Enciklopedija inžinjerstva

1ENCIKLOPEDIJA INENJERSTVA

2GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE

GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE

Geodezija je nauka o premjeru Zemljine povrine te izradi planovai karata, odnosno izradi baza prostornih podataka.

Tragovi praktine geodetske djelatnosti nalaze se u najranijimvremenima antike. Mjerenje pojedinih zemljinih estica iraunanje njihovih povrina dovelo je do izuavanja likova uravnini i dalo poticaj za studij geometrije i aritmetike.

S vremenom su se zadaci proirili i na odreivanje oblika idimenzije Zemlje.

Razvojem nauke i tehnologije mijenja se i geodetska mjernaoprema, na taj nain javljaju se i nove metode premjera, a time inova podruja geodezije.

Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu


Geodetska mjerenja su se izvodila jo u drevnom Egiptu, kada jerijeka Nil poplavila i isprala granice poljoprivrednih gazdinstava,onda su se trebale opet utvrditi svake godine, koritenjemkonopaca i jednostavne geometrije. Treba napomenuti i vrlo taanpremjer Keopsove piramide, koja je napravljena oko 2700 p.n.e.Osnovica Keopsove piramide ima najveu greku od 0,0058 m,dimenzija 230,4 m x 230,4 m ili samo 4 minute. Zna se da sukoristili obim kruga, iako nisu znali za broj , ali su koristilipriblinu vrijednost 22/7.

GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE

Znaajne istorijske injenice vezane za geodetska mjerenja su:

staroegipatski katastar zemljita (oko 3000 p.n.e);

nedavna istraivanja na Stonehengeu (oko 2500 p.n.e.),pokazuju da se u gradnji koristilo kolanje i geometrija skonopcima;

u Mezopotamiji su se koristili (oko 1000 p.n.e.) prvi geodetskiinstrumenti;

u drevnom Rimu je postojao posao geodete;


arapski geodeti su koristili razne geodetske instrumente. Zaniveliranje su koristili drvenu plou s viskom, jednakostraniantrokut s viskom i cijevni nivelir.

u Engleskoj je Vilim I. Osvaja stvorio Domesday Book, u kojojse moe pronai katastar zemljita sa svim potrebnimpodacima.

GEODETSKI PREMJER

Geodetska premjer je prikupljanje, obrada i prikazivanjepodataka geodetskim metodama. Geodetske metode su takvemetode prikupljanja, obrade i prikazivanja podataka koje susvojstvene geodeziji, odnosno njezinim granama:primijenjenoj geodeziji, pomorskoj, satelitskoj i fizikalnojgeodeziji, kartografiji, fotogrametriji i daljinskimistraivanjima, te geomatici.

Najei oblici prikupljanja podataka u geodetskom premjerusu neposredno prikupljanje - mjerenjem geodetskiminstrumentima ili posredno prikupljanje - mjerenjem snimaka.

Pri obradi prikupljenih podataka danas se sluimo raunarima.Prikupljeni podaci dalje se obrauju i postaju dijelovi raznihprostornih informacijskih sistema. Rezultati premjera najeese prikazuju na planovima i kartama.

5PROSTORNE INFORMACIJE

Prostorne informacije ine podaci, kako oni dobivenipremjerom, tj. prostorni podaci, tako i oni koji su prikupljeniili odreeni na druge naine prilikom nekog premjerA, tzv.atributni podaci.

Prostorne podatke ine koordinate taaka koje su odreenepremjerom na terenu, a kojima su definisani razliiti objekti(katastarske estice, kue, ceste, mostovi itd.).

Atributni podaci su opisne karakteristike tih objekata (na pr.broj katastarske estice, kultura katastarske estice, broj kue,itd.).

PODJELA GEODEZIJE

Geodezija se dijeli na slijedee grane:

Primijenjena geodezija;

Pomorska, satelitska i fizikalna geodezija;

Kartografija;

Fotogrametrija i daljinska istraivanja;

Geomatika.

6Primjenjena geodezija

Primjenjena geodezija se bavi mjerenjima manjih dijelovaZemljine povrine radi njenog grafikog prikaza u ravnini,odnosno izrade planova (karata krupnog mjerila), tj. izradekatastarskih ili topografsko-katastarskih planova. To je tzv.praktina geodezija.

Takoer obuhvaa i inenjersku geodeziju koja se bavigeodetskim radovima pri projektovanju, gradnji i kontrolisaobraajnica, mostova, tunela i raznih drugih graevinskihobjekata.

Pomorska, satelitska i fizikalna geodezija

Pomorska geodezija se bavi radovima na moru, tj. premjerommorskog dna.

Satelitska geodezija se bavi uspostavom osnovnih geodetskihmrea koje slue za daljnju detaljni premjer terena.

Fizikalna geodezija se bavi premjerom u svrhu odreivanjaoblika i dimenzije Zemlje.

7Kartografija

Kartografija je geodetska disciplina koja se bavi zasnivanjem,izradom i prouavanjem karata. Na kartama se, za razliku odplanova, prikazuju vei dijelovi Zemljine povrine te treba uzeti uobzir i njenu zakrivljenost.

Geodetskih karata ima razliitih vrsta:

- topografske,- tematske,- turistike,.

Primjenom raunarske tehnologije razvila se digitalna kartografija, akarte se znatno bre izrauju kompjuterskim programima.

Fotogrametrija i daljinska istraivanja

Fotogrametrija je metoda premjera pri kojoj se u osnoviupotrebljavaju snimci terena ili nekih objekata na Zemlji, bilosnimljeni iz zraka (aviona), bilo sa Zemlje.

Stvaranjem modela terena ili objekata pomou parovanjihovih snimaka u autografu ili na ekranu raunara, moe setaj teren mjeriti i izraditi odreeni plan ili karta, odnosnografiki trodimenzionalni prikaz nekog objekta.

Daljinskim istraivanjima nazivamo upotrebu snimakasnimljenih iz daljine (iz zraka ili svemira) raznim tehnikamasnimanja i mjerenja.

8Geodetska mjerenja

Da bi se izradili planovi ili karte odreenog podruja, najprije trebaprovesti mjerenja tog dijela Zemljine povrine. Mjerenja se izvodeupotrebom razliitih geodetskih instrumenata i pribora.

U geodeziji su osnovna slijedea mjerenja:

1. linearna mjerenja: mjerenja duinamjerenja visinskih razlika

2. mjerenje uglova: mjerenje horizontalnih uglovamjerenje vertikalnih uglova

Mjerenje duina i uglova

Mjerenje duina moe biti:

mehaniko mjerenje vrpcom, icom i letvom i to je direktnomjerenje. Pojavljuju se problemi sa konfiguracijom terena iutjecajem temperature.

9Mjerenje duina i uglova

Mjerenje duina moe biti:

elektrooptiko suvremenim mjernim instrumentima

elektrooptikim principom

Optiko mjerenje je indirektno mjerenje duina, koje se kreunajee do 100 m, a maksimalno do 200 m.

Elektroniko mjerenje duina koristi elektromagnetske valove,to omoguava mnogo vei doseg, kao i veu brzinu


Mjerenje kutova se izvodi razliitim geodetskiminstrumentima, a nekada je osnovni mjerni instrument za tamjerenja bio teodolit.

10


Nivelir je osnovni instrument za mjerenje visinskih razlika kodgeodetskih mjerenja. Osnovni princip zasniva se na djelovanjusile tee, odnosno dovoenje vizurne osi dalekozora uhorizontalni poloaj. To se postie primjenom libele ilikompenzatora. Koritenjem nivelira, visinske razlike se dobivajuiz direktnih mjerenja. Nivelmanska letva treba biti vertikalnopostavljena u prostoru, to se postie krunom libelom.

