Enciklopedija prirode

7/27/2019 Enciklopedija prirode

1/59

70 ,KOMUNICIRANJE 100RAZMNOAVANJE 101BESKRALJENJACI 102KRALJENJAC I 102

7 ARN ACI 10371 B O D L J l ~ 104

DINOSAURI 78 SPUVE _1046KOLOGIJA _Q CRVOLIKE IVOTINJE 105MNITA 82 ,MgUCI 106_2 L A N K O N O C I 107

GLJIVE 86 P A U N J A C IALGE .fil RAKOVILIAJEVI 81 KUKCIBILJKE 88 RIBEVODOZEMCI _ 114CVJETNICE 92 GMAZOVI 116

D R V E E ' 94 PTICE 118lVOTINJE. ...-2. SISAVCI 120HRANJENJE 9. UGROENE VRSTE 124OSJETILA ZATITA PRIRODE 125


2/59

Priroda

IVOT NA ZEMLJIPlanet Zemlja dom je bezbrojnih ivihorganizama (ivih b i a ) , medu kojaubrajamo i biljke i ivotinje. Nalazimo ihna kopnu, u jezerima, rijekama, oceanima ,pa i u zraku. Znanstvenici su razviliKLASIFll


3/59

IVOTNI CIKLUSSve to ivi prolazi kroz slijed promjena, takozvaniivotni ciklus ili krug ivota. Svaki organizamnajp rije nastane, pa zatim raste i razvija se,m i j e n j a j u i i oblik i e l i i n u . Kad sasvim sazrije,razmnoava se, p r e n o s e i ivot na potomke. Nakon cu umire i r a a iz okolia posudene elemente.KOJI SU ORGANIZMI N A J D U G O V J E N I J I ?Slonovi znadu doivjeti i 70 godina, a ljudi i vie od 100.Neke divovske k o r n j a premae i 150 godina, ali ima biljakakoje i ivc i stotinama, pa i a m a god ine. Za jedan sekalifornijiski t i s u bor (Pinus longaeva) vjeruje daje star 490 0 godina, a grm kr ioz.oc (Larrea tridmrale)ir. isroga kraja stal' je moda i 12 000 godina.PROLAZE LI SVE BILJKE KROZ GODINJI CIKLUS?Jednogodinje biljke, poput suncokrcra, pro:i.ive ivotmanje od godinu dana, ali im sjeme prdivi 'limu.Dvogodinje biljke, poput mrkve, prve godine stvarajugomolj a druge sjeme, nakon e g a ugibaju. Viegodinjebiljke, primjerice hrast, iive vie godina. Neke od njihCV3lU ~ v a k c godine, a druge samo jednom u ivorn.

KLAS IFIKACIJAZnansrvenici ive organizme imenuju u skladus klasifikacijom, to jest pravilima o razvrstavanjuivih vrsta. Ta se pravila temelje prije svega naanat0mskoj i genetskoj i n o s t i .KAKVA SU PRAVILA KLASIFIKACIJE?0l'gnnizmi se svrsrn.vaju u grupe unutar sve v e i skupina.Na jmanja je skupina vrsta, i u h v a sve organizm e koj ise mogu m p\riti , co jest d:iti z a j e plodnopo tomstvo. Srodne vrsre tvore rod, neko liko rodova tvoriporodicu, neko liko porodica red, neko liko redova ~ t z r c d .Razredi 11drufo1aJ1jem daju koljeno, a ova pak n a j v eskupinu, n to je carstvo.KOJA SU CARSTVA IVIH B I A ?Organi7.mi se dijele na pet carsrava. Moncrc su jcdnost.avni,

j e d n o s t a n i n i organi7.mi, primjerice bakcerije. Procisci sut a k o e r uglavnom j e d n o s t a n i n i , a medu njima nalazimoprotoz.oc i alge. U gljive se ubrajaju umske gljive i pl ijesni.Medu biljkama nalazimo cvjcrnice, d r v e e i paprat,a medu ivocinjama lavove, gutere i ui.

Priroda 72. l l ~ t e

3. Cvijetse po {lnje oblikova// Irast se t1 vislnt1 usporava.& IVOTNI CKLUS BILJKEZvotn se krug suncokreta zatvori u jednojse1onl rasta. U sjemenu nalazimo embrij biljkeI zalihu hrane. I ono u p r o l j e e prokllja. Mladabi ljka zatim brzo raste, pa najprije razvije stabljikuI listove, a tek onda cvijet. Kad nastupi ljeto,cvijel proizvede sjemenke, koje padnu na liospremne da dogodine proklijaju.

KLASIFICIRANJE TIGRA

PANTHERA TIGRIS.,.

Animalia (livotlnje} m n o g o s t a n i n iorganizmi koji energiju dobivaju iz hrane.Chordata (svitkovcO - velinom kraljenjad.poput ptica I sisavaca.Mammalla (s isavci) - kraljenjaci pokrivenidlakom koj i doje svoje mlade.Carnlvora (mesoderi Ili meso jedO - ivo tinjelovci s otrim zubima za ubijanje I deranje.Felldae ( m a k e ) - mesoderi s v l a pandama.Panthera (velike - velike m a k e koje

i u . Tu ubrajamo lavove, leoparde I tigrove.Panthera tigris (tigar) - azijska velika m a k aprugastoga krzna.

Ime vrste Ima dva dijeta - jedno je g e n e r i k oIli obiteljsko (Panthera) a drugos p e c i f i n o ili osobno (ligris).

' PET CARSTAVANa fotografijama je prikazana pojedna vrsta iz svih pet carstava.

MONERA (BAKTERIJA)


4/59

BIOLOGIJAZnanost koja se bavi i ivim b i i m a zovemo biologijom, a ljude kojimaje ona struka biolozima. Glavne su grane biologije zoo logija (znanosto ivotinjama), botanika (znanost o biljkama) i liJ&llt!fm:J[1](.Xff(tj(znanost o i u n i m organizmima).

ACRVENI HIBISKUS

TO ZAPRAVO P R O U A V A J U BIOLOZI?Biolozi p r o u a v a j jo spc


5/59

STANICEStanica je najsitnija jedinica ivota. Stanicesu opeke iz kojih su a e n i organizmi.Sve scanice imaju jezgru ili nukleus u kojemsu sadriane sve upute za rad i rast . Te seupute nalaze u takozvanim @ d 4 W ~ f ! 1 1POSTOJI LI U JEDNOM ORGANIZMUVIE VRSTA STANICA?

je o r g a i ' l ~ l l l l < I i1gradena iz vie r a z l i c i l 1 vma stanica,i svaka od njih igra neku od rcdc nu ulogu. Stanicesa z a d a a m a , pri mj erice st:1n ice u1.ivocinji, organizirane su 11 z:1jcd nicc. 'll l,ajednice1,ovcmo tk ivom, i ono obav lja neku odrcdcnufunkciju, primjerice savijanje noge u ko ljenu.U JE RAZLIKA I Z M E UBILJNIH I ZIVOTINJSK IH STANICA?I biljke i 7ivocinje imaju jezgru, opnuili membranu i u njoj sadrianu ci1oplaw111.Biljne sranicc imaju, mcdutim, fluidomispunjene vakuole i 1elcnc uklopine,takoiv:1nc kloroplascc. Kloroplasd proiivodehranu p o m o u M t n c v e energije procesomzvanim fotosi11tC'1.1. ivotinjske st:mice,naprotiv, da bi prdivjclc. moraju dobivati hranu.

IVOTINJSKA STANICA ....Za ra1llku od biljnih stanica.ko)e Imaju krutu vanjskustljenku, 'ivotlnjske imajumnogo rluldnijl oblik.

Vakuo/asadri

koji stanicidaje oblik.Otoplazmaje hladetinasta

t e k u i n a u stanici.Kloroplast (zeleni)hvata s u n e v usvjetlost i pomofu11je proizvodi hranu.Jezgra jezapovjednistoer stanice.Stanllna stlfenka

GENI

Opna Ili membrana/c stlalena uzstnnllntJ srl/enku

Jezgra Je okrufenadvostrukom opnom.

Cltoplazma je dio livestanice Izvan jezgre,obtJl1vil(en stanllnomopnom. U njoj su tvarikoje omogu(uju radstanice.

Opna Ili membranaje tanka barijera kojaokruluje stilnlcu.

A BILJNA STANICANa ovom presjeku stancelista vidimo kako sok i1vakuole (modro) t l a ~ citop lazmu(lutozeleno) na sti)cnku(smede). Tako stanica zadobivaoblik.

ASTANICE LUKOVICEOve uve,ane stanice lukovicebile su obojene crveno.Oko zrelih su se stancastvorile stljenke koje tvoreneto na lik na kulljlcc.

Svojsrva i i1.gled -1.ivih b i a odrecluju njihovi geni. Gen i u sta nici nekogorganizma sad rl.e upute w pravlj1.mje proteina ( b j e l a n e v i koje zatimi1,graduju stan icu i upravljaju njezinim radom. Geni se prenose s roditeljana potomke.TO JE TO DNA?Geni su izgradeni od takozvane deoksiribonukleinske kiseline(DNK, odnosno DNA). Nju nalazimo u jezgrama svihstanica. DNA sadri upure 1A1 izgradnju proteina nunihza rase i razvoj novih organizama. Ona osim toga i prenosigensku informaciju na s l j e d e i nararaj.TO JE TO KROMOSOM?DNA se u jezgri nalazi u obliku iidu ,cnih, nitascihtvorbi koje zovemo kromosomima. Njih pod mikroskopomvidimo samo kad se stanice dijele. Kad se stanica dijeli,kromosomi se skrate i pod ebljaju, pa se rascijepe napo lovice. oko kojih se onda izgrade dvije nove stanice. Broj sekrom osoma razlikuje od vrste do vrste.

RAZLIKE U GENIMAOva se dva r k a raziku ju zatoto imaju d r u k i j u verziju genakoji odreduju oblik i boju krzna.Oni su vrlo s l i nu svakom drugom pogledu zatoto im je gena d e n t n a .


6/59

l1medu 1831. I 1836. engleskije prirodoslovac ChartesOaiwin plovio oko svijetai opisivao biljke i ivotinjeto ih je vidio. Na tomse putovanju uvjerio da~ i v a b i a evolulraju. doksu znanstvenici tog vremenavjerovali da ostajunepromijenjena. Godine1859. svoju je teoriju objaviou knjizi Opodrijetlu vrsto.


7/59POTRAl VIE Fosili 76 Pretpovijesni ivot 77


8/59

/Priroda

FOSILIFosili ili okamine su drevni ostaci iv ih

b i a s a u v a n i u kamenu. O b i n o nastajuiz tvrdih dijelova ivotinja i biljaka,primjerice kostiju, ljutura i drva.

P r o u a v a n j e m se fosila, uz ostalo, bavi1PALEONTOLOGIJAKAKO NASTAJU FOSILI?Kad iivorinja ugine, bno ju prekriju ralo'l.i, pri mjericepijcsk:1 i mulja. Njezini se meki dijelovi raspadnu (istrunu),al i rvrdc dijelove polako zamjenjuju min erali , pa se cnkofo5 iliziraju. Istodobno se oko lni ralm.i okam cnjuju

r : i j u prcLnraju u kamen). Kad poslije mi lijunagodi11:i. taj kamen dospije na povri1111 , u njemu nalazimooiiskc orga nizama u obliku fosila.TO NAM GOVORE FOSILI?Fosili nam dokazuju da su drevni oblici ivora bilid r u k i j i od dananjih. Njih nab1.imo u kamenimslojev ima, i svaki je od njih starij i od onog imad sel:K:.da je evolucija zapravo posnap110 mijenjanje7.ivih kroz vrijeme, Fsilni nam slojevi nud epovijesni zapis o raznim fazama cv


9/59

PRETPOVIJESNI IVOTRazdoblje od pojave prvih organizama prije 3,8 milijarde godinai prvog povijesnog zap isa prije nekoliko t i s u a godina zovemoretpovijesnim ili prahistorijskim. U njemu nalazimorazdoblja naglog bujanja ivota, ali i izumiranja, primjericeu H1LEDENIM DOBIMAKAKVI SU BILI PRVI OBLICI IVOTA?Prva su iva b i a bile bakterije i drugi e d n o s t a n i norganizmi. Oni su milijard :una god ina 7.ivjeli u morukao jedini ob lik ivota. Nek i su od tih organ i1.ama isputaliu1rak kisik i rako o m o g razvoj organ i'l.:tm a koji ga troe.Prve su se -livotinje vjerojatno pojavi le prije 600 mi lijunagod ina, 'l.ivot inje s krntim ljuturama i ok lopima prije oko550 mi lijuna godina. a kraljd njaci (ivo1injc s kra ljenicom),u prvom redu ribe, prije 500 mi lijuna godina.KAKVI SU BILI PRVI OBLICI IVOTA NA KOPNU?Prve su se kopnene biljke razvile prije tf40 milijunagodina iz zelenih algi to su 7ivjele na rubu rijeka i mora.

PRAIVOT U MORU .,.Ova je slika i z r a e na temeljufosila u Kanadi,u slavnoj stijeni zvanoj BurgessShale (Burgesski krlljavac),a prikazuje ivot kakavje mogao izgledati prije vieod soo mi li juna godina. U tomje razdob lju. zvanom kamb rij,doo do prave eksplozije brojaivotinjskih i vrsta I primjeraka.Anomalocaris je bio gmbcfljiv;icdug oko 60 cm, I stoga jednaod najvetlh fivotln/11 uBurgesskom ~ k r l l j a v c u .Imao je krulna usta Iekstrem/tete za /1vatanje.vremenom su iz njih cvolui ralc mahovine i r v o t o i n ePotom su se razvile ume i udomile prve kopnene ivotinje.korpioni i stonoge, b a . ~ kao i glislinc i pijavice, pojavilisu se prije oko 400 milijuna godina. lw njih su uslijediliprvi kopneni kraljcnjaci, koji su se razvili i1. riba . Bili su Halluclgenla se po oceanskom - - - - - - - - m ~ ~ ~ ~ ~ ~ - . : . o o < : : i " ' i : : : i 1 1 1to e r v c r o n o i n i predci vodoL.Cmaca.dnu gibala nogama nalikna bodlje.

