnje, Rijeka dr. Zlatko Pavletič, sveuč. asistent, Zagreb dr. ing. Zvonimir Potočić, sveuč. docent, Zagreb ing. Zvonimir Pelcer, asistent Šumarske pokusne sta-nice, Rijeka

dr. ing. Zvonimir špoljarić, sveuč. docent, Zagreb dr. ing. Zdenko Tomašegović, sveuč. docent, Zagreb dr. ing. Zlatko Vajda, sveuč. prof., Zagreb dr. Željko Kovačević, sveuč. prof., Zagreb ing. 2arko Vrdoljak, stručni suradnik Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, Split