Instrumenti za odreivanje poloaja taaka

Totalna stanica

Totalna stanica, mjerna stanica ili tahimetar je kompjuterizovanaverzija elektronikog teodolita. Totalne stanice imaju u sebi raunar,memoriju i elektroniki daljinomjer. Totalna stanica omoguavajednostavnije snimanje detalja, iskolavanja, te bre i preciznijeizvoenje radova. Elektroniki daljinomjer je najvea prednosttotalnih stanica. Takvi daljinomjeri sastoje se od odailjaa kojiemitira elektromagnetsko zraenje u infracrvenom ili radio spektru.Elektroniki daljinomjer zahtjeva reflektor na kraju mjerenje duinekoji refletkira odaslane elektromagnetske valove. Preciznostelektronikog daljinomjera kod totalnih stanica je oko 2 mm na 1 kmmjerenje duine.

11


Instrumenti koji omoguuju mjerenje horizontalnog ugla, vertikalnogugla i kose duine nazivaju se tahimetri (gr. brzomjer). U 19.stoljeu pojavili su se optiki tahimetri, a 1970-tih godina prologstoljea prvi elektroniki tahimetri. Tokom razvoja automatiziran jetok mjerenja, uspostavljena automatska registracija, omoguenarazna raunanja u samom instrumentu, te se danas takvi instrumentinazivaju totalnim stanicama ili mjernim stanicama (engl. totalstation).


Globalni pozicijski sistem (GPS)

Princip GPS-a se zasniva na mjerenju vremena koje je potrebnoelektromagnetskom talasu da prijee udaljenost od satelita doprijemnika na povrini Zemlje. Poznavajui taan poloaj satelita ibrzinu irenja elektromagnetskog talasa, moemo jednoznanoodrediti koordinatu take ako nam je isto nebo prema barem etirisatelita.

12


Globalni pozicijski sistem (GPS)

Prijemnike dijelimo na:

jednofrekventni- potrebno je due stajati na taki. Koordinate dobijemo u naknadnoj obradi uz pomo raunara i programa;

dvofrekventni- omoguuju odreivanje koordinata taaka urealnom vremenu.

Inenjerske mree i operativni poligoni

Gradevinarstvo i arhitektura

Mainstvo i brodogradnja

Rudarstvo i energetika

Poljoprivreda i umarstvo

13

Geodetski radovi u inenjerstvu

Radovi u okviru prethodnih radova;

Radovi u toku izrade tehnike dokumentacije;

Radovi u toku realizacije projekta;

Radovi tokom eksploatacije i odravanja objekata.

Grupacije geodetskih radova u inenjerstvu

Priprema i izrada geodetskih podloga za potrebeprojektovanja;

Radovi u toku realizacije projekta;

Snimanje izvedenog stanja (objekta);

Ispitivanje stabilnosti tla i deformacije objekata.

14

Geodetske podloge za potrebe projektovanja

Topografski ili kartografsko topografski planovi(analogni ili digitalni);

Planovi posebnih razmjera za potrebe projektovanja(1:50, 1:100, 1:200, 1:250 i dr.);

Ortofoto planovi;

Digitalni modeli terena;

Razne skice i prikazi koji su rezultat geodetskog snimanja.

Geodetski radovi u toku realizacije projekta

Radovi koji prate tehniko tehnoloku realizaciju projekta;

Radovi na rjeavanju tekuih i vanrednih zadataka tokom realizacije projekta.

15

Snimanje izvedenog objekta

Radi utvrdivanja odstupanja od projekta i standarda za tuvrstu objekta;

Za potrebe tehnikog prijema;

Za potrebe gradnje mainskih ureaja;

Za potrebe odravanja objekta i druge sline potrebe.

Ispitivanje stabilnosti tla i deformacija

Svi radovi na osmatranju tla i objekata u toku gradnje iupotrebe objekta.

16

Zadatak geodezije je premjer zemljita i objekata u cilju izradeplanova i karata. Prije nego to se pristupi premjeru terena,postavljaju se geodetske take na terenu. Vie takvih taaka inemreu. Sve mree su postavljene po principu od veeg kamanjem.

Geodetske mree

Geodetske mree

Geodetska mrea je skupina meusobno povezanih geodetskih taaka iste vrste.

Podjela

Sa aspekta namjene:

- horizontalne (poloajne) geodetske mree

- visinske (nivelmanske) geodetske mree

- (GPS) geodetske mree

17

Geodetske mree

Podjela

Sa aspekta oblika:

- trigonometrijske mree

- poligonske mree

- nivelmanske mree

- GPS mree

Trigonometrijska mrea

Niz taaka postavljenih tako da predstavljaju tjemena trouglovakoji se nadovezuju jedan na drugi, zove se trigonometrijskamrea. Sav posao u cilju dobijanja koordinata trigonometrijskihtaaka zove se triangulacija. Trigonometrijske take seobiljeavaju trajnim obiljejima na terenu i na kartama satopografskim oznakama.

18


Trigonometrijska mrea slui :

Za rjeavanje naunog djela geodezije;

Kao geometrijska osnova za premjer zemljita u ciljuizrade planova;

Kao geometrijska osnova na koju se oslanjaju drugemree;

Za rjeavanje inenjersko-tehnikih zadataka izprimenjene geodezije.


Trigonometrijske mree se djele na etiriosnovna i dva popunjavajua reda, saodstojanjima izmeu stranica:

1. >20km;2.o. 15-20km, 2.p. 9-19km; 3.o. 5-13km; 3.p. 3-7km; 4. 1-4km.

19



20

Radi poveanja gustine taaka, izmeu dvijetrigonometrijske take se postavljaju nove takepovezane duinama i uglovima koje ine poligonskivlak. Vie vlakova ine poligonsku mreu i ta mrease direktno oslanja na trigonometrijske take.

Poligonske take se obiljeavaju trajnim oznakama inumeriu unutar jedne katastarske optine.

Poligonska mrea

Linijska mrea

Kada se ne moe sa poligonskih taaka snimiti sav detalj,razvija se linijska mrea. Postavlja se niz taaka na linijama,koje ine linijsku mreu ili mreu za detaljisanje. Linija zasnimanje je linija koja spaja neku trigonometrijsku ilipoligonu taku sa nekom linijskom takom, ili dve poligonetake dva razliita vlaka.

Linijske take numeriu se posle zadnjeg broja poligonsketake.

21

Nivelmanska mrea

Planovi u tehnici moraju imati i vertikalnu predstavu terena,i zato je potrebno imati jedinstvenu osnovu sa nadmorskimvisinama. Ovo se obezbeuje razvijanjem jedinstvenenivelmanske mree na celoj teritoriji drave. Take koje ineovu mreu zovu se reperi, sa svojim nadmorskim visinamau odnosu na normalni reper (srednji vodostaj Jadranskogmora).

Djeli se u etiri reda:

1 .Nivelman visoke tanosti (1 mm/km; 7-8 km); 2. Precizni nivelman ( 2 mm/km; 4km)3. Teh.nivelman poveane tanosti ( 5 mm/km; 2km)4. Teh. nivelman ( 8 mm/km;1km)

Signalizacija trigonometrijskih taaka na terenu

22

Signalizacija poligonih taaka na terenu

Signalizacija GPS taaka na terenu

23

Dravna mrea nivelmanska mrea Slovenije

Visinske geodetske take - Niski reper

24

Visinske geodetske take - visoki reper

Geodetski planovi i karte

Geodetski plan je nedeformirani prikaz manjeg dijela Zemljinepovrine i detalja koji se na tom zemljitu nalaze na ravnini uodreenom mjerilu. Svi detalji na planu su zadrali istimeusobni odnos i oblik kao to ga imaju u stvarnosti samo suumanjeni.