LEDENA DOBALedeno doba ili oledba je razdob ljeZemljine pov ijesri s klimom dalekohladn ijom od u o b i e n e . U ledenomsu dobu velik.i dijelovi Zemljina kopnabili prek riveni ledo m. U prorekla se dvai pol milijuna godina izredalo 20 oledbi,i svaka je potrajala oko 100 000 godina.

KAKO JE DOLO DO OLEDBI?Promjene u Zemljinoj pmanji oko Sunca dovelesu do hladnijih ljeta, za kojih zimski snijezi nisuuspijevali okopnjeti. Tako se na kopnu p o e o srvaraciled, koji je u svemir odraavao S u n e v o svjeclo,

s m a n j u j u i zagrijavanje Zemlje. Promjene su 1.ahvatilei oceane, d o v o d e i do rasta biljnoga plankcona, kojije crpio ugljikov dioksid iz atmosfere. B u d u i da on zbogs r n k l e n i k o g efekta zadrava Zemljinu toplinu, smanjenjenjegove koncenrmc ije jo je vie ubr1.1lo hladcnje .... VUNASTI MAMUTZahvaljujuti debelom krznu,golem i je vunasti mamut biodobro p r i l a g o e n ivotuu ledenom dobu. ivio jeod prije 2 milijuna do prije10 ooo god ina.


10/59

Priroda

DINOSAURIKopneni gmazovi koje danas zovemo dinosaurima pojavili su se prijeoko 230 milijuna god ina. Ba kao i dananji gmazovi, i oni su imali ljuske,

n e p r o m o kou, a mladi su se legli iz jaja. Kro z t a v o razdobljemezozoika, to jest165 milijuna godina,Zemljom su vladalidinosauri. A ondasu prije 65 milijunagodina najednomizumrli.ZATO SU DINOSAURI BILI TOLIKI?Dinosaure biljojcde njihova je divovska v e l i i n atiti la od stranih mesodcra. 1o je, mcdutim,onda i 7 ~ 1 z v a l o evoluciju v e l i i n egrabeiljivaca, jer im je ona

o m o g u a v a l a napad na plijen.to je opet dovelo do posrankajo v e i h biljojeda. Tako sukroz milijune godina i plijeni lovac postajali sve v e i .

KOLIKO JE BILO R A Z L I I T I H DINOSAURA?Dinosaurc dijelimo u dvije skupine. Dinosauri s t i j i m kukovljcm(Ornithschia) i dinosaurc s gurcrskim kukovljem (St111rischia).Drugi gm:w.ovi koj i su ivjeli u ro doba nisu biliJhravi dinosauri.Od njih spomenimo e t e e gm:l'1.ove UllQi#:!t!:)!#ce morske rnl!IOt1}tJl!jlf i plcziosaure.

Omlthschla -----.-su Ima// dva para premanatrag okrenutih zdjell(nlhkostiju, sll(na onimaIh nalazimo

u d a n a ~ n j / h ptica. HYPSILOPHODON

GIGANTOSAURUS.,.Par gigantosaura juria na plijen kroz umuprije 95 milijuna god ina. Teili su kao 90 odraslih mukaraca(oko 7 tona) I bili od Tyrannosa urusa rexa. te su stogavjerojatno bili I grabeljivci to su ikad k r o Zemljom.


11/59

Krila su od iilave, v r s t ekole. p o j a a n a tankim

i v r s t i m vlaknima.

NOGE GUTERA

uri su hodali uspravno na ravnim nogama.su im se iz cijela sputa le ravno do zemlje, rakoda su uvijek bili od nje odignuti. Zato su mog li izrasrido v e e v e l i i n e i bre se gibati. Oananj.i gmazovi hodajus k r e e n o , jer su im noge odmaknute od bokova.

Tijelo im se v u e tik nad zemljom, ili na njoj p o i v a .To im o g r a n a v a i v e l i i n u i pokretljivost.

Rep je u k r u e n t a p i a s l i m kostima.

Priroda 7

Taj je pterosaur znaoizrasti i do metaru duinu, mjerenood vrka zubatogakljuna pa do kraja

PTEROSAURIPterosauri pripadaju istoj skupini gmazovakao i dinosauri, i s njima su vrlo srodni.

N a j v e i je medu njima bio Pteranodons rasponom krila i do 9 metara.JESU LI PTEROSAURI PREDCI PTICA?Price i prerosauri evoluirali Sli odvojeno. S l i n o s t i

repa.

kostura govore nam da su se ptice razvile iz dinosauraS1111rischi11. Price i ptcrosauri ii.gledali su n o , jer su imalia e r o d i n a m i a n oblik tijela, krila, uplje kosti i lagan kljun.Njihovo knno p u u j e na i a k l j u a k da Sli pterosauri, bakao i ptice, bili roplokrvni. Kod nesrodnih se 7.ivih b i aponekad ra1.viju svojstva primjerena s l i n o m okoliu.

IHTIOSAURITi su gmazovi ivjeli u moru, a na povrinusu izlazili da udahnu zraka. !chthyosauri(doslovce ribe-guteri) rada li su ive mladei hranili se ribama, lignjama i amonitima.

N a j v e su bili dug i i do 15 metara.JE LI IVOT U MORU U DOBA DINOSAURABIO BITNO D R U K NEGO DANAS?Ispod povrine mora iivor je bio vrlo i a n dananjem.Oceani su vrvjel i od morskih pasa, v j e z d a a , koralja,morskih pueva, klobuka i jastoga. Kraj njih su, meducim,plivali golem i, da.nas izumrli morski gmazovi, primjericeplcziosauri i ihtiosauri.

.l /CHTHYOSAURUSlhtlosaur je imao dupinsko, d r o d a m i tijelo, plojke, perajei dugu, usku s bod ljastim zubima. Pivao je a u i repomlljevodesno, te postizao brzine i do 40 km/h (22 v o r a ) .

POTWI VIE t Ptice 118-119 Evolucija 74-75 Gmazovi 116-117


12/59

Priroda

EKOLOGIJASva iva stoje u sloenom odnosui prema drugim vrstama i prema oko liu.Znanost koja se bavi rim interakcijamazovemo ekologijom. Ekologija se bavii , koj i veejek e s pojedenima. Ona nam osim rogagovori i kako se kemij ske tva ri recikliraju1 lEKOSUSTAV U O J A R IVelika plava prodire ribu, a sunce rast biljaka.To su samo dvije od mnogih sloenih interakcija koje se odvijajuu floridskim m o v a a m a .TO JE TO BIORAZNOLIKOST?Koraljni grebeni posjeduju visoku bioraznolikosczaro to medu njima /.ivi velik broj vrsta.U pustinjama je bioraznolikosr malena, ?.aro ro jeu njima broj vrsta mnogo manji. Ljudi su tetnimdjelovanjem , primjerice prekomjernim izlovljavanjemribe, sma nji li biorazno likost 11 mnog im ekosustavima .

Pukotine prul ajulzaklon jeguljama,rakovima i

KORALJNI GREBEN U CRVENOM MORUUZ EGIPATSKU OBALUKoralje rrnlnzlmo u plitkim tropskim mor ima. a njima buja 21vot. Koralji su sitne ivotinjice kosvojim vapncnastlm kosturima lzgraduju kamgrebenje. Taj ekosustav daje hranu i zaklonribama I drugim ivotinjskim vrstama

.,. POLJE LAVEVulkanska je erupcija r a m a promijenekosustav na Havajima. Ohladeno, skrutnulavino polje neprijateljski Je okoli za ivapa Ipak je jedna pionirska biljka uspjela Ina krpici zemlje nanesenoj vjetrom.lz/jev lave Izvulkana u n i ~ t i o;e stariekosustav.

' - ---- Pionirska biljkavjerojatno izniklaiz spore donesenevje trom .

Ekosusravi se srnlno mijenjaju, ponekad vrlo polakodrugi pm jako brzo. 'fako, primjerice, umski po.a rmoe bc1. n:1jave zbrisati ekosustav. Pa ipak se smjesi n j e srvarati nova zajednica. Najp rije stiiu r k o

pion irske biljke, a s nji ma i ivotinje koje ih jedu. Nj ih postupnozamjenjuju biljke, primjerice stabla, i s njima pove1ane ivotinje.Napokon se uspostavlja stabilni sastav biolokih vrsta.


13/59

LANACsvakom ckosusravu bioloke se vrsre medusobuo

Hranidbeni je lanac jednosmjerna scazakroz hranu povewje i do est vrsta. On opisujekojim se k r e u energija i hranjive tvari p r e l a z e iorganizma na organizam.

JE TO HRANIDBENA MREA?u nekom ekosustavu mogu cvoriti i i s u evrsta. Svaka od njih mo'l.c biti i karika u dvavie hranidbenih lanaca. ' litj splet lnnaca l i ekosustavuhranidbenom mreom. U njemu na la1.imoimarne p r o i i v o d a koji sebi hrnnll stva raju focosirm:zom,koji se hrane biljkama i ivmi 11 j:1 ma, i a z g r a di r-.illa/.11 mn-vc organizme.

Krajnji o t r o ~ a l Je tuljankoji jede haringe.Sekundarnipotroall su ---haringe koje Jedu veslonoce.potroall su veslonoclkoji jedu morski fltoplankton. - -

Proizvoda{ e morskifitoplankton. to Jest biljni,jednostanlZni plankton.

Vrtni pu l flranise bilikama.

mrtvom tvaribiljaka I livotinj,1.

.,. PIRAMIDA ENERGIJEOvom piramidom energijeprikazani su nivoi morskoghranidbenog lancasa e t i r i karike. Svakarazina sadri svemanje energije.jer se na svakojdio energije troi.a samo diopredaje dalje.

Iz zraka vade--------dioksid zafotosinteze. > ' ~ .....;;:------- Biijke I l lvotlnfe

pri

llvotlnjskeu

KRUENJE UGLJIKA !

pri resplmcljl(disanju) ispuW juugl/ikov dioksid.Ugljlkov dioksid

u zraku.

- - - - -P-- llvotlnje usebe unoseugljikovespojeve Izbi ljaka.

~ ~ - Ug/flkovlspojevidospijevaju u tlos biljnim i livotinjsklmostacima.Svim organizmima, pa takoi na slici prikazanim vrstamaiz afrilke savane, potrebanje ugljik za izgradnju i ! ivotti jela. Kru!enje ugljika Iliugljikov ciklus omogulu jerecikliranje tog elementa, takoda se on stalno obnavlja.

BRESKVA U RASPADANJU.,.Breskva trune, to jest razlae sedjelovanjem gljivica i bakterija.Organizmi ko ji mogu tako razlagatidruge organizme zovu se r a z g r a

Biijke su flranamnogim livotinjama,a i r a z g r a d i v a i m a ,primjerice gliivama.

Jazavci jedubiljke I sitne1ivotinje,primjerice crve,k o r n j a ~ e i krtice.

Priroda 81

ZATO JE GRABE.LJIVACA MANJE NEGO LOVINE?GrabC"iljivaca je manje ne.ogoli lovine 1.aro ro se oni nalazena viemu mjestu u ltr.111idbcnom lancu. U hr:tnidbcnomlancu organiam prenosi samo dio energije dobiveneiz hmnc. B u d u i da se pri svakoj prcr:vorbi energija gubi,sv:i.b karika u hranidbenom lancu (njegov nivo) u pravilusadrava manje jedinki od one ispod nje.KRUENJE ELEMENATAOrganizm i potrebne kemijske rvari, primjericeugljik, duik i vodu, uzimaju iz okol ia. Oni,meduc im , sve te elemente i r a a j u (rec ikliraju)kroz izmjenu lvari ili poslije smr ti.KAKVU ULOGU U KRUENJU UGLJ IKAIGRAJU BAKTER IJE I GLJ IVICE?Srnnovite gljivice i bakterije, takozvani r a z g r a d i v a i , j u n isu za krui.cnjc clemcnarn. Oni razlai.u ili razgraduju ostatkeuginulih organizama. Pritom u z,rak ispucaju ugljikovdioksid, da ga biljke ponovno prerade.TO JE TO KRUENJE DUIKA?ivotinje i1. tla u1.imaju duik u obliku njegovih soli,rako1.vanih nitrata. ivotinje duik dobivaju i2 biljaka kojejedu. Bakcerije oslobadaju duik iz mrr:ve biljne i ivotinjsker:vari, pa se on v r a a u tlo. Duik je vaian sast0jak proccina( b j e l a n e v i n a ) . cvari be-1. kojih stanica ne moe ivjeti.KAKO BILJKE SUDJELUJU U KRUENJU VODE?V e i n a se vode v r a a li more podzemnim i nadzemnimrokovima, no dio nje upije i korijenje biljaka. Ta vodaisparava iz nj ihova i r a a se u zrak, gdje se mijeas vlagom isparenom iz mora, da bi napokon li oblikukie opec pala na zemlju.


14/59

[Priroda

STANITAOrganizmi su p r i l a g o ivotu u o sredini, to jest prijasno i m uvjetima, primjerice pri stanovitoj kinostii temperaturi. Taj je okoli njihovo stanite. N a j su stanita

C l . X 4 t 1 ~ 1 1 , CJillf.11,CliHQI,>1 PLANINE >>1 POLARNI KRAJEVIU JE RAZLIKA M E USTANITA I EKOSUSTAVA?je u j e n:iscljeno mnog im vrstama.Stanite je mjesto u com ekosusravu gdje o d r e e n a

i v o t i n j vrsta mo7.e iacitici i sebe i svojum l a d u od meteo rolokih pojavai grabcllj ivaca. Takv:1Sli s r a n i n i j ~ ' 7 . dptica i osa, kao i hodni ci to ih bue krcicc.TO SU TO MIKROSTANITA?M i k r o s r n i ~ t c m zovemo malen dio habirarau kojcrn vladaju neki posebni uvjeti, recimoodrcdcna tcmpcrarura i osvjccljenje. i u kojemuive k a r a k t e r i s t i n e vrste. Tako Sli m i k r o s t a n i ~ t ai hladovina pod kronjom i donja mana kamenau potoku .