Za razliku od planova, na kartama je prikazano vee podruje,pa je to smanjeni, deformisani i generalizirani prikaz dijelaZemljine povrine na ravnini.

Reljef terena (konfiguracija) se na planovima i kartamaprikazuje izohipsama (slojnicama).

25

Podjela geodetskih planova i karata

Geodetski planovi mogu biti:

- katastarski planovi,- topografski planovi,- topografsko-katastarski planovi,- inenjerski planovi,- tematski planovi.

Karta ima veoma mnogo vrsta, a najee su u primjeni topografske, tematske, statistike, pomorske, politike itd.

U novije vrijeme geodetske planove i karte dijelimo i na analogne i digitalne.

Analogni (realni) planovi i karte su oni izraeni na papiru, a digitalni (virtualni) su oni izraeni nekim raunarskim programom i prikazani na ekranu raunara.

Mjerilo planova i karata

Mjerilo daje odnos izmeu duine na planu ili karti i njene stvarne duine na terenu.

Na izbor mjerila uglavnom utjee:

povrina zemljita koje se mjeri,

namjena plana ili karte,

veliina katastarskih estica i veliina objekata kao i njihova meusobna udaljenost,

tanost koja se oekuje za budui plan,

oekivano naknadno popunjavanje plana pri odravanju (da li su este promjene na terenu),

karakter reljefa,

osigurana financijska sredstva.

26

Poveanjem mjerila, poveava se kvaliteta plana, ali se poveava i koliina svih poslova vezanih uz izradu plana:

pri premjeru: vei broj detaljnih toaka, due trajanje premjera, stroije kontrole, vei broj skica,

pri kartiranju: vei broj detaljnih taaka, due kartiranje, vie kontrola, vie objekata snimljenih jednom takom, vie topografskih znakova,

pri crtanju (printanju): vie listova planova.

Pri izboru mjerila treba napraviti kompromis izmeu tanosti

planova i trokova njihove izrade.

Sadraj planova i karti

Sadraj plana ili karte ovisi o vrsti plana ili karte pa se po sadraju oni meusobno najvie i razlikuju. Tako je sadraj:

katastarskog plana: katastarske estice, izgraeni objekti na njima, brojevi katastarskih estica, te granice kultura i administrativne granice (opina, upanija, drava);

topografskog plana: svi prirodni i izgraeni objekti, reljef, vode, vegetacija;

topografsko-katastarskog plana: kombinacija prethodno spomenutih sadraja;

inenjerskog plana: isto kao i topografskog plana ali sa svim pojedinostima;

tematskog plana (karte): prikaz odreene teme (zgrade, komunikacije i sl.)

27

Sadraj karata

Razliite vrste karata se upravo po svom sadraju najvierazlikuju, pa tako:

Topografske karte sadre velik broj informacija o mjesnimprilikama podruja koji prikazuju koje se odnose na naselja,saobraajnice, vode, zemljine oblike, vegetaciju itd;

Tematske karte daju prikaz najrazliitijih tema iz prirodnog idrutvenog podruja koje su neposredno vezane uz prostor kojiprikazuju. Odreena tema je prikazana s posebnom vanou;

Statistike karte prikazuju pojave ili stanja obuhvaenastatistikim popisima koja se najee odnose naadministrativne jedinice;

Politike karte prikazuju dravne ili administrativne podjele.

Razlikovanje sadraja na planovima i kartama

Za razlikovanje razliitih sadraja na planovima i kartama glavno sredstvo su boje, zatim nazivi i skraenice naziva, brojevi te znakovi.

boje: smea reljefzelena vegetacijacrna izgraeni objekti

crvena prometniceplava - vode

Kod digitalnih planova i karata se koristi vie razliitih boja jer je primjena jednostavna.

nazivi, brojevi i znakovi: nazivi ulica, rijeka i sl., brojevi kat. estica, kua i sl. znakovi

geod. toaka, malenih objekata i sl.

28

Katastarski planovi

Katastarski plan je grafiki prikaz s podacima o poloaju,obliku, nainu koritenja i namjeni katastarskih estica.

Katastarska estica je dio zemljita katastarske opine,odnosno katastarskog podruja na moru, omeena granicamakoje odreuju pravni odnos na zemljitu te granicama nainakoritenja i namjene zemljita. Katastarska estica je osnovnaprostorna jedinica katastra nekretnina.

Svaka katastarska estica ima svoj broj unutar jednekatastarske opine.

Katastarska opina u pravilu obuhvaa podruje jednognaseljenog mjesta s pripadajuim zemljitem, ali tako da sesve zemljite nalazi na podruju nadlenosti jednog zemljinoknjinog suda.

Naini koritenja zemljita

Prema nainu koritenja zemljita, moe ga se podijeliti na:

graevinsko zemljite,

poljoprivredno zemljite,

umsko zemljite,

unutranje vode,

morski i pomorski prostor,

ostale povrine zemljita.

29

Numeriranje katastarskih estica

Svaka katastarska estica koja je definirana granicama vlasnitva ima svoj broj.

Preko tog broja se uspostavlja veza izmeu katastarske estice isvih ostalih atributa koji ju poblie opisuju, a to su:

ime, prezime i adresa stanovanja vlasnika,

povrina,

kultura (nain koritenja i namjena zemljita),

vrsta graevinskih objekata.

Numeriranje katastarskih estica

Numeriranje katastarskih estica odvija se unutar jednekatastarske opine.

Numeriranje se odvija od sjeverozapada k. opine, a zavravana njenom junom podruju. Posljednje se u katastarskojopini numeriraju katastarske estice koje se sijeku, a to sudugi uski objekti.

30

Formiranje katastarskih estica kultura

Na katastarskim se planovima, osim estica zemljitarazliitih vlasnika, prikazuju i estice razliitih kulturapoljoprivrednog zemljita, te ih je potrebno formirati.

Formiranje katastarskih estica pojedine kulture vri se takoda procijenjena povrina pojedine kulture nee biti manjaod 500 m (nekada je to bilo 200 m). Samo u sluajuintenzivnih nasada, tj. vinograda, vonjaka i maslinika semoe odstupiti od tog principa i u tom sluaju estica moebiti i manja, ali ne ispod 200 m.

Formiranje katastarskih estica kultura

U sluaju razliitih kultura manjih povrina, iste se pribrajajupreteitoj kulturi. Na veim katastarskim esticama mogue jeodabrati dvije ili vie preteitih kultura.

Zemljita pod zgradama i dvorita prikazuju se prema stvarnomstanju i ine posebne katastarske estice. Ako se uz dvoritenalazi katastarska kultura ija povrina po procijeni iznosi do 500m, ista se prikljuuje dvoritu, tj. smatra se dvoritem i nakatastarskom planu se ne prikazuje.

31

Formiranje katastarskih estica pod razliitim poljoprivrednim kulturama

Ispisivanje brojeva katastarskih estica

Brojeve katastarskih estica treba, pomogunosti, upisati u sredini estice i toorijentirane prema sjeveru.

32

Katastarski plan

Isjeak analognog katastarskog plana u mjerilu 1:1000

33

Topografske karte (planovi)

Za privredni i tehniki razvoj sadanjeg doba, odnosnoza potrebe prostornog planiranja, projektiranja iizgradnju raznovrsnih graevinskih objekata, istraivanjei analizu osobitosti pojedinih prostornih cjelina te zamnoge druge svrhe koriste se topografske karte iplanovi koji prikazuju teren u horizontalnom ivisinskom smislu.