I PUSTINJE

OCEANIOceani prekrivaju oko 70 posto povrineplane ta te tvore n a j v e a svjetska stanita.ivo t u njemu nalazimo na svimdu binama, od plitkih povrinskih vodapa do dubokooceanslcih jaraka koj i seui do 11 kilometara ispod povrine.ZATO JE FITOPLANKTON Vf>J.AN?Sveko liki ivot u oceanu ovisi o mikroskopskimbiljn im organ iim ima koje zovemo fitoplanktonoOn pluta uz povrinu mora, pa hvata s u n a n uenergiju i troi je w proizvodnju hrane. Njimese hran i zooplankron, a on je pak hrana ribama,rakovima, lignjama i dru gim ivotinjama.

IMA LI SVJETLA I NA DNU OCEANA?Svjetlo u mora prodire do dubi ne od samo200 m. Ispod coga je nuiogo m r a n i j a ronam r a k a . U velikim je dubinama, medurim,kao u rogu i jako hladno. U svakojod tih zona, pa i na samom morskom d1w,ivi druga zajed nica b i a


15/59

M O V A R EGdje god slatke il i slane vode ne moguslobodno otjecati, nastaju m o v a r e .One pokrivaju oko est posco povrinekopna. To mogu bici prave m o v a r e ,povodni tereni, ritovi, poplavna p o d r u j a ,poplavljene ume, tresetita i i j e n e delte.ZATO SU M O VANE?U mnogim m o v a r a m a nalazimo silno mnotvovrst-a p1 ic:1. sisavaca, gmazova, kukaca, vodozemacai biljaka. M ~ ) v a r e su osim toga i ja$lice ia mladeribe i druge vodene ivocinje koje u 11 jima rascui razvijajuTO SU TO M O V A R E MANGROVA?To su slane m o v a c c u kojima r a . ~ t e c.lrvo

m ~ n g r o v e , a nala1.i1110 ih uz tropske oha le."IC m o v a bujaju 1.ivotom, ali i tite obaluod tropskih oluja.U JE RAZLIKA I Z M E UTRESETlTA IMOCvARE?

UMEStanita u kojima dominiraju stablai grmlje zovemo umom. U njih ubrajamotropske kine ume, sjeverne c r n o g o r i n eume i b j e l o g o r i n e ume umjerenogpojasa. U svim tim stanitima vrviod ivota.

Priroda 8

STEPEGdje god je presuho za ume,no prevlano za nastanak pustinje,pojavljuju se stepe. Dvije su glavnevrsce tropska a f r i k a savana i stepaumjerenog pojasa, primjerice

j u n o a m e r i k e pampe.

Trava preivljava pau zato to raste i1. korijena,a ne iz vrka. l co je vie jedu, 011 a sve vie raste.Stepe hrane mnoryo r a z l i t i 1 1 ivotinja koje sehrane rravom . ba kao i one koje love travojcdc.

ZATO U SAVANI MOE IVJETITOLIKO BILJOJEDNIH VRSTA?savana hra11i tolike vrste biljojcda 1ato

w oni jldu ili svaki svoju biljku, ili r : ! Z l i i t cdijelove iste: biljke. T a ~ o , primjerice, zebre jedugrube, 'lil:we vrke trave, dok gnu vie volilirna1c sn:dnjc dijelove.

ZATO MNOGE MANJE STEPSKEZIVOTINJEZIVE ISPOD EMUE?- -

POTRAl VIE ~ Pustinje 84 Planine 84 Polarni krajevi 84


16/59

41rirodaPUSTINJETo suho i negosto ljubivo staniteprima i man je od l 00 mm kie godinje.Pustinje su danju jako a ~ suvrlo hladne. Malo se biljaka iilllW>anja

~ j e l o prilagoditi tim tekim uvjetima.

KAKO PUSTINJSKE BIYKEUSPIJEVA,IU OPSTATI?

PLANINEKrajeve iz.nad 600 metara nadmorskevisine zovemo planinskim. co se vieuspinjemo, zrak je sve rjedi,remperacura sve nii.a i vjetrovisve brii. U planinama opstajutek najorpornije vrsre.

POTRA21 VIE ~ Obale 59 Led 58 Planine 45

POLARNI KRAJEVIOko Zemljinog sjevernog i junog polanalazimo hladna, polarna stanita. Polarnipredjeli imaju kratka ljeta a duge i otrezime. U njima mogu opstati samo dobro

a g o e n e ivotinje, recimo s debelimkrznom i naslagama sala.


17/59

(1822. - 1895.)Mikrobiologiju je kao znanoststvorio francuski znanstvenikLouis Pasteur. On je dokazaoda mikroorganizmi uzrokujuzarazne bolesti, i razvio raznevakdne le izumio pasterizaciju (sterili1iranje bakterijalaganim zagrijavanjem hrane).

POTRAl VIE Biologija/Stanice 72-73 ivot na Zemlji 70-71


18/59

Priroda

NE JEDI TOI ...Jarka crvena bojana klobuku muhareupozorava f lvotlnje da

Gljive nisu ni biljke ni ivotinje, a u njihovu cars tvu nalazimo gljives klobukom, puhare i QQll!:JM!i .Gljive se hrane ivim i mrtvim

organizmima te izazivaju njihovo truljenje. Gljive postaju vidljive tek kad se stvori tijelo (sreljka) koje nos i spore.

KAKO SE GLJIVE HRANE?Gljive up ijaju hran jive tvari h. bi ljne i i ivoli njske tvarioko sebe, i ro kako ive, tako i mrrve. One izbacuju duge,ranke niti, rakozvanc hi fe, koje se ire kroz i t a v u hran u.Hife enzime ko ji razlau hranu u tvari koje

gljive mogu lako apso rbirati.

KAKO SE GLJIVE RAZMNOAVAJU?V e i n a se gljiva razmnofava izbacivanjem

s i u spora koje zarim iskl ijaju pa izr.muu nove gljive. ' lespore proizvodi i ispuraplod ir.c vid ljivo iwad 1.cmljc. Ne ke gljiveispuraju ~ p o r e , koje onda raznese vjetar.Druge ih ispaljuju u cksp lo1,ivnom prasku. !PUHARAje gljiva otrovna. Ti klobuci,poduprti stapkom, proizvodespore. Njih pak isputaluvisell llstlli s donje strane. JESU LI VRGANJ I MUHARA ISTA VRSTA GLJIVA?Muharc su jarko obojene i otrovne, dok su vrganji jestivi

Kad puhara sazrije, na tjemenujoj nastane rupa. Zato le onaI pri najmanjem udarcu u zrakizbaciti oblak spora., i 1.agasitijc boje. Obje, mcducim , imaju plodire (tijelo kojenosi spore) i t a p i c u ili lmidij, koje i1graduju same gljive.Obje pripadaju istoj grnpi ha1.idiomicc1:1 (Bttsidiomyrem),Lako da su :i.a 1 1 1 ~ t v vrl o srodne.

KRUNA PLIJESAN

PODJELA GLJIVAGljive se lzdvajaju kao1asebno carslvobiljnog i ivotlnjsKogcarstva. Ima ih vieod 100 ooo vrsta.

Krune plijesni se razvi jaju na krobnallm nam irnicama,primjerice kruhu, kao splet sivih hifa s crnim vrcimakoji ispu taju spore. Te spore onda odlebde do drugihkomada kruha. Na slici se ne vide i hife urasle u kruh,a koje crpe hranu.

POTRA21VIE ~ Mikroorganizmi 85 Razmnoavanje 101

Dijele se na: plijesni (Zygomycetn les) mjelnarke (Ascomy cetes)Ili b a c a e spora a p a r k e (Basldlomycetes)111 t a e spora.

JESU LI PLIJESNI KORISNE?

A PUPANJE KVAC'.EVIH GLJIVK v a e v e se gljivice razmnolavpupanjem. Nove stanice nastakao izdanci starih, pa se odvo

Neke su plijesn i vrlo korisne. Spomenimo samo Pm ici/liumrairenu 7.elenu plijesan koja raste na Ona proizvodiantibiotik zvan penicilin, tvar koja ubija bakterije, u z r o n i kmnogih tekih bolcsci. r:, plijesan, medutim, daje i aromunekim sirevima.

Na slici je kolon ija bak terijakoja raste u hladetini(elatini) od agara. Bijeletablete sadre penicilin.U i e p o d r u j i m a okonjih bakterije su pobijene.


19/59

ALGEAlge su biljkama organizmi koji proizvode hranuforosintezom. U svim algam a nalazimo zeleni klorofil,ali su mnoge drugim pigmentima obojene crvenoi m V algi ivi u vo di.JESU LI ALGE I MORSKA TRAVA ISTO?Sve su morske trave (be-t cvjetnica) alge, ali sve alge nisumorska trava. Morska je crava lako vidljiva, jer je sazdanaod mnogo stani ca i rasrc na morskom dnu. Moe biti crvene,

m i zelene boje. Mnoge alge, primjerice diacomeje,mikroskopske su i s:mojc se od samo jedne stan ice.

MJEHURASTIB R A I

DIATOMEJE ....Te jednostanilne algeplutaju u povr inskimvodama oceana i jezera.Svaka vrsta i mastaklastu ovojnicus prepoznatljivim arama.

IVE LI ALGESAMO U VOD I?V :Uginskih vrsta l.iviu mo ru , u jezerima i barnm a.Neke o s t a zelene alge u vlafo imuvjetima mogu i ivjeti i na kopn 11 , primjericena deblima srabab, na povrini tla, na p r o m o e n i mopekama. Druge 'l.ivc 11 liajcvima. ' ~

"" MJEHURASTIOva morska trava, kao i mnogedruge. raste uz povrinu. Njezinesu listaste vlati usldrenc u kamenorganima s l i n i m korijenju,takozvanim rizomima ili podandma.Kad se ta trava zbog oseke nadena suhom, od smrti je spaavaljigava sluz kojom se pokriva.

Suzavu pjenu koja serno!e vid jeti na povr inimanjih voda s t a j a l incmodrozetene alge. Te alscnisu biljke u pravom smislunego su srodnije bakterijama.Modro1elene alge bi le sumedu prvim ob licima ivotana Zemlji prije vio odJOOO milijuna godina.

& CRVENA ALGAJedna vrsta crvene alge raste na dubod 268 metara. Manja je od drugih,a sadrava pigmente za hvatanjesvjet losti u dubinama.POTRAi"VlE 1 lvot na Zemlji 71 Mikroorganizmi 85

&SOB JEDE LIAJEUhladnim i negostol jubivimuvjetima koji vladaju u i k o jtundri, liaji su vaan izvorhrane za sobove. Da bi zimidoli do njih, najprije papcimarazgrnu snijeg.

yLISAJILiaj nije jedinstveni organizam , nego ivotnazajednica gljivice i zelene alge. Liaji iveu eks tremnim klimarskim uvjetima, pa ihnalazimo od suhih pustinja do ledenog Arktika .Oni rastu na povrini, primjerice stijene,kore stabala i tla.KAKO GLJIVICE I ALGE IVE U LIAJIMA?Gljivice stvaraju vanjski sloj koj i tici algu ispod sebe odsuenja i kodljive svjeda. Alga pak stvara hranufotos intezom, pa je dijeli s gljivicom. Liaj je zauzvracopskrb ljuje mineralnim tvarima, primjericeduikom. 'faj obostrano kor istan odnos dvije biolokevrste zovemo simb iozom (doslovce: suivorom}.

& LIAJINa kori drveta vidimopredstavnike dviju skupinaliaja - grmasti i lisnati.skupinu korasti i kruti.

POTRAl VIE .. i ivot na Zemlji 71


20/59

MOGU U SE BIUKE MICATI?

List ia pomotsunca pw1'1Widiliramrta mlad/OJ.

Biljke se ne mogu seliti kao iivonnjt, no ipak se m i u .1z njih rastu 12danci. a i e se okreee prema uncu.Ako biljka ima cv1cmve, om se otvaraju i zamiraJUBiljke p e n j a i c e imaju tanke viLicc ili vrijee, koje sepruia1u sve Jok se za ncsco ne uhvate.


21/59

AKORIJENOVE D L A ~ I C EKorljenove na slici uvcfone :ioo puta, si tni su izdanci korijenabiljke. One stvaraju golemu povrinu kroz koju korijen brzo i efikasnoapsorbira vodu I mneralne tvari.ZATO BILJKE IMAJU KORIJENJE?Bljke imaju korijenje zbog dva glav 11 :1 r:l'l l og:1. Korijenjebiljku u do i ne dopurn vjeLru da je d n c ~ c . Korijenje osimtoga ii da upija vodu i mineralne rvari, primjerice duiki kalt B i l ~ k a m a treba voda da nadoknade 't 't in gubi takl t l _ ; b l : ~ _ i j i ; ( ; i 3 1 t ; t l i IDlleli+ildi:t&.J&_, dok su jojminerali poLrcbni za rvari bimi h za ivor.KAKO SE BILJKE BRANE?Biljke ne mogu p o b j e i hladnim biljojcdima, ali su razvilemnocvo obrambenih mdstava. Neke im aju trnje koje bodekoiu i probada sluznicu, pa se 1.ato ne mogu jesti. Drugeopec proizvode silno otrovne i


22/59

0 I rirodaBESCVJETNICEMahovine, paprati i njihovi srodnici nemaju cvjetova, negose razmnoavaju . V e i n o m ive u vlanim1 Sjenovitim stan itima. su biljke bez cvijeta,no koje se razmnoavaju sjemenjem.

ARAZMNOtAVANJE MAHOVINElisnati v ~ c i mahovine proizvode'enske I muke spo lne stanice.Muke spo lne stanice plivajukroz vodu na povrini biljkeI stifu do enskih, pa ih o p l o u j u .Oplodnjom nastaje sporofit(kapsula sa sporama) na stapki,koji rasijava spore u vjetar.

SPORE

KAKO RASTE PAPRAT?Podana!< li rizo m paprati raste vodo ravno kroi tlo.Iz malih pupoljaka na njem u izrastaju s i u n i 7A1vijeni

li e pu poljci raimaraju, i pupo ljak se fa i.nekih vrsta paprati znade izrasli i do Gmetarau du.inu , dok drugo dosee jedva I cm.KAKO MAHOVINE MOGU IVJETI BEZ KOR IJENJA?Mahovina uglavnom ivi u malenim busen imaili a s r u i i m a . Ona nema pravog korijena, negoranke izrasline, takoivanc rizoidc. Korjenoliki rizoidisidre mahovinu u tlo, kamen i koru Stabafo,ali ne crpe vodu. Nju iz zraka upijaju listovi.