Topografske karte (planovi)

Topografska karta (plan) je grafiki prikaz topografskeizmjere svih ope geografskih objekata ( reljef, vegetacija,naselja, prometnice, vode i dr.), pri emu su umjesto svihgranica katastarskih estica prikazane samo granice razliitihpoljoprivrednih kultura. Topografski plan i katastarski plan seuglavnom rade zajedno za neku katastarsku opinu pa je toonda topografsko-katastarski plan. Topografska karta i plansu trodimenzionalni prikaz dijela povrine Zemlje. Kako jeploha Zemlje nepravilnog oblika, a upravo reljef tomenajvie doprinosi, nije jednostavan zadatak prikazatipovrinu Zemlje u ravnini, tj. na topografskim planovima.

34

Topografska karta

Reljef zemljita

Reljef je skup oblika Zemljine povrine, ravnine i neravnine, uzvienja i udubljenja.

Metode prikaza reljefa veoma variraju u stilu i namjeni.Prikazivanje oblika reljefa je sloen zadatak jer se radi okontinuiranom trodimenzionalnom objektu.

Reljef se moe prikazati u ravnini:

kvalitativno: pomou rafura (crtice ili tokice),sjenanjem,

kvantitativno: pomou kota, izohipsa i bojanjem razliitimbojama ili intenzitetom boja.

35

Reljef zemljita

Reljef se moe prikazati i trodimenzionalno:

grafiki: pomou profila, perspektivnih i izometrijskihprikaza i dr.,

plastino: u obliku modela reljefa.

Reljef se na topografskim planovima prikazuje izohipsamai nadmorskim visinama pojedinih karakteristinih toaka(kotama).

Izrada topografskih planova (karata)

Da bi se mogao izraditi topografski plan nekog podruja,potrebno je teren adekvatno izmjeriti. Osim premjeradetaljnih taaka potrebnih za horizontalni prikaz terena, trebaizmjeriti i niz taaka koje su potrebne samo za njegov visinskiprikaz.

Smatra se da kod strmog terena take treba mjeriti poprofilima, tj. u smjeru najveeg nagiba terena. Treba izmjeriti isve karakteristine take terena koje ga u visinskom smisludefiniu kao to su take vrhova, take depresija (vrtaa),najvie take grebena, take presjeka saobraajnica i sl.

36

Izrada topografskih planova (karata)

Kod relativno ravnog terena take za prikaz reljefa bi trebalebiti u pravilnoj mrei. Razmak izmeu pojedinih taaka ovisi omjerilu topografskog plana, pa je tako za mjerilo 1:1000optimalan razmak 30 m.

Profil terena

Mjesta taaka premjera za visinski prikaz

37

Mjerne veliine potrebne za interpolaciju izohipsa

Poloaj toaka izmjerenih visina zaravan teren

38

Izohipse zamiljene na terenu

Interpolacija i crtanje izohipsa

Izohipse su tragovi presjeka horizontalnih ravnina na odreenimnadmorskim visinama (uglavnom cjelobrojne nadmorske visine) splohom Zemlje, projicirani ortogonalno na ravninu plana. Razmakizmeu tih zamiljenih horizontalnih ravnina naziva se ekvidistancija.

Na planu su izohipse linije koje povezuju toke iste nadmorske visine.

39

Presjeci zamiljenih horizontalnih ravnina s terenom i njihov prikaz izohipsama

Pri klasinoj izradi analognih topografskih planova i karata,poloaj izohipsa se odreuje metodom linearneinterpolacije.

Interpolacija je po definiciji, proces raunanja srednjihvrijednosti (veliina) izmeu dviju poznatih veliina. U procesuizrade topografskog plana interpolacija je postupak lociranjatoaka cjelobrojnih nadmorskih visina izmeu toakaizmjerenih po visini i poloaju.

Za prikaz ravnog terena, interpolirati se moe izmeu svihsusjednih najbliih toaka podjednake udaljenosti.

Za prikaz strmog terena interpolirati se moe samo izmeutoaka na pojedinim profilima.

Postupak interpolacije se moe provesti na nekoliko naina,tj. raunski, grafiki ili pomou odreenih pomagala.

40

Raunska interpolacije izohipsa

Na planu izmjeriti: D(mm) meusobna udaljenost taaka izmeukojih se interpoliraju visine

Izraunati: H (m) visinska razlika izmeu tih taakah (m) visinska razlika izmeu take poznate

nadmorske visine i take na prvoj izohipsi

d = D / H h

Raunska interpolacije izohipsa

Ako su odreene nadmorske visine H1 i H2 dviju taakaprikazanih na planu izmeu kojih treba interpolirati cjelobrojnenadmorske visine, onda treba odrediti udaljenost d (mm) dotake s cjelobrojnom nadmorskom visinom H, odnosno njenpoloaj. Iz slinosti trokuta slijedi odnos:

d : h = D : H.

Iz ovog izraza dobit e se :

d = D / H h.

U ovom izrazu h je za sve daljnje take vrijednost ekvidistancijetog topografskog plana te se pomou ovog izraza moe odreditipoloaj svih taaka s cjelobrojnom, odnosno potrebnomnadmorskom visinom izmeu izmjerenih dviju taaka.

41

Crtanje izohipsa - nekada

Kada se odredi poloaj niza toaka nadmorskih visinabuduih izohipsa, slijedi postupak njihovog crtanja. Linijeizohipsa oblikuju se olovkom, crtajui prostom rukom. Pritome se treba koristiti skicama izmjere na kojima se ve priizmjeri moraju naznaiti smjerovi buduih izohipsa.

Izohipse se ne crtaju kontinuirano ako prelaze preko nekihprirodnih ili umjetnih objekata. Tako se izohipse ne crtajupreko zgrada, trupa saobraajnica, jaraka, usjeka, zasjeka,nasipa, rijeka, movara, klisura, platoa i sl. Svi ti objekti semoraju tada oznaiti pripadajuim topografskimznakovima.

Interpolacija i crtanje izohipsa - danas

Pri suvremenoj izradi topografskih planova raunalom, zainterpolaciju i crtanje izohipsa, koriste se razliiti programiizraeni za te potrebe.

Treba naglasiti da je i pri takovom crtanju izohipsa potrebnopoznavati sve zahtjeve koje je trebalo udovoljiti kod runekonstrukcije izohipsa jer se od njih ne smije odstupiti niti priraunalnoj izradi izohipsa.

Postoji opasnost da taj postupak rade nestrune osobe, kojene poznaju dovoljno tu problematiku, pa rezultati mogu bitinezadovoljavajui.

42

Svojstva izohipsa

Osnovna svojstva izohipsa:

Izohipse su uvijek zatvorene linije. One se uvijek spajaju i sreu same sa sobommakar i na velikim udaljenostima od razmatranog podruja.

Nagib terena je okomit na smjer izohipsa. To znai da je najvea vertikalnapromjena na najkraoj horizontalnoj udaljenosti.

Svojstva izohipsa

43

Izohipsa se nikada ne sijee. Pojedine izohipse nikada ne dijelesame sebe nego formiraju dvije odvojene izohipse iste visine.Linija izohipse, u sluaju kada mijenja smjer, moe se jako pribliitiliniji u drugom smjeru. U sluaju da dvije izohipse iste visineprolaze jedna pored druge, onda je mogue ak da se i spoje. Ovose uglavnom moe dogoditi kod prikaza nizinskih podruja.

Izohipse se nikada meusobno ne kriaju. Ako naterenu egzistira neki zid, izohipse e "pasti" od vrha u jednuliniju na planu ali se nee kriati.

44

Raspored gustoe izohipsa

Smjetaj i raspored izohipsa na planu predstavlja simbolikivokabular pomou kojeg se moe "itati" zemljine oblikenekog podruja.

Prikaz udoline i grebena pomou izohipsa

45

Ekvidistancija izohipsa

Upotrebljivost izohipsaovisi o njihovomvertikalnom razmaku -ekvidistanciji.

Vrh (konveksni) i depresija (konkavni) oblici terena

46

Izbor ekvidistancije izohipsa

Izbor ekvidistancije izohipsa ovisi o nekoliko faktora:

Tanosti i kompletnosti podataka bolji podaci, manjaekvidistancija.

Svrsi plana ili karte. Planovi krupnih mjerila, koji se koriste zaplaniranja i inenjerske radove, zahtijevaju vrlo maluekvidistanciju. Planovi sitnog mjerila i karte koje slue zaprikaz regija i na kojima je dovoljno prikazati osnovnezemljine oblike, mogu imati relativno veliku ekvidistanciju.

Mjerilu plana. Ekvidistancija koja je premala za neko mjerilo,rezultirat e u neeljenoj gustoi izohipsa. U vezi s mjerilomplanova, ekvidistancije su uglavnom slijedee:

1:500 e = 0,5m1: 1000 e = 1m1: 2000 e = 2m1: 2500 e = 2,5m1: 5000 e = 5m

Nagibu terena. to je teren veeg nagiba, ekvidistancijaizohipsa kojima se prikazuje e biti vea. Razvedenost terenamoe biti razliita za razliite dijelove podruja koje trebaprikazati na topografskim planovima. U tom smislu ne moe seizabrati takva ekvidistancija koja bi bila najpogodnija za svakidio razmatranog podruja.

47

Prikazivanje reljefa tokama odreene visine

Reljef se moe prikazati na planu i nadmorskim visinamaodreenih taaka, a to su najee take dobivene direktnimmjerenjem.

Visine taaka mogu se dobiti i interpolacijom izmeu izohipsa. Dabi se to moglo uiniti treba znati mjerilo plana i ekvidistancijuizohipsa. Zatim treba izmjeriti udaljenost izmeu take iju visinutreba odrediti i susjednih izohipsa i to okomito na smjer linijeizohipsa. Na taj nain e se odrediti proporcionalan odnos izmeutih dviju udaljenosti a isti odnos imat e i visinske razlike izmeute take i susjednih izohipsa.

Primjer: Ako se taka nalazi 16 mm od izohipse s visinom 120m i 4mm od izohipse s visinom 121m, omjer tih duljina je 16:4 odnosno 8:2, pa e visina te take biti 120.8m.

48

Odreivanje nagiba terena

Nagib terena je vana informacija koja je potrebna uprojektovanju i planiranju u razliitim strunim i znanstvenimradnicima, a moe se odrediti iz topografskih planova i karataza odreene profile.

Iz podataka o nadmorskim visinama krajnjih taakarazmatranog profila terena H1 i H2, i njihove meusobneudaljenosti D, rauna se nagib tog profila.

Nagib terena se najee izraava u postocima (%) i ovisno onjegovom iznosu, procjenjuju se karakteristike tog terena.

Raunanje nagiba terena izraenog u %

tg = H / D = i % / 100, iz kojeg slijedi:

i % = H / D 100.

49

Karakteristike terena s obzirom na nagib

Nagib terena se najee izraava u postocima (%) i ovisno onjegovom iznosu, procjenjuju se karakteristike tog terena.Tako se smatra da je teren nagiba:

0 1 % - previe ravan te je potrebnaodvodnja,

1 5 % - idealnih topografskih uvjeta,

5 10 % - dobrih graevinskih uvjeta,

10 15 % - teih graevinskih uvjeta te jemogua potreba izgradnje

potpornih zidova,

15 % i vie - vrlo strm te su potrebni specijalnizahvati pri izgradnji koja je teka i

skupa.

Karakteristike terena s obzirom na nagib

Nagib terena se moe izraziti i omjerom horizontalneduljine i visinske razlike krajnjih taaka terena ( npr. 4:1,2:1 i sl. ). Takvo izraavanje nagiba terena najee je kodprojektovanja graevinskih objekata (cesta, kanala i sl.).

50

Karakteristine linije reljefa prikazanog izohipsama

410412

414416

418420

422SLIVNA LINIJA

PREVOJNA LINIJA VO

DODJ EL N

A L IN

IJA

PADNA LINIJA

Linije zemljinog skeleta

Vododijelna linija (vododijelnica) je linija od koje voda otjeena dvije strane. Take vododjelne linije su najvie u profilu.

Slivna linija (slivnica) je linija kod koje se voda pri slivanjuskuplja i i dalje otjee du nje. Toke slivnice su najnie uprofilu.

Padne linije (padnice) su linije koje izmeu dviju uzastopnihizohipsa imaju najvei pad.

Prevojne linije su linije koje spajaju take u kojima izohipseprelaze iz jedne zakrivljenosti u drugu, tj. gdje mijenjaju oblikzakrivljenosti.

Navedene linije nisu prikazane na topografskom planu ili kartinego ih treba prepoznati iz poloaja i zakrivljenosti izohipsa.

51

Topografsko katastarski planovi

Podaci o topografiji terena nekog podruja te o vlasnikimodnosima nad nekretninama koje se na njemu nalaze, osnovnisu parametri od kojih se kree kod prostornog planiranja,projektiranja i izgradnje razliitih graevinskih objekata. Prikazi jednog i drugog sadraja, tj. potpune informacije o nekomprostoru omoguuju topografsko-katastarski planovi.

Takvi geodetski planovi su potrebni prije svega za rjeavanjezadataka prostornog ureenja.

Ovisno o podruju koje se ureuje, za izradu prostornihplanova koristit e se karte i planovi razliitih mjerila. Koddetaljnog ureenja manjih prostornih cjelina upotrijebit e setopografsko-katastarski planovi.

Isjeak topografsko-katastarskog plana

52

Inenjerski planovi

Inenjerskim planovima nazivamo detaljne geodetskeplanove u vrlo krupnom mjerilu. Oni se koriste zaprojektiranje, prijenos projekta na teren i izvoenje veihgraevinskih objekata.

Ovakvi planovi su potrebni i za katastar podzemnihvodova. Katastarski plan podzemnih vodova morasadravati sve vodove pod zemljom i na otvorenom. Linijevodova se na planovima prikazuju odreenom bojom itipom linije. Format moe biti postojeih planova, ili mogubiti orijentirani prema ulicama. U gradovima s gustomizgraenou i s mnogobrojnim podzemnim vodovimapreporuuju se mjerila 1:200 ili 1:250. Samo za sporedneulice mogu biti planovi mjerila 1:500.

Inenjerski planovi

Planovi u mjerilu 1:200 i 1:100 upotrebljavaju se kodgradnje podzemnih instalacija, kod sastavljanja projektakrianja ulica sa podzemnim gradnjama i kod vanijihprojekata inenjerskih objekata.

53

Katastar podzemnih instalacija

Izvedbeni plan planiranja terena

Na izvedbenom planu planiranja terena (promjena nagibaterena gradilita) prikazuje se planirano i postojee stanje, tj.sve zgrade, zidovi, nogostupi, stepenice, ulice, svainfrastruktura nadzemna i podzemna te postojee iprojektirane izohipse. Za visinski prikaz terena se osimizohipsa koriste i visine pojedinanih toaka da bi se prikazale:

neke promjene nagiba terena izmeu izohipsa,

visine nekih karakteristinih toaka (uglovi zgrada, terasa,nogostupa i sl.)

54

Izvedbeni plan planiranja terena

najvie i najnie take vertikalnih elemenata kao tosu zidovi, stepenice, rubovi plonika i sl.)

visine podova i ulaza,

visine najvie i najnie take terena.