KLASIFIKACIJA BILJAKA BEZ CVJETOVAPoznajemo 11 glavn ih skupinabiljaka bez cvjetova: Jetrenarke Prave mahovine Prapaprat l Preslice Paprat i Ginkgoatae Pinatae

Cikadacejc Bennen itatae Gneiatae.Posljednja e t i tvore skupinu(Gymnospermae)- jer se razmnoavajusjemenkama, a ne sporama.

Neke se bescvjetnicc razmnoavaju izbacivanjemvelikog broja sitnih spo ra. Ti se organizmisasroje od jedne do neko liko sranica u ovojnici.

ZATO JE RAZNOENJE SPORA VANO?Mnoge bescvjeme biljke prepucaju vjeuu da im codalje razncse spore. ' lime se smanj uje konkurencijas bi ljkom-majkom za svjedo, vod u i va7ne mineralnecvari. Ako spo ra padne na vlano mjesro, prok lijari izrasti u novu biljku.

UNUTRANJOST SORUSA ...U svakom so rusunalazimo grozdsporangija, organa zaproizvodnju spo ra.U suhim se uvjetimasporangijl otvarajui razbacuju spore.

KRALJEVSKA PAPRAT.,.Dicksonia an tarctica je vefil(apaprat koja raste na hlad1!9.m,umskom tlu uAustraliji. Te biljke imaju \ieliko,vlaknasto deblo, nad kojim !ii!iri kruna od Ovaizraste 1 ,- 3 metrd visinu.


23/59

Priroda 9 E T I N J A EStabla i grmlje se sjemenke razvijaju u drvenastim

e e r i m a zovemo e t i n j a a m a Medu 550 njihovih vrstaubrajamo i bor, jelu i cedar. t i n j u hladnim sjevernimkrajevima rastu u gustim umama. V e i n a zaddavakroz i c a v u godinu.

A. BOROVA UMAGrane borova i mnogih drugih e t i n j a a z a k o ~ n e prema dolje.Tako snijeg sklizne, ne otelivi svojom leflnom stablo.KAKO E T I N J A E STVARAJU SJEME?

c r i n j a e imaju muke i enske e e Muki e e ispucajuzrnca pcludi (muke spolne stanice), koje raznosi vjerar.Nanese li ih na 'l.cnski c i c r , oni oplode ensku spo lnustanicu. Oplodcna se jajaca r:\7.viju u sjemenke. Poslijegodinu do dvije dana, kad sjeme dozrije, ensk i se e e rotvar;1. iako i s p u kri late s j e m ~ koje proklijajugdje padnu.ZATO NEKE IMAJU A S T O E ?lglibsm o m o g u npsrnnak u krajcvimas hlad nom , otrom klimom. 'JO je 'l.ilavoi r e v u c n o mesnat0m ovoj nico 111, cakoz.v:111omkuciku lom. Julucni oblik, ibvos1 i ku1ikula

o m o g u u j u da iuMi jak vjetar i ck.mcmnuh l a d n o u . Oni, osim roga, snunjuju gubitak vode.

IMAJU LI I DRUGE BILJKE E E R E ?Biljke iz grupe cikasa imaju velike e e r e zaproizvodnju sjemenki, koji mogu biri duljiod 55 cm. "1C biljke imaju zclcpasra debla i navrhu dugo, raivedcno l i e te su s l i n i j e palmamanegoli c t i n j a a m a . Cikasi rasru u tropskimi supcropskim krajevima. I n a e su potomcibiljaka koje su bujale prije 250 milijuna godina.Danas ih poznajemo 140 vrsta.

UMSKI BOR.,.Borov i su, poput a a , vazdaze lena stab la,to da kroz t a v u godinu zadrava u e . Dugo,bod ljikasto ostae na stablu bar dvije godine.

A E E R JAPANSKE JELESjemenke sazrijevaju u enskom e e r u , z a t i e n i ljuskama.Kad zav ladaju topli I suhiuvjeti. e e r se otvarai isputa sjemenke.

SJEMENKE BORA

Mu!kl (e!erlsu meki, i kadispuste pelud,otpadnu.

POTRAl VIE ~ Klima 63-63 Stanita 82-83 Biljke 88-89 D i v e e 94-95


24/59


25/59POTRAl VIE >)f ivot na Zemlji 70-71 Bescvjetnice 90-91 Biljke 8889 D r v e e 94-95


26/59

& ZIMZELENA TROPSKA PRAUMAAmazonska je kina uma j v e ana svijetu. Unjoj na lazimootprilike petinu svih cvjetnihbiljnih vrsta.Srllka se sastoji uglavnomod mrrv/11 stanica.

D R V E ETe visoke biljke s j e m e n j a e imaju samo jednu drvenu stabljikukoja nos i svu njihovu silnu teinu. One ive mnogo godina,i zimi ne ugibaju. a j v e u skupinu medu m tvoriirokolisno d r v e e .ZATO JE TAKO VANO?

u zrak isputa kisik koji drugi organizmi udiu.Njihovo korijenje povezuje tlo i rako p r i j e i vodi daga odnese. Scabla t)sim roga daju hranu i prufaju habitatmnogim 1.ivotinjama, kao i drvo za loenje, gradnjui mnoge proizvode.KAKO RASTE?

D r v e e raste na dva i n a . Posebne stan ice na vrk imag r a n i c . " l se dijele, pa one stoga rastu. Osim lOga se dijelei sranice podkornog sloja zvanog kambij, pa se ire i debloi grane. Nove stanice to ih srvara kambij rvorc u presjekujasno vidljive godove.TO JE TO IROKOUSNOZa mJiku od e t i n j a a , koje imaju i g l i a s t e listove,u iroko lisnog r v e a oni su b i n o irok i i ravni.V e i n o m su co Sab laml:@NMMH.koja u jesen odbacuju e , no irokolisnotropskih prauma zeleno je i t a v egodine. Masa sus.dnih scabala rvorit:tkoiv:tn ims11&;13_4.13,1.11 .

KamblfJ: -- --- Roem raznosi hranu po deblu.

Vlaknastu koru tvore mrtvestanice. Ona liti deb lo. AVRSTE LISTOVAirokollsnoIma dvije vrste listova.List s cjelovitom plojkom jencrazdljeljen I Ima vlastitustapku . Sastavljeni list jerazgranat na manjep r i k v a e n e za glavnustapku lista.

.,. PRESJEK KROZ DEBLOU deblu stab la nalazimo prstenove , izvanabjelike, Iznutra Oba su sazdanaod o v r stanca kofe zovemo k s l l e m > m ,Ksilem bjellkc osim toga raznosi vodui minerale uz deblo. Izvan bJeljikenalazimo stanice floema, koje prenosehranu, a one su opet okruene korom.

D r v e e dijelimo " ! - ~ d glavneskupine: r o ~ o l i s n o , palmeI roko lisno v e e v e a jeskupina s p r ~ o io oo0 vrsta.To su dvosup11ice i C\ljetnice.a !ilice su im u l u spleteneu mreu.

Palme, s oko 2800 vrsta,cvjetnce su i jednosupnice.lice su im uparalelne. e t i j a e , s 550 vrsta,nemaju cvjetove,nego e e r e .


27/59

LOGORICAkoje u jesen gubi l i e zovemo

r i n i m ili listopadnim. Ono ivicvima s umjerenom klimom kojuju topla ljeta i hladne, pa i smdene zime.

bio odbaci l i e , prescajc rasti.i, kad nema dovoljno suncai ~ v o d n j u hrane, redi energiju.'vanje pomae d r v e ui da pritedi vodu, koju vie ne gubikroz kronju.

ZATO LISTOPADNOGDRVECA MIJENJA BOJU?Ljet i je ro krcato zelenimpigmentom (bojilom) klorofilom,koji hvata energiju S u n e v a svjetla.Lt escn se kloro/11 raspada , drvo

:sorbira, pa se otkrivaju dotadiveni i skriveni pigmenti,s m e i , iuti i naranfasti.

LISTOVI PERZIJSKE LJ ESKE

nji dio stabla zovemo kronjom. Nju cvorec, g r a n i e . U tropskoj pra lu11 i kronje

gusto isp rep letene, te pruaj u sranire mnog im

TO SU STABLA U TROPSKOJ PRAUMIO VISOKA?v r u o j i sparnoj kinoj um i, gusto zbijena srab la rasnii do velike visine zato ro se otimaju za S u n e v o svjeclo.

tO je Mablo vie, l i e mu prima vie svjetla. Neka stablaznadu o s e i visinu i od 60 metara.

Epifo je manja biljka koja raste na e o j , ali tako da jojne naudi. Mnogi epifiri ive visoko u kronjama tropskeprafamc, v r s t o usidreni korijenjem za deblo i grane.Epifiti, i v e i u kronji, primaju mnogo vie svjetlaod biljaka na clu, a osim toga i vie kinice.

RBA ZA S U N E SVJETLOono to bi osoba koja stoji na tlu kine ume vidjelaa li prema gore. Palm ino stablo svojim i e m u razinirm a hvata oskudno svjetlo ko je se probija kroz kronje.

& B J E L O G O R I N O STABLO IJETIStablo se kupa u ljetnom suncu.Zato masom zelenoga lifahvata sunce da dobije energijuza stvaranje hrane.

SLOJEVI TROPSKE PRAUME

Priroda 9

B J E L O G O R I N O STABLO U JESEN &Jesen donosi zahladnjenje, a i manjeje sunca. L i e ove lipe postajenaranl


28/59

I1 rirodaIVOTINJEivotinje dijelimo u dvije glavne kategorije - kraljenjakes unutranjim kosturom, pa tako i hrptenicom, i beskraljenjakebez te sredinje kosti. Na Zemlji ivi deset milijunaivotinjskih vrsta - svaka sa svojim i n o m ~ I A i i . . W . ~ l ! a l i M ~

TO JESVIM IVOTINJAMA Z A J E D N I K O ?~ T ijelo je svih ivot.inja ilgrncleno od mnogo r a z l i i t i h stanica, ' , i sve one, cla bi opsi.alc, jadu druge organizme. Za radiku

4 KAMELEONKameleon sekamuflira kako bi sestopio s okoliem,a giba se polako da gane opaze nl grabeljivci niplijen. Hrani se tako damunjevito isplazi jezik. pan ime udari kukca prije negoto se ovaj uspije s n a

od ivotinja i glj iva, ukorijenjenih na jednomu mjestu,l.ivotinje se gibaju u potrazi l.1 hranom, u bijegupred nep rijateljem i trng:rnju M spolnimdrugom . Skoro sve ivotinj e diu kisik

koji u1imo.ju iz -u:1ka ili vode.KOJA JE IVOTINJAN.AjRZA NA SVIJETU?- - - - - -Najbra je ivotinjana svijeLU sokolkoji se mot' obru;iv;\tibrtinom od 240 km/h. Najbri.aje u horiwmalnom letu iglorepa Ona leti!m inom i m od 170 km /h. Najhri;1 (' vodenalivotinja morski pas iglan, koji pl ivn hr:t.innm i do110 km/h.

TO SU TO TOPLOKRVNE IVOTINJE?-- - -lbplokrvnc i v o c i n j imaju stalnu LjclC$nu temperaturu,a odri.avaj u je sagorijevanjem hra ne. ' fakve su .livotinjc si.,.1vcii ptice. Sve ostale, pa tako i ribe. gmarovi, vodozemci 1 kukci,hladnokrvne su 7ivorinje. Njihova se t1m1p('rau1a mijenjas ce mperacurom okolia i tjelesnom a h i v n o Takve suivotinje kad a hladi trom ije. ali 7


29/59

Instinkt igra vafou ulogu u po110&nj11~ v ! : t ~ ~ ~ n : i p < > ~ i : onih o kojim:1 ne l>ri1111~ ~ ' l a k o se, primjerice, pu icv i, kad

z . t p r i j ~ op:t'\JIOSC, i n ~ c i n k t i : t c 11ivotinje osim rng.1 u ~ i : metodom ~ a j a i pogreke,pa porutvlj.1ju poMupkt koji su urodil i plodom. a naputajuone koji n i . ~ u .' U S A E N I OBRASO PONAANJAMnoge flvotinjt.', poput ovih g u ~ i t a Instinktivno polalt' za prvomivotinjom koju ugledaju kad se l1legu. To le o b i n o njihova majka,ali su poznati s l u a j e v i kad su se g u ~ " zagegall 1Ta IJudlm;1 I psima.

POTRAl VIE Biologija 72 ivot na Zemlji 70-71

Priroda 97

& RIBA JEOve se ribe brane nadimanjem.Tako ne samo da nakostrijeebodlje, nego ih vela ribai tefe moe progutati. I mnogesu druge vrste prekrivenebodljama koje Ih titei od naJvelih grabefljivaca.


30/59

1rirodaHRANJENJESve ivotinj e, da bi opstale, moraju jesti druge organizme.Prema n a i n u prehrane, sve ivo tinje mo.emo podijelitiu dvije skupine: na ili mesodcre ( k a r n i v ~

1 BILJOJEDE il i biljoderc (herbivore).TO JE TO SVEJED?--- --- -V ivotinja jede ili meso ili biljke, no neke od njihjedu i jedno i drugo. Njih zovemo svejcclima ili svdderima(omnivorama). Svejcdi su, recimo, medvjedi i svinje -a i o v j e k . l u dana.fojoj prehrani mi slijedimo tradicijunai h dalekih predaka, koji su ubijali d i v l j a , ali i skupljaliumske i druge plodove.

MEDVJED GRIZU .,.Medvjedi jedukojeta. pa takoi meko I oraastovole, korijenje ,med, strvine (mrtveivotinje). sitne sisavceI losose to pllvaluuz rijeku, poput ovogna sliti.TO JE TO HRANJENJE FILTRACIJOM'?

MESOJEDI- --- -- - - - - -- --- -

R i j e je o skupljanju hrJnc c i j e e n j e m velikih k o l i i n avode. l:ako se love sirni organiuni. ivotinje koje se iakohra ne mogu biti vrlo i t e i oblikom i e l i i n o -pa se tako hrane lupari, plamcnci (flam ingo) i kitoviusani (medu njima i plavemi).