Tematski planovi i karte

Tematski planovi su se rijetko izraivali, ve su touglavnom bile tematske karte. Nova tehnologijaraunalne izrade planova s mogunou razvrstavanjarazliitog sadraja (tema) u razliite slojeve, izradutematskih planova ini vrlo jednostavnom. Ali da bi seto moglo i ostvariti, neophodno je da se pri detaljnojizmjeri terena prikupi to vie razliitih prostornihpodataka, da bi se razliiti tematski planovi mogli natemelju njih izraditi. Takav nain istovremenogprikupljanja svih relevantnih prostornih podatakaomoguio bi njihovu homogenost te bi njihovomeusobno kombiniranje bilo vrlo jednostavno.

55

Tematski planovi i karte

Tako se danas osim klasinih planova, trae i planovipodzemnih instalacija, saobraajnica, zgrada, zatimhidroloki, pedoloki, bonitetni, geomehaniki i mnogidrugi tematski planovi.

Geodetski planovi i karte kao podloga za prostorno planiranje

Geodetske podloge mogu se definirati kao propisimaodreeni geodetski planovi i karte koji se koriste kaoprostorna osnova u procesu planiranja.

Prvi geodetski planovi za teritorij nae drave izraivali su segrafikom premjerom za fiskalne potrebe te su to bilikatastarski planovi koji su prikazivali samo katastarske esticete objekte i poljoprivredne kulture koje su na njima. Takviplanovi su jo uvijek u upotrebi u naoj zemlji, jer za veinuteritorija i nema drugih. Njihova primjena kao podloga zaprostorno planiranje nije dostatna i zato prostorni planeriimaju velikih problema pri realizaciji prostornih planova.

56

Prikaz rasterskog oblika plana i 3D modela istog Prikaz rasterskog oblika plana i 3D modela istog podrujapodruja

Spoj DMR-a i rasterske slike

57

Prenoenje projektiranog objekta na teren -iskolenje

Iskolenje je postupak prenoenja projektiranogobjekta (zgrada, prometnica, mostova itd.) s plana(grafikog prikaza) na teren.

Da bi se iskolenje moglo izvesti, potrebno je naplanu, odnosno grafikom prikazu ili iz koordinataodrediti elemente za iskolenje.

Prenoenje projektiranog objekta na teren -iskolenje

Elementi za iskolenje mogu se odrediti:

grafikianalitikigrafiko-analitiki

Elementi za iskolenje mogu biti:

duinekutovikoordinate toaka

58

Elementi za iskolenje

X'

y'b

C

d

a

BA

Iskolenje pomou linearnih elemenata u odnosu na postojee objekte

A

B

d11

d2

d3d4

2

3

4

59

Iskolenje objekta u odnosu na definiranu mreu na terenu

Metode iskolenja

Toke koje definiraju neki projektirani objekt u grafikomobliku mogu se na teren prenijeti razliitim metodama. Kakose projekti danas gotovo iskljuivo rade kompjuterskimprogramima i definirani su koordinatama karakteristinihtoaka, to je iskolenje najjednostavnije GPS ureajima kojiomoguavaju iskolenje po koordinatama.

60

Usklaivanje katastra i zemljine knjige

Kako se postupkom komasacije sreuju i imovinskopravniodnosi, tj. zemljina knjiga i provodi izmjera novonastalogstanja i izrauju novi katastarski planovi, evidentno je dadolazi i do njihovog usklaivanja.

Upravo je neusklaenost tih evidencija o nekretninama razlogmnogobrojnih problema u svakodnevnoj praksi katastarskihureda i zemljino-knjinih sudova.

Formiranje digitalnih baza prostornih podataka

Kako se nova izmjera danas iskljuivo izvodi digitalnomtehnologijom, to znai da bi novi prostorni podaci dobiveni upostupku komasacije bili osnova za formiranje GIS bazepodataka.

61

Zatita prirodnog okolia

Zatita prirodnog okolia je jedan od prioritetnih zadataka pribilo kakvim zahvatima na zemljitu.

Da bi to bilo tako i u komasaciji, potrebno je u postupak ukljuitiekologe.

Osim pozitivnih efekata, komasacija zemljita moe imati i nekenegativne posljedice, naroito ako se zanemari uloga ekologa unjihovoj realizaciji.

Najvei negativni utjecaj na ruralni prostor ima ienjezemljita, odnosno sjea drvea i ivica. Na taj nain se stvarajunepovoljni uvjeti za ivot divljih biljnih i ivotinjskih vrsta todovodi do smanjenja bioloke raznolikosti.

Npr. sastavni dijelovi pejsa na, koji su karakteristini zamale parcele (umarci, ive ograde, usamljene grupedrvea, movare i sl.) uklanjaju se radi formiranja veihestica. Uski zeleni pojasevi pored putova, kanala i sl.pretvaraju se u oranice. ivotni prostor mnogih biljaka iivotinja se suava ili potpuno nestaje u tom postupku.

Velika obraena polja tretirana zatitnim kemijskimsredstvima i sa kojih je uklonjena pratea flora, vie nepruaju osnovnu hranu za mnoge ivotinjske vrste. Osvemu tome treba voditi brigu, a to znai ukljuiti upostupak komasacije zemljita i biologe, ekologe,agronome i druge zainteresirane strunjake.

62

Izgradnja objekata infrastrukture

Izgradnjom objekata infrastrukture kao to su autoputovii ceste, mnogo poljoprivrednog zemljita se gubi, mnogekatastarske estice se cijepaju i smanjuju i na taj nainpojedinci ostaju oteeni.

Da se paralelno s izgradnjom odvija i postupakkomasacije, teret tih zahvata ravnomjernije bi sepodijelio na sve uesnike jer nakon izgradnje svi imajuindirektne koristi.

Odravanje katastarskih planova

Odravanje katastra odnosno katastarskih planova znainjihovo kontinuirano auriranje, odnosno unoenje na njihsvih promjena koje su se desile nakon njihove izrade.

Nakon provedene komasacije zemljita u nekojkatastarskoj opini, ono postaje puno jednostavnije.

63

Urbana komasacija (preparcelacija graevinskog zemljita)

Urbana komasacija (preparcelacija graevinskog zemljita) jegeodetsko - tehniki zahvat koji po svojoj namjeni i prirodiposla spada u djelokrug regulacije gradova. Ona naroitodolazi do izraaja za periferne neizgraene dijelove grada iliza manje gradove.

Urbana komasacija je razvojni dio politike grada ili naselja ibitno se razlikuje od komasacije poljoprivrednog zemljita. Zapreparcelaciju graevinskog zemljita postavljaju se uvjeti kojie omoguiti nesmetanu izgradnju stambenih, zdravstvenih,obrazovnih, komunalnih, cestovnih i drugih objekata.

Urbana komasacija (preparcelacija graevinskog zemljita)

Kod urbane komasacije je svejedno da li e pojedini vlasnikdobiti svoj posjed u jednom ili vie komada. Umjestogrupiranja posjeda postavlja se zahtjev da svaka buduakatastarska estica bude zasebna graevinska cjelina, tj. da seoblik i povrina svake parcele prilagodi zahtjevima izgradnje.

64

Svrha urbane komasacije

Svrha urbane preparcelacija je ureenje graevinskogzemljita za provedbu urbanistikih planova. Pomou njedobivaju se parcele koje e svojim oblikom i povrinompotpuno zadovoljiti uvjete izgradnje propisaneurbanistikim planovima.

Urbana preparcelacija je postupak spajanja katastarskihestica graevinskog zemljita u jednu cjelinu i njenarazdioba na graevinske i druge estice formirane uskladu s detaljnim planom ureenja.

Istovremeno je potrebno srediti vlasnike i ostale stvarno pravneodnose na zemljitu te izvesti graevinske radove na opremanjuzemljita u svrhu omoguavanja gradnje u skladu sa planom.Ovim postupkom se zemljite prilagoava novim i efikasnijimnainima koritenja, uz suradnju s vlasnicima zemljita.