~ L E I N A R IHllene i supovl su leinari - mesoledi kol l se hrano u o mnaputenom lovinom. Ovu su zebru ubili lavovi, pa se naleliI otili.

Mcsojedi su v e i n o m grabeljivci - dakle ivotinje koje se hrane drugeivo tinje. Grabeljivci b i n o im aju otre pande, zube ili kljun kojima razdiruplijen. ivotinjsko je meso vrlo zasicno, pa grabe-1.ljivci ne moraju ubijati.Ono se, osim roga, lake i probavlja.KAKO GRABfLJIVCl UBIJAJU PLIJEN?Najsilniji grabeiljivci poput lavova, morskih pasai orlova u lovu se uzdaju u snagu i brtinu. Sitnijii slab iji lovci oslanjaju se e s t o na lukavstvoi specijalne tehnike. Neki grabeljivci, primjericevukovi, love u r i m a . Pauci svoje rtve lovemreom . e g r c u e plijen ubijaju otrovom .BILJOJEDI

ZUBATI SMIJEAKZubi morskog psa su otrii uiljenl da lake rastrgnuplijen. Oni rastu u redovima,te stalno lspadafu, a na njihovomfesto do laze novi. Tako nekevrste u ivotu mogu potroiti i do30 ooo zubi. Ipak svi morski psinisu grabeljivci - n a j v e i medunjima, kitopsina, hranise cl jedcnjem planktona.

e l j u s t i , zubi i eludac biljojeda prilagodeni su ilavoj biljnoj hran i.U usporedbi s mesom, biljke nisu jako 'l..asitne, pa zato mnogi biljojedina jelo troe mnoge sate.

T I J K ANeke ivotinje, poput ovogtukana, specijalizirale su seza v o e . je puno sladora,pa je mnogo hranjlvije od l i a ,a osim toga i probav1jivije.Ono je, m e u t i m , l mnogorjede, a i tee je do njega d o i .Mnoge ptice koje se hranev o e m , ponekad moraju jestii kukce. Ptice samo u tropskimpraumama uspijevaju n a idovo ljno v o a kroz i t a v u godinu.

POTRAl VIE ~ Probava 144-145 BIQke 88-89 Zubi 143

KAKO BILJOJEDI PROBAVLJAJU HRANU?Biljke sadrie v r s r u celulozu koja se teko probavljeluci mnogih biljojeda puni su mikroba koji jerazgraduju. Neki bil jojedi, primjerice goveda, imajpo vie i eludaca. Kad prode kroz neke od njih,hrana se v r a a u usta na ponovno vakanje kojepomae njezinu razgradnju. To zovemo preivanjemKAKO BILJOJEDI IZBJEGAVAJU MESOJEDE?Biljojedi, da bi doli do hrane, ne moraju biti ba jakootroumni, ali moraju biti brli ili se na neki drugi n a i nzaLitiri od grabeljivaca. Mnogi se kamufliraju i tako stapas oko liem, da ih lovci ne opate. Drugi pak imaju debelukou, bodljike, smradove pa i otrove kojima odbijajuneprijatelja.


31/59POTRA21 VIE I Ui 141 140 Usta 142 Nos 143


32/59

I0 IPrirodaKOMUNICIRANJEivotinje komuniciraju s pripadnicima svoje i drugih vrsta kako bikoordinirale potragu za hranom, privukle spolnog partnera, odgojile

m l a d u ili pobjegle od opasnosti. Razne vrste odailju signalep o m o u znakova i zvukova, ali i gestikulacijom, dodirom, isputanjemmirisa, sloenim kemijskim tvarima ili kombinacijom svega toga.KAD IVOTINJE ALJU VIZUALNE SIGNALE?

Vizualni signali na malu daljinu prenose m n o ~ r v o poruka,primjerice: Evo hrane! i Qdbij! Price od paunado c r v e n d a : t p r i v l a ~ . c n k e aJ'kirn bojama. Krijesniceco isto i n e svjerlom. Bijeli bljesak repa 7,eca u bijeguupozorava osLalc na opasnosr.ZATO IVOTINJE KOMUNICRAJU ZVUKOVIMA?

Z v u n i se signali prenose preko watnih udaljenostii srnjesra obznanjuju poruku. Ptice pjevice i majmuniurl iknvci krikom o z o a a v a j svoj teriLOrij. Kirovi, fabei v r c pjevom p r i v enke. Majmuni i t i m?.vukovima upozor-Jvaju svoju druinu na r : 1 1 . l i i c e neprijatelje.

' OPONAANJE ZMIJEVizualni signali mogu posluiti I za obranu.Kod ove se gusjenice ijlljka razvio rep nalik nazmllsku glavu. Ta varka strai grabefljivte, paoni b)e!e iako je gusjenica potpuno bezopasna.

GOVORE LI IVOT INJE UVIJEK ISTINU?Kad .ivoLinje o m u n i c i r a j u ~ neprijaLcljcm, njihoveinformacije nisu uvijek isLinirc. Psi, i druge ivot njekosrrij ee se, izvijaju leda ili se napuhuju da izgledaju v e i .Oposumi, da 'l.avaraju neprijacclja, glume da su mrrvi.Neke ivotinje oponaaju iiglcd opasnih stvorenja.ZATO IVOTINJE !SPUTAJU FEROMONE?ivotinje mirisnim signalima, p o m o u rakoivan ih foromonm j c na ponaanje drugih ivotinja. Ti sloeni kemijskispojevi, medu kojima nalazimo i hormone, c s L o se prenoszrakom. enke moljca ispuraju fcromone da privukumuj:ikc. Kod mr:1v:1, p e l a i u ko lonijama rcrmiia, kraljicaisputa fi::romonc i iako kolonij i prenosi svakovrsne poruke

... SLOENO KOMUNICIRANJEInteligentni sisavci, primjeriteove a n z e komunicirajuA KEMIJSKO UPRAVLJANJEFeromonl to ih isputa maticp e l a zaustavljaju rast drugihzrelih enki. Ako kraljicanestane, pa s njom nestanu

POTRAl VIE ~ Osjetila 99 Zwk 176-tn

zvukovima, mirisima, dodirom.gestikulaci jom i Izrazom lica.


33/59

Priroda 1

RAZMNOAVANJE Zmijska jaje - - - ~ : _ _ . : _ - ' Sve ivotinje stvaraju potomstvo da bi se mogla nastaviti vrsta.Neke se razmnoavaju spolno, parenjem s partnerom, a nekenespolno , bez parenja. ivotinje odrastaju na r a z l i i t e n a i n

ima kolastu,ncpromo{ivuljusku.

pa neke prolaze i kroz . Briga za potomsrvot a k o e r se razlikuje.KAKO IVOTINJE P R I V L A E SPOLNOG PARTNERA?U doba parenja , ivotin je objavljuju svoju sp remnostza paranje posebn og zova, mirisa i dru gihsignala. Neke ivorinjc osvajaju opreznog partnerasloenim cg:r.ibidj ama ili ritua lnim udvaranjem.Neka su stvorenja, primjeri ce kina glisra, hermafrodiri(i mujaci i fonkc), im olak:1va pronalaenje panncr:i.

OBITELJ PUMA Tenke ssavaca brinu o svojim mladuncima i hrane ihbogatom, hran jivom - ml ijekom.Nekim ssavcima za od rastanje dos ta jetek nekoliko tjedana. Male pumeostaju s majkom dvijegodine , e i vjetin usamostalnog lova.

smanjena verzijaodras le Jedin ke.

._ NESPOLNO RAZMNOAVANJEse di iell u dvijejedinke. Neki kukci,primjerice biljne ui,se mogurazmno1avat lnespolno, Jer semladunci mogurazviti I Izneoplodenlhjaja.

ZATO NEKE IVOTINJE R A A J UMLADE A NE LEGU JAJA?v o r i n j c koje se radaju ive imaju

mnogo v e e anse 1.a prd.ivljavanjcod onih koje se lcgu i1, jajeta.Dok se razv ij aju u ucrobi,fc1usi su mnogo manje od jajaizlo'l.cni opasnost i da budu pojedeni.ZATO SKRB ZA M L A D U N A D ?ivocinjc skrbe za b d u n d:1bijoj i:r.glcdc w opsrnnak.i:.kva a d u n e e do ivi zrelostod one prcpuccnc s:unoj sebi.

l i i n k i mjesec

A IVOTNI KRUGBUBAMAREKao i svi drugi kukci.i bubamare prolaze krozpo tpunu metamorrozu,te Iz izravnoprelaze u zreli oblik.

poslije izlijeganja. 2. Poslije tjedandana izlegne se l i i n k a .

METAMORFOZANeke su ivotinje dok su jo male min ijaturnakopija svojih odraslih srodnika, no zato drugeni po ne nalikuju na rodi telje. One, prijenego ro dosegnu zre lost, prolaze kr01.preobrazbu, takozvanu mcramorfozu.TO JE TO POTPUNA METAMORFOZA?Pocpuna je meramorfoza promjena u jednom kor:Lkuiz u odr;1slu jedinku. Takvu mcLamorfozu prolazemoljci i leptiri. Njihove se gusjenice hrane i r:mu , a ondaulaze u fazu mirovanja, prervorene u U

L i i n gusjenica.se pretvara u krilaru odrnslu jedinku.Pocpunom se mc tamorfo'Wm i punog lavci pretvaraju u l.abe.

R O E N A NEOVISNA AMlade se zmije od trenutkakad se izlegu mora ju brinutisame o sebi. Zmije izlegu mnogojaja kako bi bar poneki odpotomaka doivio zrelost.

Vllln konjic - - - . r # J ~izlazi iz starekoe.

Prazna ljuturaosta je na stapkibiljke.VILIN KONJICIZLAZI IZ KOE ...Mlad i vilin konjici rasenekoliko puta odbacujukou, da bi poslije posljednjegpostali odrasli. Takvupostupnu prom jenu zovemonepotpunom metamorfozom.

POTRAl VIE I Vodozemci 114-115 Kukci 111 Sisavci 120-123


34/59

2 Priroda ..,BESKRALJESNJACIOko 95 posco svih ivotinja spadau beskraljenjake - ivotinje bezkosti - i mnoge su od nj ih s i u n e ,pa i mikroskopske .KAKO IVOTINJE OPSTAJU BEZ KOSTIJU?Kukci, mkovi i mnogi drugi beskraljenjaci imaju tvrduvanjsku ljusku, cakoivani egwskelec ili vanjski kosrur.On ih titi od udaraca i grabd.ljivaca, a be1. njega bi sei osuili. Puevi g o l a i , pijavice i morski klob uci imajumeko tijelo, ali ne i cg-wskelec. St:ilan im obl ik daje daktjelesnih t e k u i n a .RASTE LI EGZOSKELET BESKRALJENJAKA?Tvrdi egzoskclet kukaca i, primjerice, rakova ne

r a . ~ 1 c s ostatkom tijela. Kad iivoc inja narascc,vanjski oklop joj postane pretijesan - i zaco ga onas vremena na vrijeme odbacuje. Ispod njega se~ r v a r a novi, malo v e i i labaviji. Sad se ivotinjanadme da ga proiri prije nego co otvrdne.

Bodlje - ----..,-""su zapravo udovikoji ubacuju /1ranuu usta i pokretulivolinju.

UNUTRANJOSTMORSKOG JEA ""Poput v e i n e beskraljenjaka.morski jeZcvl Ili jeinciImaju razmjerno sloene unutranjeorgane. Hranu usltnjavajuzubi smjeteni u sredinjem okviru kojizovemo Aristoteovom svjetiljkom,nakon foga prelazi u crijevo .

BODIJIKAI WNJAO SPUVE KUKCI

KNo111nl sustavpronosikrozt'ijelo krv.

6000 vrsta, m e u kojimaI v f e z d a e , je1incl I trpovl. 10 ooo vrsta, medu koj ima 10 ooo vrsta, podlfelfenlhI koralll, moruzgve I morski u tri razreda: v a p n o n f a e , 800 ooo vrsta, medu kojimaI bube. muhe I mravi.klobuci. s t a k l a e I r e m e n o r o l n j a e .POTRAtl VIE ~ Rakovi 109 Kukci 110-111 Mekuci 106..,KRALJESNJACISvi kraljenjaci imaju unutranji koscur, pa tako i lubanju,kraljenicu i rebra. Te sloene ivotinje mogu biti manj eod 1 cm, ali i due od 30 m.

E M U SLUI KOSTUR? KOLIKO UDOVA IMAJU KRALJENJACI?

Zubi

Kosrur je v r s t a okosnica koja odrfava oblik cijda i dajeuporite m i i i m a . Rebra o m o g u 1 1 j u disanje te rire srcei druge osjecljive organe, a lubanja 7al


35/59POTRAl VIE Otoci 42 Australazija i Oceanija 272-273


36/59

4 Priroda

Z v j e z d a e , m i j a jeinci i morski krastavci (trpovi),pripadnici su koljena bodljikaa (Echinodermata).Ti spori, bezglavi beskraljenjaci jedine su ivorinjekoje imaju o s n o s i m e c r i n o tijelo s peterostrukimponavljanjem obrasca. Svi bodljikai iveu slanoj vodi.KAKO SE E Z D A E HRANE?----v j e z d a e se hrane tako da iskrenu eludac.: i navuku gana rtvu . Porom probavne sokove koji rastvore plijen.

V e i n a se hrani ko ljkama. U potrazi za hranomgibaju se p o m o savidjivih cjevastih nogu kojeim vire s (lon;e s1ranc.TO SE ZBIVA KAD IZGUBI KRAK?- - - - ---Kaci 7 . v j e d a a izgubi krak, na njegovu mjestu izraste novi.Ako 11 otkimnom udu osta nu neke stanice. iz njega opet moeizrasli i t a v a nova 1,vjezclafa Z.vjeidafa se ponekad sp:.1si iz rukugrabeljivca .nvov;111;cm uda. Englezi z m i j a e zovu brittle srars(lomne 1vije1.dc) zato to im krakovi lako odlamaju .

Anus i s p u ~ t aotpadne tvari.

SPUVE

prenosealge i Zivotinjedo usta.