.

Svrha urbane komasacije

65

Projekt urbane komasacije moe imati razliite svrhe:

urbanizaciju novih podruja,

odravanje ve urbaniziranih podruja,

integraciju velikih objekata ili krupnih dobara,

obnovu podruja stradalih u ratu ili drugim

katastrofama.

Osnovni princip urbane preparcelacije

66

Katastarske estice vlasnika prije urbane preparcelacije

Katastarske estice vlasnika poslije urbane preparcelacije

67

Prostorni prikaz Vrbani III

Katastar zemljita

Katastar zemljita vodi evidenciju o:

- poloaju,- obliku, - povrini,- vlasniku,- nainu iskoritavanja,- katastarskom prihodu i- proizvodnoj sposobnosti zemljita.

68

Zemljina knjiga

Zemljina knjiga vodi evidenciju o:

- vlasnicima,

- pravima i

- obvezama vlasnika.

Zemljine knjige vode zemljino-knjini sudovi nadleni za pojedine katastarske opine.

69

GEOLOGIJA U ARHITEKTURI I GRAEVINARSTVU

TA JE TO GEOLOGIJA?

To je nauka koja prouava strukturu i dinamiku Zemlje, odpostanaka njezine kamene kore litosfere pa do danas. Onaujedno prouava uticaje atmosfere, hidrosfere i biosfere nalitosferu.

U uskoj vezi je s petrografijom, paleozoologijom,paleobotanikom, geofizikom, geohemijom, geografijom i

astronomijom.

70

DISCIPLINE U KOJIMA SEGEOLOGIJA I GRAEVINARSTVO

NAJBLIE SUSREU:

INENJERSKA GEOLOGIJA

MEHANIKA TLA

MEHANIKA STIJENA

HIDROGEOLOGIJA

71

U okviru ovog kolegija bavit emo se dijelomgeoloke nauke koja prouava litosferu i procese kojise deavaju na povrini i u unutranjosti Zemlje injihovom dinamikom, dakle opom geologijom iinenjerskom geologijom

Opa geologija obuhvaa tektonsku i dinamsku

geologiju.

TA JE PETROGRAFIJA?

To je nauka koja prouava sastav, osobine i postanakstijena.

Usko je povezana s mineralogijom i kristalografijomkoje izuavaju minerale i kristale koji izgradujustijene.

72

TA JE MINERALOGIJA?

MINERALOGIJA JE NAUKA KOJA SE BAVIPROUAVANJEM MINERALA, NJIHOVA OBLIKA,HEMIJSKIH I FIZIKIH OSOBINA, UNUTARNJEGRAE, NAINA POSTANKA, PROMJENA KOJE SEDEAVAJU UNJIMA, A UJEDNO IH SISTEMATIZIRA.

TA JE MINERAL?

MINERAL JE PRIRODNA TVOREVINA, SASTAVNI DIOLITOSFERE. IMA SPECIFINU GRAU I STRUKTURU,DEFINISANE FIZIKE ZNAAJKE I ODREEN HEMIJSKISASTAV KOJI SE KOD VEINE MINERALA MOEIZRAZITI HEMIJSKOM FORMULOM.

IMA VIE OD 4000 VRSTA MINERALA U PRIRODI AOKO 100 VRSTA SU ONI NAJEI.

73

TA JE STIJENA?

STIJENA JE SASTAVNI DIO LITOSFERE ILI KAMENEKORE, ODREENOG NAINA POJAVLJIVANJA,TEKSTURE I STRUKTURE I MINERALNOG SASTAVA.

STIJENA JE PRIRODNI AGREGAT SASTAVLJEN ODJEDNOG (monomineralna) ILI VIE (polimineralna)MINERALA.

RAZLIKE IZMEU POJMOVA STIJENA I KAMEN

STIJENA JE VRSTA MASAVELIKOG PROSTRANSTVA, AKAMEN JE ODVALJENI(ODVOJENI) DIO STIJENE

75

ARHITEKTONSKO-GRAEVINSKI (UKRASNI)KAMEN JE MATERIJAL ZA OBLAGANJEVANJSKIH I UNUTARNJIH DIJELOVAOBJEKATA.

TEHNIKI KAMEN JE TERMIN ZAZDROBLJENI, USITNJENI KAMEN, KOJI SEKORISTI ZA NASIPANJE, ZIDANJE, PRIPREMUBETONA, ASFALTA I TOME SLINO

ZATO ARHITEKTA MORAPOZNAVATI TEMELJNE

GEOLOKE SPOZNAJE?

Arhitekti moraju poznavati osnovne geolokespoznaje zato to stijene koriste kao sredinetemeljenja, radne sredine i kao graevinskematerijale ili sirovine za proizvodnju graevinskih materijala.

76

STIJENA ODNOSNO TLO KAO SREDINA U KOJOJ SE TEMELJE

OBJEKTI PRENOSE SE OPTEREENJA

78

STIJENE KAO IZVOR MATERIJALAOD KOJEG SE PROIZVODEGRAEVINSKI MATERIJALI

79

Geotehnika istraivanja i ispitivanja tla se vre prije poetka i u svim etapama izrade tehnike

dokumentacije, na osnovu koje se gradi objekat odnosno dio objekta, a u sklopu misije geotehnikog inenjerstva. Slijed misije geotehnikog inenjerstva

prilikom graenja objekta ili pojedinih dijelova objekta treba pratiti etape izrade projektne

dokumentacije i graenja objekta.

80

Zadaci geotehnikog inenjerstva su svrstani u tri etape :

I etapa: geotehniki zadaci u sklopu izradeidejnog rjeenja i/ili izrade idejnog projekta;

II etapa: geotehniki zadaci u sklopu izradeglavnog i/ili izvedbenog projekta;

III etapa: geotehniki zadaci u tokuizvoenja radova.

Teren se ispituje radi potpune geotehnikeidentifikacije, klasifikacije i odreivanjageotehnikih karakteristika tla i stijene na lokacijiobjekta, odnosno na dijelu na kome objekat utiena teren za vrijeme graenja i eksploatacije;

Geoloki hazard je nepovoljna promjena osobinatla (mehanikih, fizikim, hemijskih i dr.) uprostoru i/ili vremenu koja nije predvidljiva, a kojaje povezana sa njegovom geolokom prolou,prirodnom evolucijom i ljudskim aktivnostima;

Geotehniki rizik je nepovoljna konsekvenca geolokihhazarda koja je tetna za projektovanu gradevinu i kojaproizilazi iz interakcije iste sa terenom.

81

Teren se ispituje radi potpune geotehnikeidentifikacije, klasifikacije i odreivanjageotehnikih karakteristika tla i stijene na lokaciji

objekta, odnosno na dijelu na kome objekat utiena teren za vrijeme graenja i eksploatacije.

82

STIJENE

Nakupine minerala odreenog mineralnog i

hemijskog sastava

STIJENE

Prema postanku razlikujemo:

1.MAGMATSKE (ERUPTIVNE)

2.SEDIMENTNE (TALONE)

3.METAMORFNE STIJENE

83

Magmatske stijene su primarne (nastale direktnom kristalizacijom iz magme ili lave) i sastoje se preteito od silikatnih minerala.

Sedimentne stijene mogu biti primarne ili sekundarne, te su najee silikatne ili karbonatne.

Metamorfne stijene su sekundarne, te su takoer silikatne ili karbonatne.

MAGMATSKE STIJENE

nastaju hlaenjem magme (lave)

Intruzivne

sporo hlaenje duboko ispod povrine Zemlje

efuzivne

brzo hlaenje na povrini ili blizu povrine Zemlje

84

MAGMATSKE

STIJENE

Primjeri magmatskih

stijena:

granit intruzivna

stijena

bazalt efuzivna stijena

SEDIMENTNE STIJENE

nastaju na povrini ili vrlo blizu povrine Zemlje

Klastine

troenje transport taloenje liTkacija

primjer: pjear, konglomerat

85

SEDIMENTNE STIJENE

Pjeskoviti sedimenti koji su u

donjem dijelu izdanka veim dijelom

litificirani.

SEDIMENTNE STIJENE

Organske

litifikacija ostataka biljaka iivotinja

primjer ugljen - organska sedimentna stijena nastala

raspadanjem i kompakcijom

biljne organske tvari.

86

SEDIMENTNE STIJENE

Hemijske

precipitacija minerala iz otopine

primjer: gips, halit

Gips - hemijska

sedimentna stijena

nastala precipitacijom

iz vodene otopine

METAMORFNE STIJENE

nastaju djelovanjem povienog tlaka, temperature i vruih fluida na ve postojeevrste stijene u dubini Zemlje vrste (metamorfoza)

promjena u sastavu ( mineralnom i/ilihemijskom) i/ili strukturi ve postojeihstijena

87

METAMORFNE STIJENE

Ortometamorfit

magmatska sTjena metamorfna sTjena

Eklogit ortometamorfna

stijena nastala

metamorfozom

magmatskih stijena

(gabro, bazalt)

METAMORFNE STIJENE

Parametamorfit

sedimentna sTjena metamorfna sTjena

Mramor - parametamorfna

stijena nastala

metamorfozom krenjaka.

88

RASPROSTRANJENOST STIJENA

nejednaka

ovisi o mjestu i nainu postanka,te stabilnostiu odreenim uvjetima

Rasprostranjenost stijena : A) na povrini Zemlje ; B) u Zemljinoj kori

ZEMLJOTRES

89

ZEMLJOTRES

ZEMLJOTRES

90

ZEMLJOTRES

ZEMLJOTRES

91

ZEMLJOTRES

Mercalli - Cancani - Siebergova (MCS) skala intenziteta zemjotresa

Maksimalna akceleracija

(m/s2)Stepen Efekti zemljotresa

< 0.0025 I Nezamjetljiv zemljotresBiljee ga samo seizmografi.

0.0025 - 0.005 IIVrlo lagan zemljotres

Osjeti ga vie osoba i to preteno u viim spratovimakua.

0.005 - 0.010 III Lagan zemljotresOsjeti ga vie ljudi u unutranjosti kua.

0.010 - 0.025 IV

Umjeren zemljotresU kuama ga osjeti veliki dio stanovnika, a na

otvorenom prostoru pojedine osobe. Tresu se vrata i pokustvo, zveckaju stakla na prozorima. Pojedine

ljude probudi.

ZEMLJOTRES

0.025 - 0.050 V

Prilino jak zemljotresZamijete ga mnogi na otvorenom

prostoru. Predmeti koji slobodno vise zanjiu se, satovi sa klatnom se

zaustavljaju. Pojedini manji predmeti se prevrnu. Vrata i prozori se otvore ili

zatvore, pojedinci bjee iz kua.

0.050 - 0.100 VI

Jak zemljotresZamjeuju ga sve osobe i bjee iz kua.

Slike padnu sa zidova, predmeti se rue, posue se razbije. Komadi pokustva

pomaknu se sa svog mjesta ili se prevrnu. Na pojedinim dobro graenim

kuama nastaju lagane tete.

0.100 - 0.250 VII

Vrlo jak zemljotresNastaje ruenje i razaranje uz znatne

tete na namjetaju u kuama. Oteuje se vei broj dobro graenih kua. Crepovi se i kliu sa krova, rue se

mnogi dimnjaci.

92

ZEMLJOTRES

0.250 - 0.500 VIII

Razoran zemljotresJako oteuje oko etvrtinu kua, pojedine kue se rue, a mnoge

postaju nesposobne za stanovanje. U mokrom tlu i na strmim

padinama nastaju pukotine.

0.500 - 1.000 IX

Pustoan zemljotresOko polovine kua znatno je

oteeno, mnoge se rue, a veina postaje nepogodna za stanovanje.

1.000 - 2.500 X

Unitavajui zemljotresTeko oteuje oko tri etvrtine zgrada, a veina se rui. U tlu

nastaju pukotine iroke po nekoliko centimetara. S brda se odronjava

zemlja, a otkidaju se i dijelovi stijena.

ZEMLJOTRES

2.500 - 5.000 XI

Katastrofalan zemljotresRue se sve zidane zgrade. U tlu nastaju iroke pukotine izkojih prodire voda, pijesak i mulj. Nastajz veliki odroni, mnoge stijene se otkidaju i

rue.

5.000 - 10.000 XII

Velika katastrofa

Nijedna ljudska tvorevina ne moe opstati. Tlo mijenja

izgled, jezera se zatrpavaju, nastaju vodopadi, rijeke

mijenjaju korita.

Mercalli - Cancani - Siebergova (MCS) skala intenziteta zemjotresa

93

ZEMLJOTRES

ZEMLJOTRES

Od 1905. godine do 2012. godine na podruju BiH instrumentalno je zabiljeen 75zemljotresa, ija magnituda je bila preko 5,0 Rihtera ili intenzitet vei od VI stepeniMerkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne tete ili suodnijeli ljudske ivote.

94

ZEMLJOTRES

Karta epicentara jaih zemljotresa od 1900. godine (M > 5.0)

ZEMLJOTRES

Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan odseizmiki najaktivnijih dijelova Balkanskog poluastrva,koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmikogpojasa. Prema raspoloivim podacima na podrujuBosne i Hercegovine, u prolosti se dogodilo vierazornih zemljotresa iz lokalnih arinih zona magnitudeoko 5.0, dok je intenzitet u epicentru dostizao i do 7stepeni MCS skale.

95

ZEMLJOTRES

Najjai zemljotresi koji su zabiljeeni do sada u BiH su1905. godine, u Petrovcu, jaine 5.0, 1907. u Poitelju,jaine, 5.7, 1908, Vlasenica, 5.3, 1916, Biha, 5.0, 1923,Jajce, 5.0, 1927, Ljubinje, 6.0, 1940, Derventa, 5.1, 1950,Drugovii / Banja Luka, 5.7, 1962, Treskavica, 6.0, 1967,Srebrenica, 5.1, 1969, Gacko, 5.0, 1981, Banja Luka, 5.4,1974, Lukavac, 5.0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6stepeni prema Richteru.

ZEMLJOTRES

Najjai zemljotres ikada zabiljeen u BiH desio se u Banja Luci, 1969. godine, aizmjerena jaina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera. Poeo je neuobiajeno jakimprethodnim udarom, u noi 26. oktobra u 2:55 sati; podrtavanje se nastavilo do 8:53sati kada je se desio i onaj najjai zemljotres jaine 6.6 Rihterove skale. U zemljotresu1969. godine, 15 osoba je izgubilo ivot, hiljadu ljudi su bili tee i lake ozlijeeni.Materijalna teta je bila ogromna.

96

ZEMLJOTRES

Prognostika karta seizmikog intenziteta za teritoriju BiH u narednih 100 godina

ZEMLJOTRES

97

ZEMLJOTRES

ZEMLJOTRES

98

ZEMLJOTRES

ZEMLJOTRES

99

ZEMLJOTRES

KLIZITA

100

KLIZITA

KLIZITA

101

KLIZITA

KLIZITA

102

KLIZITA

KLIZITA

103

KLIZITA

KLIZITA

104

KLIZITA

KLIZITA

105

KLIZITA

KATEGORIJE ISKOPA

Documents

Enciklopedija inžinjerstva