..,. TRP

Bodlje su kodnekih vrsta

otrovne.

TI bodljikal znadu izrastiI metar u duinu. Oni 'Ivena morskom dnu I hranese trulei. Kad se najede, trplovkc u usta da Ih o i s t i .

Te ivotinje izgledaju kao biljke ili gljive, ali su zap ravojednostavni beskraljenjaci. V e i n a spuvi ivi u slanoj vodi,

p r i k v za kamenje i grebenje.KAKO SE SPUVE HRANE?Spuve kroz povrinske pore u v l a c vodu, pa cako iz nje vade

s i u n e biljke i l.ivocinjc. One nemaju jasno izraene dijelovecijela kao v e i n a 7.ivocinja. One nemaju ni srca niti ikakvaprepoznatljiva organa. Tijela su im pak u k r u e s i u n i mzrncima vapnenca, kremena i vlaknima od takozvanogspongina.KLAS IFIKAC IJA SPUVIU tom ko ljenu nalazimo oko 5000 vrsta, podijeljenihu tri razreda: V a p n n j a e S t a k l a e K r c m e o r o : ! n

POTWI VIE ~ Beskraljenjaci 102

Sltuneambulakralnenolice prekrikrakove - unekih ih vrsta

... VILJASTA E Z O A Ae z d a e imaju sredinjetijelo iz kojeg se irekrakov i kao bicena z d a a Imapo pet krakova, no nekeih vrste imaju I vie.

'..,. IEINACMorski Jelevi live na morskomdnu ili zakopani u pijesak.Kao i z v j e z d a e , i oni imajumnotvo silunih ambulakralnihnoica pomolu kojih pufo i hrane se.Jellncl su dobro z a t i e n i mnotvom otrih bod ljiKLASIFIKACIJA BOOLIKAAKoljeno Echlnodermata o b u h v a a oko 6000 vrsta,podijeljenih u pet razreda: S t a p a r l e z d a e j a eJeinci Trpov l


37/59

CRVOLIKE IVOTINJEKine su gliste (gujavice) najpoznatijr crvolikeivotinje, ali se ta meka, beznoga stvorenja pojavljujuu i s u a m a vrsta. Neke su mikroskopske v e l i i drugeizrastu i do nekoliko metara u duljiinu. Kine gliste icjevasta su oblika. Plonjaci pak imaju oblik listova ili traka .GDJE IVE CRVOLIKE IVOTINJE?Crvolike iivocinjc ive u vodi i na u h o m : nalazimo ih u

p r a k c i k i svim zemaljskim sta11 ilirna. Kine glisrc 'l.ivc u tlu.Pijavice su scanovn icc bara i pomka. plo.5njakai r p a r a I.ivi u moru. Morske crve nalazimo u moru. Ne kesu crvolikc 'l.ivotinjc ''"MdH jer i ive u dje lu ivotinja.

KAKO CRVOLIKE IVOTINJEO S J E A J U SVOJ OKOLI?Neki plonjaci imaju jcd11ostav11c kojimadetekciraju svjeLlo, ali je v c i 1 1 a crva j c p : t .Najvanije im je osjetilo opip. Kofa kine glistehvara vibracije srvorcnc glasom i gibanjem.Neki crvi grabeljivci imaju na glavi osjetljivaticala koja im pomaiu u lovu na hranu.

PARAZITI

K o l u t l -----se skupljajuI razmi{u i 1,1kose glistina giba.

~ P O V E A NSitune leklnle na prednjem dijelugujavlcc pomau joj u hva tanju llapri gibanju. Ta se ivotinja gibaskupljanjem I irenjem tjelesn ih segmenata.

Paraziti 'l.ive u tijelu drugih ivotinja i biljaka,koje 1.ovemo njihovim d o m a ili domadarima.Oni se hrane njegovim cijelom ili krvlju, ili mu pakkradu hranu. Neki parazitski crvi ive u o v j e k usasvim neopaeni. Drugi pak uzrokuju ceke bolesti.KAKO SE HRANE PIJAVICE?Pijavice na glavi i repu imaju prianj:1lke kojima se hvatajuia ivorinje, i ljude, pa im siu krv. Pritom ubacu jurvar koja p r i j e i gruanje krvi. Tako mogu piri sve dok sene napuhnu, a onda orpadnu. Pijavice vrebaju u barama,potocima i na drugim vlanim mjesdma.

METILJ.&V e i n a neparazitskih plonjaka lovihranu ili leinari. Ponjati tvore veliku skupinucrva medu koj ima nala1imo I trakavice I met ilje.

o p l o e n n/aj.1 poslijeparcnja.

vtalnosttifeln.

Rep je uvijekdull od km/ono kojemuJe glava.

~ K I N A GUSTAKine gliste Ili gujavlcerulu lio I tako ga p r o z r a ~ u j u .Hrane se biljem i votinjama,kao I njihovom tru lei.KLASIFIKACIJA CRVUKIH IVOTINJAPostoji vie od 100 ooo vrsta crvolikih ivotinja.podijeljenih u tri glavna koljena: Ponjacl (vlrnJacl. trakavice I metnm K o l u t i a v c l (primjerice kine gliste, morski crvi, i pijavice) Oblili (primje1ice bijela i d j e j a glista)

z;i usitnjavanjGhrane.AnusispuIGkruti otpad.

O B L U

Rolnatakutikula tltlti/eto:r. o t e e n j a .

Te crvo llke lvollnjc zovemo I ncmatodlma.Neke vrste sa sobom stalno nose i po 27 milijunajaja, a dnevno Ih 1naju ispustiti i preko 20 0 ooo.

kavica ivi u crijevima 'l.ivotinja, primjerice ~ v i n j c ,i o v j e k a . Domadar se zarazi kad pojede hranu11jezinim jajima ili mladuncima. U crijevutrakavica hra.ni d o m a i n o v o m napola

bavljenom hranom. Kad sazrije,vica p o i n j e izbacivati malene

r i e jaja, koji onda s izmeromaze iz d o m a i n o v a tijela.---- Prianja/kestvaraju v r s t u vezu.

.'4 A J A TRAKAVICArakavica se za n o v o crijevo hvata~ a m a i prianjalkama na gavi. Ova vrstaoe duljinu od 60 cm, no nekeuge znadu izrasti i do 30 metara duljine.

POTRAl VIE ~ Ekologija So Beskraljenjaci 102 Tlo 48


38/59

6 I rirodaMEKUCIMekuci su beskraljenjaci me kanoga tijela,a medu njima nalaz imo pueve,hobotnice, lignje, k o l j k a i dagnje.

1 LJUTURUekuaca ima koja ih ti ti.08, s l i n eljudsklmil,OSi(fll f8Vajuizvrs tan vid.

Puevi kliu po tragu sluzito se cijedi iz dijela tijelakraj njihova irokog,stopaa. JasnoIzraena gl


39/59

L A N K O N O C I l a n k o n su najbrojnija skupina ivotinja kojojpripada 80 % ivo tinjskih vrsta. O b u h v trorenjake ,klijetare (praklijetare, i k r a k a e ) i e l j u(rakove, stonoge i kukce) .KAKVE SU ODLIKE L A N K O N O A C A ?Svi l a n k o o c i imaju c ~ c l o p o d i ~ c l ~ c n o u segmentei prekriveno cvrdi mm@&IJ"i3 ! le@. 'fa je v r s t aovojnica iigradena iz proteina hitina, koj i je grada "" OBRUBLJENI KUGLA DIVOVSKA STONOGA &Stonoge svoj plijen paralizirajuili ubijaju otrovom to gaubacuju nalik napande, smetenim tik iza usta.i za ljudske nokrc. Taj se oklop moe sav iti u zglobovima,pa su okrerni .

Zbog svog s t o g zaobljenog tijela, obrubljenikugla je teak plijen. Osim toga, poznaje i jojedan trik za odb ijanje grabelljivaca -

KAKVE SU RAZLIKE Z M E DVOJENOGE I STRIGE?Srrige su aktivni lovci, dok dvojenoga jede biljne rvari.Osim roga, strigc imaj u po dvije noge 11:1 svakom cjeleimomsegmentu, a dvojenoge po t i r i Strigc i dvojcnogc zajednoY.ovcmo stonoge.

IMAJU LI SVE STONOGE STOTINU NOGU?---Ime stonoga o z n a a v a ivotinju sa I00 nogu, ali ih nekeimaju manje, a druge vie od roga. Neke dvojenoge imajuvie stotina nogu, ali 'l.apravo ih nijedna od njih nemavie od 750 .KLASIFIKACIJA l . A N Ktlankonocl llne nalvclc koljeno 21volinjskog carstva.unjemu nalazimo preko 900 ooo Imenovanih vrstapodijeljenih u pet skupina: Raci Kukci P a u ~ n j a c l Stonoge Praklljetarl

EGZOSKELETEw..oskelet o c a zarim a je kutijai uporite za miice . On nije samonego je i o m o i v , to cimstvorenjima o m o g ops tanaki u najnegoscoljubivijim stanitima .

.l JASTOG

Dugo ticalo -pomale Jastoguu naviganjupo morskom dnu.Prednja noga -----,,,,.il i heliped, razvilase tako da molenositi klife$ta.

Noge za hodanjeIpo vezane su nanekoliko mjesta.- - - ~pogoni Jastogakroz vodu.

egzoskelet titi jastogovo ti jelo. i sitnidijelovi, primerice noge i ticala, potpuno su zatvoreniu njemu. Severnoat lantski jastog je n a j v e i l a n k o n ona svijetu, jer moe d o s e teinu i od 20 kg.

kad je a p ' J d se u lopticu.Neki se brane otrovom. primjericekinonom i cijanidom to Ihproizvode 21ijczde1111edu a k a .

KAKO L A N K O N O C I RASTU?

Poznajemo vie od 3000 vrstastonoga . Nave la ivi u tropimai moe izrasti do 30 cmu duljinu - dovo ljnoda ubije mia.

Da bi mogli rasti, l a n k o n o c i se moraju svakomalo mirariti ili s v l a i t i (0


40/59

8 PrirodaVPAUCNJACI

P a u n j a c i (Arachnida) su velika skupina osmerononiha n k o n o f a c a m e u njima nalazimo pauke, korpione, krpelje

i grinje. Svi su korpioni i pauci lovci mesojed i. Krpelji i grinjesu stvorenja s ustima za ujedanje i sisanj e. krpeljaivi parazitskim ivotom na ivotinjama i biljkama.

KAKO PAUCI PREDUPauci u elucu proizvode t e k u u p a u i n u . Tu t e k u i n u

i i l u u j u posebne bradavice, i ona se s k r u u j e a pauk jezarim nogama u duge nici. pauka i r. tihvlakana plete mre-lu kojom zarim hvata l e t e u lovinu .Neki pauci, ntl'


41/59

te beskraljenjake ubrajamo rakovice, v i t i a r 03;UI i babure.ih zovemo i morskim kukcima zato to su to najbrojniji oceanski

Svi rakovi imaju tvrdu kou, krge i dva para ticala .IVE RAKOVI?rakova iv i u moru - iako neki 1.ive i u slatkoj vod i,babure i nekoliko rakova ivi i na kopnu. Km.ice plivajupo irokoj p u i n i . V i r i a r i ive p r i k v akamenje, podvodneluke i brodsko dno.

- -----4uvlale una prvi

op11snosti.

KRILKr il su malena, i a s t a scvorenja i n a kozicama,a nalazimo ih po oceanima u go lemu broju.Oni su vana karika u morskom hranidbenom lancui glavna su hrana mnogih morskih ivotinja.

TO KRIL JEDE?Kril se hrani plankronom - u nbiljkama i ivo tinjicama (i njihovim

l i i n k a m a ) to plutaju u morskimstrujama. Njih opec jedu svi,od pingvina do kitova. Neki kitoviodlaze i i s u a m a kilometara daleko od toplihvoda samo da bi se najeli sezonskih jara krila.

TO RAKOVI JEDU?Mnogi su rakovi ldinari, pa se hr:111e ostacima mrtvihstvorenja. R.'lkovicc i kozice hranu tr:ri.c uglavnom n o ua danju se skrivaju u pukotinama. Neke su rakovice i jastoziaktivni grabe7.ljivci, pa plijen hvataju snanim klijetima.V i c i a r i dlakavim nogama filtriraju vodu i vade sicnasrvorenja. Bahurc 7 . v a u osrarke biljaka.

JESU LI MALENI RAKOVI NALIK ODRASLIMA?V e i n a se rakova lijdc iz jajera 11 obliku i i n k e naupilija, kojaba$ nimalo ne odraslom primjerku. ni i u n a stvorenjalebde uz povrinu oceana, gdje se hrane i rastu. Ona, prijenego to o d r ~ t u , nekoliko puca odbace svoju tvrdu koru.

~ R A K SAMACTa stvorenja kao 1aklon od grabeljivaca noseprarne ljuture drug ih mckuaca. Kad prerastujednu, naprosto se prese le u velu.

VESLONOACKLASIFIKACIJA RAKOVA

.l I T I 4 RRakovi na slici pruaju vitkenoge i njima hvataju p l u t a j u astvorenja. Odrasle su Jedinkevezane za jedno mjesto.'N AUPLI

V e i n a mladih rakovaslobodno pluta uz povr inuoceana. Tako noenastvorenja zovemoplanktonom.R i j e planktonz n a i lutalica.

Rj.k'.0\11 sl.( po broju vrsta drugi razred ivotinjskog carstva.Oni o b u h v a a j u 38 ooo vrsta, podljcljonih u osam podrazreda: vii raci vjtlfori krgonoc l ljuskarl krgorepcl(:ephalocarida Mystacoca rlda Ascothoracida

JE LI KRIL UGROENA VRSTA?Krila je si lno mno rvo pa mu ne prijeti opasnostod iwrninmja. Njega, meducim , ribari sve vie vadeiz oceana. Zbog njegova manjka trpe ivotinjekoje se njime hrane. Tako, primjerice, lov na kriloko Ancarktike jako u t j e e na broj pingvina .

Usl - - - zadrtavaju krll,aproputajuvodu.

POTRAl VIE ~ l a n k o n o c i 107 Beskraljenjaci 102 Oceani 40-41


42/59

KUKCIKukci ili insekti najbrojnije su ivotinje na svijetu i tvore oko75 posto ivotinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko800 000 vrsta, ali ih je moda i 10 milijuna. Kukci su esterononbeskraljenjaci s otrim osjetilnim organima , od kojih spomenimdi[lf;!Q. Neki od njih ive u 1KOLONIJAMA

~ ~ - Krila su u mirovanjusk/opl/ctra jedno uz

drugo - za razliku odkrila vlllnskog konjica,

koja su ra5ircna.

ZATO SU KUKCI TAKO RAIRENI?Glavna se cajna njihova uspjeha krije u ranov rsnosci.Oni postoje u coli ko vrsta da na kop nu gorovo da i nemamjesta na kojemu ne mogu ivjeti , a jedu p r a k t i k i sve.Malena im e l i da u porrazi za hranomdopru skoro svud a. Mnogi ku kci osun toga lece, to imolakava ko loni1aciju novih sran ica.

Drugi su glavni redov ileptiri (Lepldoptera,150 ooo vrsta), osei mravi {Hymenoptera.120 vrsta), muhe (Diptera,too ooo vrsta) i polukrlltl(Hemlptera, So ooo vrsta).

~ - - - - ncala nalik tra ~ t a p i t erazlikuju se od paperjastihticala moljaca.

Ticala na glavi glavn i su osjetilni organ kukaca. To su p o e s t o dugi i tankiizdanci prekriveni u n i m osjetilnim d l a i c a m a . Ticala, meducim, ne slu7,esamo pipanju nego i njuenju, a ponekad i kuanju pa i sluanju . LEPTIROVA OSJETILA.,..Duga ticala i velike mozailneomoguluju leptiru da osjetisvijet oko sebe.ZA TO KUKCIMA SLUE TICALA?Kukci ticalima uaie hranu i opaaju neprijatelje. Ui, buhei drugi insekti koji se hrane krvlju drugih iivodnja ticalimaopa7.aju coplinu i vlai.nost rtava. Neki muki kukci imajuposebno osjetljiva cicala kojima njue fcromone, posebnemirit ro ih ispuca za parenje spremna enka.

KOJA JO OSJETILA IMAJU KUKCI?Mnogi kukci imaju i mreaste ili fuceme s desccima l e akoje zajedno daju der.aljnu sliku. Neki osim roga na ubuhuimaju osjetiln e l a i c e koje decektiraju scrujanjc zraka mga uzrokuju grabeljivci ili plijen. B u b n j i e pak mogu imatina nogama ili tijelu . Neki kukci, primjerice muh e, organeza okus imaju na nogama.


43/59

SE KUKCI BRANE?se kukci kamufliraju (prirodno preruavaju)

grabeljivci ne opaze. Neke su vrste naorufanei ouovom odvratna okusa. Mnogi su jarkoprimjerice iucim i crnim prugama, kojimaneprijacdja da se udalji.KUKCI JEDU?jedu najsvakovrsniju hranu. Ocprilike ihpripada u biljojede, pa se hrane e m ,, sjemenkama, nekrarom i drvom .

su gr:tbc-1.ljici, pa love druga malenaBuhe i ui su paraziti te se hrane ivimi krvlju (.ivotinja, a da ih pritom ne ubiju.GUSJENICA MONARHA.,.

i linkc mnogih kukaca Izgleda!ubitno d r u k od odraslihinki. i n k e moljaca I kukacazovemo gusjenicama. One sehrane te tako zarazmjetno malo vremena skupepozamanu teinu. Potomprestaju jesti I stvaraju v r s t ukukuljicu Ili a h u r u u kojojpoprimaju zreli tjelesni oblik.

Paperjasta ticala

kukaca ivi ivotom samotnjaka, ali cermici,, e l e i neke ose ive u velikim zajednicama,Njihovi l a n o v s u r a pri izgradnji

i nalaenju hrane.DRUTVENI KUKCI PODIU SVOJE MLADE?se kukaca o svojim mladima brine malo ili nimalo,drurveni su kukci u tom pogledu iznimka. Radnici

u v a j u mlade i donose im hranu. Ose radilicelarvama donose provakanu hranu. L i i n k ep e l a hrane medom. Ti mladi kukci rastu u jaslicamasrcu konice.

Priroda 11

Mozallno oko ---- ------sloieno od desetakaesterostranihTicalo----- -----1Krilo prekriveno ____ ...!

t i s u a m a s i u n i hpreklopljenihljusk ica.

HRUTKod tvrdokrllaca, poput ovoghruta, prednja su se krilarazvila u s t e . zaob ljencpok lopce, takozvanu elitruili pokrilca. Oni tite os jetljivastranja krila kad Je ivotinjana zemlji. Kad ivotinja leti,pokrilca se mil u s putada ne smetaju radu krila.

TUM.ITSKA KRALJICAS VOJNICIMA I RADNICIMA.,.U svakoj koloniji kukacanalazimo po nekoliko r a z l i i t i hkasta. Kraljilin je posaonoenje jaja - I ona ih jetako puna da se ne moe nipomaknuti. Velik broj radilicaenskog spola (no koje sene pare) brine se o jajima iodravanju gnijezda. Mnogekolonije imaju osim togai obrambenu kastu vojnika,naoruan h golem imi otrovom.

u kojoj je leptirmetamorfozirao(preobra zio se},Lo jestpretvorio izgusjeniceu leptira.

LEPTIR MONARHPoslije melamorfoze(preobrazbe iz l i i n k e u odraslujedinku), iz a h u r e Izlazi zrelileptir monarh i Polako razgibavakrila. Poput svih leptira, I ovajse hrani nektarom cvijeta.KAMO KUKCI ODLAZE ZIMI?

Mnogi odr:isli kukci zimi uginu. Nj ihova jajai m l a d u n a d , m e u t i m prd ivc na zaklonjenimmjestima, pa u r o l j u -livor. Neki kukciprtiivljavaju scudcn o m o u hibernacije. Dru gi, poputleptira monarha, migriraju preko velikih udaljcnosciu bijegu pred z.irnskom studeni.KAKO KUKCI U T J E U NA LJUDE?Kukci biljojed i r e u j u usjeve i urod v o a k a . Drvojcdi(Cnnili unitavaj u i namjeraj, a paraziti ire zaraze.Mnogi su, mcdutirn , kukci i korisni - tako, primjerice,

e l e prave med, bubamare se hrane uenjcima(koji o c c vnno bilje), :t dudov svilac proizvodi svi lu.


44/59

12 1Priroda

RIBERibe su vodene ivotinje s unutranjim kosturom, unalazimo i lubanju, rebra i kraljenicu. e riba ikostur, ali je kostur morskih pasa i raa napravljen odhrskavice. Ribe kisik iz vode p o m o u l i i l ~ l i :p o m o u repa i peraja. Riblja je koa prekrivena 'GDJE RIBE IVE?Ribe su sjajno prilagodcnc i.ivom u vodi, pa ih nalazimopo svim svjerski rn morima, od toplog tropskog oceana pa svedo ledenih polarnih voda. Neke ribe ive llZ povrinu. Drugepak ive u dubina.ma, gdje po neke pokazuju i sposobnostrni:U.l!ilftl!@itl@llJJ. Ribe osim toga. na lazimo i uslatkovodn illl stanitima: rijekama, jezerima i o v a r a m aKLASIFKACIJA RIBA Poznato je vie od 26 ooovrsla rlba, te one tvore prekopolovlcu kraljenjaka. Ribese dijele u tri glavneskupine. Prvu, i daleko n a j v e uskupinu, tvore ribe

k o t u n j a e . Danas Ih ivivie od 25 ooo vrsta.

KRGE

Drugu skupinu, s oko600 vrsta, k a v l n j a e -morski psi I rafe. Najmanja skupina,krufnouste, s oko 60 vrsta,ujedno je I najprimitivnija.Njezini l a n o v i , sljepuljei paklare, Imaju kostur.ali ne I e l j u s t .

Popur svih ivor inja, i ribe, da bi opstale, morajustalno troiti kisik. One ne diu zrak, ali zatocrpe otopljeni kisik iz vode. i n e to krgama -paperjastim organima smjetenim iza o i j ui protkanim mnogim tank.im krvnim ilicama.

KAKO RIBE DIU ISPOD VODE?Riba vodu s otopljenim kisikom u v l a kroz um, pa je [jerapreko e t i r i do pec krga s obje strane glave. Na njima senalne vrlo njene i vrlo rnnke membrane. Kroz njih kisikdop ire u krv, koja ga zatim raznosi po t a v o tijelu.


45/59

Priroda 11

A ZLATOGLAVENoko vrsto riba tite svoja ja ja inkobiranjem u ustima. Prije negoto se prihvati jela, ovaj muak isp ljunuti enkina jaja u rupuIskopanu u mulju, I tako Ih zatititi.KAKO MORSKI PSI LOVE?Gra beljivi morski psi derekriraju plijen izotrenim senzorimakoj i mogu osjetiti sirne tragove krvi i s udaljenosti od nekolikokilometara. Zrrvu pak nalaze p o m o u elektrosem:.ora kojidctektiraju s i u n e naboje ro ih proizvode m i i i plijena.Kad se nadu sasv im blizu, morski psi vodsrvo napokonprcpucaju i m : 1 .

PAKLARE ""'lako su paklarebesleljusnlce, one Ipakmogu ugristi. Unjihovim se ustimanalik na prlanjalke nalazi prsten otrihz u b l a ko jima zagrizaju u meso rtve.

POSTOJE l i I RIBE PARAZITI?PQ


46/59

VODOZEMCIabe, dadevnjaci, vodenjacii u d crvo liki r i j a i svi su redomvodozemci (Am phibia), to jest malenikra ljenjaci, uglavnom vlane koe.Hrva tsko ime vodozemac govori namda ive u vodi i na suhom, a latinsko daS>.ive dvostrukim ivotom, to jest da dioivo ta provode u vodi, a dio na kopnu.DIU LI VODOZEMCI KROZ KOU?Da, Kisik i7. vode i zraka prolazi kroz vlanu kouvodozemca i ulazi u krv. Mnogi mladi vodozemci osim rogaImaju i paperjastc krge kojima crpe kisik iz vode, ali ihposlljl izgube, a i:i.rasru im Neki dadevnjaci,takO'.lVani akso locli , zad ravaju krge ivor.

Kontrastne bojedjeluju kao znakupozorenja.

A DADEVNJAKDadevnjaci I vodenjaci Imau dugi rep i tije lo kao u gutera.Hrane se a i m a kukcma i drugim sitnim ivot injama. Neke vrsteprimjerice pjegavi daldevnjak, na glavi Ima u otrovne lijezde.KAKO SE VODOZEMCI BRANE OD GRABELJIVACA?

vodo1.emaca, kad zaprijeci opasn ost,ili orpu e u zaklon najblie vode. Neki, u t i m , u koiaju lijezde iz kojih se, kad ih necko napadne, i z l u u j ua ili odv ratna S m e a k r a s i jo neke:Jl,unjuju grabeljivce rako da se napuu kako bi

i i ranki vodozemci koji ive u r u i m krajevima.j ive pod zem ljom , gdje ruju kroz tlo p r o b i j atom glavom . Kao i oscali vodozemci, i r i j a iljivci, pa love crve, kukce i druge stanovnikeom su beznogi, no neki imaju sitne no7,ice.


47/59

ABATO JEDU VODOZEMCI?Svi su odrasl i vodozemci mcsojedi i grabeljivci. Plijen su imkukci, crvi, pa i maleni sisavci, primjerice mievi.Voden i vodO'l.cmci jedu vodene pueve, lmkcc i sirnu ribu.Mnogi love a sli jede rtvu ocrog vida, njuhai sluha.

! MRIJESTILITA K R A S T A ~Udoba parenja, vodozemci se skuplja ju radi mrijefenja (to jestda u bare, jarke I potoke polole hladet lnasta ja ja). Spolne partnerejarkim bojama, posebn im mirisima I glasnim kreketanjem.ZATO V E I N A VODOZEMACA IVI UZ VODU?Vl:1 'l.na koa vodozemaca nije neprop usna za 1odu,pa 'l.ato ive na vlanim r n j c . da se osue. Mn ogivodozemci lij cfo svoja meka, hladcrinnsw jaja l i vodu ,i taj proces 'l.Ovcmo mrierenjem. Njihova mrakozvan i n l 4 1 ! 1 [ r f , U U odrasraju u vodi, a na kopnoizlaze rek kad sm iju.

Jaje s razvi jenomI vodenjaka.Ullnka se uspijevalskobeljatl Izhladetine.

VODENJAKOVA METAMORFOZA AKao i svi drugi vodozemci, i vod enjakprolazi kroz promjenu oblika koj izovemo metamorfozom, te se tako izpretvara u odraslu jedinku.

Paperfaste vanjske fk rgeslue za disanje.

K R A S T A ~! ABE I K R A S T AOdrasle fabe k r a s t a e Imaju

e t i noge, ali su be1 repa.lako ne pos toji prava znanstvenarazlika i z m e u njih,smatramo da abe Imaju mokrukou i da dok k r a s t a ~ eimaju suhu kofo i hodaju.

PLAVA OTROVNA ABICAaba na slici pozna ta je po toto su f o o a m e r Indijancinjezinim otrovom mazali streliceto su lh Izbacivali 11 puhallce.Jedna vrsta. zlatna otrovnaabica, u koi sadrava dovoljnootrova da se usmrti 1000 ljudl.

ZATO JE ZA VODOZEMCE VANA BOJA?Boja poma'l.c vodo1.cmc ima u pronalaenju spolnog partnerai pri skrivanju od grabdJjivac.'I i plijena. Neke: su vmejarko obojene da grabdljivw obrnanl' da otrovne.Druge se opet kamufliraju da se siopc ' okoliom.

KLASIFlKACJA VODOZEMACAVodozemci su razredkra l!enjaka r i l a g o e nivotu u vod i i na kopnu.Dje imo Ih u tri reda. Beznocl (Apoda) jepodrazrec;J vodozemacabez nogu. najpoznatijije indijski j a .

~ k r g e su nestalezato to vodenjaksad de plut imai kroz kou.

U redu repaa (Urode la)nalazimo sve vodenjakcI daldevn)ake, Njih je oko360 vrsta. Bezrcpcl (Anura, ecaudata)su vodozemci bezsa dva para nogu.

PUNOGLAVCIse vodozemaca izlee u obliku vod enih i n k i

koje se kod aba wvu punoglavci. Oni imaju velikuglavu, du gi rep i be-i udova su, pa su n i j i ribam anego li vodozemcima. Kako, medutim, rastu, rep imse sve vie s k r a a razvijaju udovi. Napokon

i n j u izgledati kao minijarurni odrasli primjerci.KAKO PUNOGLAVCI DIU?

V pun oglavac.1 crpi kisik iz slatke vode p o m o uunutranjih krga, ali i paperjastih vanjskih krga na vram.Kad sazriju, razv iju im se u a , a krge se smeforajui nestan u. Za razliku od odraslih jed inki, mnogisu punoglavci biljojedi, jer se hrane biljkama kojeotrim m SLuu s kamenja na dnu bare.

POTRAI VIE ~ Razmnofavanje 101 Kraljenjad 10 2


48/59

16 Priroda

GMAZOVIU toj skupini ljuskavih kraljenjaka nalazimo zm ije, gutere, krokodile,k o r n j a tvrdog oklopa i premosnika s Novog Zelanda. V e ivi na kopnu, ali r n j a krokodili i neke zm ije ive u vodi.Skoro su svi gmazovi obdareni osjetilima nalik na ljudske.TO GMAZOVI JEDU?Gmaz.ovi su v e i ak tivni grabeljivci. Guceri uglavnomlove kukce. Zmije napadaju lodavce i ptice. Neke zmije svoplijen svladavaju 1 . Krokodili love i vrlovelika scvorcnja, reci mo gnuovc. dve i slatkovodnek o r n j jedu uglavnom ribe i bcskraljenjakc. K o r n j a e ,koje ive na kopn ll , hrane se uglavnom biliKAKO SE GMAZOVI UKLANJAJU POGIBELJI?Mnog i se gmai.ovi skriva ju, ili se pak kamuflirajuse stope s okoliom. Neki MI brzi i okrccni, pamugnuti mu njcvirom br1, inom. Drugi su jarobojeni, upo1.0ravaju grabeljivce daotrovn i. Neki guteri mogu otpusciti virep kako bi pobjegli, ali im ubr7.o n a r a . ~novi z a h v a l j u j u i rn i#MM#i!IQ.--- Ra$1/ast/ jezik skupljaiz zraka molekule mirisa.

OTROVV e i n a zmija ubija plijen otrovom to ga proizvodilijezdama sm jetenim u glavi. Te ilije-Lde pumpajuotrov kroz duge, iljate zmijske zube koji se zabijajuduboko u plijen.

Poznato le oko 6000 vrstagmazova, a podl)eljenl suu e t i r i reda. Zmije, guteri i prstcnalprlpacln)u Istom reduu s k ~ a . Poznajemo oko3000 vrsta guSlerai 2500 vrsta ~

P'Offn\iiib"Oi izaziva smrt o c c i v a n j e mije, mc:ducim, proi7.vodcapadaju a n i sustav,' u rada srca. l u a i m i i a .


49/59

pola1.c jaja, ali se kod nekih zmija i gufo:ram a j i n o m tijelu , cake da ona na svijetkodili i k o r n j polau jaja rvrde ljuske, zmije i gutera polae jaja s mekom,opnom. Morske 7.elve svoja jaja polau na pb-le.

.krokodila i njihovim srodnika svii grabeljivci. Krokod ili u zasjedi e k a j plijen. rrvu uhvate s ruba vode, pa jei udave. Krokodili ne mogu vakari,ogu okretati i tako izlom iti irrvu .

BRINI RODITEUINilski krokod ili ubrajajuse medu ma lobrojne gma7ovekoji se skrbe za svo je mlade.Kad po loi jaa, ma ka nadziregnijezdo sve dok se ne Izlegu mladi.Tada im pomogne da stignu do vode,ponekad ih r u ustima.

Tolka loma je mjestona kome se lile mogu

brzo stisnuti i takosuzbiti krvarenje.

KOJE JO IVOTINJE REGENERIRAJU DIJELOVE TIJELA?Z spu-i.vc, plonjaci i rakovi cakodcr obnavljajudijelove [ijcla izgubljene u nesrefama. Spuve su, d a p a e ,obdarene jo p o ~ o b Propusdmo li cejednoscavne ivoti nje kro1. sito, one se ope[sloiti. Stanice se m trafo da se ponovno spoje.

Novi rep potpunoizraste za manjeod godine dana.

& PRJE I POSLIJEMnogi guteri mogu regenerirativlastiti rep. Prije nego to gaizgubi, u repu su kosti. Sadsu one, zamijenjenesavitljivom hrskavicom.

POTRA21 VIE ~ Stanice 73 Razmnoavanje 101 Kraljenjacl 102


50/59

Letna perasu duga i irok.ipa omogu(ujuk//Ztmje.

Repna ,,_slule k;iokormilo i

GNIJEZDOGnijezdo je sigurno skrovisce u koje plice polaujaja i u kojemu podiu m l a d u n a d . Odrasle pticeu pravilu ne spavaju u gnije-Ldu, nego u eu kronjama i na drugim z a t i e n m r n j ~ s t i m a .R a z l i i t e vrste ptica svijaju i r a z l i i r a gnijezda.Neka su sasvim jednostavna, a druga vrlo sloena.ZATO PTICE SVIJAJU GNIJEZDA U KRONJI?Mnoge se ptice gnijezde po kronjama zato to su u njimaizvan dohvata v e i n e grabdljival'a. Neke se pcicc gni jC7.Clei na drugim nedostupnim m j ~ r i m a . Tako se, primjerice, lastei i o p e gnijc.'Zde pod srrehom, a rude na dimnjaku. Mnogemorske ptice, primjerice galebovi, gnijezde na izbojimalicica, dok vodomad kopaju jaz.bine u e n i obalama.

PTICEPtice imaju krila prekrivena perjem, i ih leti. Ptice imajuizvanredno izotren vid i sluh. Razmnoavaju se Jeenjem jaja,a mnoge prav(;! i u kojem uzgajaju mlade.

Neke ptice k r e u na duga putovanja, takozvaneili seobe u potrazi za hranom i radi parenja.

1MIGRACIJE

Kostisu skrlvent' itaI perjana napadnomrubu krila.

KAKO JE T I J E TIJELO OBLIKOVANO ZA LETIPtice su raivile mnoge odlike koje o m o g u u j u lcccnje.KoHur im je v r s t ali lagan. a imaju i veliku prsnu kose kojadr1i m i i L3 mahanje krilima. Sama su pak krila s gornjestrane zaobljena a sdonje ravna, pa zrak s gornje straneprohw.J br7..e, to stvm d i n a m i k U't.gon. Dugi rep od!"l.avasmjer i rnvnoreu, a jake nogt: pomafo pri po lijetanju.

KLAS IFIKACIJA PTICA Ptice sa svojih 9000 vrstatvore po v e l i i n i drugi razredkral)en)ak3, odmah izariba. One su osim toga1na)r&sprostranJenlje,jer Ih nalazimo od polarn ihi,denlh kapa pa sve doljtnlh otoka.

GNIJEZDOGRADITELJIA f r i k e pletllje grade sloenagnijezda povezivanjem travnlhstapki. Neke se pletiljegnijezde zajedno u golemim

v i s e i m g r a e v n a m a koje suzauze le kroz i t a v u god inu.

NORKNO JAJE.,..Njorke svoja jaja legu nauskim izbojima litica. Jaje Ima

A R A A KOSTIJUP t i su kosti g r a e n e salastoI s rupicama koje smanjuju te2ali ne I v r s Osim toga jeI kljun laki od sa zub

Ptice su podljelJeneu 27 a z l i redova. je red pticapjevica iliI u nJemu nalazmovie od pola vrsta. Najmanji red Ima samojednu vrstu noja.

iljat oblik zato da se, udareno,ne otkotrlja. nego da se 1avalja u krugu.

MOGU LI SE MlADE P T I BRINUTE SAME O SEBM a d u n a d ptica koje se gn ijezde na clu, primjerice gusakai pataka, izlt'gu se kao paperjasri p i l i i koji se brzo asove nanoge, spremni da se brinu o sebi. V e i n a se prica, meducirnizlegne slijepa, gola i e s p o m o n a . Rodirelji im 1.ato rjednimdo nose IHanu sve dok ne pernate i roliko o j a a j u da moguodleprati iz gnijezda.


51/59

KAKO PERJE POMAE PTICAMA U LETU?Perje na p c i j e m krilu srvara laganu no v r s t u povrinu1.a odgurivanje zraka. Kad krilo pode prema dolje, perje sesplete, a kad pode prema gore, razdvoji se, rako da po potrebizadrfava, odnosno proputa zrak. Perj e, meducim, ne samoco o m o g u a v a leccnjc, nego i zadrfava coplinu i odbija vodu.

-4 G R A A PERAVlati zvane ispercl granajuse Iz sredinje stapkc. Iz njihse opet ire jo tan je resice,sa zubatim rubom zbog kojegse spajaju kao z a t v a r a e m .MOGU LI SVE PTICE LETJETI?Neke o t o n e ptice, kao primjerice novozelandski kiv i,izgubile su sposobno st lccenja zato to su na orokuimale malo neprijatelja. Velike ne leticc popur noja, cm uai rce dobri su t r k a i . Ni pingvini ne lete, ali su zaco s t r u n i

p l i v a i i ronioci.OBLIK NOGE

Nazubljen/ rubovi - ----kljuna za komadanjeplodovaPAPERJE

KONTURNOPERO.A VRSTE PERAPt ice imaju tri vrste perja .Konturna Ili obrisna peraprekrivaju tijelo, dok paperjezadrava topllnu.

LETNOPEROP t i j a Je noga oblikovana tako da ptici olaka gibanje u nekomstanitu. Dugi prst i jakane doputaju jo) da hoda po plutajufembilju, a da ne potone. Nojevi prsti nalik na papke dobri suza t r a n j e . a p a j a noga s plivafim koicama za pllvanje. Mnoge ptice Imaju perje ujarkim bojama. O b l ~ n orlove pande konstruirane su za hvatanje plijena, dokse noge pjevica, prim jerice clp lce, dobro svijaju oko grana. na mujacima, koji njima prlvlefeenke, ali Ih ponekad, kao utukana , Imaju oba spo la.

NOJ REA

MIGRACIJEMnoge ptice svake godine prevaljuju velikeudaljenosti u potrazi za hranom, da bi izbjegle suuili zimsku studen, te napokon zato da pronadu

t i e n a mjesta za uzgoj m l a d u n U p r o l j e emnoge odlaze u hladnije krajeve gdje ljeti ima ob iljehrane. Pred zimu opet lete u toplije krajeve.KAKO PTICE ZNAJU KAD IM JE MIGRIRATI?Smarra se da ptice na sel idbu p o r i pl'omjenatemperarure i trajanja dana. Kod nekih vrsta m l a d u nslijedi roditelje, pa od njih n a u i put. Druge k r e u same,vodene instinktom. Pcice se orijentiraju prema Suncu,Mjesecu, zvijezdama i i z i k i m oznakama. Neke o s j e a j ui Zem ljino magnersko po lje.

TO PTICE JEDU?

CIPICA UNA

Ptice jedu svakovrsn u biljnu i iivoc injsku hranu. Neke sehrane odrcdcnirn dijelov ima bi ljke, primjerice plodovima,sjemenkama , nck1aro111. Drugew grabe7Jjivci. Sokoli, sovei orlovi love manja scvorcnja, primjerice glodavce. Mnoge

~ m o r ~ k c ptice hrane ribom. Neke obalne ptice imaju dugikljun kojim prcbim po nmlju u potrazi 7A1 crvima.

Crvenogrli kolibria se svake godinesete mnogo t i s u a kilometara. Ovase ivotinja, osim nektarom, hrani i ~ - - - - + - - Jesenska rutakukcima. Kad u Severnoj Americizavlada zma, oba ova Izvorahrane presue, pa pt ica u potraziza hranom leti na jug, u SrednjuAmeriku. l'.im nastupi proljefc. vratase na sjever zbog razmnolavanja.SELE LI SE I DRUGE IVOTINJE?Mnoge ivotinje migrirnju, i ro od sisavacai gmazova pa sve do vodcncmaca i rakova, riba i kukaca.Sobovi se sele po r k t i k o j llln


52/59

0 I rirodaSISAVCISisavci su skupina coplokrvnih ivotinja s kotanim kosturom. U njih spadaju mii drugi , rnlijGfM!iil (poput majmuna i e k a ) kao i m e u s o b n o vrlo

ivotinje: vodenkonji, srne i m a k e . Izmedu oko 4500 vrsta nalazimo i slonove,n a j v kopnena srvarenja, kao i kitove, ko ji su n a j v e i medu svim ivot inj amana Zemlji.

! DUPINDupini I kitovi zajedno tvorered kitova (Cetacta) . Kitovi i t a vivot provode u moru, pn seu njemu I a a j u . Izvana sus l i n i ribama, ali Imaju p l u aa ne krge, i zato stalno Izlazena povrinu da udahnu zraka.

T R U D N O A

LAVOVI U LOVU..,.Grabeljivci poput lavovai tigrova ima ju otre pandfo Iduge o n j a k e , takozvane o l j a e ,kojima hvataju i usmrluju rtvu.Kad treba obo riti kakvuivotinju. primjerice zebru Ilibivola, lavovi love u druinama.

KOJE SU ODLIKE E D N I K E SVIM SISAVCIMA?Kod skoro svih sisavaca, m l a d u n a d se prije rodcnja !31.vijau m a j i n o j utrobi. Taj proces zovemo rnlij!l)tjl[[email protected] se rode, mali sisavci sisaju m a j i n o mlijeko. Sisavciu pravilu imaju krzno, a kopneni ~ i s a v c i imaju po e t i r i uda.Kod nekih su, meducim, kao u kita, stranji udovi nestali.

TO SISAVCI JEDU?-------i)avci su jako rasprostranjeni 1.bog r:rl.llovrsnosti hrane kojujedu. Neki su mcsojedi, kao k e , hijene i psi. Rovkci jdcvi p

Documents

Enciklopedija prirode